Nikšićkom Vodovodu ni kiša ne pomaže - poručio je predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću Boris Muratović ukazujući da su u tom gradu za 12 sati pala 203 litra kiše po metru kvadratnom - a da su i danas na snazi restrikcije u snabdijevanju vodom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMuratovicBoris%2Fstatus%2F1966103160050602465&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zato je pitao JP Vodovod i kanalizacija zašto su restrikcije na snazi.
- Ako je, kako kažu, sve tehnički ispravno, sve pumpe i bunari, a kiše bilo u izobilju, onda je logično pitanje građana zašto su u pojedinim djelovima grada i prigradskih naselja i danas česme suve?! - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Reklo bi se, cijeni on, da neko prećutkuje istinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Muratović: U Nikšiću za 12 sati pala 203 litra kiše po metru kvadratnom - a restrikcije vode i dalje na snazi

Jaka i obilna kiša napravila je porbleme stanovnicima Nikšića.&nbsp;
Na podrugčju nikšićke opštine poplavljeno je više podruma, kazali su Portalu Analitika iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;
- Imamo intervencije na pumpunju vode na više lokacija u gradu. Poplavljene su uglavnom podrumske prostorije - rekao je član Službe zaštite i spašavanja u Nikšiću Goran Tripković.&nbsp;
Ističe da nema životno ugroženih.
- Nemamo dojave da ne došlo do izlivanja vodenih tokova - ističe Tripković.&nbsp;
Meteorolozi su za djelove Crne Gore za danas izdali crveni meteoalarm, dok je za ostatk države na snazi narandžati meteoalarm.&nbsp;
Ministarstvo unutrašnjih poslova je zbog nevremena izdalo upozorenje, a sve vatrogasne službe su u pripravnosti.&nbsp;

Nevrijeme u Nikšiću napravilo probleme: Poplavljeni podrumi na više lokacija

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno i nestabilno sa povremenom kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uglavnom u prvom dijelu dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode sa velikom količinom padavina u kratkom vremenskom intervalu. &nbsp;
U drugom dijelu dana se očekuje prestanak padavina i djelimično razvedravanje. &nbsp;&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru mjestimično pojačan, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha 14 do 22, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.&nbsp;

1250x600

1084x550

Sjutra nestabilno, moguće vremenske nepogode

Nakon samog otvaranja 16. izdanja Bedem festa na nikšićkoj tvrđavi kiša je prekinula prvu festivalsku noć.
Odmah poslije nestupa prvog izvođača, hip hopera La Vie, zbog izuzetno jake kiše, organizatori su odlučili da prekinu i odlože prvu festivalsku noć na Bedem festu.
- Raduje nas ova kiša. Ova količina padavina će biti na berićet i na dobro svih naših ljudi koji prolaze užasne muke posljednjih petnaestak dana i koji se bore sa požarima. Što se tiče zabave to neće izostati, ali iz bezbjednosnih razloga prekidamo ovo veče. Ujutru ćemo zvanično saopštiti šta dalje i naravno nastaviti sa dobrom muzikom - rekao je Petar Šundić, direktor Bedem festa.
Večeras je od 20:40 do 21:30 sati trebalo da nastupi Ivana Zečević, zatim Rouzi koja je bila zakazana za 21:40 sati.
Kao kruna večeri bili su spremni nastupi Ajs Nigrutina i Ivana Ivanovića Juice-a, koji je trebalo da počnu u 22:40 sati, odnosno u ponoć.

Kiša prekinula prvu noć Bedem festa

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a maksimalna temperatura iznosiće 34 stepena. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima postepeno povećanje oblačnosti, a uglavnom krajem dana i tokom noći kiša, pljuskovi i grmljavina. 
 
Lokalno se očekuju obilniji i izraženiji pljuskovi a moguće su i kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom, prvenstveno u južnim i centralnim predjelima. 
 
U zoni grmljavinskih oblaka moguć je jak, na udare i olujni vjetar. 
 
Vjetar tokom dana umjeren do jak, južni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha deset do 22, a najviša dnevna od 24 do 34 stepena.

Sjutra sunčano, krajem dana kiša

&nbsp;Nakon osam iscrpljujućih dana borbe sa vatrenom stihijom, Podgorica je &nbsp;konačno dočekala olakšanje – pala je kiša. Nije to bila samo promjena vremena, već trenutak nade, predaha i duboke emocije.
Najviše su je dočekali naši heroji – vatrogasci. Oni koji su bez predaha, danima, gasili požare, izgarali do poslednjeg atoma snage, borili se sa opekotinama, dimom i neizvjesnošću.
Na stranici Podgorički vremeplov pojavio se snimak koji je dirnuo cijeli region – vatrogasac, mokar do kože, raširenih ruku i sa osmijehom, dočekuje kišu kao najdragocjeniji poklon. Taj kadar govori više od hiljadu riječi. To nije samo radost zbog kraja požara – to je olakšanje, zahvalnost, i snaga čovjeka koji je preživio pakao.
Kiša je, ovog puta, pala kao blagoslov. I kao tihi aplauz nebu – za sve one koji su bili na prvoj liniji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNdWsF_tieC%2F%3Figsh%3DMWM5bWc1dHhmYnExaw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

