<article>Vlada je obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje - zona G. Izradu plana za prostor Donje Gorice 2020. godine je pokrenula Vlada Duška Markovića i planski dokument je prošao javnu raspravu ali nikada nije usvojen.Ovim planskim dokumentom planeri su nacrtali prostor od 378,02 hektara ali su tokom javne rasprave mještani iskazali nezadovoljstvo ucrtanim rješenjima koja su prepisana iz Prostorno urbanističkog plana Podgorice i tražili njegove izmjene.Vladina odluka, koja je nakon sjednice objavljena u četvrtak, 20. novembra, ne sadrži razloge zbog čega je obustavljen postupak izrade planskog dokumenta. Kako saznajemo, razlog su obaveze koje proističu iz novog Zakona o uređenju prostora da se do kraja godine moraju završiti svi započeti planovi, pa kako to nije završeno, odluka je povučena.- Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plan Donja Gorica prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.Izradu izmjena plana za dio Pobrežja 2022. godine pokrenula je Vlada Dritana Abazovića. Planeri su trebali da nacrtaju 6,1 hektar prostora između ulica Kralja Nikole i Radosava Burića i novog bulevara koji se nastavlja preko mosta Junion na bulevar i brdo Ljubović.- Odluka o izradi izmjena Detaljnog urbanističkog plan Pobrežje zona G prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.Van snage su stavljene i odluke o određivanju rukovodica planskih dokumenata i visini naknade za rukovodioca i stručni tim koji su bili određeni da urade planove.</article>

Vlada je obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje - zona G. Izradu plana za prostor Donje Gorice 2020. godine je pokrenula Vlada Duška Markovića i planski dokument je prošao javnu raspravu ali nikada nije usvojen.
Ovim planskim dokumentom planeri su nacrtali prostor od 378,02 hektara ali su tokom javne rasprave mještani iskazali nezadovoljstvo ucrtanim rješenjima koja su prepisana iz Prostorno urbanističkog plana Podgorice i tražili njegove izmjene.
Vladina odluka, koja je nakon sjednice objavljena u četvrtak, 20. novembra, ne sadrži razloge zbog čega je obustavljen postupak izrade planskog dokumenta. Kako saznajemo, razlog su obaveze koje proističu iz novog Zakona o uređenju prostora da se do kraja godine moraju završiti svi započeti planovi, pa kako to nije završeno, odluka je povučena.
- Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plan Donja Gorica prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.
Izradu izmjena plana za dio Pobrežja 2022. godine pokrenula je Vlada Dritana Abazovića. Planeri su trebali da nacrtaju 6,1 hektar prostora između ulica Kralja Nikole i Radosava Burića i novog bulevara koji se nastavlja preko mosta Junion na bulevar i brdo Ljubović.
- Odluka o izradi izmjena Detaljnog urbanističkog plan Pobrežje zona G prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.
Van snage su stavljene i odluke o određivanju rukovodica planskih dokumenata i visini naknade za rukovodioca i stručni tim koji su bili određeni da urade planove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vlada Crne Gore

Društvo

Vlada obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje

Situacija oko Naftne industrije Srbije i dalje neizvjesna, još se čeka odluka Stejt departmenta i OFAK. Rafinerija će sjutra i zvanično prestati sa radom ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS, piše RTS.
Pedeset četvrti dan je otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, koja je većinski u ruskom vlasništvu, piše RTS.
Srbija čeka odgovor američkog Stejt departmenta i Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) o produžetku licence za NIS, dok Rafinerija u Pančevu još danas ostaje u fazi tople cirkulacije, a država povećava uvoz derivata.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da će Rafinerija u utorak i zvanično prestati da radi.
Najavio je i da će danas biti održan važan sastanak o tome kako će se rješavati problemi koji će uslijediti, jer ne vjeruje da će se Amerikanci izjasniti do tada.
Istakao je da ćemo, ako do sjutra ne stigne licenca od SAD, morati na različite načine da se snalazimo za obezbjeđivanje nafte i naftnih derivata u narednom periodu.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da bi bilo veliko razočaranje da ne dođe do produženja licence za rad NIS.
Ukoliko se desi negativan scenario, poručuje da prestanak rada Rafinerije na kraći rok ne bi bio problem. Međutim, ističe da sve to umanjuje vrijednost NIS.

Rafinerija još danas u fazi tople cirkulacije

Crna Gora neće slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Svetozara Marovića, rekao je za Newsmax Balkans u emisiji Dijagnoza ministar pravde Bojan Božović.
Božović smatra da Srbija neće izručiti Marovića, ali navodi da je odgovornost zbog čega je nekadašnji visoki funkcioner u toj državi prije svega u Crnoj Gori jer mu je nakon izricanja kazne faktički dozvoljeno da je nesmetano napusti.
Marović je, nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, po izlasku iz šestomjesečnog pritvora u maju 2016. umjesto na odsluženje kazne otišao u Beograd zbog, kako je saopštila njegova odbrana, liječenja od depresije.
Od tada se nalazi u prijestonici Srbije, koja uprkos brojnim zamolnicama nije željela da ga izruči.
Iako je ranije govorio da nema smisla slati nove zamolnice Srbiji za izručenje Marovića, Božović je to učinio u maju ove godine.
“Razlog je bio da se ne stekne utisak da i ja kao novi ministar pravde izbjegavam taj vid korespondencije, ali sam bio svjestan činjenice da to neće mnogo promijeniti stvari”, naveo je Božović.
Dodao je da kada se priča o slučaju Marović, prvo treba govoriti o uzrocima pa tek onda o posljedicama.
“Mislim da je ključni problem ovdje u Crnoj Gori a ne u Srbiji. Srbija, kao i bilo koja druga država, ima pravo da nekoga izruči ili da to ne uradi. I ja kao ministar imam pravo da nekoga ne izručim i da državi koja ga traži apsolutno ne objašnjavam zbog čega je to tako. To je suvereno pravo države. Da li gospodin Marović ima neku vrstu azila u Srbiji, da li postoje drugi razlozi zbog čega ga ne izručuju, to je stvar Srbije. Ali nije bila stvar Srbije zbog čega je Marović završio tamo. To je bila odgovornost Crne Gore i naših institucija koji su osobi koja je priznala krivicu dopustili da pređe preko granice i ode u neku drugu državu”, navodi Božović.
Rekao je da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Srbijom u sličnim slučajevima, ali da to za Marovića izostaje.
“Ali, volio bih i zaista se nadam da ćemo dobiti odgovore ko je odgovoran za to što je Marović napustio Crnu Goru. Kao ministra pravde to me najviše zanima, a da li će ministar pravde Srbije izručiti Marovića, to mi je itekako važno, ali je to isključiva nadležnost Srbije”, poručuje Božović.
Upitan ko bi trebalo da pokrene pitanje odgovornosti zbog činjenice da je Marović nesmetano napustio Crnu Goru, Božović je kazao da ukoliko je bilo krivičnog djela to bi trebalo da uradi tužilaštvo.
“Takođe, ako je riječ o odgovornosti sudija, to može da uradi Sudski savjet. Zaista jeste simptomatično da Maroviću nijesu oduzete isprave nakon što je napustio pritvor i da se osoba koja je priznala krivicu tako prosto pusti da ode u drugu državu. Isprave se oduzimaju i za mnogo lakša krivična djela”, precizirao je Božović.
Iduće godine zastara kazne Maroviću
Marović je, nakon što je potpisao sporazum o priznanju krivice, 2016. osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora, a apsolutna zastara kazne nastupa u oktobru 2026.
Nekadašnji šef crnogorskog parlamenta, ali i državne zajednice Srbije i Crne Gore, specijalnom tužiocu je tada priznao da je bio vođa kriminalne organizacije od oko 30 ljudi, koju je formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Grupa, čiji je Marović bio šef, a u kojoj je bilo više lokalnih funkcionera Demokratske partije socijalista, teretila se da je oštetila budžet Opštine Budva za više od 15 miliona eura, koje su navodno prenijeti na više inostranih računa. Marović je tada tvrdio da novac nije uzeo već je “i sam prevaren” u tom korupcionaškom poslu.
Upitan da li je razgovarao sa ministrom pravde Srbije Nenadom Vujićem o slučaju Marovića, Božović kaže da se srbijanskim kolegom sreo samo jednom i da tada nije bilo riječi o izručenju.
“Biće prilike da i ovom slučaju razgovaramo. Slučaj Marovića je vrlo dobro poznat Ministarstvu pravde Srbije. Vrlo sam realan i ne očekujem da Marović bude izručen Crnoj Gori. Neću slati novu zamolnicu za izručenje jer u diplomatskoj korespondenciji smatra se i nedostatkom dobrog ukusa ako pošaljete više od jedne zamolnice za izručenje a Crna Gora ih je poslala sedam”, poručio je Božović.
Pretjerane kritike na račun VDT
Skupština Crne Gore prošlog mjeseca nije usvojila Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta za 2024. Tada je najviše kritika dobio vrhovni državni tužilac Milorad Marković čiji rad su kritikovali i opozicija ali i dio vladajuće većine zamjerajući mu što se ne odaziva pozivima na kontrolna saslušanja resornih parlamentarnih odbora.
Tako ga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić pozvao da podnese ostavku, navodeći da nije ispunio njihova očekivanja prije svega u istragama o navodnim zloupotrebama bivše vlasti. I nakon toga prosrpske partije su više puta pozivale VDT-a da podnese ostavku, što je Marković odbio da uradi navodeći da su kritike neutemeljene.
Božović smatra da se prešla granica u kritikama VDT.
“Pogotovo ne mislim da je to bilo vrijeme, jer izvještaj o radu Tužilačkog savjeta nije vrijeme za priču o vrhovnom državnom tužiocu. Rekao sam i ranije da je taj Izvještaj trebalo podržati. Mislim da političari ne bi trebalo da vrše bilo kakav pritisak na donosioce pravosudnih odluka. Moramo svi da se tog principa pridržavamo”, naveo je Božović.
Podsjetio je da je zakonsko rješenje takvo da nakon što Skupština izabere VDT, ne može da ga razriješi, već to može uraditi Tužilački savjet na predlog zakonodavnog doma.
“Mislim da su kritike na računa VDT pretjerene. Možemo otvoriti dijalog o bilo kome, ali čini mi se da u tom momentu to nije bila prava prilika. Ali, takođe mislim da je jako važna komunikacija između institucija. Razumijem da pravosuđe treba da komunicira kroz njihove odluke i rad. I tu ne mislim samo na pozive Skupštine da se dođe na neki odbor, već i na pozive medija ili NVO sektora. I ja sam biran u Skupštini, kao i mnogi drugi, i zato kada ih parlament pozove, tu bi trebalo da budu fleksibilniji”, zaključio je Božović.

