U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li crnogorska ekonomija može izdržati trenutne pritiske i šta to znači za standard građana.
U susret Danu Prijestonice pitamo koliko Cetinje danas živi duh svog istorijskog značaja, a kroz Njegoševe dane govorimo o odnosu između kulture sjećanja i savremenih vrijednosti.
&nbsp;Pitamo i da li Crna Gora napokon gradi održiv sistem podrške za osobe sa autizmom, kao i o na koji način loša oralna higijena može uticati na cjelokupno zdravlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

''Budilnik'' na TV E: O ekonomiji, Njegoševim danima i kulturi sjećanja

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, 2050. godine ćemo imati populaciju za 97.000 manju u odnosu na posljednji popis, što govori da ćemo biti populacija koja lagano gubi svoje stanovništvo – rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, demograf Miroslav Doderović.
Po podacima Eurostata, stopa rađanja u Crnoj Gori je nešto viša od evropskog prosjeka, ali je i dalje ispod nivoa potrebnog za zamjenu generacija, jer je ukupan fertilitet u 2023. godini iznosio 1,76 djece po ženi.
Zadovoljavajući fertilitet, kaže Doderović, trebao bi da bude 2,1 po ženi u reproduktivnom periodu, da bi došlo do obnove populacije.
– Dobar podatak u ovoj situaciji jeste da smo mi bolji u odnosu na evropski prosjek. Evropa se inače nalazi u jednoj lošoj demografskoj situaciji i poziciji, ona je zahvaćena fenomenom nedovoljnog rađanja i problemima starenja stanovništva. Ovaj podatak istovremeno govori da smo mi u prethodnom periodu, od 1980. godine, ako uzmemo kao reprezent, imali fertilitet 2,55 po ženi, znači da smo mi otprilike tridesetak posto svoga fertiliteta u odnosu na te godine izgubili, što znači da smo doživjeli jedan radikalni pad. Taj pad govori o tome da smo mi u dubokoj demografskoj krizi, pad fertiliteta je doveo do toga da smo se daleko udaljili od 2,1. Mi jesmo poslije Kosova najbolji u regionu, ali isto tako to govori da smo zajedno sa Kosovom u bivšoj SFRJ bili dio populacije koja je imala najveće stope prirodnog priraštaja – rekao je Doderović.
Kao jedan od najvećih problema Doderović ističe iseljavanje, jer su crnogorski iseljenici posljednjih decenija uglavnom mladi ljudi u najboljim reproduktivnim godinama, pa je posljedica tog procesa, smatra on, smanjen fertilitet.
– Kako se približavamo Evropskoj uniji, iseljavanje se povećava i tek će se povećavati. Drugi veoma važan detalj jesu socioekonomski uslovi koji se pogoršavaju. Mi imamo tu situaciju da smo dugo u demografskoj krizi i da ne preduzimamo potrebne mjere. Vidjećemo i da je u Srbiji došlo do blagog oporavka poslije 2018. godine, a isto tako ćemo da vidimo da je BiH u dubokoj demografskoj krizi, da su tamo vrijednosti oko 1,45 ili 1,46. Takođe se i Hrvatska nalazi u toj zoni stabilnog fertiliteta posljednjih godina. Ipak, ako pratimo ekonomsku situaciju, vidjećemo da se pozicija žene kod nas nije mnogo poboljšala. Bez obzira na sve statističke parametre, mi smo i dalje opterećeni razvodima, abortusima, porodičnim nasiljem, lošim položajem žene u društvu, tako da svi ti faktori direktno ili indirektno utiču na odnose kad su u pitanju te demografske strukture – zaključio je Doderović.

Doderović: Pad fertiliteta je doveo do toga da smo u dubokoj demografskoj krizi

U "Budilniku" na Televiziji E pitamo šta znači to što je fertilitet u Crnoj Gori iznad prosjeka Evropske unije, ali i dalje ispod nivoa zamjene generacija. 
Analiziramo percepciju trećine građana da žene „izmišljaju“ psihičko nasilje. 
Provjeravamo da li je potreban zakon koji bi štitio prava podstanara, a razgovaramo i o ustavnosti neradne nedelje i saznajemo da li isplaćivanje odšteta zbog ujeda pasa rješava problem lutalica u Danilovgradu.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

U "Budilniku" o fertilitetu, percepciji građana o psihičkom nasilju, neradnoj nedjelji...

