<article>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.088 ambulantnih pregleda, od čega 388 u Institutu za bolesti djece (IBD).Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 182 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 293.- U istom periodu obavljeno je 66 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 116 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju. U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 511 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 37 MR pregleda. - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 80 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG.Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.268 pacijenata i odrađene 35.752 analize.U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.</article>

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.088 ambulantnih pregleda, od čega 388 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 182 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 293.
- U istom periodu obavljeno je 66 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 116 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju.&nbsp;
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 511 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 37 MR pregleda.&nbsp;
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 80 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.268 pacijenata i odrađene 35.752 analize.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.088 ambulantnih pregleda, od čega 388 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 182 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 293.
- U istom periodu obavljeno je 66 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 116 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 511 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 37 MR pregleda. 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 80 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.268 pacijenata i odrađene 35.752 analize.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

"Manjak strpljenja Brisela i zahtjev za sankcije Rusiji u kratkom roku", tako poruke predsjednice Evropske komisije (EK) vlastima u Beogradu tumači stručnjak za bezbjednosnu i spoljnu politiku Igor Bandović.
Ursula fon der Lajen izjavila je nakon susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 15. oktobra da je "sada pravi trenutak za preduzimanje konkretnih koraka u pridruživanju".
Ona je pozivala na napredak u vladavini prava, slobodi medija i izbornih zakona, i uvođenje sankcija Rusiji.
- Sada smo vidjeli kako u praksi izgleda kada politika balansiranja ima rok trajanja. Mislim da će sada morati da se napravi ta definitvna odluka - rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU koji okuplja eksperte i nevladine organizacije.
Beograd je i nakon ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija ostao jedan od rijetkih evropskih partnera Kremlja, iako je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Novi poziv Brisela dolazi u trenutku kada se Srbija suočava sa najkonkretnijim posljedicama balansiranja spoljne politike.
Naftna industrija Srbije (NIS) je zbog većinskog ruskog vlasništva pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, a novi gasni aranžman sa Moskvom kojem se Beograd nadao nije ugovoren.
Srbija je odbijanje sankcija Kremlju objašnjavala "zaštitom nacionalnih interesa", prije svega energetskom zavisnošću od Rusije, ali i podrškom te države u odbijanju priznanja nezavisnosti Kosova.
- Ako ste zemlja kandidat za članstvo, ako je članstvo u EU zaista strateški cilj, ne može biti takvih odnosa sa Rusijom svih ovih godina od kako je počeo rat u Ukrajini - dodala je.
Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom.
<h2>Zahtjev za usklađivanjem 'u kratkom roku'</h2>
Govoreći o spoljnoj politici, Ursula fon der Lajen je naglasila da Brisel očekuje veći stepen usklađivanja Srbije, uključujući i sankcije protiv Rusije.
Ona je pohvalila Beograd zato što je dostigao 61 odsto usklađenosti, ali je dodala da je "potrebno više" i da EU želi da računa na Srbiju kao "pouzdanog partnera".
- Ne daje se više neki period kako bi se ta politika uskladila, što je ranije bio slučaj i uvijek se to prolongiralo. Sada se to traži eksplicitno i ja bih rekao u kratkom roku - kaže za RSE Igor Bandović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Ukazujući na energetsku krizu izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu 2022, Fon der Lajen je rekla da je ponuda članstva u EU "obećanje solidarnosti".
- Na nas možete i dalje računati. Povezujemo Srbiju sa energetskim tržištem EU. To je prava garancija da će srpske porodice biti bezbjedne i ugrijane tokom zime - rekla je ona.
Dodala je da EU ima i konkretne projekte, navodeći kao primer Transbalkanski elektroenergetski koridor, koji povezuje elektroenergetski sistem Srbije sa susjedima i sa EU i gasni interkonektor Srbija–Bugarska.