Božović: Ne očekujem da Srbija izruči Marovića, više nećemo slati zamolnice

Budžet Opštine Bar za 2026. godinu biće veći od 65 miliona eura, čime se nastavlja trend rasta i finansijske stabilnosti ove lokalne samouprave, poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
On ističe da je, uprkos izmjeni indeksa razvijenosti i umanjenju transfera države za skoro pet miliona eura, Bar uspio da planira rekordan budžet, od kojeg je čak 60 odsto namijenjeno kapitalnim investicijama.
– Ovim još jednom potvrđujemo da je naš budžet dominantno razvojni – kazao je Raičević, a prenosi Medijabiro.
Raičević je naglasio da se kapitalni projekti već direktno odražavaju na kvalitet života i privlačnost grada za investitore, te da je najveći akcenat u prethodnom periodu bio na unapređenju saobraćajne infrastrukture.
Navodi da su završena idejna rješenja za nove bulevarske saobraćajnice od Sutomora do Šušnja i od Biskupade do tunela Ćafe, čiji je cilj da se tokom ljetnjih mjeseci znatno rastereti Jadranska magistrala.
Kao najznačajniji infrastrukturni poduhvat, Raičević izdvaja rekonstrukciju regionalnog puta R29 od Bara preko Mrkojevića do Sukobina, vrijednu 13 miliona eura. Za eksproprijaciju zemljišta Opština je izdvojila više od tri miliona eura, a radovi napreduju po planu.
Bar, kako ističe, bilježi i snažan investicioni zamah u turizmu. Nakon otvaranja novog kompleksa u Virpazaru, uskoro se očekuje i završetak rekonstrukcije hotela "Ineks – Zlatna obala" u Sutomoru, kojim će upravljati brend Iberostar.
– Značajna ulaganja u Čanju, Sutomoru i Velikom pijesku dodatno će osnažiti turističku poziciju grada. Uz podršku lokalne Turističke organizacije, lokalna uprava radi i na produženju turističke sezone kroz razvoj novih sadržaja i unapređenje postojeće ponude – kazao je Raičević.

