Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Čuveni časopis Vogue Arabio uvrstio je Kotor u najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja.
Tako se crnogorski primorski grad našao na listi pored Kapadokie (Turska), Pulje (Italija), Kazbegi i Gudaurija (Gruzija), Akabe (Jordan), Tangera (Maroko) i 
Bakalara (Meksiko).
- Osim uobičajenih izbora, parovi sve češće biraju spoj klasičnih i neočekivanih destinacija za svoj veliki dan. Vjenčanje je ona životna prilika koja treba da se odvija na mjestu koje djeluje duboko lično, mjestu koje odražava vašu dušu. Ipak, tokom dugog perioda, destinacijska vjenčanja bila su vezana za iste slike: osunčane toskanske vinograde ili razglednički savršene vile nad vodom na Maldivima. Lijepo, svakako, ali sve predvidljivije. Iako destinacijska vjenčanja bilježe snažan rast, a globalno tržište bi, prema procjenama, do 2035. godine moglo dostići vrijednost od 68 milijardi dolara, interesovanja su se promijenila. Ulaskom u 2026. godinu, parovi ispisuju novu priču: napuštaju klasične lokacije u korist autentičnih, nekonvencionalnih destinacija koje imaju dušu - stoji, pored ostalog <a href="https://www.voguearabia.com/article/wedding-locations-for-2026">u tekstu koji je objavio Vogue Arabia</a>.
U dijelu koji se odnosi na Kotor, autor teksta ističe da je Crna Gora i dalje u velikoj mjeri neotkrivena, što privlači parove koji žele intimna ekskluzivna vjenčanja, daleko od glavnih dešavanja.
- Pejzaž se prirodno smjenjuje od surovih planina do srednjovjekovnih gradova i duž bistrog pojasa jadranske obale. Romantika se krije u detaljima. Kotor, sa kaldrmisanim ulicama, vjekovnim crkvama i baroknim palatama, djeluje kao da je zaustavljen u vremenu — naročito tokom večeri osvijetljenih svijećama - ističe se.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQXkTljAR23%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ljepotom je prostor u članku zaslužio i Perast za koga autor navodi da nudi nježniji kontrast. 
- Grad bez automobila i neodoljivo šarmantan, sa crkvama uz obalu i istorijskim fasadama, savršen je za intimna vjenčanja. Heritage Grand Perast dočarava romantiku zaliva kroz panoramske poglede i nenametljiv mediteranski šarm, dok hoteli Forza Terra i Forza Mare, smješteni u UNESCO-om zaštićenom Kotoru, predstavljaju jednu od najprefinjenijih adresa u Crnoj Gori za vjenčanja obilježena elegancijom - navedeno je u tekstu.

Vogue Arabia uvrstio Kotor među najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja: "Romantika se krije u detaljima"

