U Budilniku na Televiziji E analiziramo projekat CEMI-ja koji kroz odgovorno medijsko izvještavanje doprinosi većoj vidljivosti i prihvaćenosti LGBTIQ+ zajednice.&nbsp;
Biće riječi i o porukama iz Spektre da je Zakon o samoodređenju ustavna obaveza države na putu ka zatvaranju Poglavlja 23.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o najavi novog štrajka pritvorenika u spuškog zatvoru, ali i o podacima koji pokazuju da zaposleni u Crnoj Gori na bolovanju provode znatno više dana nego u Zapadnoj Evropi.
Budite uz Televiziju E od sedam sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: O projektu CEMI-ja, porukama iz Spektre, novom štrajku pritvorenika...

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E gledaoci će imati priliku da prate analizu odluke Vlade o povećanju penzija za svega 0,38 odsto, uz pitanje šta ona zaista govori o odnosu prema najstarijim građanima i da li je dovoljna za dostojanstven život.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, biće predstavljena inspirativna priča Milice Radulović iz Nikšića, koja svojim iskustvom svjedoči o snazi hrabrosti, nade i volje za životom.
U emisiji će gostovati i predstavnici NVO Mozaik, koji će govoriti o projektu „Otvoreni grad po mjeri svih“, inicijativi usmjerenoj na unapređenje pristupačnosti gradskih prostora za osobe sa invaliditetom.
Na kraju, biće otvorena i tema uticaja popularne Viber grupe Patrola CG na efikasnost policijskih kontrola i bezbjednost u saobraćaju.
Emisija donosi spoj aktuelnih analiza, društveno važnih tema i priča koje podstiču na razmišljanje i solidarnost.

"Budilnik": Da li je 0,38 odsto dovoljno za dostojanstven život penzionera?

Važnu ulogu u ukupnoj nezaposlenosti igra struktura privrede, jer se 77 odsto ukupne zaposlenosti odnosi na uslužne djelatnosti, u kojima radi veći procenat žena u odnosu na muškarce, naročito u oblastima obrazovanja, zdravstva, državne uprave i trgovine. Sa druge strane, učešće muškaraca je veće u djelatnostima poput građevinarstva, turizma i industrije, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E Milika Mirković iz Instituta za strateške studije i projekcije.
Prema podacima Ankete o radnoj snazi Monstata, ističe Mirković, učešće muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti veće je u odnosu na žene, što, kako naglašava, ne znači da je riječ o rodnoj neravnopravnosti na tržištu rada.
- Kad se dublje pogledaju podaci sa tržišta rada, ono što se može vidjeti iz Ankete o radnoj snazi jeste da je učešće muškaraca u aktivnom stanovništvu veće u odnosu na žene. Aktivno stanovništvo uključuje sve one koji rade i aktivno traže posao, dok je sa druge strane učešće žena u neaktivnom stanovništvu značajno veće u odnosu na muškarce. U prva tri kvartala 2025. godine učešće žena iznosilo je 59 odsto, naspram 41 odsto muškaraca u neaktivnom stanovništvu i zbog toga muškarci u apsolutnom iznosu imaju veće učešće u ukupnoj nezaposlenosti - rekao je Mirković.
On podsjeća da crnogorska ekonomija ima izražen sezonski karakter, odnosno da se najveći dio ekonomske aktivnosti realizuje tokom trećeg kvartala, u ljetnjoj sezoni, što se, kako dodaje, vidi kroz rast zaposlenosti.
- Sezonski poslovi povećavaju zaposlenost, a samim tim i prihode, kako pojedinaca tako i ekonomije. Međutim, ne obezbjeđuje se dugoročna i stabilna zaposlenost, jer je dio radne snage suočen sa periodičnim prekidima rada, većom finansijskom nestabilnošću i nesigurnošću prihoda van sezone, što se odražava i na lične prihode i na ukupnu potrošnju u ekonomiji. To pogađa i muškarce i žene. Ipak, ako pogledamo sektore osjetljivije na sezonalnost, vidimo da muškarci imaju veće učešće zaposlenosti u tim oblastima, poput građevinarstva, poljoprivrede i pružanja usluga smještaja i ishrane - zaključio je Mirković.

