R.V. iz Nikšića uhapšen je pošto je jedna osoba prijavila da se duže vrijeme osjeća ugroženo zbog njega, da je prati i proganja i vrijeđa i prijeti, a nakon čega je policija kod njega pronašla pištolj, dvije puške i municiju.
To se, kako su naglasili u policiji, posljednji put desilo juče dok je bila na radnom mjestu. Osim toga, ona je u prijavi istakla da R.V. posjeduje oružje zbog čega se još više osjeća ugroženom.
- Imajući u vidu da je ova prijava uslijedila nakon upućenih prijetnji, proganjanja i vrijeđanja oštećenog lica, policijski službenici preduzeli su hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i uz konsultacije sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, od Osnovnog suda u Nikšiću pribavili naredbu za pretres stana i drugih prostorija koje koristi R.V. Pretresom ovih prostorija pronađen je pištolj marke „Crvena Zastava“ M57 kalibra 7.62 mm, puška marke „Zastava Arms“ M70 i puška marke „Zastava Arms“, kao i 76 komada municije različite vrste i kalibra - kazali su u policiji.
Tužilac Osnovnog državnog tužilaštva se izjasnio da se u njegovim radnjama ne stiču elementi krivičnog djela, pa je uhapšen zbog prekršaja iz člana 7 i 8 Zakona o javnom redu i miru.
- Dok je municija i oružje koje je pronađeno trajno oduzeto u skladu sa Zakonom o oružju, budući da ovo lice za isto nije posjedovalo važeću dokumentaciju - dodali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen Nikšićanin: Proganjao, vrijeđao i prijetio jednoj osobi, policija mu pronašla dvije puške, pištolj i municiju

R.O. (22) iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je prilikom racije u jednom &nbsp;lokalu napao policajce.
On je procesuiran po nalogu državnog tužioca u nikšćkom Osnovnom državnom tužilaštvu, a na teret mu se stavlja napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Iz Uprave policije je saopšteno da je racija trajala od ponoći do dva ujutru, te da su kontrolisali oko 300 osoba - uključujući operativno interesantne osobe. Oni su pronašli i manju količinu materije za koju se pretpostavlja da je marihuana.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa planskim proaktivnim djelovanjem i represivnim aktivnostima usmjerenim na sprečavanje nasilja, održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala kao i drugih mjera i radnji u cilju podizanja sveukupnog nivoa bezbjednosti - poručili su u policiji.

1250x600

1084x550

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajce tokom racije

Protiv Nikšićanina L.R. (33) podnijeta je krivična prijava nakon što je u njegovoj kući pronađena marihuana i vaga za precizno mjerenje.
On se sumnjiči za uličnu prodaju narkotika, odnosno krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- On je, u kući u kojoj živi neovlašćeno držao radi dalje prodaje - ulične distribucije, opojnu drogu marihuanu, te vagu za precizno mjerenje sa tragovima ove opojne droge. Droga je pretresom pronađena i oduzeta od strane policijskih službenika u pretresu koji je izvršen po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici. Ova materija je poslata na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu, gdje je utvrđeno da je lice L.R. vlasnik droge - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njega je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.
- Policijski službenici nastavljaju nesmanjenim intenzitetom aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe droga, sa akcentom na sprečavanje ulične prodaje narkotika i procesuiranje odgovornih lica, u cilju očuvanja bezbjednosnog ambijenta i zdravlja naših građana - zaključili su u policiji.

Nikšićaninu krivična prijava zbog sumnje na uličnu prodaju marihuane

Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog protiv Nikšićanina J. M. zbog prijetnji upućenih predsjedniku opštine Budva Nikoli Jovanoviću - saopšetno je Portalu ETV iz nikšićkog ODT.
Optuženom se stavlja na teret krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
J. M. je 21. jula na dva mejla poslao poruke prijeteće sadržine upućene Jovanoviću.
Prijeteće poruke su stigle na zvaničan mail kabineta.
U jednom mejlu je pisalo:&nbsp;
"Evo stigao na posao naš predsjednik, dobro došao, ajde pa sledeći put da mu slome nos i obje ruke i noge". U drugom prijetećem mejlu pisalo je: "Poštovani je l’ se oporavio predsjednik. E, šta snađe tog mučenika, prebiše ga ko mačku. Bogami je zaslužio batine jer je velika bitanga i nesojan. Prenesite mu molim vas. Trebali su mu nos slomiti".
Ove prijetnje su uslijedile nekoliko dana nakon što je Jovanović pretučen u Budvi. Taj slučaj je pred kotorskim Sudom i na optužnici su braća Mitrović - Jova, Vidaka i Milorada.