Do izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom 2023, kojim se od Grčke doprema gas iz Azerbejdžana, Srbija se oslanjala samo na ruski gas i gasovod u većinskom vlasništvu ruskog "Gasproma", koji je pod sankcijama SAD.
- Evropska unija je u tom smislu spremna da pomogne, ali imam utisak da je problem na našoj strani - navodi Bandović.
Uprkos naporima da diverzifikuje izvore snabdijevanja, Srbija je i u ovom trenutku dominantno vezana za ruski gas koji podmiruje oko 80 odsto potreba domaćinstava i privrede.
Na godišnjem nivou, Srbija troši oko tri milijarde kubnih metara gasa.
<h2>'Razočaravajuće' vijesti iz Rusije</h2>
Iako se Beograd nadao novom trogodišnjem gasnom aranžmanu sa Rusijom, iz Moskve je polovinom oktobra stigla "veoma razočaravajuća vijest", kako je opisao predsjednik Srbije.
Kremlj je ponudio produžetak postojećeg aranžmana samo do kraja godine.
- Oni žele time da nam kažu, 'ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo šta drugo, mi možemo da presječemo gas 31. decembra'. I to je za mene veoma, veoma loša poruka, ne zato što smo mi planirali da nacionalizujemo, jer da jesmo mi, ne bi imali sankcije", rekao je Vučić 11. oktobra.
Ruski ambasador u Beogradu odgovorio 16. oktobra da je "lično ubijeđen" da je odluka Moskve o gasnom aranžmanu sa Srbijom "donijeta iz komercijalnih i tehničkih razloga i da nema nikakve veze sa politikom".
On je u intervjuu za beogradske "Večerenje novosti" dodao da Rusija želi da Srbija ima "stabilno snabdijevanje gasom, uz najbolju cijenu koja je moguća".
- Kada je riječ o američkim sankcijama NIS-u, stvari treba nazvati pravim imenom - one su i udarac protiv Srbije, vjerovatno zbog toga što niste uveli sankcije Rusiji i što naše zemlje nastavlju da sarađuju - rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko.
Američke sankcije NIS-u, koje su stupile na snagu 9. oktobra, usmjerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
Otežano dopremanje sirove nafte do Srbije i izvoz goriva, veće cijene naftnih derivata, nestašice i problemi u platnom prometu, neke su od mogućih negativnih posljedica sankcija.
<h2>Rusija 'velika prepreka za proširenje EU'</h2>
Ruski uticaj u Srbiji bila je i tema susreta predsjednice Evropske komisije predstavnicima civilnog društva u Srbiji.
- Ona smatra da je Rusija velika prijetnja za Zapadni Balkan i da je velika prepreka za proširenje Evropske unije - navodi Igor Bandović.
Dodaje da su razgovarali i o nedavnom otkriću paravojnog kampa na zapadu Srbije gdje su strani državljani obučavani za izazivanje nereda u Moldaviji.
Policija je uhapsila dve osobe, a vlasti ne označavaju Rusiju kao organizatora uprkos tvrdnjama Moldavije.
- Razgovaralo se i o stalnom oslanjanju Srbije na bezbjednosne, obavještajne institucije Ruske Federacije koje se vrlo često pominju u izjavama naših zvaničnika. I to je nešto što izaziva kod Evropske komisije veliku zabrinutost - rekao je Bandović.
Vlast u Srbiji pozvala je rusku Federalnu službu bezbednosti u Beograd da sprovede istragu navoda da je policija upotrijebila zvučni top na velikom antivladinom protestu 15. marta.
Moskva i Beograd, bez pružanja dokaza, optužuju zapadne službe da stoje iza masovnih protesta u Srbiji sa kojih demonstranti predvođeni studentima 11 mjeseci traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu.
Predsjednica Evropske komisije je povodom protesta i političke krize u Srbiji tokom posjete izjavila da je "vrijeme za cio narod da se okupi i da se osnaže temelji efikasne demokratije".
Ona je u obraćanju medijima rekla i da stav EU podrazumijeva slobodu a ne represiju, uključujuči pravo na mirno okupljanje.
- Zalažemo se za partnerstvo, a ne za potčinjavanje i za diplomatiju umjesto agresije - dodala je.
<h2>Da li je vlast spremna na zaokret?</h2>
Igor Bandović ocjenjuje da Srbija sada ima mogućnost da se jasno opredijeli ka Briselu, ali da ne veruje da će aktuelna vlast to učiniti.
"Zato što opredeljivanje ka Evropskoj uniji ima određene cijene koje ova Vlada nije spremna da plati. Tu prije svega mislim na cijenu demokratizacije, vladavine prava i usklađivanje spoljne politike. Da je bila spremna, mogla je to da uradi i mnogo ranije", navodi Bandović.
Srbija je kandidat za članstvo u EU od 2012. godine.
Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorila je 22, a privremeno zatvorila dva.
Posljednje je otvorila u decembru 2021, zajedno sa još tri iz te grupe po novoj metodologiji grupisanja zadataka u klastere.
Po izveštajima o napretku iz Brisela, glavni uslovi na putu ka članstvu vladavina prava, normalizacija odnosa sa Kosovom i usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Evropski parlament je još u izveštaju iz 2023. ukazao na ruski uticaj u Srbiji koji ta država koristi pokušavajući da destabilizuje i miješa se u pitanja susjednih suverenih država.
Prije toga je američki Stejt department 2019. okarakterisao Srbiju kao državu sa "najpropustljivijim okruženjem" za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu.

