<article>U "Budilniku" na Televiziji E analiziramo pad prihoda u turizmu i razgovaramo o tome koliko ruralni turizam može doprinijeti razvoju tog sektora. Saznajte i koji su jezici najtraženiji na crnogorskom tržištu rada i kako se prilagoditi savremenim zahtjevima.Govorimo i o trećem regionalnom inovacionom forumu koji se održava u Podgorici, gdje će o značajnim temama za investicije govoriti stručnjaci i lideri iz regiona. Govorimo i o projekatu „Poslovi po mjeri mladih“, koji uz podršku UNICEF-a, NVO ADP Zid i Centra za omladinsku edukaciju, pruža nove mogućnosti za mlade generacije. U novom izdanju emisije "Srećan dan", od 9 do 11 sati, gost je Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore. U virtuoznim i emotivnim zvucima klasične gitare na koncertu jednog od najpoznatijih crnogorskih gitarista Dražena Jokovića uživala je publika na Cetinju, a u subotu će moći i publika u Podgorici na koncertu u okviru festivala Dani gitare. O koncertnim aktivnostima, muzici, gitari govoriće uspješni muzičar. U Srećnom danu govorimo i o projektu “OsnaŽENE za učešće u javnom životu” , a sagovornica je Tara Serhatlić.</article>

U "Budilniku" na Televiziji E analiziramo pad prihoda u turizmu i razgovaramo o tome koliko ruralni turizam može doprinijeti razvoju tog sektora. Saznajte i koji su jezici najtraženiji na crnogorskom tržištu rada i kako se prilagoditi savremenim zahtjevima.
Govorimo i o trećem regionalnom inovacionom forumu koji se održava u Podgorici, gdje će o značajnim temama za investicije govoriti stručnjaci i lideri iz regiona. Govorimo i o projekatu „Poslovi po mjeri mladih“, koji uz podršku UNICEF-a, NVO ADP Zid i Centra za omladinsku edukaciju, pruža nove mogućnosti za mlade generacije. 
U novom izdanju emisije "Srećan dan", od 9 do 11 sati, gost je Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore. U virtuoznim i emotivnim zvucima klasične gitare na koncertu jednog od najpoznatijih crnogorskih gitarista Dražena Jokovića uživala je publika na Cetinju, a u subotu će moći i publika u Podgorici na koncertu u okviru festivala Dani gitare. 
O koncertnim aktivnostima, muzici, gitari govoriće uspješni muzičar. U Srećnom danu govorimo i o projektu “OsnaŽENE za učešće u javnom životu” , a sagovornica je Tara Serhatlić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik

Srećni dan

Televizija E

Društvo

U "Budilniku" o prihodima u turizmu, najtraženijim jezicima, u "Srećnom danu" o muzici i gitari

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da predstavnici vladajuće koalicije otvoreno prijete predsjedniku države Jakovu Milatoviću.
Vuković je to ocijenio nakon što je Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije kazao da je moguće da se, ukoliko Milatović ode sa opozicijom u Podgorici, pokrenu inicijative u Skupštini Crne Gore koje bi se ticale možda i statusa predsjednika Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsnp-prijeti-milatovicu-preispitivanjem-pozicije-ukoliko-ode-sa-opozicijom-u-podgorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Predstavnici vladajuće koalicije, kako smo i najavili prije mjesec i po, otvoreno prijete Milatoviću, ukoliko Pokret za Podgoricu učini ono zbog čega je, uostalom, i srušio katastrofalnu vlast u glavnom gradu - naveo je Vuković na mreži X.
On je objavu zaključio citatom Abrahama Linkolna.
- "Ukoliko želiš testirati čovjekov karakter, daj mu moć" - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1861879084772434234%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861879084772434234%7Ctwgr%5Ed31bccda3459a8790e50855b15b12738ee235702%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Predstavnici vlasti otvoreno prijete Milatoviću

