<article>Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci. </article>

Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.
Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.
- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.
Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikšićanin

15 dana zatvora

180 eura

Udes

vožnja pod dejstvom alkohola

Sud za prekršaje u Budvi

Kotor

Hronika

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.
Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.
- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.
Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Crna Gora i ove godine dočekuje bez unapređenja sistemskog pristupa i bez ključnih podataka koji bi omogućili efikasno suzbijanje siromaštva, saopštili su iz Agencije za ljudska prava. (HRA).
Država, kako navode, nema preciznih podataka o broju siromašnih, o broju beskućnika, o broju osoba bez pristupa osnovnim životnim uslovima – električnoj energiji, vodovodu, sanitarnim uslovima i bezbjednom stanovanju – što sve onemogućava efikasno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Uprkos brojnim upozorenjima i domaće stručne i međunarodne javnosti, tvrde iz HRA, Crna Gora do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade za period 2024–2027.
Takođe, dodaju, nije usvojen nijedan podzakonski akt koji bi regulisao zbrinjavanje beskućnika, njihova prava i pristup uslugama. Zbog toga, navode, službenici centara za socijalni rad i dalje nemaju jasno propisane protokole u radu s ovom najranjivijom kategorijom.
- U međuvremenu, troškovi života nezaustavljivo rastu. Inflacija je u septembru 2025. iznosila 4,9 odsto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu koštala 2.000 eura još u prvom kvartalu. Istovremeno, ukupna mjesečna socijalna davanja za takve ugrožene porodice iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja + 60 eura dječjeg dodatka), što je samo 11,4 odsto iznosa potrebnog za podmirivanje osnovnih mjesečnih troškova. Drugim riječima, sredstva koje država obezbjeđuje za socijalnu pomoć nisu dovoljna da pokriju ni samo dvije potrošačke korpe u jednoj godini, pa je jasno da je sistem socijalne zaštite duboko neadekvatan- saopštili su iz HRA.
Posebno zabrinjava, kažu, to što Crna Gora ni posle čitave jedne decenije nije primijenila preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine.
Komitet Ujedinjenih nacija je, podsjećaju, tada pozvao državu da poveća socijalna davanja, obezbijedi pristup osnovnim uslugama i uspostavi sistem za praćenje ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava. Prema našim saznanjima, nijedna od ovih preporuka nije primjenjena.
- HRA je u februaru protestovala zbog odbijanja amandmana poslanika Socijaldemokrata (Evropski savez) na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Ovi amandmani su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani su odbijeni bez obrazloženja, iako su mogli da se finansiraju i smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, a bez povećanja budžetskih rashoda- istuču u saopštenju.
Ponovo apeluju na nadležnu Vladu da hitno pristupi reformi sistema socijalne zaštite.
Kako kažu, neophodno je povećati iznose socijalnih davanja u skladu s realnim troškovima života, usvojiti Strategiju borbe protiv siromaštva sa mjerljivim ciljevima, uspostaviti transparentan sistem prikupljanja podataka koji će omogućiti bolje planiranje i sprovođenje javnih politika.
- Bez ovih koraka, Crna Gora neće moći da garantuje osnovna ekonomska i socijalna prava svojim građanima, niti da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela kao članica Ujedinjenih nacija- zaključili su iz HRA.