Kotor je u prvoj noći 2026. godine protekao u izuzetno svečanoj atmosferi, uz muzički program u kojem su građani i posjetioci uživali u melodijama mlade nade Jakova Jozinovića, kao i u prepoznatljivom glasu i dobro poznatim hitovima Marije Šerifović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DebPBSe5cJfc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Gradski trg bio je ispunjen brojnim posjetiocima, a koncert je obilježen snažnom emocijom, vrhunskim izvođenjem i izuzetnim prijemom publike, koja je tokom cijele večeri ispratila izvođače aplauzima i pjesmom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_2c16210b834af0f98cd367c83906b179f3bcc833f26a542c2d272de84985e3d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102110152_2c16210b834af0f98cd367c83906b179f3bcc833f26a542c2d272de84985e3d4" data-rendition-name="original" width="994" height="760" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  Kako je poručio Jakov Jozinović, Crna Gora za njega ima posebno mjesto još od samih početaka njegove karijere, a emocije koje dobija od publike predstavljaju snažan podstrek za dalji rad. - Još od mog prvog dolaska u Podgoricu, kada sam prvi put nastupio u Crnoj Gori, znao sam da su Crnogorci posebna publika – publika koju izuzetno volim i koja mene izuzetno voli i cijeni. Ta energija je nevjerovatna i uvijek se osjeti - kazao je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DItxdn9p3hhA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema njegovim riječima, upravo se to potvrdilo i tokom ove večeri u Kotoru. - Ova noć me je dodatno ispunila i dala mi snagu za dane koji dolaze. Naravno da uvijek postoji mala doza treme i razmišljanja o tome kako će publika prihvatiti moje pjesme, ali sam siguran da će ta ljubav biti uzajamna - istakao je Jozinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_17e06c04dc4a574cae9c0ab809eec1c2e90349b82f444e95c59b761fdf84aac6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260102110152_17e06c04dc4a574cae9c0ab809eec1c2e90349b82f444e95c59b761fdf84aac6" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  Jozinović je istakao da mu je najveća nagrada iskrena povezanost sa publikom. - Ako su me ljudi prihvatili kao izvođača i dolazili na moje koncerte i prije nego što su upoznali moje autorske pjesme, siguran sam da će prihvatiti i sve što dolazi. Najvažnije mi je da ostanem isti, da uživam u trenutku i budem svjestan svega lijepog što mi se dešava. Ovo je zaista jedan blagoslov - dodao je on. Na kraju, uputio je i novogodišnju poruku publici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_3d4cf78d8f11d4793cf11e8d39ba78f575db9963df4ecfc9e9193715aae4274e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260102110152_3d4cf78d8f11d4793cf11e8d39ba78f575db9963df4ecfc9e9193715aae4274e" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  - Želim svima srećnu 2026. godinu, puno zdravlja, ljubavi i barem jedan dolazak na moj koncert - poručio je Jozinović. Kroz tri praznične noći, Kotor je na autentičan i prepoznatljiv način obilježio novogodišnje praznike, nudeći raznovrstan muzički program i jedinstvenu atmosferu koja je spojila tradiciju, savremeni izraz i duh grada. Uz veliki odziv publike i pozitivne utiske posjetilaca, još jednom je potvrđeno da Kotor ostaje jedna od najatraktivnijih prazničnih destinacija, koja umije da dočeka i isprati Novu godinu u svom prepoznatljivom stilu.

(FOTO i VIDEO) Kotor u ritmu melodija: Prva noć 2026. uz Jakova Jozinovića i Mariju Šerifović

U Budilniku na Televiziji E pitamo hoće li Crna Gora do prvog februara 2026. ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor na listi svjetske kulturne baštine. 
Provjerićemo zbog čega Nezavisni sindikat policije traži od Vlade povlačenje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i na šta upozoravaju. 
Govorimo i o tome koliko se u Crnoj Gori često zloupotrebljava upotreba dronova i u kojim situacijama se najviše krše propisi. 
Bliži se kraj godine pa prenosimo i praznično raspoloženje iz Baru, otkrivamo kakav je novogodišnji repertoar i očekivanja organizatora. Postavljamo i pitanje - koliko novca je potrebno izdvojiti za jedno praznično putovanje i da li doček Nove godine u krugu porodice ponovo postaje popularniji izbor?
Budite uz Televizije E od sedam do devet sati!

Budilnik: Hoće li Crna Gora ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor?

Ministarstvo javnih radova raspisalo je otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji Internog odjeljenja u okviru Kliničko-bolničkog centra Kotor.
Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1,39 miliona eura, štopodrazumiejva građevinske radove u postojećem objektu zdravstvene ustanove.
Cilj projekta je unapređenje uslova za liječenje pacijenata i rada zdravstvenog osoblja na Internom odjeljenju KBC Kotor, kroz adaptaciju postojećih prostora i infrastrukture.
Minimalni garantni rok za izvedene radove je 24 mjeseca, dok je maksimalni 60 mjeseci, računajući od dana završnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Ponude za učešće u tenderu mogu se podnijeti do 22. januara 2026. godine.