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li sve ustanove u Crnoj Gori imaju protivpožarne sisteme u skladu sa propisima i koliko su građani zaista sigurni.
Da li potpisivanje sporazuma sa Ministarstvom pravde znači obustavu ili nastavak štrajka zaposlenih u sudskoj administraciji, te kakve su reakcije sindikata još je jedna od tema u Budilniku.
Saznajemo da li prosvjetne radnike čeka umanjivanje plate uprkos iscrpnim pregovorima o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora i šta to znači za njihovu zaradu u narednom periodu.
Za kraj, analiziramo privatnost pri upotrebi mobilnih telefona i razgovaramo o tome da li građani trebaju imati više kontrole nad svojim ličnim podacima.&nbsp;

Budilnik na TV E: Imaju li ustanove protivpožarne sisteme u skladu sa propisima, obustava ili nastavak štrajka u sudskoj administraciji...

Bilo bi dobro da korisnici električnih trotineta koji učestvuju u saobraćaju poznaju, bar na elementarnom nivou, osnovna pravila saobraćaja – kroz kurs ili kratko polaganje teorijskog dijela, gdje će steći neophodno poznavanje osnovnih pravila“, rekao je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E saobraćajni inženjer Vladimir Ilić.
U Albaniji je uvedena zabrana električnih trotineta, ali saobraćajni inženjer Vladimir Ilić smatra da takvu zabranu ne bi trebalo uvoditi u Crnoj Gori, već da je, kako kaže, nužno adekvatno edukovati korisnike koji posjeduju ova prevozna sredstva.
- Trebalo bi edukovati ljude kako da to rade na što bezbjedniji način i uvesti odgovarajuća pravila u zakonsku regulativu. Treba jasno definisati šta se prilikom upravljanja električnim trotinetom smije raditi, a šta ne smije. Ni u kom slučaju ne treba zabranjivati potpunu upotrebu tih trotineta, jer smo svjedoci da oni imaju ogromne prednosti – vrlo su zgodni za korišćenje u urbanim područjima, sredinama kakva je Podgorica, olakšavaju svakodnevno funkcionisanje i kretanje na kraćim relacijama, a što se tiče cjenovnog ranga, vrlo su pristupačni čak i za ne tako imućne građane - rekao je Ilić.
Dodao je da trenutno u Crnoj Gori nema definisanih pravila u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja koja se odnose na korišćenje električnih trotineta, dok su neke zemlje već uvele odgovarajuće zakonske odredbe.
- U Srbiji je tačno definisano šta je to – ili kako oni kažu – ‘lako električno vozilo’, koja može biti njegova najveća nominalna snaga, masa, brzina koju može da razvije, i jasno su propisana pravila upravljanja ovim vozilima. Konkretno je navedeno da, ukoliko se krećete dijelom puta gdje je ograničenje do 50 km na čas, morate imati najmanje 18 godina. Mislim da bismo po sličnom modelu trebalo da uvedemo i ovdje, kod nas u Crnoj Gori - zaključio je Ilić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9SamTidDQbs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

500x500

Ilić: Ni u kom slučaju ne treba zabranjivati potpunu upotrebu električnih trotineta

