<article>Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod  kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.</article>

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Grbalj

Proetst

Svinje

Farma svinja

Spuž

Daljam

Društvo

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod  kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebalo bi da budu održani u petak u Omanu, nakon što je Teheran zatražio promjenu lokacije kako bi se pregovori striktno fokusirali na njegov nuklearni program, izjavio je jedan regionalni zvaničnik.&nbsp;
U međuvremenu, pojačano prisustvo američkih snaga na Bliskom istoku podstiče zabrinutost zbog mogućeg izbijanja sukoba.Prema istom izvoru, Iran je insistirao da se susret organizuje u Omanu, nadovezujući se na ranije runde nuklearnih pregovora vođene u toj zalivskoj državi.&nbsp;
Teheran je tražio da se mjesto sastanka premjesti iz Turske kako bi se izbjeglo širenje razgovora na teme kao što su iranski balistički projektili.Iranske vlasti poručile su da neće pristati na ustupke kada je riječ o njihovom razvijenom programu balističkih raketa, koji spada među najveće u regionu, naglašavajući da je to jedno od ključnih pitanja preko kojih neće prelaziti u pregovorima.
Teheran, koji tvrdi da je obnovio svoje raketne zalihe nakon što je prošle godine bio meta izraelskih napada, upozorio je da će te kapacitete iskoristiti za odbranu Islamske Republike ukoliko njena bezbjednost bude dovedena u pitanje.

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Građanska alijansa (GA), Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Forum Bošnjaka podnijeli su inicijativu Skupštini Glavnog grada da razmotri i odobri postavljanje spomen-ploče uz stablo posađeno u čast Srđana Aleksića, na bulevaru koji nosi njegovo ime.
&nbsp;U inicijativi je navedeno da Aleksić predstavlja univerzalni simbol ljudskosti, solidarnosti i građanske hrabrosti i da njegovo ime i djelo prevazilaze nacionalne, vjerske i političke podjele i služe kao trajni podsjetnik na vrijednosti koje bi trebalo da budu temelj savremenog, demokratskog i humanog društva.
&nbsp;- Predloženo je da se uz postojeće stablo, zasađeno 2014. godine u dogovoru sa Glavnim gradom, postavi ploča sa natpisom „Stablo ljudskosti Srđana Aleksića'' ispisanim sa obje strane- &nbsp;navodi se u zajedničkom saopštenju GA, YIHR i Foruma Bošnjaka.
&nbsp;U tim organizacijama smatraju da bi takav memorijalni natpis imao snažan simbolički i edukativni značaj, naročito za mlade generacije, jer bi dodatno afirmisao poruke mira, tolerancije i poštovanja ljudskog dostojanstva u javnom prostoru Glavnog grada.
&nbsp;Realizacija te inicijative, kako su istakli, predstavljala bi važan civilizacijski gest Glavnog grada i značajan doprinos očuvanju kulture sjećanja na one koji su svojim djelima pokazali da su humanost i solidarnost iznad nasilja i mržnje.

Podnijeta inicijativa za postavljanje spomen-ploče posvećene Srđanu Aleksiću

O Vesni Pejović teško je govoriti, jer svaka riječ djeluje nedovoljno. Njene suze za Markom, Mašanom i Natašom već godinama svjedoče o bezuslovnoj ljubavi majke i babe koja je 12. avgusta 2022. izgubila one koje je voljela najviše. Ali njena bol nije kraj priče. Njena istrajnost, snaga i neumorna borba da odgovorni snose posljedice – i da se nikome više ne dogodi ono što se dogodilo njoj – govore o hrabrosti koja ne poznaje granice. O borbi za pravdu koja godinama traje – Pejović će govoriti u današnjoj emisiji E-uživo. 

Gost emisije je i Luka Lagator – čovjek koji olovkom već šezdeset godina bilježi vrijeme u kojem živimo. Njegovo slikarstvo zlatnim slovima utkano je u crnogorsko kulturno nasljeđe, a njegove karikature odavno su Crnu Goru zakucale u vrh, ne evropske, nego svjetske scene. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati &nbsp;na TV E.

''E uživo'' na TV E: Gosti Vesna Pejović i Luka Lagator

U Crnoj Gori 80 odsto komentara na online portalima o LGBTIQ zajednici ima negativan ton, zbog čega bi te teme u medijima trebalo tretirati odgovorno i iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i podsticanja potencijalnih konflikta.
To je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, saopštila projektna koordinatorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Andrea Rovčanin govoreći o rezultatima projektu „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, koji je sproveo CeMI, a koji se odnosi na izvještavanje medija o LGBTIQ zajednici u periodu od 2012. do 2024. godine.
Rovčanin je pojasnila da je istraživanje obuhvatilo medijske članke i komentare na tri online portala u Crnoj Gori: Vijesti, Analitika i IN4S.
- Analizirali smo prije svega medijske članke, ali ono što je posebno važno naglasiti u okviru tih medijskih članaka jesu komentari, zato što smo svjesni da u komentarima možemo najbolje vidjeti kako javnost reaguje na određene teme- navela je Rovčanin.
Prema njenim riječima, riječ je o longitudinalnoj analizi sprovedenoj uz upotrebu specijalizovanih softvera za automatsko prikupljanje podataka kojim su analizirani komentari na osnovu unaprijed definisanih ključnih riječi koje se odnose na LGBTIQ tematiku, među kojima su „LGBT“, ,,LGBTI“, „povorka ponosa“, „pride“, „istopolna zajednica“ i druge.
Na osnovu tih pojmova, targetirano je oko 3.250 medijskih članaka, u okviru kojih je zabilježeno približno 35.000 komentara.
Rovčanin je pojasnila da su ljudski koderi, prethodno obučeni za ovu vrstu analize, ručno kodirali 25 odsto komentara, nakon čega je taj uzorak korišćen za treniranje mašinskog dijela softvera, koji je preuzeo automatsko kodiranje ostatka komentara.
U okviru istraživanja mjerio se i sentiment komentara, da li su pozitivni, negativni ili neutralni, a komentari su dodatno klasifikovani u 18 tema.
Kako je istakla predstavnica CeMI-ja, rezultati analize pokazuju da je javnost u Crnoj Gori prilikom komentarisanja LGBTIQ tema na portalima u velikoj mjeri negativno orijentisana.
- Analiza je generalno pokazala da javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju komentarisanje na online portalima o LGBTIQ zajednici izrazito ima negativan stav. Čak 80 odsto je takvih komentara koji nose negativan ton- kazala je Rovčanin.
Ipak, naglasila je da se vrsta negativnosti mijenjala tokom vremena. Kako je objasnila, ranije su komentari češće sadržali otvorene napade, pozive na nasilje i direktno negiranje podrške LGBTIQ zajednici, dok se danas negativni narativi češće „pakuju“ u političke i ideološke teme, kao i u suptilnije forme govora.
- Negativnost postoji, ali se samo tokom vremena mijenjala- &nbsp;istakla je.
Rovčanin je navela i da su podaci pokazali značajne razlike među godinama kada je riječ o broju objava i komentara na analiziranim portalima.
Prema njenim riječima, 2024. godina je zabilježila rekordno nizak broj članaka i komentara, ukupno oko 146 na sva tri portala, dok je 2013. godine zabilježen izrazito visok broj komentara, što je, kako je navela, očekivano, jer je tada u Crnoj Gori prvi put organizovana Parada ponosa.
Visok nivo komentarisanja bilježi se i tokom 2018. i 2019. godine, kada je u fokusu bio Zakon o istopolnom partnerstvu.
Posebno je naglasila da se u posljednje dvije godine bilježi izuzetno nizak broj komentara koji se mogu označiti kao pro-LGBTIQ, odnosno komentara koji nose otvorenu podršku.
- Sve se rjeđe otvoreno govori o govoru mržnje, o napadima, o nasilju, ali se i sve rjeđe otvoreno govori o samoj podršci- kazala je Rovčanin, navodeći da se kritika sve češće izražava kroz cinizam, ismijavanje, pozivanje na slobodu govora i slične argumente.
Kao ilustraciju promjene tona, navela je da su ranijih godina bili prisutni komentari poput „oni neće šetati“ ili „oni ne smiju šetati“, dok su danas češći komentari poput pitanja „Zašto mediji i političari toliko promovišu LGBTIQ zajednicu“.
Rovčanin je poručila da se LGBTIQ teme u medijima moraju tretirati prvenstveno iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i bez podsticanja konflikta.
Među ključnim preporukama, istakla je potrebu unapređenja moderacije komentara, posebno u kontekstu govora mržnje koji se sve češće javlja u implicitnim i suptilnim formama, koje je teže prepoznati.
Takođe je naglasila važnost ciljanih obuka za novinare/ke i medije, posebno u oblastima manipulacije informacijama, govora mržnje, odgovornog targetiranja i moderiranja sadržaja.
Rovčanin je navela da je potreban i strateški odgovor koji bi uključio Vladu, civilni sektor, institucije i medije, kako bi se pronašli ne samo zakonski, već i praktični mehanizmi borbe protiv govora mržnje.
Govoreći o daljim aktivnostima CeMI-ja, Rovčanin je najavila da će u narednim nedjeljama biti organizovan okrugli sto na kojem će biti predstavljeni rezultati projekta i analize.
- Očekujemo od medija, institucija i organizacija civilnog društva da se povede jedan konstruktivan razgovor, jedan dijalog sa argumentima, naravno, a ne na nivou ličnog utiska- kazala je Rovčanin.
Dodala je da CeMI želi da ovakva istraživanja postanu praksa u Crnoj Gori i da se slična metodologija primijeni i na druge društvene teme.
Ukazala je da tokom prethodne decenije u Crnoj Gori nije postojala nijedna sistematska studija koja bi pokazala na koji način i kojim tonom crnogorski mediji izvještavaju o LGBTIQ temama, zbog čega je ovo istraživanje važan doprinos i medijima i donosiocima odluka.

CeMI: Čak 80 odsto komentara na online portalima ima negativan ton prema LGBTIQ zajednici

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Svijet

Poznata kompanija iz BiH, koja je poslovala i u Crnoj Gori, žrtva prevare od milijardu eura

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Tagovi

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Podnijeta inicijativa za postavljanje spomen-ploče posvećene Srđanu Aleksiću

''E uživo'' na TV E: Gosti Vesna Pejović i Luka Lagator

CeMI: Čak 80 odsto komentara na online portalima ima negativan ton prema LGBTIQ zajednici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO