<article>U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E pričama vas vodimo na putovanje kroz emocije, uspjehe i inspiracije – od srca Podgorice do najvećih svjetskih modnih pista. Kroz prizmu ljubavi, sa Biserom Mustafić iz NVO „Bisera“, otkrivamo koliko nježnost i briga mogu promijeniti grad. Potom nas čeka susret sa sportskim legendama Crne Gore – jedna od njih, Maja Savić podsjetiće nas na strast i upornost koje inspirišu generacije. U istom sportskom duhu, pratimo istorijski podvig naših kadetkinja koje se na Evropskom prvenstvu bore za bronzu! A kako da bolje razumijemo jedni druge, objasniće nam komunikološkinja Jelena Pavićević. Za kraj – modna čarolija Emine Čunmuljaj, svjetske manekenke koja je od Amerike do Crne Gore ispisivala modne priče.</article>

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E pričama vas vodimo na putovanje kroz emocije, uspjehe i inspiracije – od srca Podgorice do najvećih svjetskih modnih pista.&nbsp;
Kroz prizmu ljubavi, sa Biserom Mustafić iz NVO „Bisera“, otkrivamo koliko nježnost i briga mogu promijeniti grad.&nbsp;
Potom nas čeka susret sa sportskim legendama Crne Gore – jedna od njih, Maja Savić podsjetiće nas na strast i upornost koje inspirišu generacije.&nbsp;
U istom sportskom duhu, pratimo istorijski podvig naših kadetkinja koje se na Evropskom prvenstvu bore za bronzu!&nbsp;
A kako da bolje razumijemo jedni druge, objasniće nam komunikološkinja Jelena Pavićević.&nbsp;
Za kraj – modna čarolija Emine Čunmuljaj, svjetske manekenke koja je od Amerike do Crne Gore ispisivala modne priče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa: Od srca Podgorice do najvećih svjetskih modnih pista

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E pričama vas vodimo na putovanje kroz emocije, uspjehe i inspiracije – od srca Podgorice do najvećih svjetskih modnih pista. 
Kroz prizmu ljubavi, sa Biserom Mustafić iz NVO „Bisera“, otkrivamo koliko nježnost i briga mogu promijeniti grad. 
Potom nas čeka susret sa sportskim legendama Crne Gore – jedna od njih, Maja Savić podsjetiće nas na strast i upornost koje inspirišu generacije. 
U istom sportskom duhu, pratimo istorijski podvig naših kadetkinja koje se na Evropskom prvenstvu bore za bronzu! 
A kako da bolje razumijemo jedni druge, objasniće nam komunikološkinja Jelena Pavićević. 
Za kraj – modna čarolija Emine Čunmuljaj, svjetske manekenke koja je od Amerike do Crne Gore ispisivala modne priče.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko (70) izjavio je da ne planira da se kandiduje za još jedan mandat.
U intervjuu za časopis Tajm, rekao je da ne planira da se ponovo kandiduje i vjeruje da njegov nasljednik treba da nastavi da razvija zemlju kako bi se izbjegao bilo kakav revolucionarni slom.
Istovremeno, odbacio je spekulacije da priprema svog sina Nikolaja da ga zamijeni.
- Ne, on nije nasljednik. Znao sam da ćete to pitati. Ne, ne, ne. Pitajte ga sami - naglasio je Lukašenko.
Lukašenka su opozicija i zapadne vlade optužile za krađu izbora, ali je uspio da ostane na vlasti.
Njegovi protivnici su uglavnom napustili zemlju ili su zatvoreni. Grupe za ljudska prava kažu da je skoro 1.200 ljudi i dalje iza rešetaka, što Lukašenko poriče.
Lukašenko je blizak prijatelj Vladimira Putina.

Lukašenko: Ne planiram da se kandidujem za još jedan mandat, moj sin me neće naslijediti

Fudbaler Barselone Ronald Arauho nalazi se na meti Čelsija, saznaje "Futbol Espanja".
Čelsiju razmatra pojačanje na poziciji štopera jer je Livaj Kolvil doživeo tešku povredu koljena, zbog koje će biti van stroja najmanje narednih šest mjeseci.
Plavci imaju veliki broj igrača – pa tako i u centru odbrane, ali „Football Espana“ se uzda u svoj izvor, koji tvrdi da je dvostruki prvak Evrope spreman da pošalje zvaničnu ponudu Barseloni za Arauha.
Španski klub već napušta Injigo Martinez, koji postaje novi član Al Nasra iz Saudijske Arabije. Ipak, njegov odlazak neće biti dovoljan da klub riješi probleme sa registracijom igrača.
Zbog toga postoji mogućnost da još jedan važan igrač napusti klub prije kraja ljetnjeg prjelaznog roka, a kako se čini, mogao bi to biti još jedan centralni defanzivac.
Barselona je bila spremna da proda jednog od svojih iskusnijih štopera ovog ljeta, i prije nego što je postalo jasno da Martinez odlazi, u opticaju su bila imena Ronalda Arauha i Andreasa Kristensena – bivšeg člana Čelsija.
Čelsi je spreman da ponudi 50 miliona eura za transfer 26-godišnjaka i vjeruje da bi aktuelni šampion LaLige to mogao da prihvati kako bi ublažio svoje dobro poznate finansijske probleme.
Pored Čelsija, ozbiljno interesovanje za Arauha su navodno pokazali i Liverpul i Totenhem. Očekuje se da Čelsi uskoro pošalje zvaničnu ponudu.
Urugvajac je u Barsu stigao 2017. godine iz Boston Rivera, a od sezone 2020-21 ima veliku ulogu u prvom timu. Prethodne je odigrao tek 25 mečeva usljed problema sa povredama, uz po dva postignuta i asistirana pogotka.

