Sredstva u iznosu od 46 miliona eura planirana kapitalnim budžetom za 2025. godinu ostaće neiskorišćena zbog kašnjenja u realizaciji više infrastrukturnih projekata, pa će biti preusmjerena na one koji se odvijaju ubrzanom dinamikom, u nadležnosti Uprave za saobraćaj i Ministarstva javnih radova.
To proističe iz Informacije o neutrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Crne Gore za 2025. godinu sa prijedlogom za preusmjeravanje na druge kapitalne projekte.
Ministarstvo javnih radova obavijestilo je Ministarstvo finansija 3. novembra da će, na osnovu sprovedenih analiza i plana dinamike potrošnje do kraja godine, za realizaciju planiranih kapitalnih projekata nedostajati 20.600.000 eura.
Istovremeno, Uprava za saobraćaj je 21. oktobra saopštila da će za projekte koji se realizuju ubrzanom dinamikom biti potrebno dodatnih 25,6 miliona eura, ali i da određeni projekti neće biti završeni u ovoj godini.
Riječ je o auto-putu Bar Boljare jer je tender za izbor izvođača radova u toku, nakon čega slijedi zaključenje kreditnog i grant aranžmana sa EBRD-om i Evropskom unijom. Stoga, neće biti iskorišćeno 45.000.000 eura planiranih za ovu godionu.
Takođe, u ovoj godini neće biti završena rekonstrukcija puta Mojkovac–Lubnice, dionica Mojkovac–Vragodo za šta je izdvojeno 510.000 eura, budući da je u toku tender za izbor izvođača.
Kasni se i sa izgradnjom magistralnog puta Pošćenje–Brezna, vrijedne 290.000 eura, jer je u toku pribavljanje urbanističko-tehničkih uslova, nakon čega će biti raspisan tender za izradu tehničke dokumentacije.
Nije završena ni rekonstrukcija magistralnog puta M-11 Lepetani–Tivat–Krtolska raskrsnica u iznosu od 400.000 eura, s obzirom na to da Opština Tivat još nije dostavila tehničku dokumentaciju potrebnu za pokretanje tenderskih procedura.
Očekuje se da Ministarstvo finansija, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, predloži Vladi Crne Gore preraspodjelu neutrošenih sredstava na projekte koji se realizuju planiranom ili ubrzanom dinamikom.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neiskorišćenih 46 miliona eura biće preusmjereno na projekte MJR i Uprave za saobraćaj

Ukupna težina uništenog duvana i duvanskih proizvoda, u periodu od 23. juna do 16. septembra ove godine, je 1.745.126 kilograma, a proces je sproveden uz poštovanje ekoloških standarda, bez negativnih uticaja na zdravlja ljudi i okolinu, navedeno je u Informaciji o realizaciji Odluke o uništenju duvanskih proizvoda oduzetih shodno Odluci o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“ koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Odlukom je propisano da će duvanski proizvodi biti oduzeti na osnovu zabrane na teritoriji Slobodne zone, osim duvanskih proizvoda koji su predmet istrage u postupcima Specijalnog državnog tužilaštva, uništiti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, u skladu sa zakonom. 
Kako je saopšteno iz Vlade, postupak je sproveden transparentno, uz monitoring međunarodnih partnera (HMRC, EUROL 4). 
- Uništene su sledeće količine duvana i duvanskih proizvoda: cigarete – 130.003 paketa, odnosno 1.326.330.000 cigareta (određeni broj paketa nije bio standardne veličine od 10.000 cigareta); 526 paketa rezanog duvana (težine oko 100kg po paketu); 1.134 paketa duvana za nergile; šest paketa elektronskih cigareta - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, Uprava za državnu imovinu je zadužena da duvanske proizvode koji su dokazni materijal u krivičnim postupcima (oko 10.811 paketa cigareta) preuzme na upravljenje u skladu sa članom 5 stav 3 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

500x500

Za skoro tri mjeseca uništeno više od 1,7 miliona kg zaplijenjenih duvanskih proizvoda