Takozvani IBAR zakoni pokazatelj su da se usvojene reforme ne implementiraju, što dovodi u pitanje održivost poglavlja 10. Zbog neimenovanja članova Savjeta za audiovizuelne usluge, kao i zbog pritisaka i targetiranja kritički orijentisanih medija, prije svega od strane bezbjednosnog sektora i političkih partija – što se u izvještaju odnosi na Demokrate – Crna Gora bilježi ozbiljne izazove, kazala je, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, politikološkinja i kolumnistkinja Antene M, Nevena Kovačević.
Kovačević je istakla da je Izvještaj Evropske komisije, kao i ranijih godina, napisan diplomatskim jezikom, za razliku od izvještaja Evropskog parlamenta, koji, kako kaže, „mnogo jasnije mapira faktore koji eksponiraju maligne uticaje“.
- Kada je riječ o Evropskoj komisiji, tu imamo više diplomatski rječnik, ali ako se iza tog celofanom uvijenog jezika zagrebe ispod površine, vidimo sve one neuralgične tačke – slabosti i izazove sa kojima se Crna Gora suočava već godinama. Ono što je ključno jeste da smo mi, ja to ne bih nazvala usporavanjem, nego nazadovanjem na polju vladavine prava. Ako smo dobili lošiju ocjenu u odnosu na prethodnu godinu, onda to nije usporavanje, nego nazadovanje. To bi trebalo najviše da nas zabrine, jer su poglavlja 23 i 24 ključna za završetak pregovaračkog procesa. Sav optimizam pada u vodu ukoliko nazadujemo u poglavljima koja su najvažnija. Međutim, dobro je što dobijamo ohrabrenja – ovaj izvještaj jeste najoptimističniji do sada i trebalo bi da bude podsticajan za vlast. Hoće li biti, to ćemo vidjeti. Ja nijesam sigurna da naša vlast ima tu vrstu ozbiljnosti, jer ovaj izvještaj treba pažljivo pročitati i analizirati svaki njegov segment. Upravo iz ovog dokumenta dobijamo jasne smjernice šta bi trebalo dalje raditi. Glavni problem Crne Gore jeste nedostatak implementacije reformi - kazala je Kovačević.
Smatra da je, zbog sporije dinamike u ispunjavanju ciljeva, pitanje da li će Crna Gora uspjeti da zatvori pet poglavlja do kraja godine, te kao primjer navodi poglavlje 31, koje je upitno zbog bilateralnih odnosa sa Hrvatskom.
- Imamo i poglavlje 27, koje je sporno zbog kolektora u Botunu – s jedne strane zbog sporenja vlasti po tom pitanju, a s druge strane zbog činjenice da se godinama ne radi dovoljno na planu zaštite životne sredine, iako je Crna Gora Ustavom definisana kao ekološka država - istakla je Kovačević.
Ukazala je i na izjavu komesarke Marte Kos, koja je poručila da „ne želi ruske trojanske konje u Evropskoj uniji“. Iako se, kako kaže, izjava nije direktno odnosila na Crnu Goru, „jasno je svakome ko se iole bavi političkim prilikama što ta poruka znači“.
- Koliko je ona poruka važna u kontekstu Demokrata i bezbjednosnog sektora, toliko je značajna i u kontekstu proruske agenture koju predvode lideri bivšeg Demokratskog fronta. Upravo zbog toga mislim da su izostale optimistične poruke vlasti, kakvima smo svjedočili prethodnih godina - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Izvještaj Evropske komisije, iako najoptimističniji do sada, ukazuje na nazadovanje u oblasti vladavine prava

Analiza Izvještaja Evropske komisije, kontrola prodaje alkohola maloljetnicima, zakon o trotinetima i borba protiv nasilja na mrežama
U novom izdanju emisije „Budilnik“ na Televiziji E analiziramo Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori i razgovaramo o tome koje korake država treba da preduzme kako bi postala naredna članica Evropske unije.
Bavićemo se i temom znakovnog jezika, uz osvrt na nedostatak stručnog kadra za obuku i edukaciju prevodilaca.
U emisiji otvaramo i pitanje potrebe za efikasnijom kontrolom prodaje alkohola maloljetnicima, kao i razloga zbog kojih Crna Gora još čeka zakon koji bi regulisao upotrebu električnih trotineta.
Jedna od tema biće i sve učestaliji snimci nasilja na društvenim mrežama – kako se šire, kakve posljedice izazivaju i da li je potrebna oštrija kaznena politika prema nasilnicima.
Gledajte „Budilnik“ na Televiziji E – emisiju koja donosi aktuelne društvene teme i pitanja od javnog značaja.

„Budilnik“: Kako do članstva u EU i bezbjednijeg društva?

U jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E analiziramo najnoviji izvještaj Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA). Razmotrićemo razloge zbog kojih je došlo do porasta broja zvanično identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori, kao i da li država dovoljno ulaže u prevenciju prosjačenja u romskoj i egipćanskoj zajednici.
Govorićemo i o položaju novinara u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na njihovu sigurnost i uslove rada.
Povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, otkrićemo koji su ključni ekološki izazovi pred Crnom Gorom, te kako se zemlja suočava sa sve izraženijim posljedicama globalnog zagrijavanja.
U emisiji će biti riječi i o novom povećanju cijene polaganja vozačkog ispita, uz pregled reakcija građana i stručnjaka.
📺 Gledajte „Budilnik“ na Televiziji E – jutro počinje informacijama koje se tiču svih nas.

