U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li će mali trgovci uspjeti da vrate radnu nedjelju tokom ljeta i kakve su šanse da Vlada usvoji njihove zahtjeve.
Bavimo se i protestom zakupaca plaža, koji je najavljen za subotu, zbog uslova poslovanja i tendera.
Provjerićemo i zašto su penzioneri nezadovoljni načinom usklađivanja penzija i što traže od nadležnih institucija.
Obilježavamo Svjetski dan poezije, uz osvrt na značaj pjesničkog izraza u društvu. Na kraju, pitamo i ima li reprezentacija Crne Gore šanse protiv Gibraltara u utakmici koja se u subotu igra u Nikšiću.&nbsp;
Srećan dan počinjemo druženjem sa pjevačicom Jelenom Kažanegrom Franović, koja će predstaviti novu pjesmu i spot "Srce kameno", zatim govoriti o tome kako balansira život između porodice i karijere.
Od poznatog fudbalera Stefana Mugoše čućemo očekivanja uoči utakmice reprezentacije Crne Gore, govoriti o njegovom životu u Južnoj Koreji.
Detalje manifestacije "Svjetski dan poezije - The Sound of American Poetry" gledaocima TV E otkrivaju Milena Vučelić i Marko Stanojkovski.&nbsp;
Provjerićemo kako vještačka inteligencija može da pomogne u planiranju putovanja. Uz muziku slavimo i dolazak proljeća. Gledajte nas od devet do 11 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: Šanse malih trgovaca za radnu nedjelju tokom ljeta, protest zakupaca plaža, usklađivanje penzija...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Crna Gora zaostaje na putu ka Evropskoj uniji – gdje je u odnosu na zemlje regiona i hoće li Albanija preuzeti primat?&nbsp;
Govorimo i o ambicioznom cilju smanjenja emisije gasova za 55 odsto do 2030. i činjenici da je Crna Gora među prvim zemljama koje su usvojile takav zakon.&nbsp;
Na sjeveru zemlje sprovodi se projekat CAZAS-a – "Škola socio-emocionalnih vještina za mlade" pa pitamo - šta donosi i kako pomaže mladima?
Povodom Svjetskog dana bez mesa – o uticaju konzumiranja mesa na organizam, ekipa Budilnika će odgovore tražiti u Institutu za javno zdravlje.
Gosti Srećnog dana, od 9 do 11 sati, su članovi poznatog muškog vokalnog ansambla „A Filetta” sa Korzike, koji će prirediti koncert u okviru manifestacije „Mjesec proslave Frankofonije“ u KIC-u „Budo Tomović”.&nbsp;
Premijerni nastup ansambla „A Filetta“ organizovan je u saradnji sa Francuskim institutom. Jedna od tema emisije je šah i uspjesi kluba Dijagonale.&nbsp;
O ljepoti šahovske igre govoriće Radmila Milosević i mladi šahisti.
&nbsp;Gledaoci Televizije E imaće piliku i da čuju kakva je povezanost emocionalne blokade i astrologije, a kako sve možemo nositi bijelu košulju, otkrivamo trikove sa društvenih mreža.

Jutro na TV E: O putu naše zemlje ka EU, smanjenju emisije gasova, o uticaju konzumiranja mesa na organizam...

U "Budilniku" na Televiziji E analiziramo sigurnost ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori, istražujemo zabrinutost građana o trenutnoj situaciji u državi i razmatramo važnost ulaganja u IT obuke službenika.&nbsp;
Takođe, donosimo priču o humanitarnoj akciji KC “Kružni tok” za fondaciju "Budi human", a jutro ćemo provesti i uz vježbe iz Bemax teretane.
U "Srećnom danu" od devet do 11 sati nove i zanimljive priče. Bliži se proljeće se i vrijeme je da počnete sa fitnesom.&nbsp;
Savjete za vježbanje, te kako do fit forme, o treninzima i pravilnoj ishrani gledaocima Televizije E daće Filip Petrović.&nbsp;
Tema emisije je i rodna ravnopravnost kao i pitanja koja pokreće podkast "Upoznaj Master preduzetnicu", a sagovornica je Katarina Radović.&nbsp;
Najveći koncert devedesetih, opet u Bemax areni zakazan je za 5. april. Gosti "Srećnog dana" tim povodom toga su članovi grupe Twins, brat i sestra Nebojša Neša Kostresević i Manuela Đurović.