EMOTIVNO: Stigla je kiša – radost vatrogasca govori sve

Kiša je počela da pada Piperima i na Kučkim koritima gdje je danima najsloženija situacija sa požarima koji su zahvatili Crnu Goru. Video snimak kiše sa lica mjesta u Piperima je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Spas - poručio je kratko ekološki aktivista u objavi. I jedan mještanin Kučkih korita je za Dan izjavio da su strahovali da će se danas vatra spustiti sa brda, ali da je kao spas počela kiša da pada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817150816_410a70f25cd387c642b987f4d1a3a6ff473d1fcd1ae884b8ed77e1fb0de1125e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817150816_410a70f25cd387c642b987f4d1a3a6ff473d1fcd1ae884b8ed77e1fb0de1125e" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="kiša korita"> <figcaption>Kiša na Kučkim koritima(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  - Počela je kiša i obradovali smo joj se u nadi da će ugasiti požar - rekao je Milutin Milić tom mediju. Načelnik Operativno-komunikacionog centra 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje Zlatko Mićanović saopštio je jutros na pres konferenciji za medije da je situacija dva-tri puta povoljnija nego što je bila juče tokom dana i noći. Požari su, prema njegovim riječima, aktivni na više lokacija u Podgorici, Nikšiću, Šavniku, Bijelom Polju.. - Najviše snaga vatrogasnih jedinica je u Podgorici gdje je na ispomoći 10 vozila i jedan patrolni džip i 37 vatrogasaca iz Nikšića, Rožaja, Mojkovca, Kotora, Berana, Ulcinja, Bara, i iz dobrovoljnih društava vatrogasaca Pržno i Boka sa dvoje vozila i sedam vatrogasaca - naveo je on. Naglasio je da su upravo u Stijeni Piperskoj koncentrisane velike kopnene snage. - Tu su koncentrisane velike kopnene snage, kao i u Seocima, Đurkovićima, Kopilju, Gornjim mrkama, Radećoj, Ublima.. I požar u Berima je pod kontrolom - naveo je on. Na tim lokacijama je, ističe, veliki broj vatrogasaca zajedno sa pripadnicima Vojske i međunarodnim timovima. - Nema ugroženih objekata i situacija je mnogo povoljnija jer nema jakog vjetra. Tokom noći se pojačao jak sjeverni vjetar. Povukli smo veliki broj vatrogasaca da se spriječi širenje požara i ugrožavanje objekata. Vjetar je danas znantno povoljniji i situacija stabilnija - rekao je Mićanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.4655%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmicanovic-situacija-danas-dva-tri-puta-povoljnija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kiša gasi vatru u Piperima i na Kučkim koritima

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme, a od sredine dana mjestimično se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rjeđa pojava kiše moguća je i duž obale. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno pojačan, dominantno sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 26, a najviša dnevna od 21 do 35 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, poslijepodne mjestimično kiša

Dok vatrogasci posljednjim atomima snage pokušavaju da obuzdaju vatrenu stihiju koja danima guta prostranstva širom Crne Gore, nebo ostaje škrto na kiši, koja bi došla kao spas za imovinu građana i prirodno bogatstvo, ali i kao predah za umorne pripadnike spasilačkih službi, piše Portal Analitika.
Dežurna meteorološkinja Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore Tanja Mirković kaže da će naredna dva dana biti obilježena promjenljivom oblačnošću i sunčanim intervalima, uz slabu vjerovatnoću za kišu.
<h2>Kratkotrajna nestabilnost u planinskim oblastima</h2>
- Vrlo mali su izgledi za kratkotrajnu nestabilnost. U popodnevnim satima moguća je kiša ili kratkotrajan pljusak i to prvenstveno u planinskim oblastima - navodi Mirković.
U subotu se, kako kaže, očekuje nešto veća mogućnost za kratkotrajne pljuskove u planinama na sjeveru, dok će temperature i dalje biti visoke – do 38 stepeni.
- U nedjelju i ponedjeljak u južnim i centralnim predjelima biće veoma toplo, temperatura do 35 stepeni - precizira Mirković.
<h2>Kiša samo lokalno i kratko</h2>
U nedjelju, od sredine dana, mogući su kratkotrajni pljuskovi praćeni grmljavinom u sjevernim i centralnim predjelima i planinskom zaleđu Boke, ali oni neće biti obilni.
- Ima izgleda lokalno za kratkotrajnu kišu ili pljusak praćen grmljavinom. To neće biti obilna kiša, već ljetnja, lokalnog karaktera - najavljuje Mirković.&nbsp;
Slična situacija očekuje se i u ponedjeljak, s nešto više izgleda za kratkotrajne padavine lokalnog karaktera.&nbsp;
- U ponedjeljak od sredine dana ima više izgleda za kišu, uglavnom u sjevernim predjelima, centralnim i planinskom zaleđu Boke. U nedjelju i ponedjeljak biće povremeno umjerenog sjevernog vjetra - dodaje Mirković.
Od utorka, kako je kazala, očekuje se stabilizacija.
Bez značajnijih padavina u narednim danim, to znači da će bitka s vatrom još neko vrijeme ostati gotovo u potpunosti na terenu, u rukama vatrogasaca.