Čelsi nudi 50 miliona za rješenje svog, ali i Barsinog problema

Evropske zemlje i Ukrajina odgovorile su na plan primirja Vladimira Putina kontra-prijedlogom za koji tvrde da mora poslužiti kao okvir kako bi se predstojeći razgovori između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog lidera mogli razvijati, piše Volstrit žurnal.
Evropski plan odbacio je ruski prijedlog da se dijelovi Donjecke oblasti koje drži Ukrajina zamijene za primirje. Plan je predstavljen na sastanku s visokim američkim zvaničnicima u Engleskoj u subotu.
Evropske vlade, uključujući one Velike Britanije, Njemačke i Francuske, kao i Ukrajina, brzo su reagovale na mirovni prijedlog koji je proistekao iz prošlonedjeljnog susreta Putina i američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Kremlju.
Nakon tih razgovora, Tramp je propustio samonametnuti rok za uvođenje oštrih sekundarnih sankcija Rusiji i pristao na samit s Putinom na Aljasci 15. avgusta.
Evropski cilj je da se, zajedno s Ukrajinom, postavi zajednička crvena linija za bilo koje potencijalne pregovore s Rusijom, kažu evropski zvaničnici.
Prema zvaničnicima upoznatim s prijedlogom koji je Vitkof donio iz Moskve, Putin je rekao da bi pristao na primirje u zamjenu za predaju otprilike trećine istočne Donjecke oblasti koju Kijev još uvijek kontroliše. Linija fronta bi se zamrzla na drugim mjestima, uključujući Zaporošku i Hersonsku oblast koje Rusija takođe smatra svojima.
Nekoliko evropskih zvaničnika upoznatih sa sastankom s Vitkofom u srijedu primijetilo je da Putin nije ponovio svoj prvobitni, stroži stav da Ukrajina mora biti demilitarizovana i da joj vlast treba biti zamijenjena, te da cijeli Herson i Zaporožje, oblasti čiji su glavni gradovi pod ukrajinskom kontrolom, treba da budu predati Rusiji. Putin je anektirao ove tri oblasti i četvrtu, Luhansk, koju Moskva gotovo u potpunosti drži, nakon lažnih referenduma 2022. godine.
Neki evropski zvaničnici rekli su u subotu da bi, ukoliko Ukrajina preda cijelu Donjecku oblast, Rusija morala povući svoje snage iz okupiranih dijelova Zaporožja i Hersona na jugu.
Plan je šokirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji nije bio pozvan na samit na Aljasci, kao i evropske lidere. On ga je, nakon subotnjeg razgovora s britanskim premijerom Keirom Starmerom, opisao kao „plan koji sve svodi na raspravu o nemogućem“ i rekao da Ukrajina nikome neće pokloniti svoju zemlju.
Bilo kakav sporazum koji Tramp i Putin postignu na Aljasci ne bi imao mnogo vrijednosti bez učešća evropskih lidera, rekao je još jedan visoki evropski zvaničnik.
Visoki pomoćnik jednog evropskog lidera rekao je da je šteta što je Putin uspio izbjeći kaznene mjere koje je Tramp planirao, a koje bi ozbiljno naštetile ruskoj ratnoj ekonomiji i smanjile sposobnost Rusije da eskalira invaziju na Ukrajinu. Putin je pokazao koliko je ranjiv na pritisak SAD-a i Tramp mora iskoristiti svoj uticaj, rekao je zvaničnik.
Na sastanku s Vensom, evropski zvaničnici su ponovili da se budućnost Ukrajine ne može raspravljati bez Ukrajine. Bez obzira na to šta se dogodi u Vašingtonu, Evropa će nastaviti pružati Ukrajini oružje i finansijsku podršku, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik.

Evropljani odbili Putinov plan za Ukrajinu, Amerikancima iznijeli vlastitu ideju za primirje

Za Helenu, protjeranu crnogorsku državljanku i studentkinju Univerziteta u Beogradu, pravnici pravdu traže na ulici, na pažljivo odabranoj adresi.
- Iza ovog kordona nalazi se jedan dio očigledno zabranjenog grada Beograda. Tu je zgrada BIA. U toj zgradi, u aprilu ove godine, neko je smislio rečenicu, ovjerio je pečatom i poslao na državnu granicu Srbije i Crne Gore, koja glasi: ‘Helena Strugar je bezbjednosna prijetnja za Srbiju - kazao je na protestu profesor Pravnog fakulteta Goran Dajović.
<h2>Ali zašto?</h2>
- Do dana današnjeg ja ne znam koji je to prekršaj ili, ne daj Bože, krivično djelo koje sam počinila, da bi oni mene kaznili ovakvom kaznom - navela je Helena Strugar.
Helena može samo da nagađa, ali je prilično sigurna – neprihvatljiv rizik postala je u noći između 13. i 14. januara, kada se u zgradi Pravnog fakulteta dogodio napad maskiranih lica na studente, među kojima je bila i ona.
- Gdje sam ja, naravno, snimila njihova lica, snimila sam napadače i kasnije u tužilaštvu bila svjedok i oštećena u tom postupku - kaže ova studentkinja.
Snimila je Helena i više od toga – policijskog službenika koji je mobilnim telefonom preuzimao snimke sa nadzorne kamere. Iste one koji će se ubrzo pojaviti u režimskom tabloidu Informer, koji je od tada uporno targetira.
- Zato što je došla da studira ta izvjesna, dotična, zbog koje se sad, zamisli, protestuje. Zato što je ona došla tu da studira, upisala se na taj fakultet, zato što su joj to omogućili jer je bila dio mreže obojene revolucije - izjavila je Verica Radeta na TV Informer.
Za Helenino protjerivanje, smatra još jedan profesor Pravnog fakulteta, nema pravnog osnova. Jer da bi strani državljanin predstavljao neprihvatljiv bezbjednosni rizik, on mora da podstiče, pomaže ili učestvuje u aktivnostima usmjerenim na rušenje ustavnog poretka.
- I samo u mjeri u kojoj ova vlast sebe izjednačava sa državom, tako i učešće u studentskoj pobuni može da predstavlja neku vrstu ataka na bezbjednost, odnosno na ustavni poredak Republike Srbije - naveo je profesor Miodrag Jovanović.
Helena, uvjerena da ništa od navedenog nije učinila, podnijela je žalbu, koja je odbijena. Trenutno vodi postupak pred Upravnim sudom.
- U ovom slučaju bi, kao i u nekim ranijim, trebalo da Upravni sud ispita koji su to razlozi naveli MUP da zaključi da postoji neprihvatljiv bezbjednosni rizik, odnosno na osnovu čega je to BIA zaključila pa dostavila MUP-u, i da pruži priliku studentkinji Heleni da joj se predoči makar suština tih razloga, kako bi mogla da se izjasni. U suprotnom, ovaj slučaj može da podsjeća na Kafkin Proces - objašnjava Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava.
Pravo da se izjasne o razlozima udaljenja sa određene teritorije stranim državljanima garantuju Evropska konvencija o ljudskim pravima i, uz nju dodat, Protokol 7. Helena, međutim, nije prva strana državljanka koja je, bez obrazloženja, proterana.
Isto se dogodilo hrvatskoj državljanki, doktorici Arien Stojanović Ivković, zbog podrške protestima. Zabranu ulaska u Srbiju iz istog razloga dobio je i David Martelo, italijanski pijanista. Ovo je prvi put, ipak, da je proterana jedna studentkinja.
- Trebalo je, očigledno, preduprijediti da slične stvari ne rade i drugi studenti, jer imamo dosta studenata koji imaju državljanstvo drugih država, uglavnom bivše Jugoslavije, a studiraju ovdje. To je trebalo da ih na neki način uznemiri, odvrati i pacifikuje od učešća u studentskom protestu - kaže Miodrag Jovanović.
<h2>Hoće li?</h2>
- Pravda je spora, ali dostižna. Idemo do kraja, do ispunjenja svih zahtjeva - poručuje Helena.

Slučaj Crnogorke Helene Strugar: Kad se vlast izjednačava sa državom, studentska pobuna je "atak na bezbjednost"

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa: Od srca Podgorice do najvećih svjetskih modnih pista

Lukašenko: Ne planiram da se kandidujem za još jedan mandat, moj sin me neće naslijediti

Čelsi nudi 50 miliona za rješenje svog, ali i Barsinog problema

Evropljani odbili Putinov plan za Ukrajinu, Amerikancima iznijeli vlastitu ideju za primirje

Slučaj Crnogorke Helene Strugar: Kad se vlast izjednačava sa državom, studentska pobuna je "atak na bezbjednost"

PRATITE TVe UŽIVO