U "Budilniku" o sigurnosti ugostiteljskih objekata, u "Srećnom danu" o rodnoj ravnopravnosti, pravilnoj ishrani, treninzima...

U Budilniku na Televiziji E, povodom Međunarodnog dana rijeka, pitamo u kakvom su stanju rijeke Crne Gore, koliko ih zagađujemo - a koliko čuvamo.
Govorimo i o tome koliko će samouslužne kase olakšati potrošačima prilikom kupovine, a saznajemo i koja prava im se najčešće krše.
Stanari u Moskovskoj ulici ukazuju na lošu uličnu infrastrukturu pa provjeravamo da li su gradske službe krenule u rješavanje njihovih zahtjeva. 
Stres kao odgovor na određenu situaciju i način na koji upravljamo sobom tema je kojom se bavi emisija Srećan dan.
Kako ga prepoznati i na koji način upravljavati stresnim situacijama otkriva Aleksandra Anđelić, NLP trenerica. Počeli su Dani Frankofonije u Crnoj Gori, a Jelena Daković iz Francuskog instituta Crne Gore govori o ovogodišnjem programu Luxury Travel Summit Montenegro 2025, prvi je Samit za Luksuzni turizam u Crnoj Gori i biće organizovan od 26. do 28. marta.
Tim povodom gosti Srećnog dana su Stefan Stešević, direktor Montenegro Luxury Association i Katarina Larisa Ham, predsjednica Uprave Quintessentially kluba za jugoistočnu Evropu, najluksuznijeg lifestyle kluba na svijetu. Petak je i muzika za dobro rasploženje u Srećnom danu.

Budilnik na TV E: Stanje naših rijeka, samouslužne kase i prava potrošača, zahtjevi stanara Moskovske ulice

U Budulniku na Televiziji E razgovaramo hoće li strože kazne spriječiti građane da pale vatru na otvorenom?&nbsp;
Analiziramo da li su kaznene mjere dovoljne da zaustave nesavjesne pojedince i zaštite životnu sredinu.&nbsp;
Na Svjetski dan bubrega, pitamo koliko građana čeka na transplantaciju?&nbsp;
Ako nekad sumnjate u ispravnost novčanica, finansijski stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate one lažne.&nbsp;
Rukometnu reprezentaciju Crne Gore u srijedu očekuje važan meč protiv Mađarske pa provjeravamo da li su spremni za nove pobjede.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, tema su zimski sportovi. Završen je zimski Sinjavinski maraton, spoj sporta i turizma, kao i promocije prirodnih ljepota ovog kraja.&nbsp;
S novog podviga na Alpima, gdje su ostvarili najbolji rezultat u istoriji crnogorskog alpinizma Slobodni penjači dolaze u studio Srećnog dana i sa gledaocima Televizije E podijeliće impresije sa nekih od najviših svjetskih vrhova.&nbsp;
Ekipa Srećnog dana pripremila je i trikove sa društvenih mreža - kako lako i brzo do lijepih dekoracija stola, a govorićemo i o izložbi "Oko svijesti" Radovana Grujića, kao i obilježavanje Nedjelje sporta u Vrtiću Maša.

Budilnik na TV E: O strožim kaznama za paljenje vatre na otvorenom, efektima kaznenih mjera za zaštitu životne sredine, transplantaciji bubrega...

U Budilniku na Televiziji E pitamo hoće li i kada biti otvoren smjer hemija na Prirodno matematičkom fakultetu i kako se u prosvjeti bore sa nedostatkom deficitarnog kadra.&nbsp;
U Institutu za javno zdravlje provjeravamo zašto je u porastu broj oboljelih od morbila i kakvo je stanje &nbsp;pacijenata.&nbsp;
Tokom vikenda za nama, vatrogasci su imali pune ruke posla na nekoliko lokacija u Crnoj Gori. Pitamo da li je riječ o ljudskom nemaru?&nbsp;
Kao i svakog ponedjeljka iz Bemax teretane stižu savjeti kako da uradite brze, a korisne vježbe i spremi udjete u novu radnu sedmicu.&nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, otkrijte kako pronaći mir i kreirati mali svijet radosti i istinskog prihvatanja.&nbsp;
O tome razgovaramo sa Darijom Bambur, psihoterapeutkinjom.&nbsp;
O novom spotu i pjesmi "Dobro je", ali i o muzici i karijeri govori pjevač Davor Vučetić, a za ponedjeljak ujutro za gledaoce Televizije E pripremili smo mnoštvo zanimljivih tema za komentarisanje.&nbsp;
U Srećnom danu najavljujemo i program &nbsp;"Holivudski filmski parovi" u KIC- u Budo Tomović.

