U Crnoj Gori za 15 godina evidentirano više od 140 dječjih ugovorenih brakova

Dječji ugovoreni brakovi i dalje predstavljaju ozbiljan problem sa kojim se suočavaju romska i egipćanska zajednica u Crnoj Gori. Iako se o toj temi posljednjih godina govori otvorenije, brojni slučajevi ostaju van zvanične statistike. O uzrocima i posljedicama, ali i načinima prevencije, govori nova knjiga „Dječji ugovoreni brakovi i socio-ekonomski položaj Romkinja“, autorke Šejle Pepić, koju su objavili Glavni grad i NVO Centar za romske inicijative.

Podaci zapisani u knjizi pokazuju da je u posljednjih 15 godina, u Crnoj Gori evidentirano više od 140 dječjih ugovorenih brakova.

Međutim, autorka upozorava da zvanične brojke ipak ne prikazuju cijelu sliku, jer veliki broj zajednica nije formalno registrovan. Najčešće se u brak udaju djevojčice uzrasta od 15 do 16 godina.

- Iza svakog tog statističkog podatka stoji jedna djevojčica, jedna žena, koja možda nije mogla da nastavi svoje obrazovanje, koja nije zaposlena, koja je ekonomski zavisna i koja nije mogla samostalno da odluči kojim će životnim putem krenuti - navodi Pepić.

Dječji ugovoreni brak nije samo pitanje tradicije, običaja ili porodičnih odluka. Za djevojčice koje u brak ulaze prije punoljetstva to često znači prekid školovanja, ekonomsku zavisnost i odustajanje od života koji su same željele da grade.

Pepić, koja dolazi iz romske zajednice i godinama radi u nevladinom sektoru, kroz istraživanje je objedinila dostupne podatke i iskustva sa terena.

- Nešto što vas uvijek pogodi je priča djevojčice koje imaju snove. Kada vi kršite osnovno dječje i ljudsko pravo na bezbrižno i bezbjedno djetinjstvo, onda ne možemo govoriti ni o tradiciji, ni o običaju. Kada nemate pravo na obrazovanje, na bezbrižno i bezbjedno djetinjstvo, tada već govorimo o kršenju osnovnih ljudskih prava - dodaje Pepić.

Uzroci su, prema istraživanju, višestruki – od siromaštva i nedovoljne informisanosti do međugeneracijskog prenošenja obrazaca ponašanja.

Djevojčice zbog toga napuštaju školu, ostaju bez mogućnosti zaposlenja i postaju ekonomski zavisne. Kao ključna rješenja Pepić izdvaja obrazovanje, prevenciju i konkretnu podršku institucija, a predlaže i osnivanje skloništa za žrtve dječjih ugovorenih brakova.

Knjiga će od septembra biti promovisana širom Crne Gore, a biće dostupna bibliotekama, školama i institucijama.