Mirković: Na ozbiljniju kišu čekaćemo još, stiže tek blagi pad temperature

Obilne kiše pogodile su sjeveroistočnu Španiju, uključujući Kataloniju, gdje je željeznički saobraćaj bio potpuno prekinut na nekoliko sati, dok su vlasti prijavile lokalne poplave.
Prema tamošnjoj meteorološkoj službi, koja je danas poslije podne stavila veliki dio Katalonije pod crveni stepen uzbune, više od 100 milimetara vode (100 litara po kvadratnom metru) palo je na nekim mjestima u roku od samo nekoliko sati.
Obilne kiše izazvale su poplave, uključujući i bolnicu u Barseloni, koja je morala da odbije prijem novih pacijenata poslije nestanka struje.
Putevi su bili zatvoreni.
Na aerodromu u Barseloni, avion koji je upravo poletio za SAD bio je primoran da se vrati jer je prednji dio bio oštećen gradom, saopštili su kontrolori leta.
Nevrijeme je navelo željezničku kompaniju Renfe da obustavi željeznički saobraćaj na nekoliko sati širom Katalonije, uključujući brze, regionalne i prigradske vozove.
Pored Katalonije, nekoliko regiona na sjeveru i istoku Španije pogođeno je obilnim kišama, uključujući Aragon, gdje su bili raspoređeni vojnici iz Vojne jedinice za vanredne situacije, a isto se dogodilo i u Valensiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKristyTallman%2Fstatus%2F1944071376245330046%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944071376245330046%7Ctwgr%5Ea8744ea2ede45d4fb273017e8cfbadf25b67603e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Obilne kiše u Kataloniji, poremećen željeznički saobraćaj

Arhitektonski studio Prostroz iz Ljubljane, kroz projekat (Ne)zdravi prostori, istražuje zanemarene javne prostore i uređuje ih po mjeri stanovnika i posjetilaca, pretvarajući ulice u trgove, oživljavajući zaboravljene zelene površine i dajući novu vrijednost starim objektima.
Taj projekat je, u finalu New European Bauhaus za 2025 godinu, osvojio drugo mjesto u kategoriji Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je najpotrebnije.
Predstavnici Arhitektonskog studija Prostroz, čiji interdisciplinarni tim čine arhitekte, društveni naučnici i tehnički saradnici, kažu da im je cilj da svojom praksom odgovore na ekološke i društvene izazove sa kojima se suočavaju mali i veliki gradovi.
Menadžerka projekta Naja Kikelj Širok kazala je u razgovoru za agenciju MINA da su projekat počeli istraživanjem korisničkog iskustva vanjskih prostora Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, tokom kojeg su otkrili da prostori nijesu najbolje prilagođeni potrebama korisnika.
Ona je pojasnila da su, tokom dvije godine, uvodili različite metode, ispitivali pacijente, posjetioce i ljekare o njihovim potrebama i nakon toga, kao neprofitni urbanistički biro, predložili rješenja za više lokacija, ali i sami renovirali dva prostora. 
Kikelj Širok je rekla da su, kroz brojna istraživanja, otkrili šta korisnicima zaista treba i definisali šta bi ti prostori trebalo da omoguće.
“Ako su kvalitetni, oni skraćuju vrijeme hospitalizacije, smanjuju stres kod ljekara, povećavaju zadovoljstvo poslom i smanjuju potrebu za analgeticima. Već i samo gledanje zelenila pozitivno utiče na smanjenje bola”, navela je Kikelj Širok.
Ona je istakla da su istraživanjem otkrili da se potrebe različitih grupa – pacijenata, ljekara i ostalih zdravstvenih radnika – razlikuju, ali da su svi isticali da nema dovoljno mjesta za sjedenje, niti dovoljno zelenila.
“Prostorije koje su nekada bile planirane kao kvalitetne zone za odmor, vremenom su postale parkirališta. Zato smo postavili klupe i nastavili istraživanje”, kazala je Kikelj Širok.
Ona je, govoreći o rezultatima istraživanja koja su sproveli, rekla da su ustanovili da su ljekarima potrebni vanjski prostori za predah od svakodnevnog stresa, dok su pacijenti naglašavali da nemaju adekvatan prostor za čekanje, jer ne postoje odgovarajuće vanjske zone.
“Dogovorili smo sa Univerzitetskim kliničkim centrom da se dio VIP parkinga prenamijeni u vanjsku čekaonicu, okruženu zelenilom, gdje pacijenti mogu čekati”, navela je Kikelj Širok.
Kako je dodala, još jedan prostor, koji je ranije služio kao pušačka soba za zaposlene, pretvoren je u paviljon.
“Renovirali smo ga i sada ga koriste i pacijenti i zaposleni, druže se, a prostor je prvi put pristupačan i osobama sa invaliditetom. Stvorena je svojevrsna oaza za opuštanje”, istakla je Kikelj Širok.
Upitana da li planiraju da prošire projekat i aktivnosti, ona je kazala da pokušavaju da ga dalje razvijaju, ali i da su ga proširili na domove zdravlja u Ljubljani.
“Tamo smo započeli nova istraživanja i radimo sa zdravstvenim ustanovama da rezultate pretočimo u uređenje prostora prema realnim potrebama, koje su izvodljive i pomažu u procesu liječenja. Želimo nastaviti sa ovim pristupom i u budućnosti”, rekla je Kikelj Širok.
Komentarišući činjenicu da je projekat koji su sproveli podržan evropskim fondovima, Kikelj Širok je navela da, kao neprofitni studio, finansiranje traže na različitim nivoima – lokalnom, regionalnom, nacionalnom i evropskom.
“Ovo je bio jedan od takvih projekata. Primijetili smo poziv Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju gdje je naglasak na zajedničkom renoviranju prostora s korisnicima i imali smo odlično iskustvo – dobili smo projekat”, dodala je Kikelj Širok.
Ona je podsjetila da se često dešava da se finansira samo razvoj ideje, a da realizaciju kasnije finansiraju ustanove poput Univerzitetskog kliničkog centra ili opština.
“U zdravstvu u Sloveniji ulaganja su skromna, pa smo bili vrlo srećni što se dio sredstava mogao iskoristiti i za implementaciju. Imali smo i mentora, projekat je u početku trajao šest mjeseci, a zatim smo dobili još jedan, u trajanju od devet mjeseci, uz mentorsku podršku u daljem razvoju. Ukupno, iskustvo je bilo vrlo pozitivno”, rekla je Kikelj Širok.
Ona je istakla da je arhitektonski studio – studio koji se bavi javnim prostorom: trgovima, ulicama, igralištima, ali i međuprostorima koji se ponekad ni ne percipiraju kao javni, a mogli bi to postati.
“Naš cilj je uvijek uključiti korisnike prostora – to snažno zagovara i Novi evropski Bauhaus”, naglasila je Kikelj Širok.
Kako je navela, time se bave već 22 godine i smatraju da je važno da ljudi zaista koriste javni prostor, naročito kada se investira tamo gdje je potreba prepoznata.
“Poznato je da će ljudi, ako su uključeni, više mariti za javni prostor i češće ga koristiti”, navela je Kikelj Širok, ističući da njihov studio ne radi projekte kroz tendere.
Ona je pojasnila da često sarađuju i sa opštinama, koje ih angažuju da renoviraju napuštene zgrade, trgove ili igrališta.
“Kao što sam već pomenula, sve to radimo u saradnji sa stanovnicima”, navela je Kikelj Širok.
Novi evropski Bauhaus je inicijativa Evropske komisije koja spaja održivost, inkluzivnost i ljepotu kako bi se ideje Evropskog zelenog plana približile građanima.
Kroz nagrade Novog evropskog Bauhausa od 2021. godine prepoznaju se najbolji projekti i ideje koje povezuju prirodu, zajednicu i inovacije, a od ove godine uključene su i specijalne nagrade za pristupačno stanovanje.

Arhitektonski studio iz Ljubljane uređuje zanemarene javne prostore

Dragulji „neprocjenjive vrijednosti“ i brojni drugi predmeti ukradeni su jutros iz pariškog Luvra, a počinioci su pobjegli s mjesta događaja. Najposjećeniji muzej na svijetu saopštio je da će danas ostati zatvoren zbog „vanrednih razloga“.
Prema pisanju francuskih medija, u jutrošnjoj pljački ukraden je dio nakita iz Napoleonove zbirke, a otkriveni su i detalji akcije.
Incident se dogodio između 9:30 i 9:40 sati, kada su počinioci ušli u muzej smješten u srcu francuske prijestonice, ukrali nekoliko umjetničkih predmeta i pobjegli.
Njihov plijen bio je „neprocjenjive vrijednosti“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Loran Njenez (Laurent Nuñez).
Francuskim medijima kazao je da su lopovi, njih „trojica ili četvorica“, izveli operaciju za „sedam minuta“.
Ušli su u muzej koristeći ljestve kako bi dospjeli direktno u Apolonovu galeriju, gdje su se fokusirali na dvije vitrine, naveo je ministar.
Otvorena je istraga zbog organizovane krađe i planiranja izvršenja krivičnog djela, a slučaj je povjeren Brigadi za suzbijanje banditizma (BRB) pri odjeljenju za kriminalističke istrage, uz podršku Centralnog ureda za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima (OCBC), saopštilo je parisko tužilaštvo za AFP, dodajući da se tačna šteta „trenutno procjenjuje“.
Fokus istrage je na jugoistočnom uglu zgrade s pogledom na rijeku Senu. Na mjestu događaja vidljive su velike ljestve, slične onima koje koriste vatrogasci.
Postavljene su na mehaničko dizalo, tip koji se često koristi u Parizu za dostavu namještaja u stanove na višim spratovima.
Vrh ljestava dodiruje balkon, a pretpostavlja se da su trojica lopova upravo tim putem ušla na jedan od gornjih spratova, prenosi BBC.
Prema policijskim izvorima, bili su naoružani malim motornim pilama. Nakon njihovog bjekstva, pronađen je i skuter.
Francuska ministarka kulture Rašida Dati (Rachida Dati) objavila je na mreži Iks (X) da se ujutro, prilikom otvaranja Luvra, dogodila „pljačka“.
- Pljačka se dogodila jutros tokom otvaranja muzeja Luvr. Nema izvještaja o povrijeđenima. Nalazim se na mjestu događaja uz osoblje muzeja i policiju. Istraga je u toku - napisala je ministarka, kojoj se na licu mjesta pridružio i ministar unutrašnjih poslova Loran Njenez.
Luvr, koji je 2024. godine posjetilo gotovo devet miliona ljudi, od kojih je 80 odsto bilo stranaca, objavio je na mreži Iks (X) da će danas ostati „zatvoren zbog vanrednih razloga“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmuzej-luvr-zatvoren-nakon-pljacke-policija-sprovodi-istragu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Detalji pljačke Luvra: Lopovi imali mehanički lift, merdevine i motorne pile, sve je trajalo sedam minuta

Supruga predsjednika Crne Gore, Milena Milatović, učestvovala je danas u trci „Race for the Cure“ na Gorici, zajedno sa građankama i građanima, volonterima i ženama koje se bore ili su se izborile sa karcinomom dojke.&nbsp;
Događaj je, kako je navedeno u saopštenju, posvećen podizanju svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i podršci svakoj ženi i porodici suočenoj sa ovom bolešću.
U obraćanju govorila je o snazi zajedništva i znanja.
- U trci pobjeđuje svako ko zna, ko je svjestan i ko ima podršku da se bori - kazala je Milatović.&nbsp;
Podsjetila je na značaj redovnih preventivnih pregleda „koji su jedini pouzdan i najučinkovitiji način za očuvanje i unapređenje zdravlja“, uz poruku da društvo mora uzvratiti adekvatnim odgovorom zdravstvenog sistema – boljom dostupnošću pregleda i terapija, modernom opremom i kraćim listama čekanja.
- Pozivam da nastavimo koračati ruku pod ruku – sjutra i svakog narednog dana. Zajedno - poručila je Milatović, zahvalivši organizatorima, medicinskim radnicima, volonterima i svima koji svojim učešćem šire nadu, hrabrost i ljubav.

Prva dama na trci „Race for the Cure“: Zajedno za zdravlje žena

Morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU. Ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda – kazao je za Pobjedu Andrija Petković, doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma.
Miholjski zbor i Matica Boke dali su Vladi rok od 15 dana da ukloni ploču u Morinju. Petković kaže da je stav Bokeškog foruma, posebno njega kao predsjednika, da ploča u Morinju treba da ostane tamo gdje jeste.
- Ona je simbol ne samo mučenja zatvorenika, već i najsramnijeg rata u istoriji Crne Gore, zato što je prvi put u svojoj istoriji Crna Gora vodila agresorski rat. Morinjska ploča treba da opominje i one generacije koje dolaze da nemamo pravo da bilo koga ugrožavamo zarad nečijih osvajačkih težnji – kazao je Petković.
Poručio je da „želja nekoga da ukloni morinjsku ploču mnogo više govori o onome ko želi uklanjanje, nego o svemu što ona znači“. Ako se neko stidi svoje prošlosti, kako je rekao, ima puno razloga da se stidi.
- Po mom mišljenju, ali to je samo moje mišljenje, nijesam Nostrdamus, nego doktor političkih nauka koji je doktorirao međunarodne odnose, morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je članica EU i naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU – rekao je Petković.
Prema njegovim riječima, ako je cilj vlasti zaista da država uđe u EU, neće ukloniti ploču.
- Mislim da, ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. ili 2028. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda, a znamo da je u posljednje vrijeme kompletna crnogorska politička scena dovoljno mučna za nas same. Ako budemo njom opterećivali svijet oko nas, ostaćemo tu gdje jesmo, negdje na marginama evropskih kretanja – istakao je Petković.
Miholjski zbor i Matica Boke zatražili su da se u roku od 15 dana hitno ukloni ploča u Morinju.
- Kao udruženja koja su uvijek stajala u odbrani istine i pravde i ovaj put ćemo na sve zakonski dostupne načine zaštititi svoja prava, a kroz to i čast i dostojanstvo Crne Gore. U skladu sa tim pozivamo ministra Karapovića da izda nalog Vojsci Crne Gore da otvori kapiju Vojnog objekta Morinj i omogući svom partijskom kolegi, predsjedniku opštine Kotor, da preko inspekcijskih organa opštine Kotor ukloni tablu-nelegalnu ploču u vojnom objektu Morinj – naveli su u saopštenju Miholjski zbor i Matica Boke.
Pozvali su, između ostalog, ministra Danila Šaranovića da „organi unutrašnjih poslova privedu i uzmu izjave od bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i ministra Raška Konjevića po kom zakonu i propisu i sa kojom namjerom su postavili nelegalnu ploču, suprotno svim zakonima Crne Gore“.
- U dobroj namjeri i u korist građana, zvaničnicima ostavljamo period od 15 dana da uklone tablu u Morinju, u skladu sa rješenjem koje postoji još od 2022. godine. U suprotnom, naš pravni tim će predati krivične prijave protiv svih onih koji i pored donijetog rješenja nijesu postupili po zakonu, nego su se o njega oglušili, kao i onih, iz aktuelne vlasti, koji ne rade svoj posao u skladu sa zakonom i opstruišu provođenje zakona i pozitivnih propisa države Crne Gore – dodaje se, između ostalog, u saopštenju.
Hrvatski i crnogorski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović položili su 4. oktobra vijenac ispred spomen-ploče u Morinju, u kojem su devedesetih mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske.
- Nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje bi pravili nove podjele i tenzije – kazao je tom prilikom Grlić Radman.
Ibrahimović je istakao da „i dalje imamo pojedince koji podržavaju ratne zločince, ali Crna Gora ostaje posvećena kulturi sjećanja i jačanju odnosa sa Hrvatskom“. Toga dana protestovalo je nekoliko građana koji su poručili da ako država ne ukloni ploču, oni će to učiniti.
Ploča je postavljena u oktobru 2022. godine, a njenom otkrivanju prisustvovao je hrvatski šef diplomatije sa tadašnjim crnogorskim ministrima vanjskih poslova i odbrane Rankom Krivokapićem i Raškom Konjevićem.
Na ploči je ugravirano: „Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce“.
- Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi - ugravirano je na ploči.

Petković: Ako vlast iskreno želi u EU, nikome nije ni na kraj pameti da uklanja ploču

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

Śećate li se prošle pośete Srbiji Ursule fon der Lajen, predśednice Evropske komisije, kada je započela razgovor sa predśednikom Srbije sa „dragi Aleksandre“? „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“, rekao bi Abraham Linkoln. Poruke Srbiji su diplomatske, ali za iskusog političara vrlo jasne. Otprilike, dosta je priče, hoćemo djela. Kako je Crna Gora spojeni sud sa Srbijom, vrlo je vidljivo da izvršna vlast u Crnoj Gori, tužilaštvo i institucije sile mnogo više vide Srbiju kao model uređenja države nego što je to, da se našalimo, jedna Norveška, Finska ili Švedska. Da im je stvarni cilj ulazak u EU ugledali bi se na te tri zemlje, umjesto što imitiraju zemlju u kojoj se ljudi optužuju za državni udar zbog privatnih razgovora, nezakonito prisluškivanih, u kojoj se otimaju studentima telefoni i njihovi sadržaji puštaju preko TV Informera i drugih tabloidnih televizija i tabloida, u kojoj se tuže policajci koji su otkrili najveću farmu marihuane na Balkanu, zato što su optužili državu i službe bezbjednosti da stoje iza proizvodnje marihuane, itd. <h2>PINK SLUČAJ</h2> Više puta sam naglašavao da je meni mnogo važnije da se Crna Gora uljudi kroz pregovore o pristupanju EU od samog članstva. Śećam se demokratskih struktura u Hrvatskoj koje stalno naglašavaju da je najbolji period Hrvatske, u demokratskom smislu, bio u vrijeme pristupnih pregovora. Strah me da je Crna Gora najsličnija primjeru Rumunije i Bugarske i na koji način su primljene u EU, iz čisto geopolitičkih razloga. A upravo liči na to da je EU voljna da prijemom Crne Gore u EU zažmuri na sijaset kršenja Ustava, zakona i demokratskih procedura, kako bi pokazala i motivisala druge zemlje da je EU otvorena za dalje integracije. Nedavno je na RTCG gostovao profesor sa Pravnog fakulteta državnog Univerziteta, ne śećam se imena. Ono što je upečatljivo jeste da profesor prava populistički izjavljuje u emisiji da je emitovanje privatnih poruka iz telefona Aleksandra Mijajlovića na portalu RTCG opravdano, jer, kako kaže, „narod treba da zna“. Vjerujem da ni u Zimbabveu nije moguće da tužilaštvo iz istrage daje medijima takozvane dokaze, odnosno privatne prepiske, koje samo kod Aleksandra Vučića mogu biti udar na ustavni poredak, na pravosuđe i bezbjednosni sektor, kako „neće da prejudicira“ voditelj jedne političke, pardon, propagandne emisije na TV Vijesti. Nije čudo što su pravnici u vlasti bruka za svoju profesiju, kad profesor prava izgovara nešto što ni u jednoj demokratskoj zemlji nije dozvoljeno. I ne samo to, recimo u Americi bi automatski optužnica bila suspendovana zbog uticaja na javno mnjenje. Tužilac može samo javnost da obavijesti o postojanju krivičnog djela, mada sam siguran da u ovom Pink slučaju nema ni pomena o tome, i da ga kvalifikuje, navodeći samo esencijalno podatke iz istrage. Slanje vrlo određenim medijima „dokaza“ iz istražnog postupka je pravljenje Pink farme od države Crne Gore. Tim prije što iza svega ne postoji mogućnost da se sklepa bilo kakava optužnica, već je cilj da se politički diskredituju protivnici vlasti, kritički mediji i pojedinci kritični protiv vlasti. Neka mi bilo koji pravni profesionalac objasni kakve veze ima prepiska Ivana Vukovića iz DPS-a i Mijajlovića o Željku Ivanoviću iz Vijesti sa bilo kojom optužnicom ili bilo kojim drugim djelom, osim da ima cilj da diskredituje samog Ivana Vukovića?! Svaki sudija profesionalac bi spriječio iznošenje ovakvih nesuvislosti u procesu, na sudu, đe je jedino mjesto đe se dokazi mogu iznosti. I u sudu i, nakon toga, u javnosti preko medija. Samo taj primjer bjelodano pokazuje da je SDT produžena ruka izvršne vlasti u obračunu sa političkim neistomišljenicima. Da ne zaboravim, Ustav garantuje zaštitu privatnosti svakom građaninu Crne Gore, iznošenje ovakvih stvari je direktno kršenje Ustava. Žalosno je ako građani Crne Gore to ne shvataju, jer, koliko śutra, i sami mogu postati žrtve ako se nekome zamjere. Varaju se ako misle da tužioci nijesu „sposobni“ da kreativno