Adaptacija internog odjeljenja Kliničko-bolničkog centra Kotor za 1,39 miliona eura

Sačuvaćemo status Kotora u UNESCO po svaku cijenu, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na Iks mreži. &nbsp;
Prema njegovim riječima, zbog više od deset godina ignorisanja upozorenja Komiteta za svjetsku baštinu, u julu je od nas zatraženo da najkasnije do februara naredne godine pronađemo način da primjenimo preporuke koje se odnose na status na listi svjetske baštine.&nbsp;
- U međuvremenu smo sa nivoa Nacionalne komisije ostvarili zavidne rezultate na planu izmjene zakona koje smo danas predstavili i generalnom direktoru UNESCO-a Kaledu El-Enaniju. Iako nam predstoji zahtjevan proces da ove preporuke dodatno upodobimo sa potrebom daljeg razvoja, danas smo u sjedištu UNESCO-a u Parizu napravili važan korak u tom pravcu.&nbsp;
- Status Kotora mora ostati trajno sačuvana vrijednost i podsjetnik na bogatu istoriju i kulturu Boke Kotorske i cijele Crne Gore - zaključio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2002061999425892456%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Po svaku cijenu ćemo zaštititi status Kotora na listi svjetske baštine

Ukoliko se preporuke iz posljednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. - status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore u sklopu najave da će premijer Milojko Spajić danas posjetiti sjedište UNESCO-a u Parizu.
On će razgovarati sa novoizabranim generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elunduom Asomom.
- Sastanci su prilika da se iskaže neupitna posvećenost Vlade očuvanju statusa prirodnih i kulturno-istorijskih dobara Crne Gore upisanih u Listu svjetske baštine UNESCO i spremnost da, u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, ispuni preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine - saopšteno je iz Vlade.
Oni su podsjetili da je tokom 47. sjednice održane od 6. do 16. jula o.g. u Parizu, stručni tim zajedničke misije Komiteta za svjetsku baštinu, usvojio izvještaj za Kotor čime je Crnoj Gori dat rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja za prirodni i kulturno-istorijski region Kotora. Nakon toga, premijer Milojko Spajić preuzeo je predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO što predstavlja prvi put da se na čelu ovog tijela nalazi predsjednik Vlade.
U delegaciji predsjednika Vlade su i Majda Adžović, ministarka javnih radova i Petra Zdravković, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Spajić danas u Parizu: Status Kotora u UNESCO bi mogao biti doveden u pitanje ako se do 1. februara ne sprovedu preporuke