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

Novo, treće izdanje Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu, koje startuje u nedjelju imaće 13 učesnika, jednog više nego prošle godine, a novi članovi Lige su Bar kod, Alter Modus i International Nall, dok će ovogodišnje izdanje propustiti Pošta CG i Maxteo, poručeno je iz Biznis lige Crne Gore.
Kao i prethodne dvije godine, utakmice će se igrati u dvije balon sale - “Vuk” i “Arena”.
U prvom kolu će se sastati: M-tel - DMD Delta, CEDIS - Monteput, Bar kod - Čistoća PG, Nelt - Alter Modus, Cosmetics - Elektroprenos, Sincommerce - International Nall. Na startu je slobodna ekipa NLB banka.
- I ovogodišnje takmičenje će se organizovati po istom sistemu kao i prošle sezone. Nakon ligaškog dijela i 13 odigranih kola, šest prvoplasiranih će izboriti direktan plasman u plej-of, dok će se ekipe od sedmog do desetog mjesta kroz plej-in boriti za preostala dva mjesta koja vode u doigravanje za titulu. Uspješniji iz duela između sedmoplasiranog i osmoplasiranog će se plasirati u plej-of, dok će poraženi igrati protiv pobjednika meča između devetog i desetog za poslednje, osmo mjesto koje vodi u nokaut fazu- navodi se u saopštenju.
Titulu brani CEDIS, koji je u prošlosezonskom finalu savladao i sa trona skinuo prvog šampiona DMD Deltu, nakon boljeg izvođenja penala. Treće mjesto osvojila je ekipa Sincommerce, koja je u meču za bronzu protiv Cosmetics-a slavila takođe nakon boljeg izvođenja penala

Startuje treće izdanje Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu

Privremeni problem sa viškom mliječnih proizvoda i kod proizvođača, prerađivača i trgovaca biće riješen tako što će u trgovinama narednih dana biti smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok će jedan dio pokušati da izvezu, prenosi Mina business.
&nbsp;Dugoročnog rješenja o povećanju subvencija i ukidanju ili smanjenju poreza poljoprivrednicima, po ugledu na zemlje regiona i EU, i dalje nema, pa će oni još par dana čekati odgovore ministarstava poljoprivrede i finansija, kao i Kabineta premijera, prije nego što krenu na protest pred zgradu Vlade, pišu Vijesti.
&nbsp;To su rezultati pregovora koji su protekla dva dana vođeni između poljoprivrednih proizvođača, prerađivača - mljekara, trgovačkih lanaca i Ministarstva poljoprivrede.
&nbsp;Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović, kazao je Vijestima da su zaključili da se trenutni višak mliječnih proizvoda na tržištu najlakše može riješiti kroz veću prodaju kiselo-mliječnih prerađevina, odnosno jogurta.
&nbsp;- Sa trgovačkim lancima, od čega je Voli već počeo da primjenjuje, dogovorili smo da litar domaćeg jogurta košta 99 centi, a pakovanje od litar i po 1,39 EUR. Mljekare su svoj dio prihoda smanjile 50 odsto, takođe i trgovci svoju maržu za toliko. Ove cijene bi trebalo da traju do kraja oktobra i vjerujem da ćemo u tom periodu riješiti pitanje trenutnog viška mliječnih proizvoda i normalizovati otkup mlijeka od farmera- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da se višak mliječnih proizvoda dominantno pojavio kod jedne mljekare, koja je na nekoliko dana obustavila otkup mlijeka od farmera, dok je kod drugih mljekara bilo manjeg viška. Oni su, kako je objašnjeno ili malo smanjili otkup ili nijesu uopšte.
&nbsp;Đuranović je saopštio da se višak domaćih mliječnih proizvoda na tržištu pojavio usljed povećanja uvoza, nemogućnosti da domaći proizvodi budu konkurentni pred uvoznim, ali i sezonskog povećanja proizvodnje mlijeka kod dijela farmera.
&nbsp;Podaci Monstat pokazuju da je Crna Gora u periodu januar - avgust uvezla mliječne proizvode vrijedne 72 miliona EUR, što je šest miliona ili 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;Ukupne premije za proizvodnju mlijeka u agrobudžetu Vlade za ovu godinu iznose 4,5 miliona EUR, odnosno za najbolji kvalitet i količinu farmer u najboljem slučaju može da dobije najviše 20 centi po litru kao podršku države.
&nbsp;Đuranović je naveo da je količinski uvoz mliječnih proizvoda 8,1 odsto veći nego prošle godine.
&nbsp;Na pitanje da li je tačno da proizvođači iz regiona imaju podršku država za izvoz mlijeka zbog čega im može biti jeftinije, Đuraković je odgovorio da je to teško dokazati. On je dodao i da je činjenica da su neki od tih uvoznih proizvoda jeftiniji u Crnoj Gori nego u maloprodaji država iz kojih dolaze.
&nbsp;- Ne može proizvođač u Crnoj Gori, zbog prirodnih karakteristika, da bude konkurentan proizvođaču iz Vojvodine ili Šumadije, jer ima veće troškove zbog teže proizvodnje stočne hrane. Smatram da su opravdani zahtjevi farmera da im se povećaju subvencije i druge vrste pomoći, koje već imaju farmeri u regionu, bez toga ne mogu biti konkurentni- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je poručio i da u slučaju veće pomoći države, cijene domaćeg proizvoda mogu biti niže i parirati uvoznim.&nbsp;
&nbsp;- Na primjer, uvoz hrane je milijardu EUR, a direktne subvencije poljoprivrednim proizvođačima iznose 30 miliona. Ne može na taj način smanjiti deficit- kazao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da CEFTA daje mogućnost državama da u slučaju vanrednih okolnosti kroz četiri mjere ograniče uvoz prehrambenih proizvoda, uvedu zaštitne carine ili odobre dodatnu podršku kako bi zaštitili domaću proizvodnju, ali da Crna Gora za proteklih 19 godina to nijednom nije iskoristila.
&nbsp;- Svježi primjeri su da je Moldavija ograničila uvoz šećera da bi zaštitila domaće proizvođače. Srbija je nekoliko puta donosila slične mjere, a u maju je ograničila i uvoz mliječnih proizvoda. Dakle, takve mogućnosti postoje kada imate ovakve vanredne situacije i poremećaje na tržištu, ali ih mi ne koristimo. Svuda u regionu i članicama EU država je ta koja rješava probleme sa viškovima poljoprivrednih proizvoda- objasnio je Đuranović.
&nbsp;Predsjednik Poljoprivrednog klastera, Boško Miličić, kazao je da su sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede razgovarali o zahtjevu za povećanje premija za poljoprivredu, ukidanje akciza na gorivo koje se koristi u poljoprivredi, povećanju povrata PDV-a, kao i oslobođenju ili umanjenju raznih drugih dažbina.
&nbsp;- Sve je to ono što poljoprivrednici imaju u susjednim ili zemljama EU. Kako da naši proizvodi uz to budu konkurentni sa njihovim? Mi smo zbog toga organizovali protest upozorenja u Nikšiću i najavili protest pred Vladom. Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede je da oni u načelu podržavaju naše zahtjeve, ali da na njih ne mogu odgovoriti, jer količina novca za agrobudžet zavisi od Ministarstva finansija- rekao je Miličić.
&nbsp;On je dodao da su pisali i ministru finansija, ali da nijesu dobili odgovore.&nbsp;
&nbsp;- Još od prošle godine tražimo sastanak sa premijerom, nijesu nam odgovorili- kazao je Miličić.
&nbsp;On smatra da su statistički podaci o poljoprivredi porazni i da će biti još gori ako ne bude značajnije podrške države.
&nbsp;- Ništa što tražimo nije nerealno, svi u okruženju to imaju. Na primjer, za potrebe moje farme platim preko četiri hiljade EUR samo za PDV, dok su subvencije znatno manje. Crnogorska poljoprivreda se nalazi u jednoj prelomnoj fazi i jednostavno nam treba odluka države da li oni žele da imamo domaću proizvodnju hrane ili ne. Ne koristimo mjere iz CEFTA koje možemo da imamo za pomaganje svoje proizvodnje. Predlog budžeta za narednu godinu se sada pravi. Ako se u narednih nekoliko dana ništa ne desi u vezi s ispunjenjem naših zahtjeva, sigurno nećemo odustati od našeg protesta pred zgradom Vlade- poručio je Miličić.
Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore, Milko Živković, ocijenio je da je situacija u stočarstvu na sjeveru veoma loša i da mučenje traje već 30 godina.
&nbsp;- Ako se ovako nastavi, ostaćemo i bez ovo malo proizvodnje što sada imamo i bez crnogorskih sela. Uvozni lobiji nas guše i bez značajnije podrške države ne možemo biti konkurentni tim cijenama. Ne može podrška od manje od jedan odsto budžeta da se nosi sa podrškama od pet odsto budžeta. Udruženi smo u klaster poljoprivrede i još par dana ćemo četi odgovor iz Vlade. Ostavljeni smo pred izbor da odustanemo od bavljenja ovim poslom ili da se radikalno borimo za svoja prava- kazao je Živković.

Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Uprkos više puta upućenim zahtjevima, relevantne institucije do danas nijesu pružile nikakav odgovor na opravdane inicijative zaposlenih u pravosudnim institucijama, niti su pokazale spremnost da započnu dijalog u cilju rješavanja egzistencijalnih pitanja ove kategorije zaposlenih, saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa i Strukovnog odbora pravosuđa, koji su zbog toga najavili nastavak jednosatnih obustava rada. &nbsp;
- Ovakav ignorantski odnos dodatno urušava položaj onih zaposlenih koji predstavljaju temelj pravosudnog sistema, a koji istovremeno primaju najniže zarade u državi. Zbog takvog odnosa zaposleni će nastaviti sa jednosatnom obustavom rada i tokom naredne sedmice- kazali su iz &nbsp;Sindikata i Strukovnog odbora pravosuđa.
Naglašavaju da , ukoliko ni nakon toga ne uslijedi konkretan odgovor nadležnih organa i ne otpočnu pregovori, zaposleni će u narednom period upoznati javnost sa novim mjerama radikalizacije nezadovoljstva.&nbsp;
- Ovim putem još jednom upozoravamo da nastavak ignorisanja zahtjeva prijeti da dovede do potpune blokade pravosudnog sistema, sa ozbiljnim i nesrazmjernim posljedicama kako po rad pravosuđa, tako i po interese građana Crne Gore. Pozivamo Vladu Crne Gore i nadležne institucije da hitno pristupe odgovornom i konstruktivnom rješavanju ovog problema- poručili su u saopštenju.
Ističu da zaposleni u pravosuđu ne traže privilegije, već traže samo ono što im pripada – pravičnu naknadu za odgovoran, složen i nezamjenjiv rad koji obavljaju u okviru pravosudnog sistema, u skladu sa zakonskim i profesionalnim standardima.&nbsp;
- Podsjećamo naši zahtjevi se odnose na uvećanje zarada svim zaposlenima u pravosuđu za 30 odsto, kao privremeno rješenje, propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike kroz posebne propise, kao i utvrđivanje zasebnih koeficijenata zarada za ovu kategoriju zaposlenih- navode u saopštenju.
Na ovaj način, ističu zaposleni u pravosuđu, bi se konačno, na institucionalan i sistemski način, priznala stvarna odgovornost, složenost i specifičnost poslova koje zaposleni u pravosuđu svakodnevno obavljaju – poslova koji čine nevidljivu, ali ključnu okosnicu pravosudnog sistema, a koji su od presudnog značaja za ostvarivanje prava građana, funkcionisanje institucija i očuvanje vladavine prava u Crnoj Gori.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju jednosatne obustave rada, uz mogućnost radikalizacije nezadovoljstva

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Tagovi

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

Startuje treće izdanje Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu

Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Zaposleni u pravosuđu najavljuju jednosatne obustave rada, uz mogućnost radikalizacije nezadovoljstva

PRATITE TVe UŽIVO