tumače privatne komunikacije. <h2>AFERA ZA POKRIVANJE GLAVIH TEMA</h2> Umjesto da u Crnoj Gori glavna tema bude izjava Anta Nobila, advokata optuženog Milivoja Katnića, da je postupajući specijalni tužilac u procesu, Miloš Šoškić, krivotvorio dokaze iz sky prepiski, da je brisao dio komunikacija koje obesmišljavaju njegove optužbe, što je krivično djelo, javnost se zabavlja stupidarijama iz privatnih prepiski Mijajlovića i pokretanjem lažne, lažljive, bezobrazne inicijative dva člana PES-a o brisanju riječe „nasilna“ iz Zakona iz 2011. godine, u kojem se aneksija Crne Gore iz 1918-te, više nego opravdano, naziva nasilnom. I to od PES-a koji tobože donosi Barometar 26, koji predviđa da se neće pokretati teme koje nadalje dijele građane. A oni pokreću temu koja ne da dijeli, nego koja je bolna za Crnu Goru, bolna za sve žrtve neviđenog nasilja nad crnogorskim narodom i potomke žrtava. Briga me što misli Nikola Petrović, on je stotinama puta pokazao da je bliži onim iskompleksiranim stanovnicima Crne Gore kojima je Beograd san snova, nego što je vezan za istinsku Crnu Goru. Bliži su mu oni koji su naredili da se njegov prađed ubije, ukoliko se vrati u Crnu Goru, nego oni koji bi život dali za svoju otadžbinu. O ponašanju Nikole Petrovića se mnogo toga neafirmativnog može napisati, od okoline koja ga okružuje u Italiji, na kakvim skupovima učestvuje, kojom „himnom“ počinju ti skupovi, koju zastavu kače iza sebe, ko su vrlo čudni likovi koji ga savjetuju i iz koje su kuhinje. Gordan Stojović, jedan od inicijatora promjene zakona, moj nekadašnji prijatelj iz vremena dok je bio u Matici crnogorskoj i ambasador u Argentini, đe je dao ogroman doprinos u promociji CPC sa episkopom Gorazdom, vrlo dobro je nekad znao pravu istinu o NASILNOJ aneksiji Crne Gore. Samo čekam prijedlog iz iste kuhinje da svi počnemo da slavimo Pavla Đurišića i četnike, kako se ne bi dijelili. Aferim. Mnogo je onih koji su promjenom vlasti obrnuli i svoju pamet. Pada mi na pamet pjesma Sv. Petra Cetinjskog „Pogibija vezira Mahmut-paše na selo Kruse (1796)“, kada je kroz usta Mahmut paše napisao: „Dokle imam u ćesi novaca, a u Crnu Goru trgovaca, kojizi su lakomi na blago, učiniću što je meni drago, oni će mi prodat Crnogorce!“ <h2>BRUTALNI ZLOČINI</h2> Za one kojima nije jasno da je aneksija bila ne nasilna, nego da ima odlike stravičnog, teškog masovnog zločina, neka pogledaju sajt Britanskog parlamenta i raspravu iz 1920. godine o stanju u Crnoj Gori, samo neka ukucaju „Lord Sidenem“. Izvještaj lorda de Salisa, izaslanika Britanskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori, potvrđuje sve navode „Krvavog albuma Karađorđevića“. A onda neka pogledaju pisanje beogradskog Vremena, Pravde i Politike od 10. februara 1924. godine, đe donose raspravu iz skupštine KSHS i govor Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista. Odnosno dio koji ima podnaslov „Crnogorce ubijaju što nisu verni Kralju“, a koji, između ostalog, glasi: „...Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju i t.d. ... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata i t.d.“. Niko iz skupštinske sale nije reagovao, niti opovrgao riječi Ivanovića, vjerovatno zato što nije bilo članova PES-a! Jedina reakcija je bila potpreśednika skupštine Lj. Bakića o tome kako nema „crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Beogradski novinar Pantelija Jovović, dopisnik nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore, piše u knjizi „Crnogorki političari“ iz 1924. (Vreme a.d): „Slom Crne Gore 1915. i način njenog ujedinjenja sa Srbijom 1918. g. dva su kobna datuma u njenoj istoriji. Prvi datum može se nekako i pravdati ali ovaj drugi jeste najgrozniji spomen srama i stida zvaničnoga Beograda. Golgota, koju je preživljavala Srbija za vreme evakuacije kroz albanske gudure, ni približno nije ravna onoj Golgoti, koju je Crna Gora preživela za vreme Ujedinjenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018201032_cc15f9c5961dcb7bed1cd93af13d9bb7325d8148713096ae505e798978d0b0c8" data-rendition-name="original" width="550" height="640" loading="lazy" alt="Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore"><figcaption>Predgovor knjige „Crnogorki političari“ iz 1924. beogradskog novinara Pantelije Jovovića, dopisnika nekoliko beogradskih listova iz Crne Gore</figcaption></figure>  No sve do 1921. g. o tim nečuvenim zločinima režima nije se ništa znalo. Crna Gora sve do tada bila je za našu javnost terra incognita. Do 1921. g. već je bilo popaljeno pet hiljada crnogorskih domova i niko, van Crne Gore, u ujedinjenoj Kraljevini o tome nije ništa znao.