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) 10. decembra, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala je Javnu tribinu o položaju osoba s invaliditetom (OSI) u Kotoru. Cilj događaja bio je da omogući dijalog o mjerama iz Nacrta Lokalnog akcionog plana u oblasti invaliditeta za period 2026–2028. godine, izrađenog s namjerom unapređenja prava i pune inkluzije OSI.
Plan predviđa konkretne, mjerljive i održive korake, koji će se realizovati u saradnji sa relevantnim akterima — organizacijama civilnog društva, institucijama, porodicama, te prije svega samim osobama s invaliditetom.
To je poručila Tamara Vuković iz I MI Boke, predstavljajući Nacrt na javnoj tribini. Podsjetila je da je organizacija sprovela istraživanje o poštovanju prava OSI u Kotoru, analizirala dostupne podatke, održala fokus grupe i upućivala zahtjeve lokalnim institucijama, kako bi se dobila sveobuhvatna slika položaja OSI u Kotoru.
Prema njenim riječima, Lokalni akcioni plan obuhvata osam ključnih oblasti: podizanje svijesti, pristupačnost fizičkog okruženja i informacija, socijalnu i dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i sport, te međusektorsku saradnju i institucionalnu koordinaciju.
„U oblasti podizanja svijesti predloženo je organizovanje većeg broja javnih debata, tribina i drugih događaja o pravima OSI povodom značajnih međunarodnih datuma, najmanje četiri puta godišnje“, navela je Vuković.
Govoreći o pristupačnosti, istakla je da plan definiše niz mjera za uređenje javnih površina, prevoza i pristupa informacijama.
„Predviđeno je kontinuirano pružanje usluge besplatnog pristupačnog taksi prevoza za OSI, obezbjeđivanje pristupačnosti prevoznih sredstava u gradskom i prigradskom saobraćaju, povećanje broja prilagođenih taksi vozila, te planiranje i sprovođenje mjera za prilagođavanje objekata i površina u javnoj upotrebi“, kazala je ona.
U oblasti socijalne i dječje zaštite dokument predviđa širenje usluga podrške — nastavak organizovanja sastanaka grupa samopomoći OSI i roditelja djece s invaliditetom, finansiranje dodatnih potrebnih sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući iz lokalnog budžeta, kao i izgradnju JU Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju, uz zapošljavanje i edukaciju potrebnog kadra.
Kada je riječ o obrazovanju, plan se fokusira na podršku inkluzivnom učenju i jednakim šansama za svako dijete. U oblasti zapošljavanja, mjere su usmjerene na osnaživanje osoba s invaliditetom i motivisanje poslodavaca.
„Neophodno je obezbijediti dovoljan broj asistenata u nastavi za svu djecu s invaliditetom (DSI), finansirati nabavku didaktičkog materijala i pomagala, te obezbijediti besplatan taksi prevoz od kuće do škole“, navela je Vuković.
Osma oblast odnosi se na međusektorsku saradnju i jačanje institucionalne koordinacije.
„Nadamo se da će ovaj dokument postati osnova za sistemsko unapređenje standarda i prava osoba s invaliditetom u Kotoru“, poručila je Vuković.
Javna tribina organizovana je u okviru projekta „OSIlimo Kotor za inkluzivnost”, koji je podržan kroz program Podržani = Osnaženi, realizovan od strane Fonda za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Kotor: MI Boke na Međunarodnom danu ljudskih prava o položaju osoba sa invaliditetom

Pala je noć. Karamračina. Gusta, ne vidiš prsta pred okom. Brod Brindizi gasi sva svijetla. Opasno je. Vrijebaju nas. Ostala je da gori koliko se sjećam, samo jedna žižaka na krmi. Kad u neki vakat poče da se proviđa. Neko reče: Eto tamo nekih planina! Biće da su to Prokletije. Na njima snijeg. Izadosmo na palubu. Poviše naših glava crnogorska ratna zastava.
Zapjevamo „Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro…“. Neko, bogme, opali iz levora. Malo po malo, brzo ćemo stići na front. Tamo nas čekaju očevi, stričevi, braća, đedovi. Svi koji su se od ognjišta mogli odvojiti i pušku podići. Vala, govorimo, zapamtiće neprijatelj naš dolazak! I zapamti, božja ti vjera, ali na drugi način!
Puče nešto ispod nas, silo nebeska! Prepolovi brod. Počesmo da se topimo, i što Njegoš reče, da se za pjenu hvatamo. Na površini vode se dešavaju čuda neviđena: puca se kao na frontu. Ljudi prekraćuju sebi muke. Poslije pet i po sati stiže neki brod, i poče da nas kupi po vodi. A more se, kao za inat, raspomamilo. Malo nas je još živih bilo na površini vode. Ko ti je onda moj brate, znao da pliva?! (Sjećanje Petra Grubača, preživjelog pod Medovom 1916.)
Taj brajak sa kojim su, i pod kojim su krenuli iz Sjeverne Amerike, koji ih u tren sakupio iz raznih kanadskih rudokopa, da ko jedan krenu majci u pohode, da je ranjenu i poharanu životima brane, i pred kojim su zadnji put svi zajedno zapjevali svijetloj majskoj zori, sada se našao na Kruševcu.
Na Kruševcu, na dvoru Petrovića đe se ostarjeli kralj sa porodicom i pratnjom sklonio nakon austrijske okupacije Cetinja, došli su oni, onih jedva trećina, koji su pretekli Medovsku grobnicu, da svojemu suverenu predaju tu zastavu i da mu se još jednom na vjernost zakunu.
Nikome od njih sto pedeset i dvojice, koje more ne šće sebi tog januarskog osvita, se nije mislilo ni o čemu drugome do o tome da prvo moraju pred kralja, da ih prvo on blagosilja i naredi đe će i kad će prije frontu. Niko od njih nije razmišljao da ode svojim familijama koje nisu godinama viđeli i zagrlili. Niko, jer Crna Gora je ispred svega i ni za šta drugo mjere nema. 
Zato ih je put od Medove do Crne Gore vodio njemu koji će znati najbolje i pred kim su se Crnoj Gori na vječnu vjernost zakleli. A na zakletvu se ne može i ne smije, makar ne sa onim onda obrazom, a i onu šaku sramotnih jada koji su to i mogli i odoše „da sahane tuđe ližu” je istorija odmah ispljunula.
Donijeli su pred njih nju - ratnu zastavu. Od jada zgužvanu, od krvi i soli prošaranu, od neprijatelja kroz bitke sačuvanu, sa koljena na koljeno nasljeđivanu, životom više puta plaćenu – nju, ponosnu crnogorsku zastavu, došli su da mu je u stare ruke predaju.
Nad njoj su lebdjele duše poginulih dobrovoljaca. Njih tri stotine devedeset i dvojica utkala su svoj slobodarski, nepokolebljivi i potonji dah u svilu tog barjaka. Stari je kralj zaplakao poput đeteta, grleći je ko što bi zagrlio da može sve one koji ne stigoše da još jednom na crnogorski krš stanu. Plakao je i suzama natapao nju koja ih je vodila danima od Sjeverne Amerike do pod kapu Lovćensku. Sve do onog trena dok ih morske nimfe sebi ne uzeše, i ne povukoše u dubine Medovskog zaliva, da same sebi sličnu ljepotu nađu.