500x500

1250x600

1084x550

Mirković: Učešće muškaraca u aktivnom stanovništvu je veće, zato imaju i veće učešće u ukupnoj nezaposlenosti

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto u Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima i koliko se zanatlija do sada upisalo u registar? Donosimo i priču o još jednom iskoraku Crne Gore u evropskim integracijama - zatvaranju poglavlja Finansijski nadzor i pitamo koliko će primjena evropskih praksi ojačati unutrašnju kontrolu.
Govorićemo i o problemima u zdravstvu - nedostajući ljekovi i duge liste čekanja ponovo otvaraju pitanje da li zdravstveni sistem pruža adekvatnu pomoć građanima.
Na putevima zabrinjavajuća statistika: kod više od 5.800 vozača utvrđeno je da su vozili pod dejstvom alkohola ili droga. Pitamo da li će planirano povećanje novčanih kazni promijeniti takvu praksu?
Na kraju - problemi sa terena. Mještani Konika tvrde da su zbog izgradnje dijela novog bulevara na Starom aerodromu ostali bez prilaza svojim kućama.

Budilnik na TV E: U Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima, iskorak Crne Gore u evropskim integracijama...

Na Dan novinara Crne Gore, u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, otvaramo pitanja od ključnog javnog interesa – koliko je danas teško biti glas javnosti i gdje su granice profesionalne slobode novinara.
U fokusu emisije je i ekonomska realnost građana: gotovo polovina stanovništva Crne Gore nema finansijsku rezervu za neplanirane troškove. Analiziramo koliko takva nesigurnost predstavlja rizik za pojedinca, ali i kakve posljedice može imati po društvo u cjelini.
Bavimo se i duboko ukorijenjenim predrasudama – zašto četvrtina građana LGBT populaciju i dalje povezuje sa kriminalom i koji su uzroci takvih stavova, te kakav je njihov uticaj na društvenu koheziju i ljudska prava.
Na kraju, govorimo o prijetnji koju ne vidimo, ali je svakodnevno unosimo u organizam – koliko mikroplastike konzumiramo i kakve posljedice to može imati po zdravlje.
Gledajte "Budilnik" na Televiziji E – teme koje se tiču svih nas.

"Budilnik": Sloboda novinarstva, ekonomska nesigurnost, predrasude i mikroplastika

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

U susret Međunarodnom danu obrazovanja u Budilniku na Televiziji E pitamo – hoće li najavljene reforme u obrazovnom sistemu ostati samo na papiru ili će se promjene, kako je to najavila resorna ministarka zaista osjetiti već tokom 2026. godine? Šta konkretno donose nastavnicima, a šta đacima, i je li sve spremno za početak drugog polugođa?
Pitamo i zašto se godinama odgađa izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću i šta to znači za građane i životnu sredinu?
U fokusu emisije su i nova pravila na tržištu poljoprivrednih proizvoda – šta se mijenja, kome idu u korist i kako će se odraziti na domaće proizvođače i potrošače?
Na kraju, donosimo inspirativnu priču o porodičnom poslu koji spaja bilje, glinu i ručni rad – primjer kako se tradicija, kreativnost i održivost mogu pretvoriti u uspješnu životnu priču.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Budilnik: Hoće li najavljene reforme u obrazovnom sistemu ostati samo na papiru?

U Budilniku na Televiziji E govorimo o djelovanju vjerskih sekti, kultova, ali i o dječijem prosjačenju - koliko su ove pojave prisutne u Crnoj Gori i kako na njih reaguje sektor bezbjednosti?&nbsp;
Donosimo i poruke sa sjednice Organizacinog odbora za razgraničenje Opštine Tuzi sa Podgoricom i pitamo šta one znače za građane sa obje strane.
Analiziramo i stanje u sportu. Podsjećamo na sportske uspjehe Crne Gore koji su obilježili godinu iza nas i pitamo ko je odgovoran zbog sve češćeg nesportskog ponašanja tokom utakmica?&nbsp;
Za kraj, pričom vas vodimo na Plavsku sofru, među mirise i ukuse koji čuvaju duh tog kraja i svjedoče o bogatstvu tradicije.
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

U Budilniku o djelovanju vjerskih sekti, razgraničenju Tuzi i Podgorice, stanju u sportu...