Analizom norveškog informaciono-finansijskog portala Finansplassen, u kojoj su korišćeni javno dostupni podaci više institucija, utvrđeno je da su nordijske države najspremnije za budućnost bez gotovine u odnosu na ostatak Evrope.
Između ostalog, u analizi su korišćeni podaci o broju bankomata i broju terminala za kartično plaćanje na 100.000 ljudi, o limitu koji je moguće potrošiti prilikom kartičnog plaćanja i o broju onih koji koriste internetsko bankarstvo.
Kako je izjavio portparol Finansplassena, manje bankomata znači da se država manje oslanja na gotovinu, a veći broj terminala za kartično plaćanje znači da postoji veća infrastruktura za elektronske novčane transfere.
Spomenutom analizom je ustanovljeno da je upravo Norveška najspremnija za bezgotovinsku budućnost. Naime, ova zemlja je među onima koje imaju najmanji broj bankomata i u kojoj čak 96 odsto stanovništva koristi internetsko bankarstvo.
Kada je u pitanju spremnost za bezgotovinsku budućnost, Finska i Danska su na drugom i trećem mjestu jer imaju nešto više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za kartično plaćanje, ali je u ovim državama skoro jednak broj onih koji koriste internetsko bankarstvo.
Među top 10 država su Holandija, Švedska, Island, Estonija, Litvanija, Kipar i Švajcarska, dok su Armenija, Gruzija i Njemačka među zemljama koje su najmanje spremne za budućnost bez gotovine.
Zašto nordijske države
Ol Peterson iz Finansplassena je izjavio za Euronews da posebno stanovništvo nordijskih država smatra korisnim bezgotovinske sisteme jer im pomažu u prevazilaženju nekih od izazova, kao što su rijetka naseljenost ili teški vremenski uslovi koji otežavaju konvencionalno, gotovinsko plaćanje.
Kako je ukazao Peterson, ove zemlje imaju veliku prednost zbog toga što njihovi građani imaju povjerenje u javne institucije i zbog toga što imaju mali broj stanovnika, što im olakšava testiranje novih politika.
List Independnet je objavio da je najveća norveška banka DNB 2016. pozvala na prestanak korišćenja gotovine usljed zabrinutosti zbog pranja novca. Veliki broj Norvežana je skoro istovremeno počeo koristiti mobilnu aplikaciju Vipps MobilePay, tj. mobilni novčanik. Spomenuta aplikacija je u funkciji od 2015. te u Norveškoj, Finskoj i Danskoj ima ukupno 11,5 miliona korisnika.
Međutim, Parlament Norveške je nedavno preduzeo korake da se građani vrate gotovini. Naime, usvojen je zakon kojim je olakšano gotovinsko plaćanje.
- U digitalnom svijetu se može lako zaboraviti da postoji velika grupa ljudi koji se nisu digitalizovali. Gotovina je važan aspekat pripravnosti društva - naglasila je norveška ministarka pravde i kriznih situacija Emili Enger Mehl.
U Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB) preporučuju da se zadrži nešto gotovine zbog ranjivosti sistema za elektronsko plaćanje.
<h2>Šta je podstaklo bezgotovinsko plaćanje</h2>
U izvještaju Svjetske banke je navedeno da je pandemija koronavirusa podstakla bezgotovinsko plaćanje širom svijeta. Naime, prosječan broj bezgotovinskog plaćanja po osobi je 2017. iznosio 91, a 2020. je iznosio 135.
Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), u Evropi je 2019. bilo 72 odsto transakcija u gotovini, a 2022. godine 59 odsto. U ECB-u su istakli da ne postoji samo jedan faktor koji je doprinio ovim promjenama, ali da su promjene u načinu plaćanja tokom pandemije prevazišla ograničenja.
Većina evropskih potrošača preferira kartično plaćanje ili druge oblike bezgotovinskog plaćanja jer to smatraju praktičnijim. Ipak, 60 odsto je onih koji i dalje žele da se održi gotovinsko plaćanje, piše Euronews.

Ove evropske države su najspremnije za budućnost bez gotovine

Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena korak je bliže sprovođenju prodaje paketa oružja Izraelu vrijednog 680 miliona dolara, rekao je američki zvaničnik upoznat s planom, uprkos prekidu vatre između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolaha koji je stupio na snagu posredovanjem SAD-a.
Paket, o kojem je prvi izvijestio Financial Times, uključuje hiljade kompleta oružja za direktni napad (JDAM) i stotine bombi malog promjera, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti.
Objavljeno je to manje od dan nakon što je sporazumom o prekidu vatre okončan najsmrtonosniji sukob Izraela i militantne grupe koju podupire Iran u posljednje vrijeme, ali Izrael se jošbori protiv svog drugog neprijatelja, palestinske militantne grupe Hamasa u Pojasu Gaze.
Ovaj bi paket slijedio nakon 20 milijardi dolara vrijedne prodaje borbenih aviona i druge vojne opreme Izraelu u avgustu.
Tojters je u junu izvijestio da je Vašington, najveći izraelski saveznik i dobavljač oružja, poslao Izraelu više od 10.000 visoko razornih bombi težine oko 925 kilograma i hiljade projektila Hellfire od početka rata u Gazi u oktobru 2023.
U govoru kasno u utorak, izraelski premijer Benjamin Netanjahu naveo je potrebu obnavljanja zaliha oružja kao jedan od razloga za prekid vatre.
- I to otvoreno kažem, nije tajna da je došlo do velikih kašnjenja u isporukama oružja i municije. Ta će kašnjenja uskoro biti riješena - rekao je. Na paketu se radilo nekoliko mjeseci.
Neki senatori izrazili su zabrinutost oko paketa zbog zabrinutosti oko humanitarne katastrofe s kojom su suočeni Palestinci u Gazi.
Bajden snažno podupire Izrael otkako su naoružani napadači predvođeni Hamasom u oktobru 2023. usmrtili 1.200 ljudi i uzeli više od 250 talaca, prema izraelskim podacima.
Većina stanovnika Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljena je, a enklava je na ivici gladi, nakon više od godinu dana izraelskog rata protiv Hamasa u Gazi.
Zdravstveni zvaničnici Gaze kažu da je više od 43.922 Palestinaca ubijeno u izraelskoj ofanzivi.

Amerikanci Izraelu prodaju paket oružja od 680 miliona dolara

Naš rad u Evropskoj studentskoj uniji ima ključnu ulogu u borbi za prava studenata i unapređenje njihovih uslova studiranja, kazao je predsjednik Studentskog parlementa Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Jovan Vukčević na 88. zasijedanju Skupštine Evropske studentske unije (ESU) održanom u Oslu, Norveška.&nbsp;
Glavna tema zasijedanja, koje je okupilo studente iz više od 40 zemalja, bila je „Demokratija". Predsjednik SPUCG je izlaganjem uspješno predstavio rad, ciljeve i rezultate Studentskog parlamenta UCG, čime je još jednom potvrdio značaj crnogorskih studenata na međunarodnoj sceni.
- Tema ovogodišnjeg zasijedanja – "Demokratija" – izazvala je široke diskusije o ulozi studenata u održavanju i unapređenju demokratskih vrednosti, posebno u kontekstu obrazovnih institucija. U svom izlaganju, Jakov je naglasio značaj demokratskog upravljanja i transparentnosti u odlučivanju koje direktno utiče na studente. Naglasio je da je Evropska studentska unija od ključnog značaja za unapređenje prava studenata, jer pruža priliku za dijalog između studenata, akademskih zajednica i donosioca odluka na nivou Evropske unije - saopšteno je iz Studentskog parlamenta.
Jakov Vukčević je u svom izlaganju naglasio važnost aktivnog učešća u evropskom studentskom aktivizmu i izložio ključne izazove i mogućnosti koje se otvaraju pred studentima UCG u okviru Evropske studentske unije.&nbsp;
Njegovo izlaganje bilo je presudno u obnovi članstva SPUCG za narednih 7 godina u ovoj studentskoj organizaciji, koja ima za cilj da predstavlja interese studenata na međunarodnom nivou i doprinosi izgradnji demokratskih vrednosti među studentima Evrope.
- Učešće u ovakvim međunarodnim forumima i aktivnostima daje studentima UCG priliku da se glasno čuju na međunarodnoj sceni i da zajednički aktivno doprinosimo kreiranju politika koje utiču na sve studente. Naš rad u Evropskoj studentskoj uniji ima ključnu ulogu u borbi za prava studenata i unapređenje njihovih uslova studiranja - izjavio je Vukčević.
Ovaj događaj je još jedan dokaz da studenti Univerziteta Crne Gore imaju snažan glas u evropskoj i međunarodnoj zajednici. Kontinuirani angažman i zalaganje Studentskog parlamenta UCG za prava studenata donosi konkretne rezultate, potvrđujući posvećenost ovoj misiji.
- Ovo nije samo uspjeh pojedinca, već uspjeh svih nas. Studentski parlament UCG se u kontinuitetu razvija i postavlja visoke standarde kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Naša misija je da utičemo na razvoj prava studenata i da obezbijedimo svim studentima mogućnost da učestvuju u stvaranju boljih uslova za obrazovanje - zaključio je Vukčević.
&nbsp;

Vukčević: Naš rad u ESU ima ključnu ulogu u borbi za prava studenata

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

U "Budilniku" o prihodima u turizmu, najtraženijim jezicima, u "Srećnom danu" o muzici i gitari

Tagovi

Vuković: Predstavnici vlasti otvoreno prijete Milatoviću

Ove evropske države su najspremnije za budućnost bez gotovine

Amerikanci Izraelu prodaju paket oružja od 680 miliona dolara

Vukčević: Naš rad u ESU ima ključnu ulogu u borbi za prava studenata

PRATITE TVe UŽIVO