Danas nema ni njih, ni zastave, ni kralja kojega bi domoljubljem darivali. Nema ni neke druge zastave pod koju bi stali i koja bi nas povela pred sjene ovih velikomučenika crnogorskih.
Sto deset je godina od najveće crnogorske tragedije. Sto deset godina od kako nismo ništa naučili, od kako se nismo odužili i kako nismo dostojan naraštaj postali. 
Ne postoji u svijetu puno primjera odanosti, ljubavi i žrtve prema svojoj domovini kao što je onaj medovskih mučenika. 
Nemoguće je opisati taj trenutak u životu jednog čovjeka, koji da bi đecu prehranio odlazi desetinama hiljada kilometara daleko da po rudarskim jamama golim rukama grebe svoju nafaku. Gladan i bos, prašnjav i crn - ma ponosan i uspravan. I na prvi poziv svojega kralja i otadžine on ostavlja sve i trči domovini u pomoć, srećan i ushićen što mu je sudbina dala šansu da joj se oduži i da za nju krv prolije, jer svakako se jednom mora mrijeti.
I dok u neisčeku putuje ka njoj po mislima mu se vrte imena crnogorskih slobodara, junaka i hajduka koji sebi za života vječni vijenac ispletoše. Misli i nada se da će i on svoje mjesto među njima naći, da će i on jednoga dana nekome mladom, još nerođenom oslonu biti primjer.
Mi nismo ti nerođeni osloni koji će ih za primjer uzimati. Nismo, jer da jesmo ne bismo danas među političkim prvacima imali kukavice, lažove, poltrone i izdajnike. Nekada se za riječ glava gubila, a danas se obraz i riječ zbog stolice gube. I nemojte misliti da smo išta bolji od njih jer nismo, da smo bolji mi bi bili pred njima a ne oni pred nama. 
Zato danas, kad se nad Medovom more više ne pjeni, nego ćuti, ostaje samo jedno pitanje koje nas progoni: jesmo li dostojni njihove tišine? Jer oni su znali zašto umiru, a mi više ne znamo ni zašto živimo. Oni su ginuli pod barjakom, a mi se danas skrivamo iza zastava koje nam služe samo kad treba nešto uzeti, a nikad kad treba nešto dati. 
Njihova žrtva je bila sveta, a naša ravnodušnost je sramna. Mi smo naraštaj koji se zaklinje u pretke, a gazi njihovo ime; koji se busa u prsa junaštvom, a bježi od odgovornosti; koji se poziva na čast, a prodaje je na rate.
Nijesmo mi izdali zato što smo slabi, nego zato što smo zaboravili. Zaboravili da se država ne voli riječima, već djelima. Zaboravili da sloboda nije nasljeđe koje se troši, nego amanet koji se čuva. Zaboravili da su oni dali sve – život, mladost, snove – a mi nijesmo dali ni minimum da kažemo „ne“ onima koji Crnu Goru svode na plijen.
Ako nas sjutra istorija i pomene, pomenuće nas kao generaciju koja je imala sve, a nije znala što s tim da uradi. Kao one koji su stajali na ramenima divova, ali su gledali u blato. I to je naša najveća kazna – ne što nijesmo stradali, nego što nijesmo zaslužili da budemo dostojni onih koji jesu.
Neka je vječna slava crnogorskim dobrovoljcima palim pod Medovom januara 1916. Duše vam nebom carovale!