Rekordni budžet Opštine Bar od 65 miliona eura

Međunarodni dan borbe protiv side obilježava se 1. decembra, a u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta terapije koju koristi veći broj pacijenata, koji su obaviješteni od Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo da će biti obezbijeđen drugi lijek, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije Crne Gore, Boris Vuksanović.
– Znamo da će ta hitna intervencija oko uvoza lijeka da potraje. Naše informacije govore da to neće biti ni za 10–15 dana, a da prvobitna terapija koja je kontinuirana neće stići čak ni do kraja mjeseca – rekao je Vuksanović.
Ukazuje da nedostatak terapije znači ugrožavanje zdravlja samog pacijenta, jer osoba koja ima HIV mora svakodnevno uzimati terapiju u tačno određeno vrijeme.
– U slučaju preskakanja terapije ugrožava se zdravlje pacijenta, jer svako neuzimanje te terapije dovodi do same replikacije virusa u organizmu. Nekako ljekari koji liječe osobe sa HIV-om, Savjetovalište pri Institutu i mi iz Fondacije se trudimo da damo veliki efekat na značaju uzimanja te terapije i da svakom pacijentu koji se nama javi, naravno i Infektivnoj klinici i Savjetovalištu, kažemo da se terapija mora piti u određeno vrijeme i da se ne preskače. Ovo vodi do toga da se ugrožava zdravlje, jer ako terapije neće biti 10–15 dana znači da će određeni pacijenti ostati bez same terapije. Ovo u suštini ne bi trebalo da bude praksa, što se tiče ove godine i nije bilo. To se dešava prvi put ove godine, dok je prošle i pretprošle godine falilo terapije u više navrata, i to čak po mjesec dana – istakao je Vuksanović.
Podsjeća da se crnogorsko zdravstvo hvali kako ima dobar odgovor na HIV, iako je nedostatak terapije praksa u posljednjih par godina, što dovodi do poremećaja liječenja oboljelih od tog virusa.
– Sama terapija dovodi do toga da osoba koja redovno koristi terapiju ima mjerljivo stanje virusa u organizmu nula, što znači da ta osoba ne može da prenese na bilo koji način virus, ali neuzimanjem terapije se povećava rizik. Ako se terapija ne uzima, replikacija virusa u organizmu se nastavlja. Jedini odgovor je da 96 posto osoba koje uzimaju terapiju za HIV su nedetektabilni, znači nemjerljivo im je stanje virusa u organizmu i samim tim oni nijesu prijetnja nikome. Moram reći prijetnja jer imamo neka ustaljenja razmišljanja da je osoba sa HIV-om opasnost i slično. Do 2030. godine se moraju postići neki efekti da se AIDS smanji na nulti nivo i za testiranje i za liječenje i sve ostalo. Crna Gora prednjači u tome da osobe koje su na terapiji su nemjerljive i ne mogu prenijeti virus nikome, ali sa ovim ih dovodimo u neku drugu situaciju i stvaramo neku drugu sliku – zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Vlada obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje

Tagovi

Rafinerija još danas u fazi tople cirkulacije

Božović: Ne očekujem da Srbija izruči Marovića, više nećemo slati zamolnice

Rekordni budžet Opštine Bar od 65 miliona eura

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

PRATITE TVe UŽIVO