Iran je danas zaplijenio dva strana naftna tankera u Persijskom zalivu, javila je državna televizija, tvrdeći da su brodovi švercovali gorivo.
U izvještaju nije navedeno čiji su tankeri i pod kojom zastavom su plovili.
Regionalni komandant mornarice Revolucionarne garde Irana Hejdar Honarijan Modžarad rekao je da su tankeri prevozili oko milion litara goriva (oko 6.300 barela), uključujući dizel, i da su zaplijenjeni u blizini ostrva Farsi i prebačeni u Bušer.
On je naveo da je petnaest članova posade dva tankera u pritvoru, ne navodeći njihova državljanstva.
Iran u regionu povremeno zapljenuje brodove za prevoz nafte na osnovu sličnih optužbi.
U decembru je zaplijenio strani tanker dok je prolazio strateški važnim Hormuskim moreuzom, i priveo 16 članova posade.
Iran je zaplijenio jedan brod i mjesec ranije, u istoj zoni.
Zapad je za niz napada minama u kojima su oštećeni tankeri 2019. okrivio Iran, kao i za napad dronom 2021. na tanker povezan sa Izraelom, u kojem su poginula dva evropska člana posade.
Ti napadi su počeli nakon što se predsjednik SAD Donald Tramp, tokom svog prvog mandata, jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila postignutog 2015. godine.

Iran zaplijenio dva naftna tankera u Persijskom zalivu

SAD i Rusija dogovorile su obnovu dijaloga na visokom nivou između svojih vojski, nakon razgovora u Abu Dabiju, što može signalizirati normalizaciju nekih odnosa, saopšteno je iz Pentagona.
Dijalog je prekinut prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, što je najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata i najveća konfrontacija Moskve i Zapada od vrhunca Hladnog rata.
- Cilj obnavljanja ovog mehanizma je da se izbjegnu greške u procjeni i eskalacija sa bilo koje strane - navodi se u saopštenju američke vojske koje prenosi Rojters.
- Održavanje dijaloga između vojski važan je faktor za globalnu stabilnost i mir, koji se može postići samo snagom, i omogućava veću transparentnost i deeskalaciju - dodaje se u saopštenju.
Dogovor je uslijedio nakon razgovora komandanta američke Evropske komande, generala Aleksusa Grinkeviča, sa ruskim i ukrajinskim vojnim zvaničnicima u Abu Dabiju.
Iako su razgovori na najvišem nivou bili obustavljeni, očuvana je hitna linija za izbegavanjue sukoba.