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018201032_1cadbb9bb86240d9c711a1dff3144badaf852483b829d07b2b62492638783139" data-rendition-name="original" width="400" height="586" loading="lazy" alt="Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića"><figcaption>Naslovnica knjige „Crnogorski političari“ beogradskog novinara Pantelije Jovovića</figcaption></figure>  Tek prvi put tada beogradski 'Balkan' nalazi se pobuđen da me pošalje kao svoga naročitog izaslanika u Crnu Goru. Prvi sam, dakle, ja bio kome je pala u deo ta teška dužnost, da otkrije sve zločine počinjene posle Ujedinjenja u Crnoj Gori. I ja sam ih otkrio stavljajući na kocku svoj život. Demaskiranjem zločinaca, ja sam učinio da budem s bombama i revolverima napadnut i slučaj je hteo da ostanem u životu iako sam bio teško povređen. Moje izveštaje o prilikama u Crnoj Gori, preštampavali su ne samo svi naši domaći listovi, već i jedan dobar deo štampe u Italiji, Engleskoj, Francuskoj i t.d. Ja sam Evropi jasno predočio da je nesrećna Crna Gora, u čast i slavu Ujedinjenja, razapeta na krstu“... Ne mogu a da ne objavima dio teksta Chicago Tribune-a od 4. septembra 1919. pod naslovom „Zvanični izvještači donijeli užasne izvještaje u Pariz“, u kojem se kaže: „Pariz, 3. septembar, Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi spriječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama: 'Pod srpskom okupacijom Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijeg pokolja u Evropi, izjavio je zvaničnik koji se vratio. Ukoliko se Engleska i Amerika ne umješaju, ni jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih ubijaju na veliko'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018201036_82dc074462229b7b0dd09fc19e6143c57d5f2cd2149e49f3ab59cf440f59aa5d" data-rendition-name="original" width="1318" height="1920" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919."><figcaption>Izvode iz govora Mihaila Ivanovića, predstavnika Federalista, u Skupštini KSHS u februaru 1924. godin objavili srpski mediji</figcaption></figure>  Vi, branitelji Džudit Rajnke od nas dokazanih zastupnika evroatlantskih integracija, valjda ćete vjerovati izvještajima onih koje nazivate zapadni prijatelji? Mada nije loše ni da čujete što je pisao list „Radni narod“, koji je izlazio u Podgorici 1927. i 1928. „Kad narod u Crnoj Gori hoće nekoga da prokune teško reče mu: 'Kosti ti u Zenici okapale'“. A evo zašto: „Kad je došla okupacija Crne Gore tamo su poslane hiljade vojnika, staraca, đece da robuju. To roblje moreno je tamo paśom smrću: golo, boso, gladno, premlaćivano, zlostavljano na sve načine i davano na prisilne radove po teškim zimskim vremenima praznog stomaka i golijeh lakata i koljena... Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sićije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti sto im treba“...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018201036_3824759e5a64ba45a67b70a11b3e1e25f1ad06c874c0b6a4deab51e0d373906e" data-rendition-name="original" width="4508" height="5551" loading="lazy" alt="Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 191"><figcaption>Tekst o golgoti Crne Gore objavljen u listu Chicago Tribune 4. septembra 1919.</figcaption></figure>  Na kraju ne mogu da odolim a da ne napišem, svako ko naśeda na idiotsku propagandu Demokrata da je svako ko, više nego opravdano, kritikuje vlast, posebno njih, saradnik kriminalnih klanova, neka se svako jutro pogleda u ogledalo i sam sebi kaže „ja sam idiot“ tri puta! Nema idiotskije konstrukcije od te kojom poluobrazovane i nesposobne Demokrate pokušavaju da spriječe da vidimo svi ono što nam oči izbi.

Tag: kisa