Lovćenska vila

Već pola mjeseca stanovnici Zete nijesu imali prevoz od naselja do naselja, jer je preduzetniku BLC Zeta istekao ugovor koji je imao sa Opštinom.
Mještani su mogli samo od Anova do Podgorice. Od ponedjeljka Opština će obezbijediti prevoz kroz naselja i do KAP-a, odakle će putnici moći da presijedaju u gradski prevoz Podgorice koji organizuju Putevi. Kako je rekao Radoš Zečević, direktor Puteva, postignut je dogovor sa Opštinom o presijedanju putnika kako se ne bi remetio Zakon o saobraćaju.
- Kroz Zetu će biti njihova vozila, a mi ćemo preuzimati putnike u blizini KAP-a. Nemamo razloga da uvodimo novu liniju nego ćemo produžiti postojeću i pojačati broj vozila. Na liniji gdje je vozilo četiri autobusa biće još jedan i harmonike. Tehnički i ljudstvom možemo da odradimo to. Žao mi je što zbog zakona nijesmo mogli voziti po Zeti nego maltretiramo ljude da presijedaju, ali to je jedini način da sve bude kako treba, a da se posao završi. I školarci će koristiti te naše linije i birati da li će saobraćati školskim autobusom ili na ovaj način. Polazaka ćemo imati koliko bude trebalo - kaže Zečević.
On je istakao da će Putevi Zeti ustupiti kombi vozila kako bi organizovali prevoz unutar opštine.
- Pozajmićemo im vozila koliko im bude trebalo, ali mislim da više od tri neće biti potrebno. Detalje oko stajališta u Podgorici ćemo precizirati. Što se tiče stajališta kod Sat kule praksa će pokazati koliko je neophodno pa ćemo razgovarati sa Sekretarijatom za saobraćaj. Dokle će autobus koji preuzme putnike kod KAP-a ići zavisi od njihovih potreba. Sve te detalje ćemo dogovoriti dok vozila ne krenu – rekao je Zečević.
Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao je da Komunalno preduzeće preuzima prevoz kroz Zetu.
- Građani Zete će od ponedjeljka imati prevoz i o tome ćemo ih obavijestiti. Bez prevoza neće biti. Što se tiče javnog prevoza na našoj teritoriji on ostaje besplatan. Prevoznik BLC Zeta može da vozi liniju Golubovci-Podgorica i to nema veze sa nama, već sa ministarstvom. Mi obezbjeđujemo prevoz unutar opštine i do KAP-a, a od KAP-a putnici presijedaju u autobus Puteva i idu dalje ka Podgorici. Na svojoj teritoriji Putevi naplaćuju kartu, a mi ćemo građane voziti besplatno - kaže Asanović.
Asanović je kazao da su pozajmili dva vozila, ali nije precizirao od koga.
- Ta dva vozila će non stop saobraćati. Jedno će povezivati naselja sa lijeve, a drugo sa desne strane. Kuda su do sada saobraćali autobusi voziće se i sada. Biće duplo više polazaka nego što je vozio prethodni prevoznik - kazao je Asanović.
Direktor BLC Zeta Janko Bulatović kaže da redovno saobraća na relaciji Podgorica-Anovi po redu vožnje koji je ovdjeren u Ministarstvu saobraćaja.
- I sada imamo non stop prevoz od Podgorice do Anova. Čuo sam informacije da ne vozimo danima, ali to nije tačno, jer mi nijesmo prestajali da saobraćamo na relaciji Podgorica – Anovi i imamo 15 polazaka u toku dana. Nastavljamo i sa školskim autobusom. U januaru će biti niža cijena mjesečne karte, okvirno za oko 50 odsto, jer pola mjeseca djeca nijesu koristila prevoz - kaže Bulatović.
<h2>"Građane drže kao taoce uskopartijskih interesa"</h2>
Uprkos zaista impozantnim prilivima i budžetu naše Opštine, svjedočimo velikoj odgovornosti građana prema Opšini Zeta, kroz redovno plaćanje poreza i prireza koji su među najvišima u državi, a nasuprot tome građani su ostali bez javnog prevoza, a dovedeni su u pitanje i odvoz smeća i drugi osnovni servisi koje Opština mora da obezbijedi, rekao je Miroslav Boljević, odbornik DPS-a u SO Zeta.
- Danas je potpuno jasno: kada stanu autobusi, ne staje samo prevoz – staje normalan život ljudi ko ji idu na posao, u školu, kod ljekara, u Podgoricu ili nazad kući. Razloga za odgovornost ima, ali ne očekujem da će iko iz uprave Opštine Zeta tu odgovornost preuzeti. Umjesto rješenja i hitnih mjera, nastavlja se praksa da se građani drže kao taoci uskopartijskih interesa i međusobnih obračuna, dok problemi rastu iz dana u dan - rekao je Boljević.
On ispred kluba DPS-a Zete zahtijeva da se hitno saopšti ko je odgovoran za prekid javnog prevoza, koji je plan za momentalno uspostavljanje linija, ko će snositi posljedice zbog ugrožavanja osnovnih usluga građanima.
- Građani Zete uredno plaćaju svoje obaveze. Na potezu je Opština da konačno radi svoj posao - navodi Boljević.

Komunalno preduzeće voziće unutar Zete od ponedjeljka: Putnici će presijedati kod KAP-a

U Crnoj Gori je prošle razveden 991 brak, od čega su 663 okončana sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG je kazala da su loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći razlozi za razvod koje partneri navode.&nbsp;
&nbsp;U Crnoj Gori raste broj razvoda.
Statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je prošle godine porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
- U prošloj godini pravosnažno je riješen 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom - piše u podacima.
Stupar Đurišić je kazala da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
- Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku, ljudi su spremniji da ga preispitaju - navela je Stupar Đurišić.
Kako je rekla, loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti, zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, kao i različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
- Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu - kazala je psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
- Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline - dodala je Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje “brak po svaku cijenu” ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, kako je dodala, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje i povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Stupar Đurišić je navela da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu, upozorava psihološkinja.
- Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno - istakla je psihološkinja.
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, kako je poručila, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
- Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme - zaključila je Stupar Đurišić.

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG), navodeći da je mjestimična poledica moguća u višim planinskim predjelima.
Iz AMSCG su rekli da je učestala pojava sitnijih odrona i da je mjestimično vidljivost smanjena.
Kako su naveli, neophodno je vožnju i brzinu kretanja vozila prilagoditi uslovima na putu.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: kotor