SAD i Rusija dogovorile obnovu dijaloga na vojnom nivou

Vlada Crne Gore utvrdila je danas Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Vlade, u diskusiji je istaknuto da važeće zakonsko rješenje ne obezbjeđuje dovoljno preciznu i razvojno orijentisanu raspodjelu prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma.&nbsp;
&nbsp;- Iako se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave, postojeći sistem ne predviđa obavezu da se dio prihoda od koncesione naknade na jasan i namjenski način usmjeri ka razvoju lokalne infrastrukture i projekata od strateškog značaja za opštinu na čijoj se teritoriji nalazi aerodrome - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako se dodaje, time se propušta prilika da se prihod ostvaren korišćenjem lokalnog resursa direktnije veže za lokalni razvoj.
&nbsp;Iz Vlade su kazali da je jedan od ključnih ciljeva predloženih izmjena obezbjeđivanje funkcionalnije raspodjele prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma, uz uvažavanje činjenice da se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave.
&nbsp;Dodaje se da je cilj i uspostavljanje jasne namjenske komponente fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma, kojom se dio ostvarenih prihoda usmjerava na finansiranje infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za opštinu u kojoj se aerodrom nalazi.
&nbsp;- Predložene izmjene doprinose ostvarivanju strateških ciljeva Vlade u dijelu efikasnijeg korišćenja javnih resursa i jačanja razvojne uloge lokalne samouprave - precizirano je u saopštenju.
&nbsp;Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog Zakona o dopuni Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saopšteno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu da se zaključuju koncesioni ugovori različitog trajanja, investicionog obima i ekonomske strukture, ovakvo rješenje omogućava prilagođavanje strukture koncesione naknade specifičnostima svakog pojedinačnog projekta - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su kazali da fiksni dio koncesione naknade obezbjeđuje stabilan i unaprijed definisan prihod tokom trajanja koncesije, čime se jača predvidivost javnih prihoda.&nbsp;
&nbsp;- Varijabilni dio omogućava da se visina koncesione naknade veže za ostvarene ekonomske efkte koncesione djelatnosti ili druge relevantne parametre poslovanja, u skladu sa ugovorom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz Vlade, na taj način se postiže uravnotežen odnos između sigurnosti prihoda i učešća države u rezultatima koncesionog projekta.&nbsp;
&nbsp;- Predloženo rješenje ne mijenja osnov za obračun koncesione naknade, već precizira njenu strukturu. Time se obezbjeđuje zaštita javnog interesa uz očuvanje podsticajnog i predvidivog okvira za realizaciju koncesija - naglasili su iz Vlade.
&nbsp;Kako je saopšteno, na sjednici Vlade usvojena je i Informacija o polaznim osnovama za pregovore o zaključivanju Ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za potrebe finansiranja Projekta "Šume Crne Gore za zajednički prosperitet", u iznosu do 18 miliona EUR.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su pojasnili da je projekat pripremljen kroz saradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svjetske Banke u periodu 2024 – 2025. Godine, dodajući da je projekat kreiran da odgovori na dvostruke izazove: povećanje održivosti šumarskog sektora i povećanje ekonomske isplativosti šumarskog sektora.&nbsp;
&nbsp;- Projekat primjenjuje integrisani pristup fokusiran na održivo upravljanje resursima, ekonomičniju upotrebu drveta veće vrijednosti, poboljšanje kvaliteta zaposlenosti u ruralnim područjima i poboljšane ishode sekvestracije ugljenika i očuvanja prirode - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi u Informaciji, finansiranje projekta planirano je putem kreditnog aranžmana sa IBRD-om, u ukupnom iznosu do 18 miliona EUR, u narednih šest godina (2026-2032), uz redovno praćenje progresa u implementaciji i izvještavanje Vlade Crne Gore i Odbora direktora Svjetske Banke.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, danas je usvojena i Informacija povodom zaključivanja Sporazuma između Finansijske uprave Slovenije i Uprave carina Crne Gore o donaciji softvera za carinski informacioni sistem.&nbsp;
- Imajući u vidu da u okviru Pregovaračkog Poglavlja 29, postoji značajan broj IT sistema koje bi trebalo implementirati, kao i potrebu da se dostigne dovoljan stepen ispunjavanja za ovo mjerilo do kraja 2026. godine, Uprava carina je u prethodnom periodu ostvarila komunikaciju sa Finansijskom upravom Slovenije (FURS), koja u kontinuitetu pruža podršku Upravi carina u pregovaračkom procesu kroz ekspertsku podršku i donaciju IT sistema - precizirano je u saopštejnu.
&nbsp;Kako se dodaje, Uprava carina je iskazala potrebu za donacijom posljednjih razvijenih sistema FURS-a u skladu sa Carinskim zakonom Unije i posljednjim tehničkim specifikacijama DG TAXUD-a, kako bi nakon zaključivanja ovog Sporazuma izvršila implementaciju sistema u Carinski informacioni sistem.&nbsp;
Iz Vlade su kazali da je zatražena i ekspertska podrška Finansijske uprave Slovenije tokom perioda implementacije, dok je Finansijska uprava Slovenije iskazala spremnost da nastavi sa donacijom carinskih sistema Upravi carina kao i ekpertskom podrškom tokom perioda implementacije/nadogradnje sistema.
- Cilj ovog Sporazuma je da se nastave aktivnosti Uprave carina za implementaciju /nadogradnju CIS - a u cilju privremenog zatvaranja Poglavlja 29 - Carinska unij - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je cilj da se time omogući implementacija svih pravnih standarda koji regulišu međunarodno kretanje robe, interoperabilnost i povezanost sa carinskim sistemima EUolakšavanje legalne trgovine, pojednostavljenje carinskih procedura, efikasnija naplata carinskih i poreskih dažbina, prikupljanje i analiza podataka o međunarodnoj trgovini, kao isprječavanje opasnih i nedozvoljenih aktivnosti.

Vlada utvrdila prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave

Crna Gora se nalazi na veoma dobrom putu ka Evropskoj uniji, a u završnoj fazi uvijek postoji prostor za dodatno unapređenje i morate da pojačate tempo i intenzivirate rad - poručio je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner koji je boravio u zvaničnoj posjeti našoj državi.
On je, tokom sastanka sa zamjenikom premijera Aleksom Bečićem, ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem i direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, kazao da je Crna Gora predvodnik na putu ka Evropskoj uniji.
Bruner je, kako se navodi u saopštenju, naveo da podaci i brojke jasno pokazuju da smo na veoma dobrom putu, te istakao rezultate na suzbijanju ilegalnih migracija.
- To jasno pokazuje da naša saradnja i zajednički rad daju dobre rezultate koje smo očekivali. Sada je važno da zadržimo tempo do samog kraja. To nije lako, ni za jednu stranu, ali mi smo ovdje da vas podržimo na svakom koraku koji preduzimate sa našim agencijama. Kao Evropska komisija, radujemo se ovom završnom dijelu procesa - rekao je Bruner.
Bečić je rekao da su sve prethodne Vlade za 12 godina zatvorile tri poglavlja i to na samom početku procesa, a ova Vlada je prvo dobila izuzetno zahtjevan IBAR upravo u poglavljima 23 i 24, a zatim zatvorila 10 pregovaračkih poglavlja za samo dvije godine.
- Očuvanje političke stabilnosti osnov je daljih uspjeha i reformskih procesa. Izbor istinskog profesionalca, a ne kriminalca, za direktora Uprave policije dokaz je vrijednosti i odlučnosti koje karakterišu ovu Vladu - naveo je Bečić.
Dodao je da Uprava policije na čelu sa Šćepanovićem, te Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje imaju punu podršku da nastave impozantan niz rezultata u beskompromisnoj borbi protiv svih vidova kriminala.
- Razni pokušaji hibridnog djelovanja, dezavuisanja javnosti i širenja manipulacija u odnosu na sektor bezbjednosti, kojima u kontinuitetu svjedočimo poslednje dvije godine, samo će probuditi još veću motivaciju i na bilo koji način neće zaustaviti započete reforme, snaženje kapaciteta, sprovođenje vetinga i odlučnu borbu protiv svih oblika kriminala - poručio je Bečić.
Šaranović je naglasio da evropska ideja nije samo politički okvir, već i bezjednosni štit koji daje novu vrijednost zajedništvu.
- Zato intenziviranje procesa evropskih integracija odražava naše jasno i trajno opredeljenje da postanemo dio zajednice država zasnovane na vrijednostima koje želimo da ugradimo u naš institucionalni poredak - rekao je Šaranović.
Resor na čijem je čelu, kako dodaje, intenzivno radi na jačanju institucionalnih kapaciteta, modernizaciji opreme i unapređenju zakonodavnog okvira sa ciljem potpunog usklađivanja sa evropskim standardima, a posebno u odnosu na obaveze iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
Bruner je, u okviru posjete, obišao državnu granicu Crne Gore, gdje je izvršen vazdušni nadzor granice sa Albanijom, kao i neposredan obilazak terena i razgovor sa pripadnicima Sektora granične policije i službenicima FRONTEX-a.
- Tokom sastanaka je potvrđeno da Crna Gora sprovodi politiku čvrste kontrole granica i nulte tolerancije prema kriminalu, uz mjerljive i konkretne rezultate, te da pokazuje visok nivo operativne spremnosti i odgovornosti u zaštiti granica i suzbijanju kriminalnih aktivnosti. Sagovornici su ocijenili da unapređenje bezbjednosnog sistema i vladavine prava jedan od ključnih stubova evropskog puta Crne Gore, te ponovili snažnu i nedvosmislenu posvećenost države procesu pristupanja Evropskoj uniji, kroz dosljednu primjenu evropskih politika, jačanje regionalne saradnje i aktivan doprinos zajedničkoj bezbjednosti Evropske unije - kazali su iz MUP-a.

Tag: budilnik