U Budilniku na Televiziji E: Trgovina ljudima, bezbjednost novinara, klimatske promjene i poskupljenje vozačkog ispita

U Budilniku na Televiziji E pitamo čemu će doprinijeti nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata.&nbsp;
Donosimo priču i o dostupnosti opijata bez medicinske dokumentacije i koliko je sistem nadzora zaista efikasan.
Govorimo i o tome da li građani kroz peticije skreću pažnju na probleme koje institucije ne vide, a &nbsp;provjeravamo i da li će formiranje Nacionalnog savjeta spriječiti negativne pojave u sportu.&nbsp;
Na kraju saznajemo da li će nova mašina za preradu otpadnih guma smanjiti njihovo nelegalno odlaganje i otvoriti održivo rješenje ovog otpada u Crnoj Gori.

Budilnik na TV E: Čemu doprinose nova pravila za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će najavljena nova pravila za strance učiniti Crnu Goru manje privlačnim tržištem i koliko će uticati na investicije i razvoj privrede.&nbsp;
Provjerićemo kakve posljedice po zdravlje ostavlja povećana koncentracija teških metala u zemljištu u pojedinim opštinama i koliko su lokalne zajednice svjesne problema.
Saznaćemo što će donijeti Nacionalni akcioni plan za zaštitu ptica selica i kako će se sprovoditi.&nbsp;
Objasnićemo i što znači to što je Crna Gora postala dio evropske inicijative za očuvanje oprašivača i kako građani mogu doprinijeti zaštiti biodiverziteta.

Budilnik na TV E: Da li će najavljena nova pravila za strance učiniti Crnu Goru manje privlačnim tržištem

Dva snažna zemljotresa zatresla su Kipar u sredu, saopštio je Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prvi zemljotres magnitude 5,2 po Rihteru zabeležen je u 11.31 po lokalnom vremenu.
Epicentar tog potresa bio je u moru, blizu jugozapadne obale ostrva, na dubini od oko 10 kilometara, oko 54 kilometra zapadno od Limasola i 5 kilometara sjeveroistočno od Pafosa.
Nekoliko sati kasnije, u 16.23 po lokalnom vremenu, zatresao je zemljotres magnitude 5,3. Epicentar drugog potresa takođe je bio u moru, na dubini od 14 kilometara, otprilike 50 kilometara zapadno od Limasola i 10 kilometara severoistočno od Pafosa.
Nakon tog udara, usledio je niz podrhtavanja tla.
Mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osetili zemljotres, a neki su priložili i fotografije štete koju je podrhtavanje tla izazvalo.
- Tresla mi se cijela kuća, a sa zida su pale fotografije. Jezivo - napisao je jedan stanovnik udaljen 37 kilometara od epicentra.
Oba potresa snažno su zatresla zapadne djelove ostrva, a mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osjetili podrhtavanje tla. Potres se osjetio i u djelovima Libana.
Civilna zaštita je saopštila da su u selu u blizini epicentra oštećene pojedine kuće, ali nema povrijeđenih.
Privremeno je došlo do prekida telekomunikacionih veza, a sa obližnjih brda na auto-put prema Pafosu i na druge saobraćajnice odronile su se stene.
Grčka državna televizija je objavila da su javne zgrade nakratko evakuisane zbog zemljotresa.

Dva snažna zemljotresa pogodila Kipar

Novinar i urednik portala Istraga.ba, Avdo Avdić, vraćen je s hrvatske granice danas gdje mu je saopšteno da mu je zabranjen ulazak u ovu državu.&nbsp;
Avdić je jutros na graničnom prelazu Gradiška pokušao prijeći granicu i ući u Hrvatsku, ali je vraćen nazad, piše Klix.ba.
Granični službenici mu nijesu pojasnili razlog zašto mu je odbijen ulazak u državu, ali su mu kazali da se nalazi u nacionalnoj evidenciji osoba kojima je zabranjen ulazak u državu.
Od MUP-a Hrvatske je dobio Rješenje o odbijanju ulaska u državu, u kojem se kao razlog navodi da je za njega izdato upozorenje u svrhu zabrane ulaska.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić oštro je reagovao na odluku hrvatskih vlasti da zabrane ulazak Avdiću.
- Neutemeljena i ničim opravdana zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku ponajboljem istraživačkom novinaru u regionu, Avdu Avdiću, predstavlja udar na odnose između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske - rekao je Komšić.
Dodao je da takav tretman hrvatskih vlasti prema građanima Bosne i Hercegovine koji se nijesu ogriješili o zakon i protiv kojih se ne vode nikakvi krivični postupci ni u Bosni i Hercegovini niti izvan nje, nije ništa drugo do napad na građane Bosne i Hercegovine.
- Odluka o zabrani takođe predstavlja i kršenje osnovnih prava i sloboda novinara što je protivno evropskim vrijednostima i demokratskim standardima koji vladaju u Evropskoj uniji. Pozivam institucije Evropske unije da oštro osude uskraćivanje osnovnih sloboda novinarima, te da se istima omogući nesmetan rad i djelovanje - dodao je on.
Sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, naglašava Komšić, takođe dužne su pružiti svaku vrstu pomoći građanima kojima eventualno budu ugrožena njihova osnovna ljudska prava.
- Ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, biće pozvan na konsultacije kako bi objasnio ovakav postupak vlasti Republike Hrvatske - zaključuje se u saopštenju.