Jutro na TV E: O otvaranju smjera Hemija na PMF-u, porastu broja oboljelih od morbila, akcijama vatrogasaca...

U Budilniku na Televiziji E ujutru se bavimo položajem žena u Crnoj Gori, uoči 8. marta – Dana žena.&nbsp;
Provjerićemo da li je opravdan prijedlog da se uvede menstrualno odsustvo i da li je Crna Gora spremna na taj korak.&nbsp;
Najavljeno je strože sankcionisanje pušenja u zatvorenom prostoru – da li će to osigurati poštovanje zakona?
Vrijeme nakon Budilnika, od devet do 11 sati, rezervisano je za Srećan dan.&nbsp;
Jedna od naših tema je mizoginija u online prostoru.&nbsp;
Družićemo se sa ikonom modne scene devedesetih - Jelenom Ivanović Tomašević, a o novom spektaklu u Bemax areni, najvećoj žurki devedesetih, razgovaraćemo sa pjevačem Ivanom Gavrilovićem.
&nbsp;Za dobru atmosferu u Srećnom danu zadužen je i muzičar Taško Ademović.

U ''Budilniku'' o položaju žena u Crnoj Gori, u ''Srećnom danu'' o mizoginiji u javnom prostoru, ali i žurci devedesetih

U "Budilniku" na Televiziji E saznajte detalje o botaničkoj senzaciji, najznačajnijem otkriću u posljednjih 200 godina u Evropi – biljci u Štitarima, Petrolamium crnojevici. 
Provjerićemo koliko društvo vodi računa o biljkama i njihovim staništima. Donosimo savjete za roditelje o tome kako da zaštite djecu od onlline nasilja. Saznaćemo da li su u MUP-u i dalje gužve zbog mijenjanja dokumenata i postoji li mogućnost produžetka roka.
U "Srećnom danu", od devet do 11 sati, o svim detaljima predstojećeg Dance kampa govoriće Miloš Adžić iz plesnog kluba Royal i plesačica Teodora Milović. 
Druženje nastavljamo muzikom i najavom nove pjesme i spota Ane Baranin.
Tema "Srećnog dana" je i izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji ima status istaknutog kulturnog stvaraoca. Više od sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska, Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda”, kao i brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. 
Pokazaćemo vam kako se pravi ukusna, brza tortu sa piškotama.

U "Budilniku" o botaničkoj senzaciji, u "Srećnom danu" o Dance kampu, izložbi u čast Filipa Jankovića...