Kuda idu srpsko-ruski odnosi nakon kritika Brisela?

Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.
Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.
- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.
Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci.&nbsp;

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Gradonačelnik Odese Henadij Truhanov, pod pritiskom pošto mu je ukrajinski predsjednik oduzeo državljanstvo i uveo vojnu upravu nad najvažnijim lučkim gradom u zemlji, ponovo je negirao optužbe da nelegalno posjeduje rusko državljanstvo.
Bivšeg poslanika u ukrajinskom parlamentu i gradonačelnika crnomorske luke od 2014, godinama prate optužbe da ima rusko državljanstvo, što je nelegalno prema ukrajinskom zakonu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove sedmice je objavio da oduzima Truhanovu državljanstvo, pozivajući se na izvještaje glavne bezbjednosne agencije zemlje da je posjedovao ruski pasoš.
Truhanov je u intrervjuu za Ukrajinski servis RSE u srijedu pokušao da ubijedi Ukrajince da su optužbe lažne.
- Uvjeravam sve Ukrajince, svakoga ko vidi i ko želi da zna istinu danas, da nikada nijesam imao rusko državljanstvo - rekao je on.
Naglasio je da nije imao pravo da dobije to državljanstvo.
- Jer nijesam podnio zahtev Rusiji za državljanstvo da bih dobio državljanstvo od nje, i nijesam mogao da ga dobijem ni na koji drugi način - rekao je on.

Gradonačelnik Odese poriče da ima rusko državljanstvo

Agenti američke imigracione službe (ICE) uhapsili su jutros policajca u Hanover Parku u predgrađu Čikaga, optužujući ga da je nezakonito boravio u SAD kao imigrant iz Crne Gore.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost (DHS) navodi da je policajac, Radule Bojović, prekoračio turističku vizu koja je istekla još 2015. godine.
Prema saopštenju DHS-a, Bojović je „lociran tokom ciljanih akcija sprovođenja imigracionog zakona“ u okviru ICE operacije u saveznoj državi Ilinois.
Policijska uprava Hanover Parka objavila je na Fejsbuku u avgustu da je Bojović nedavno završio Suburban Law Enforcement Academy i započeo „intenzivnih 15 nedjelja terenske obuke i procjene“, pripremajući se da služi lokalnoj zajednici.
CNN je kontaktirao policiju Hanover Parka za komentar i pokušao da stupi u kontakt i sa samim Bojovićem.
- Radule Bojović je prekršio zakone naše zemlje i ilegalno je živio u Sjedinjenim Državama 10 godina. Kakva je to policijska uprava daje kriminalnim ilegalnim imigrantima značke i oružje? Za strance je krivično djelo čak i posjedovanje vatrenog oružja. Policajac koji aktivno krši zakon - izjavila je pomoćnica sekretara DHS-a, Triša Meklaflin, za CNN u četvrtak.

U SAD uhapšen policajac koji je 10 godina nezakonito boravio kao imigrant iz Crne Gore

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Kuda idu srpsko-ruski odnosi nakon kritika Brisela?

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Gradonačelnik Odese poriče da ima rusko državljanstvo

U SAD uhapšen policajac koji je 10 godina nezakonito boravio kao imigrant iz Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO