<article>Nepoznata muška osoba polomila je rampu na ulazu u gradsku garažu u Bijelom Polju.Vandalizam je zabilježen kamerama “Parking servisa”.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fparohijskidomrasovo%2Fvideos%2F1232526194898646%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Nepoznata muška osoba polomila je rampu na ulazu u gradsku garažu u Bijelom Polju.
Vandalizam je zabilježen kamerama “Parking servisa”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 47vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 213.3333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fparohijskidomrasovo%2Fvideos%2F1232526194898646%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

rampa

Bijelo Polje

Društvo

Vandalizam u Bijelom Polju: Muškarac slomio rampu gradske garaže

Nepoznata muška osoba polomila je rampu na ulazu u gradsku garažu u Bijelom Polju.
Vandalizam je zabilježen kamerama “Parking servisa”.
<div class="embed-block"><div style="max-width:47vh"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:213.3333%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fparohijskidomrasovo%2Fvideos%2F1232526194898646%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Bivši premijer Izraela Naftali Benet hospitalizovan je tokom noći u Kfar Sabi nakon što se osjećao loše, prema Medicinskom centru Meir. Prema izjavi centralne izraelske bolnice, Benet je podvrgnut kateterizaciji srca.
U zasebnoj izjavi, Benetov portparol kaže da je primljen nakon vježbanja i da je u dobrom stanju. U saopštenju se dodaje da će Benet ostati u medicinskom centru radi kontinuiranog praćenja i liječenja.
Ranije ovog mjeseca, Benet, za kojeg se vjeruje da se sprema za kandidaturu na sljedećim nacionalnim izborima, najavio je registraciju nove političke stranke pod privremenim nazivom "Benet 2026".
Benet, koji je vodio sada nepostojeću desničarsku stranku Yamina, nije na dužnosti od pada njegove raznolike koalicijske vlade 2022., koja je 2021. zbacila premijera Benjamina Netanjahua s premijerskog položaja nakon 12 uzastopnih godina tokom kojih je Izrael prošao kroz politička previranja bez presedana, uključujući četiri izborna procesa u tri godine.
Anketa je pokazala da Benet vodi ispred Netanjahua, ako se kandiduje.

Najveći rival Netanjahua hitno primljen u bolnicu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na značaj afirmacije direktnog obraćanja građana i građanki zakonodavnoj vlasti i poziva Skupštinu Crne Gore da efektivnije promoviše digitalne alate u ovom okviru, uključujući e-peticije i elektronsko postavljanje pitanja poslanicima i poslanicama.
CGO podsjeća da je skupštinski portal e-peticije počeo sa radom 2023. godine kako bi Skupštinu učinila otvorenijom prema građanima. Tada je iz Skupštine saopšteno da će građani na taj način moći “lakom upotrebom modernih tehnologija da pokrenu pitanja iz zakonodavne aktivnosti, utičući na proces kreiranja javnih politika”.&nbsp;
- Na portalu <a href="https://epeticije.skupstina.me/" target="_blank">e-peticije</a> precizno su navedena pravila za <a href="https://epeticije.skupstina.me/new-petition" target="_blank">podnošenje</a> i potpisivanje peticije. Između ostalog, moraju biti jasno formulisane, bez uvrijedljivog ili nezakonitog sadržaja i bez pozivanja na diskriminaciju. Mogu ih podnijeti, ili kasnije podržati, državljani Crne Gore i stranci sa stalnim boravkom, putem online formulara, uz unos ličnih podataka (uključujući i JMBG) i konkretan prijedlog aktivnosti koje Skupština treba da preduzme. No, šta se dešava nakon pokretanja i potpisivanja peticije manje je definisano, a ne postoji ni način preko kojeg bi građani i građanke mogli pratiti tok svake peticije - poručuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
Čabarkapa je saopštila da je, prema statistici dostupnoj na sajtu Skupštine Crne Gore, <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1725360070-statistika-podnesci-za-2023-godinu.pdf" target="_blank">2023. godine ukupno podnijeto 28 podnesaka za peticije</a>, a <a href="https://api.skupstina.me/media/files/1741768182-statistika-podnesci-2024.pdf" target="_blank">2024. godine 23</a>. To, kaže ona, opominje da ovaj portal nije dovoljno promovisan, ali i da su dosadašnjim odnosom Skupštine mnogi demotivisani, budući da se dalje koriste internet stranice koje nijesu povezane sa institucijama Crne Gore, kao što su Peticije.online i Change.org, radije nego ovaj mehanizam.
- Na portalu je pojašnjeno da će, ukoliko u roku od 60 dana peticiju podrži najmanje 6.000 građana i građanki, nadležni skupštinski odbor razmatrati njenu sadržinu i odlučiti o eventualnom formalizovanju u vidu prijedloga zakona (osim za budžet i prostorni plan). Praksa je pokazala da nijesu sve peticije koje su generisale dovoljan broj potpisa u roku od 60 dana razmatrane na odborima, ali i da su pojedine imale prioritetan tretman - ističe Čabarkapa.
Od sedam peticija koje su prikupile dovoljan broj potpisa u 2023. i 2024. godini, samo su četiri bile razmatrane na odborima - tri iz 2023. i jedna iz 2024. godine. Čabarkapa napominje da zakonski nije definisano da će nadležni odbor razmotriti svaku peticiju, što se koristi da Skupština diskreciono odbije, bez detaljnog objašnjenja, peticije koje ne smatra bitnima.
- Takođe, nije promovisan ni mehanizam <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter-rules" target="_blank">elektronskog postavljanja pitanja poslanicima</a>. Naime, građani i građanke mogu postaviti pitanje poslaniku ili poslanici putem <a href="https://epeticije.skupstina.me/ask-parliamenter" target="_blank">digitalnog obrasca</a> na portalu ePeticije, uz napomenu da se ne razmatraju anonimna, nejasna ili uvredljiva pitanja. <a href="https://www.skupstina.me/me/gradjani/epeticije/pitanja-poslanicima" target="_blank">Statistika Skupštine</a>, za koju se navodi da se dnevno ažurira, ukazuje da do sada niko nije koristio ovaj mehanizam - dodaje ona.
CGO je pozvao Skupštinu Crne Gore da ove mehanizme koji treba da služe za jačanje povjerenja građanstva u institucije bolje promoviše, učini transparentnijim kada je riječ o toku i ishodima podnijetih peticija, ali i da obezbijedi da se lični podaci građana i građanki čuvaju.&nbsp;
- Kada se ovakvi mehanizmi koriste uspješno i pravilno, oni koriste cijelom društvu i zbog toga je dodatno važno da povjerenje građana i građanki ne bude zloupotrijebljeno, kao i da svi imaju jednake šanse u ovom sistemu. Praksa postupanja sa e-peticijama, nažalost, kod mnogih ostavlja prostor za sumnju, a primjer <a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink" target="_blank">peticije za očuvanje Velike plaže za koju se potpisi prikupljaju preko platforme Change.org</a>, i koju je za dvije nedjelje prikupljeno oko 11.500 potpisa to potvrđuje - zaključuje Čabarkapa.

Čabarkapa: Skupština efektivnije da promoviše digitalne alate

Studenti u blokadi dočekali su sinoć najstariji hrišćanski praznik Vaskrs ispred Radio televizije Srbije (RTS) koji je već šesti dan blokiran.
Uz veliki broj građana, studenti su noć uoči Uskrsa proveli ispred javnog sevisa u Takovskoj i na Košutnjaku.
U ponoć su intonirali himnu Srbije.
Studentima su se ranije pridružile kolege iz Novog Pazara koji su došli da tokom vaskršnjih praznika pomognu kolegama sa Beogradskog univerziteta.
Građani neprekidno studentima donose hranu, sokove, vodu i druge potrepštine. U skladu sa uskršnjim običajima mnogi studenti i građani su na ovo okupljanje donijeli kuvana jaja, a na Veliki petak ispred RTS organizovano je i šaranje jaja.
Radio-televizija Srbije već šesti dan je u blokadi studenata i građana, zbog čega i dalje ne emituje redovan program.
Jutarnji dnevnik emitovan je i ovog puta u formi niza priloga, bez spikera u studiju, jer studenti ne dozvoljavaju zaposlenima da uđu u zgrade.
Svi ulazi u RTS u Takovskoj i Aberdarevoj, kao i u studio u Košutnjaku, blokirani su od ponedjeljka, 14. aprila u 22 sata, a studenti su ponovili i sinoć da blokada RTS neće biti prekinuta dok ne bude ispunjen osnovni zakonski zahtjev – raspisivanje konkursa za izbor članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije, koji ne postoji od 4. novembra prošle godine.
RTS je i jutros u vijestima ponovila ocjenu da je riječ o nezakonitoj blokadi i da nije bilo čime skrivila za to što se nalazi u toj situaciji.
Zbor radnika RTS zatražio je juče od rukovodstva javnog medijskog servisa i nadležnih službi da im se hitno obrate i daju jasne smjernice za rad tokom trajanja blokade, a ukoliko to ne učine, smatraće da se rukovodstvo povuklo i da nije u stanju da rukovodi javnim medijskim servisom.
Zbor radnika zahtijeva i podnošenje ostavki svih urednika i novinara koji nisu poštovali medijske zakone i Kodeks novinara i dozvolili su da se u Dnevniku 2 i ostalim informativnim emisijama iznesu neistine i uvrede na račun njihovih kolega, studenata i drugih građana. Kao drugi razlog za ostavke navedena je odgovornost prema svim građanima Srbije, zbog toga što su bili izloženi neistinitim i cenzurisanim informacijama, kakve ne dolikuju nijednom javnom servisu.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu ocijenili su sinoć kao skandalozno poređenje studenata i građana koji učestvuju u blokadi javnog servisa sa Novinarskom komorom nacističke Nemačke u Drugom dnevniku RTS, smatrajući da je to grubo kršenje osnovnih principa novinarske etike i zloupotreba javnog servisa. Studenti su ocijenili i da je riječ o namjernom pokušaju brutalne diskreditacije opravdanih studentskih zahtjeva i obesmišljavanju protesta koji se odvijaju u skladu sa ustavnim pravima.
RTS je u međuvremenu podnio krivičnu prijavu Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv NN lica koji realizuju blokadu i zatražio reagovanje međunarodnih institucija povodom onemogućavanja rada. Studenti su im poželeli sreću sa tužilaštvom, jer kako su naveli, oni čekaju već šest mjeseci da im ispune zahtjev.

Studenti dočekali Uskrs na javnom servisu: Šesti dan blokade RTS

DHL Express, odjeljenje njemačke Deutsche Post, obustaviće globalne pošiljke od pošiljalaca do primalaca u vrijednosti od preko 800 dolara pojedincima u Americi od sjutra, jer su promjene u carinskim propisima produžile carinjenje.
- Od ponedjeljka, 21. aprila 2025. godine i do daljnjeg, privremeno ćemo obustaviti prikupljanje i otpremu pošiljaka od pošiljalaca &nbsp;do primalaca (B2C) fizičkim licima u Sjedinjenim Državama gdje deklarisana carinska vrijednost prelazi 800 američkih dolara - saopšteno je iz kompanije.
DHL je za zaustavljanje okrivio nova carinska pravila Amerike koja zahtijevaju formalnu obradu ulaska za sve pošiljke vrijedne preko 800 dolara. Minimum je bio 2.500 dolara do promjene 5. aprila.
- Privremena obustava ne utiče na pošiljke između preduzeća (B2B) američkim kompanijama čija je vrijednost deklarisana iznad 800 dolara, iako se mogu suočiti i s kašnjenjima - naveli su.
Taj potez je privremena mjera, navodi kompanija u svom saopštenju. Iz DHL-a su prošle sedmice rekli da će nastaviti da obrađuju pošiljke iz Hong Konga u Sjedinjene Američke Države "u skladu s primjenjivim carinskim pravilima i propisima" i da će "raditi s našim klijentima kako bi im pomogao da shvate i prilagode se promjenama koje su planirane za 2. maj".
To je uslijedilo nakon što je Hongkong Post prošle sedmice saopštio da je suspendovao poštanske usluge za robu poslatu morem u Sjedinjene Države, optužujući SAD za "maltretiranje" nakon što je Vašington otkazao odredbe o slobodnoj trgovini za pakete iz Kine i Hong Konga.

DHL obustavlja globalne isporuke od preko 800 dolara kupcima iz SAD

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Vandalizam u Bijelom Polju: Muškarac slomio rampu gradske garaže

Tagovi

Najveći rival Netanjahua hitno primljen u bolnicu

Čabarkapa: Skupština efektivnije da promoviše digitalne alate

Studenti dočekali Uskrs na javnom servisu: Šesti dan blokade RTS

DHL obustavlja globalne isporuke od preko 800 dolara kupcima iz SAD

PRATITE TVe UŽIVO