O problemu sa kojim se u posljednje vrijeme društvo suočava- velikog broja mladih koji voze pod dejstvom kokaina, drugih opijata i alkohola, govorio je ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
Razlog što maloljetnici, kaže Raspopović, ali i svi ostali konzumenti zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance je laka dostupnost psihoaktivnih supstanci, kojih posljednjih godina sve više ima na ilegalnom tržištu.
- Kada je riječ o maloljetnicima dolazi do vršnjačke identifikacije, do nekih razloga lične prirode, ličnih problema, ima više tih tih faktora, ali onaj najznačajniji je laka dostupnost supstanci na ilegalnom tržištu- rekao je Raspopović.
I u prethodnom periodu, podsjeća Raspopović, razmišljalo se o promjeni kaznene politike, da kazne počinioca krivičnih djela iz te oblasti budu znatno veće.
- &nbsp;Što se tiče policijskih aktivnosti, &nbsp;istakao bih posvećenost službenika Uprave policije, koji svakodnevno daju dobre rezultate, kako na sprječavanju ulične prodaje psihoaktivnih supstanci, tako i na međunarodnim aktivnostima, ali ne možemo očekivati da ovaj problem riješi sama uprava policije, oni se bave i svojim dnevnim kontinuiranim aktivnostima. Ovo je problem koji treba da se rješava sa nivoa države, ali, nažalost, mi još uvijek takvo rješenje nemamo - istakao je Raspopović.
Ilegalno tržište i krijumčari droga, objašnjava Raspopović, prate potražnju i u sklopu toga koriguju svoju ponudu, iako je to tržište poremećeno ratom Ukrajini, i nekim drugim gibanjima u svijetu.
Neophodno je, poručuje Raspopović, da se sa pisanja raznih strategija pređe na djela da se država na svim nivoima organizuje od Vlade do lokalnih uprava, da bi se na pravi način multi disciplinovano djelovalo na problem.
&nbsp;- U posljednjem periodu imamo više sintetičkih droga, i imamo više duvanskih proizvoda,naročito je upotreba snusa povećana zadnjih godina, i mislim da se tome ne posvećuje dovoljna pažnja, i da mladi nijesu dovoljno informisani kakve probleme snus može da izazove po zdravlje. Što se tiče saobraćajnih nezgoda, čiji je broj povećan pod dejstvom narkotika, naročito kokaina, i nekih sintetičkih droga. Imali smo priliku da se informišemo da su jako male kazne za počinioce, ali takav je zakon, gdje su smrtno stradale osobe na podgorickim ulicama- kazao je Raspopović.
&nbsp;On je podsjetio i da smo imali sve više učesnika u saobraćaju, ne samo vikendom, nego i radnim danima, koji su pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, i to je nešto što brine.&nbsp;
- Uvijek je bilo da su te kontrole saobraćajne policije pojačane u dane vikenda, i u noćnim satima, sad imamo radnim &nbsp;danima, u toku dana, gdje su mladi ljudi pod dejstvom kokaina, ili nekih drugih opijata, što treba jako da brine i mislim da je ovo još jedno upozorenje da država mora ozbiljno da se pozabavi ovim problemom- dodaje on.
Raspopović je na kraju naglasio da je ovo problem cijelog društva.
- Ovo nije stvar politike, nego je stvar života, brige o mladim ljudima, brige o stanovništvu, jer svi mladi ljudi koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa supstancama mogu da budu potencijalno žrtve kako u saobraćaju, pješačkom prelazu, ili bilo gdje, ljudi koji nekontrolisano zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance koje mogu da nađu bilo gdje na ulici, po jeftinim cijenama- zaključio je Raspopović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJxDSJVz4oc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Raspopović: Sve više saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici pod dejstvom opijata, prvenstveno kokaina, ali i sintetičkih droga

U Budilniku na Televiziji E analiziramo podatak da je Crna Gora šesta u Evropi po gojaznosti. Pitamo je li riječ o novoj pandemiji savremenog svijeta i kako se protiv nje boriti.
Razgovaramo o inicijativi Centra za građansko obrazovanje za uvođenje IB programa u srednje škole. Obilježa se i Svjetski dan divljih vrsta, pa otkrivamo koliko brinemo o biodiverzitetu. Kao i svakog ponedjeljka iz Bemax teretane stižu savjeti za jutarnje vježbe za ljepši početak dana.&nbsp;
U Srećanom danu, od 9 do 11 sati, saznajte šta su to ksične veze - kako ih prepoznati, kada bi ih trebalo prekinuti i kako se odražavaju na psihu. O tome razgovaramo sa psihološkinjom Milicom Krivokapić.
O ekološkom aktivizmu i reciklaži govorće Jelena Rakčević iz udrùzenja Zeleni talas. A, šta čini uspješan javni nastup otkriva nam Marija Todorović Tatar, komunikološkinja.
Ona je i pjevačica i provešće nas kroz zanimljiv svijet španske muzike. Ekipa iz Srećnog dana ima i priču o baletu Kozji rog koji će biti izveden u CNP- u, ali i šta nas na repertoaru nacionalnog teatra očekuje do kraja marta.

Budilnik na TV E: Crna Gora šesta u Evropi po gojaznosti, uvođenje IB programa u srednje škole...

Aerodrom Hitrou će biti zatvoren tokom cijelog dana zbog velikog požara u obližnjoj električnoj trafostanici koja ga snabdijeva strujom, javlja BiBiSi (BBC).
Očekuje se da će aerodrom biti zatvoren večeras do 23:59 sati, prenosi rano jutros BBC.
Sa Hitroa, najprometnijeg aerodroma u Velikoj Britaniji, upozorili su na „značajne poremećaje” u narednim danima i savjetovali putnicima da ne putuju „ni pod kojim okolnostima” dok se aerodrom ponovo ne otvori.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flightradar24, najmanje 1.351 let ka i sa Hitroa biće pogođen današnjim zatvaranjem.
Požar u trafostanici u Hejsu, zapadnom dijelu Londona, ostavio je hiljade domova bez struje i doveo do evakuacije oko 150 ljudi iz okolnih objekata.
Uzrok požara još nije poznat, navodi britanski javni servis.
<h2>Trafostanica i dalje gori</h2>
Prema informacijama Londonske vatrogasne brigade požar u električnoj trafostanici u Hejsu još nije ugašen.
- Dio transformatora unutar trafostanice i dalje gori - navodi se u objavi Londonske vatrogasne brigade.
Vatrogasci „neumorno rade“ na obuzdavanju požara, dodaje se u saopštenju.
- Kako ulazimo u jutarnje sate, očekuje se da će poremećaji postajati sve veći, te apelujemo na ljude da izbjegavaju ovo područje kad god je to moguće - navode oni.
Na mjesto incidenta poslato je deset vatrogasnih vozila i oko 70 vatrogasaca.

Zbog požara aerodrom Hitrou u Londonu zatvoren

SAD će "veoma brzo" potpisati sporazum sa Ukrajinom o mineralnim resursima, koje Amerikanci veoma žele, izjavio je sinoć predsjednik Donald Tramp.
- Potpisaćemo sporazume o oslobađanju mineralnih resursa i mnogih drugih stvari na nekoliko mjesta širom svijeta, uključujući Ukrajinu - rekao je Tramp tokom jedne ceremonije u Bijeloj kući.
Američki predsjednik je dodao da će SAD „vrlo brzo zaključiti sporazum sa Ukrajinom o mineralnim resursima koji su nevjeratno vrijedni“.

Tramp planira da vrlo brzo potpiše sporazum o mineralnim resursima sa Ukrajinom

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je da je novinarki Pobjede Ani Raičković, zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, ugrožena bezbjednost i da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora.
Kako saznaju, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, ali tim povodom se novinarki Pobjede do danas niko iz policije nije obratio.
Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima iz više izvora, saznali su da Uprava policije nije uputila nikakav zahtjev Agenciji za nacionalnu bezbjednost odmah nakon napada, kako joj je rečeno, već je to naknadno urađeno, nakon upita Pobjede.
<h2>„Šum“ u komunikaciji</h2>
Kako se Raičković povodom procjene ugroženosti iz policije niko nije obraćao dva i po mjeseca, Pobjeda je 22. januara tražila zvaničan odgovor od Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova o procjeni stepena ugroženosti Raičković.
Devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
- Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalih reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije - naveli su iz policije 31. januara.
Izvori iz bezbjednosnog sektora navode da je policija „zakazala“ ne iz loše namjere, već da se radi o neadekvatnoj raspodjeli poslova zbog kadrovskih promjena u Upravi policije i „šuma“ u komunikaciji između Uprave policije i ANB-a. Uz to, kako navode naši izvori, policija je u kadrovskom deficitu i nema dovoljan broj službenika, zbog čega se proces dodatno usporava.
Pobjedini izvori navode da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Glavni akteri napada</h2>
Raičković je 10. novembra napadnuta zbog novinarskog izvještavanja, što je potvrđeno u toku postupka, a ne kao „atraktivna žena“ koja je pogrešno protumačila navodno udvaranje kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, kako je on to pokušao da predstavi pred sudom.
Bećirović je najprije Raičković uputio niz seksističkih i mizoginih uvreda, a potom prijetio i fizički nasrnuo na nju. Osim Zorana Bećirovića, u napadu je učestvovao i njegov sin Luka koji je nakon pokušaja da odvali vrata automobila Raičković, dok je sjedjela u vozilu, polomio i njeno zadnje vjetrobransko staklo. Obojica su kasnije, u stanici policije omalovažavali policajce, zbog čega su službenici podnijeli prekršajne prijave.
Osim oca i sina, u napadu je učestvovao i službenik MUP-a Mladen Mijatović koji je, po nalogu Bećirovića, kojeg
godinama obezbjeđuje, više puta nasrtao na Raičković, a kasnije davio i prijetio. Mijatović je po nalogu Bećirovića telefonom snimao Raičković kada je ušla u automobil i krenula da ide, njene tablice, prijeteći prvo da će je prijaviti za napad, a onda da će je naći i polomiti. Zbog te činjenice Raičković je tražila od suda da se Mladenu Mijatoviću vještači telefon, što bi osim za ovaj sudski postupak, bilo značajno i za disciplinski postupak protiv njega koji je u toku.
U noći napada na Raičković, za razliku od Mijatovića, Ljubiša Dukić, drugi član obezbjeđenja Zorana Bećirovića sprečavao je trojicu nasilnika u nasrtanjima na novinarku Pobjede.
<h2>Mijatović i ranije osuđivan</h2>
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, među kojima je i policijski službenik Srđan Korać, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Ono što je interesantno jeste da su svi bili decidni da su vidjeli da je sin Ane Raičković Uroš Gagović udario Mijatovića. Takođe, svjedoci su potvrdili da su nakon incidenta svi sjedjeli zajedno do 23 sata u „Gurmanu“.
Peti svjedok, konobar Milivoje Purić nije saslušan jer mu poziv nije uredno uručen. On je pred tužiteljkom kazao isto što i Ranko Radulović, vlasnik lokala u kojem je zaposlen - da nije vidio niti čuo uvrede i prijetnje, zbog čega je sud cijenio da više ne poziva Purića jer njegov iskaz nije od značaja i odlučio da se on pročita.
<h2>Mijatović i Bećirović po istoj matrici nastavljaju napad</h2>
Prema kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde, Mijatović je 2008. godine osuđen zbog nasilničkog ponašanja.
Ovaj službenik MUP-a je i prije šest godina bio akter incidenta u tržnom centru Delta kada je napao tadašnjeg novinara Dana Vladimira Otaševića, sada izvršnog direktora RTV Gradska koji je fotografisao Bećirovića dok je bio sa Milošem Šoškićem, tadašnjim višim državnim tužiocem, a sadašnjim zamjenikom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
Mijatović je tada verbalno i fizički napao Otaševića i bio osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinara, ali je, nakon što je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu i slučaj preuzeo Sud za prekršaje, događaj nije dobio sudski epilog, jer se Otašević nije pojavljivao na ročištima, pa je 2022. godine postupak obustavljen.
Za to vrijeme, pa i danas, Otašević je stalna meta portala Aktuelno čiji je suvlasnik Bećirović, tako što je predstavljan kao inicijator incidenta, provokator, koji je po unaprijed dogovorenoj šemi sa „partijama iz vlasti“ inicirao taj incident.
Po istoj matrici, portal Aktuelno sada targetira i novinarku Pobjede Anu Raičković, zbog čega je ona podnijela prijave i formirana su dva predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu zbog uvreda i neprimjerenih komentara na račun nje i njene porodice.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Međutim, Raičković je ispričala da joj se Bećirović obraćao kao novinarki i da je više puta poslovno kontaktirala sa njim kada je sa koleginicom pisala o istrazi ubistva njegovog brata Dragana Bećirovića, ali da je ta komunikacija prekinuta jer je jednom prilikom bio nezadovoljan naslovom teksta objavljenog u Pobjedi, optuživši je da ga takvim naslovom svađa sa prijateljima iz tužilaštva. I tada je, kako je kazala, Mijatović bio prisutan kao lično obezbjeđenje Bećirovića. Nakon ovog događaja, Pobjeda je nastavila da profesionalno izvještava o slučaju ubistva Dragana Bećirovića, što je potvrdio i Zoran Bećirović na suđenju.

Policija zna da je Raičković ugrožena bezbjednost, ali ćuti

Odvojeno sakupljanje otpada je ključ sistema upravljanja komunalnim otpadom Crne Gore i tokom narednih pet godina akcenat će biti stavljen na materijale koji se mogu reciklirati kao što su papir, metali, plastika, staklo i drvo, predviđeno je Državnim planom upravljanja otpadom za period od ove do 2029. godine.
Kako se navodi u tom dokumentu, uvodiće se početni koraci ka odvojenom prikupljanju biootpada (zeleni otpad, kuhinjski otpad, jestiva ulja) i specijalnog otpada (WEEE, tekstil, baterije).
Ovaj važan dokument treba da do 2029. godine obezbijedi tranziciju Crne Gore na ekološki održivu i na klimatske promjene otpornu cirkularnu ekonomiju, uz pružanje primjernih usluga upravljanja otpadom svojim građanima.
Upravljanje komunalnim otpadom će uključivati postrojenja za povrat materijala, gdje će se odvojeno sakupljeni reciklabilni otpad oporaviti i očistiti kako bi se proslijedio na ponovnu upotrebu/reciklažu, kao i postrojenja za tretman bio-otpada, u kojima će se odvojeno sakupljeni zeleni i organski otpad tretirati.
Predviđeno je da postoje posrtojenja za tretman otpada, gdje će se rezidualni otpad mehanički prethodno obraditi kako bi se povratio dodatni materijal koji se može reciklirati i proizvelo sekundarno gorivo, dok će se organska frakcija tretirati kako bi se proizvela energija i/ili kako bi se biološki stabilizovala.
Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Državni plan upravljanja otpadom Crne Gore (Državni plan) 2025 – 2029. godine izrađena je, kako piše u tom dokumentu, u skladu sa nacionalnim zahtjevima u oblasti životne sredine Crne Gore.
Proceduru SPU sprovodi Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) kao tijelo nadležno za izradu Državnog plana.
Opšti cilj pripreme Državnog plana je podrška državnoj upravi i lokalnim samoupravama i institucijama za sprovođenje i praćenje politike upravljanja otpadom u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine.
Svrha ovog izvještaja je da se identifikuju i analiziraju mogući uticaji na životnu sredinu od primjene predviđenog planskog dokumenta u početnoj fazi njegove pripreme i da se predlože odgovarajuće mjere za prevenciju, kontrolu i/ili kompenzaciju uticaja.
Prema analizi, opšta ocjena izvještaja je da nacrt dobro struktuiran i veoma sveobuhvatan plan sa jasno definisanim prioritetima i ciljevima.
- Kao takav, implementacija planskog dokumenta ne predstavlja ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i prirodu. Implementacija planskog dokumenta je u funkciji ispunjavanja nacionalnih zakonskih i strateških ciljeva upravljanja otpadom i usklađenosti sa nacionalnim i EU ciljevima zaštite životne sredine, unapređenja pravnih i institucionalnih mogućnosti u zemlji, a sve u cilju poboljšanja realizacije aktivnosti upravljanja otpadom - navodi se u dokumentu.
Kako piše, nakon primjene, od Državnog plana se očekuje da će rezultirati značajnim i dugoročnim pozitivnim uticajima na stanovništvo i životnu sredinu prvenstveno u oblasti higijene, zatim u poboljšanju i unapređenju sistema prikupljanja otpada i na kraju, možda i najvažnije, u oblasti konačnog odlaganja otpada i u prevenciji nastanka otpada.
Analiza pokazuje da ima nekoliko izazova koji se odnose zakonodavne i institucionalne promjene koje ne dolaze preko noći i zahtijevaju političku spremnost da se dovedu do kraja.
- Ovo zahtijeva političku volju i demonstraciju vlasništva nad procesima i projektima. Čak iako je finansiranje dostupno preko različitih izvora (IPA III i međunarodne finansijske institucije), vremenski okvir od pripreme aplikacija do dobijanja stvarnog finansiranja može da se proteže na nekoliko godina - ističe se u strategiji.
Navodi se da bi nova infrastruktura za upravljanje otpadom mogla da se suoči sa protivljenjem javnosti, što proces izbora lokacije čini dugim i napornim.
- Javna svijest bi mogla biti pokretačka snaga plana ili bi mogla biti prepreka u primjeni. Uključivanje javnosti je neophodno i trebalo bi da bude dio procesa primjene. Pozitivne promjene koje se očekuju primjenom plana zasnivaju se na promjenama ponašanja na ličnom nivou koje zahtijevaju vrijeme i zahtijevaju temeljnu strategiju komunikacije i kontinuirano ponavljanje ključnih poruka - navodi se u dokumentu.
Vrijeme potrebno za dimenzionisanje, projektovanje, tender, izgradnju i puštanje u rad infrastrukture za upravljanje otpadom može trajati nekoliko godina, u zavisnosti od vrste, veličine i cijene.
- Imajući u vidu ove ključne izazove, malo je vjerovatno da će oni biti prevaziđeni u narednih pet godina. To čini plan, njegov vremenski okvir veoma ambicioznim, a postavljene ciljeve teško ostvarivim. Međutim, očekuje se da će nacrt DPUO-a postaviti temelje za buduće značajne promjene koje su neophodne za postizanje ambicioznih ciljeva - zaključeno je u dokumentu.

Odvojeno sakupljanje otpada ključno u narednih pet godina

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Tag: budilnik