Marija Žižić

Optužni prijedlog protiv Nikšićanina zbog prijetnji Nikoli Jovanoviću

Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta je krivična prijava protiv R.V. (55) zbog sumnje da je 14. oktobra sa poslovnog objekta “P.K.O.” uklonio službeni pečat.
- Koji mu je prethodno uz doneseno rješenje o privremenom zatvaranju objekta zbog neuplaćivanja dnevnih pazara stavljen od strane službenika Poreske uprave, 8. oktobra - naveli su u policiji.
On se sumnjiči za krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala i u budućem periodu preduzimaće kontinuirane i intenzivne aktivnosti sa poreskim inspektorima na kontroli poslovanja pravnih lica i krivičnom procesuiranju svih onih lica koja vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti - poručili su u policiji.

Nikšićaninu krivična prijava zbog skidanja i povrede službenog pečata i znaka

Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.
Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.
- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.
Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci.&nbsp;

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Nikšićanin M.J. (30) uhapšen je nakon što je policija u njegovom stanu pronašla 22 grama spida, manju količinu marihuane i sredstva za komunikaciju.
- Službenici Jedinice za borbu protiv droge su juče, postupajući po naredbi suda, izvršili pretres stana M.J. Tada su pronađena i oduzeta pakovanja praškaste materije nalik na opojnu drogu amfetamin tzv. speed - mase oko 22 grama, manja količina opojne droge marihuane, kao i sredstva za komunikaciju - kazali su u Upravi policije.
Navedene mjere i radnje sprovedene su u koordinaciji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a nadležni tužilac se, nakon preduzetih aktivnosti, izjasnio da se M.J. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Nikšićanin uhapšen zbog spida i marihuane

V.V. (40) juče je uhapšen u Nikšiću pošto ga je bivša supruga prijavila za poruke prijeteće sadržine, a nakon što je kod njega pronađena lovačka puška i municija u ilegalnom posjedu.
- Odmah po zaprimanju prijave policijski službenici su upućeni na lokaciju mjesta stanovanja V.V gdje je on i pronađen i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Izvršen je pretres prostorija koje V.V. koristi gdje je policija pronašla i oduzela lovačku pušku i municiju različitog kalibra, u ilegalnom posjedu - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama V.V. stiču elementi krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
V. V. je uhapšen po njegovom nalogu.
&nbsp;- Službenici Uprave policije će, u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvima, nastaviti da preduzimaju sve zakonom propisane radnje u cilju otkrivanja ovakvih krvičnih djela i procesuiranja izvršilaca. Odlučno reagovanje na svaki vid nasilja, prijetnji i nezakonitog posjedovanja oružja u cilju očuvanja bezbjednosti građana je naš prioritet - zaključili su u policiji.

Uhapšen Nikšićanin: Bivšoj supruzi poslao prijeteću poruku, policija mu pronašla ilegalnu pušku

Protiv Nikšićanina R.N. (60) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je sa bankovnog računa jednog privrednog društva sebi uplatio 3.333,33 eura navodeći da se radi o mjesečnoj zaradi - iako uopšte nije u radnom odnosu u toj firmi, a onda ta sredstva prebacio na račun jednog stranog državljanina.
To je sve uradio, kako je saopšteno iz Uprave policije, preko aplikacije za elektronsko bankarstvo. On se sumnjiči za krivično djelo računarska prevara.
- Izvršenom krivičnom djelu je prethodilo slanje mejl poruke od strane osumnjičenog lica sa kreirane lažne mejl adrese jedne banke, kojom je traženo ažuriranje ličnih podataka za elektronsko bankarstvo, a za koje je kasnije utvrđeno da se radi o takozvanim phishing mejl porukama - naveli su u Upravi policije.
Tako je R.N. elektronski poslao, pribavio i izmijenio podatke oštećenog privrednog društva u bankarskom sistemu.
- A zatim neovlašćeno izvršio prenos sredstava sa računa oštećenog lica na svoj žiro račun, a kasnije na račun trećeg lica - dodali su u Upravi policije.
Uprava policije apeluje na građane da nikada ne dostavljaju lične, pristupne ili finansijske podatke putem mejla, ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka elektronske pošte, redovno provjeravaju sigurnosne postavke bankarskih aplikacija koje koriste, te da u slučaju bilo kakve sumnje na zloupotrebu, odmah kontaktiraju svoju banku ili najbližu policijsku stanicu.

Krivična prijava Nikšićaninu: Lažnim mejlom pribavio podatke firme i sa njihovog računa ukrao više od 3.000 eura

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Nikšiću predao je Osnovnom sudu u tom gradu optužnicu protiv R.N, osumnjičenog za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. 
 
Iz ODT-a u Nikšiću su saopštili da je predoženo i produženje pritvora okrivljenom zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo. 
 
- Iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi osnovana sumnja da je R.N. 4. jula, na teritoriji opštine Plužine, primjenom nasilja nanio teške tjelesne povrede supruzi - naveli su u saopštenju.

Podignuta optužnica protiv Nikšićanina osumnjičenog za nasilje u porodici

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: niksicanin