BiH: Novinaru Avdu Avdiću zabranjen ulazak u Hrvatsku; Komšić: Ambasador da objasni ovakav postupak

Kosovska ministarka trgovine i dva visoka službenika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja u korist treće strane i odavanje državnih tajni u istrazi koja je potresla premijera Albina Kurtija, saopštilo je u srijedu tužilaštvo.
Rozeta Hajdari i još dvoje visokih službenika osumnjičeni su da su, u korist turskog biznismena koji je takođe optužen, omogućili sklapanje ugovora o kupovini nafte i pšenice vrijednih nekoliko miliona eura, i to po cijenama znatno iznad tržišnih.
Procijenjena šteta za kosovske javne finansije iznosi oko tri miliona eura, navelo je tužilaštvo. Prema optužnici, koju je prenio lokalni medij „Betimi për Drejtësi“ (Zakletva za pravdu), ugovori su se odnosili na kupovinu nafte iz Poljske i pšenice iz Turske tokom pandemije kovida-19.
Kosovo je, navodno, robu kupilo po cijenama koje su višestruko premašile tržišne, zaobilazeći postupak javnih nabavki, a pritom roba nikada nije ni isporučena.
Hajdari je reagovala na Fejsbuku, navodeći da će objaviti detaljnu izjavu kada dobije zvaničnu obavijest o optužnici. Dodala je da je ponosna na svoj rad koji je, prema njenim riječima, omogućio da Kosovo ima „rezerve osnovnih proizvoda u vrijeme kada smo bili ranjivi“.
Kosovski premijer Albin Kurti, koji je već bio na funkciji 2022. godine kada su ti ugovori potpisani, više je puta odbio da odgovori na pozive pravosuđa, koje želi da ga sasluša u vezi s ovom aferom.

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zatražio je od izraelskog predsjednika Isaka Herzoga da odobri potpuno pomilovanje premijeru te zemlje Benjaminu Netanjahuu u suđenju za korupciju.
Tramp je uputio pismo koje je objavio portparol izraelskog predsjednika.
- Ovim Vas pozivam da u potpunosti pomilujete Benjamina Netanjahua, koji je bio impresivan i odlučan premijer iz ratnog vremena, a sada vodi Izrael u vrijeme mira, što uključuje moj kontinuirani rad s ključnim liderima Bliskog istoka kako bismo dodali mnoge nove zemlje svijetu koji mijenja Abrahamov sporazum - naveo je Tramp u pismu.
Netanjahu se suočava s optužbama za prevaru, mito i kršenje povjerenja u tri odvojena slučaja koja su započela još u Trampovom prvom mandatu. Netanjahu se izjasnio da nije kriv, a postupak je već godinama u toku.
- Iako apsolutno poštujem nezavisnost izraelskog pravosudnog sistema vjerujem da je 'slučaj' protiv Bibija, koji se dugo borio uz mene, uključujući i protiv vrlo teškog protivnika Izraela, Irana, politički, neopravdani progon - napisao je Tramp.
U saopštenju, Herzogova kancelarija je navela da "visoko cijeni" Trampa i njegovu "nepokolebljivu podršku Izraelu, te ogroman doprinos povratku talaca, transformaciji Bliskog istoka i Gaze, te očuvanju sigurnosti Izraela".
Međutim, naveli su i da "svako ko traži pomilovanje mora podnijeti zahtjev u skladu s utvrđenim procedurama". Podsjećamo, Tramp je i prethodno tražio pomilovanje Netanjahua dok Netanjahu nikada nije podnio službeni zahtjev za pomilovanje, prenosi Klix.
Prema izraelskom zakonu, predsjednik može da pomiluje osobu čak i prije okončanja sudskog postupka.

Tramp zatražio od izraelskog predsjednika da pomiluje Netanjahua, dobio je i odgovor

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

Tag: budilnik