<article>Naoblačenje će tokom noći usloviti mjestimično kišu. Na sjeveru, po kotlinama ujutru biće mjestimično magla ili niska oblačnost. Vjetar će  uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, najčešće južnih smjerova.Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 11, najviša dnevna od osam do 20 stepeni.U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom dana uglavnom suvo. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.Jutarnja temperatura vazduha biće oko osam, a najviša dnevna 18 stepeni.</article>

Naoblačenje će tokom noći usloviti mjestimično kišu. Na sjeveru, po kotlinama ujutru biće mjestimično magla ili niska oblačnost. Vjetar će &nbsp;uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, najčešće južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 11, najviša dnevna od osam do 20 stepeni.
U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom dana uglavnom suvo. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko osam, a najviša dnevna 18 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Promjenljivo oblačno

Do 18 stepeni

Društvo

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, do 18 stepeni

Naoblačenje će tokom noći usloviti mjestimično kišu. Na sjeveru, po kotlinama ujutru biće mjestimično magla ili niska oblačnost. Vjetar će  uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, najčešće južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 11, najviša dnevna od osam do 20 stepeni.
U Podgorici će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom dana uglavnom suvo. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko osam, a najviša dnevna 18 stepeni.

Rukometaši Lovćena pobijedili su večeras na Cetinju ekipu Budućnosti 34:20, u šestom kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Cetinjski tim upisao je četvrti trijumf, zadržao maksimalan učinak i pokazao da je i ove sezone glavni kandidat za titulu.
Budućnost je samo u prvih sedam minuta bila ravnopravan rival, nakon čega je Lovćen preuzeo igru i serijom 4:0 poveo 7:3.
Do kraja prvog dijela razlika je dva puta iznosila devet golova (17:8, 18:9), dok je Mirko Radović pogotkom u 44. minutu prvi put donio dvocifrenu prednost (25:15).
Na četiri minuta do kraja Igor Mrvaljević je sa dva vezana pogotka razliku povisio na 13 (33:20), a konačnih 14 postavio je Mihailo Šćekić, dva minuta prije kraja.
Lovćen je do pobjede predvodio Vuk Mrvaljević sa osam golova, Nikola Andrić bez promašaja dodao je šest, a gol manje kapiten Mirko Radović.
U ekipi Budućnosti, koja nakon pvog kola ima učinak od čtiri pobjede i dva poraza, po pet golova postigli su Luka Kaluđerović i Emir Đulović.

Lovćen ubjedljiv protiv Budućnosti

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Institut "Dr Simo Milošević" Igalo je u prvih dvet mjeseci 2025. godine ostvario neto prihod od 11 miliona, što je skoro etiri miliona više nego 2024. godine. S obzirom na to da u prihod ulaze i sredstva od nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja, po tom osnovu ostvarena je kapitalna dobit nešto preko 3,74 miliona eura, ističe za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
- Prema devetomjesečnom finansijskom iskazu ukupan prihod Instituta Igalo je 14.909.794 eura. Istovremeno, iako smo imali rast broja noćenja, te inflatorne pritiske u nabavci uspjeli smo da ukupne rashode zadržimo na prošlogodišnjem nivou od 8,1 miliona eura. Prema tome, Institut Igalo je prije oporezivanja zvanično imao preko 6,7 miliona dobitak, koji kada se izuzme prihod od prodaje Dječijeg odjeljenja 3,7 miliona i porez na kapitalnu dobit i drugi porezi ukazuje na pozitivan neto rezultat od preko dva miliona eura. S obzirom da smo prošle godine u istom periodu imali negativan poslovni rezultat od oko 300 hiljada €, možemo biti više nego zadovoljni ostvarenim u prvih devet mjeseci ove godine - ocjenjuje Kovačević.
Na tako, kako je kazao Kovačević, značajno povećanje prihoda uticala je, prije svega pravedna cijena koju je Institut konačno dobio od Fonda zdravstva Crne Gore, zahvaljujući Vladi. 
- Takođe i povećanje broja noćenja, te boljem upavljanju cjenovnom politikom za ostale kategorije pacijenata, uz ne manju važnu racionalizaciju poslovanja - ističe Kovačević.
Za prvih devet mjeseci ove godine u Institutu Igalo je boravilo 10.540 korisnika, koji su ostvarili preko 136.000 noćenja što je oko 10.000 noćenja više nego 2024. godine kada je ostvareno oko 126.000 noćenja.
Približava se i vrijeme odmora kada Institut zatvara kapije, ali će ove godine biti moguće izmjena.
- Plan je da na redovnu zimsku pauzu, kada je riječ o medicinskom sektoru, odemo od 27. decembra, dok još uvjek razmišljamo da li ćemo u hotelskom dijelu ostati otvoreni za Novu godinu. Sve zavisi od interesovanja, koje će, smatram, biti uslovljeno prije svega vremenskim prilikama, s obzirom da je planiran veoma atraktivan novogodišnji program u organizaciji našeg grada - kaže Kovačević.
Novu sezonu, s nastavkom realizacije Plana restrukturiranja, Institut će početi u prvoj polovini februara 2026. godine

Za devet mjeseci Institut Igalo u plusu dva miliona eura

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, do 18 stepeni

Tagovi

Lovćen ubjedljiv protiv Budućnosti

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Za devet mjeseci Institut Igalo u plusu dva miliona eura

PRATITE TVe UŽIVO