Društvo statističara i demokrata (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozivaju Vladu da pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji kvalitetnu populacionu, a u okviru nje i migracionu politiku, kako bi se, na održiv način, nadomjestio demografski deficit i ostvarilo neophodno privlačenje nedostajućeg stanovništva iz drugih zemalja u Crnu Goru.
Kako se navodi u saopštenju, ozbiljna imigraciona politika koja bi proizašla iz ove strategije i moderno postavljene populacione politike omogućile bi da se i druge povezane politike Vlade usvajaju na transparentan način i uz unaprijed pripremljene osnove za donošenje odluka.&nbsp;
- Ovim bi se onemogućilo da se važne odluke o budućnosti našeg stanovištva donose preko noći, bez javne rasprave, na WhatsApp sjednici Vlade, uz pritisak i nasilničko ponašanje na našim ulicama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su DSD i CDT još 2022. godine, i tada razumijevajući da će nepostojanje ove politike napraviti veliku štetu i potencijalno prouzrokovati ozbiljne probleme koji se tiču svih građanki i građana Crne Gore, skrenuli pažnju Vladi i javnosti na ovom polju moraju početi korjenite promjene.&nbsp;
- Naš smo predlog ponovili više puta kroz javno obavljene studije, analize i javne događaje na kojima smo sa stručnjacima raspravljali o ovim problemima. Nadamo se, da je poslije najnovijih događaja, sazrela svijest u Vladi da politika “odloženo-položeno” prije ili kasnije društvo dovodi u ozbiljne probleme. Nama je potrebna promjena ovog stava i priprema ovih politika kako bi javnost u svakom trenutku znala koliko nama nedostaje radne snage, iz kojih oblasti rada, iz kojih država želimo nadomjestiti taj nedostatak i pripremljen plan na koji način to uraditi uz poštovanje politika EU i ispunjavanje naših važnih obaveza na učlanjenju u savez evropskih država - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju Vladu da se ugleda na Evropsku komisiju koja je, u svom programu do 2029. godine, populacionu politiku, odnosno teme starenja stanovništa i inkluzije stranaca, postavila visoko na svojoj političkoj agendi.&nbsp;
- Za razliku od zemalja kojima stremimo u Crnoj Gori ova tema do sada se najčešće vodila kroz populističke govore političara, a sada i kroz donošenje odluka koje štete odnosima sa drugim državama i podilaze ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi, te nasilju koje je postalo realnost na našim ulicama - dodaju.&nbsp;
Crna Gora je, prema njihovim riječima, jedna od rijetkih država u regionu i šire, čija zvanična statistika nema dostupne podatke o demografskim kretanjima u dužem vremenskom periodu u formatima koji omogućavaju dalje korišćenje podataka.&nbsp;
Sa druge strane, kako kažu, pored formiranja vremenskih serija, demografsku statistiku potrebno je proširiti istraživanjem o imigraciji. Ni podaci o spoljnim migracijama nijesu dostupni za Crnu Goru.
Takođe, da je populaciona politika samo fasadna aktivnost u okviru Vlade pokazuje i način na koji fukcioniše Savjet za demografiju. Ovo tijelo bi trebalo da pomogne donošenju strateških odluka, ali se na sajtu Vlade mogu naći informacije o samo jednoj održanoj sjednici. Javnost ima pravo da zna šta je Savjet savjetovao Vladu, koje joj je inicijative uputio i koje su aktivnosti proizašle iz toga.
Pozivaju Vladu da u hitnom roku oživi rad ovoga Savjeta i da poveća transparentnost njegovog rada, a da jedna od prvih mjera bude uvođenje stručnjaka van izvršne vlasti koji zaista poznaju ovu temu i koji bi mogli dati važan doprinos pomicanju ove teme sa mrtve tačke.
- Vlada kroz ove politike prije svega mora pripremiti dugoročnu projekciju stanovništva Crne Gore u kojoj bi, na osnovu realnih i istinitih podataka, bile dostupne informacije o svim važnim demografskim pitanjima uključujući i pojekcije nedostajuće radne snage koja je potrebna našoj državi. Ovdje posebno treba voditi računa o činjenici da iskustva država iz posljednja tri talasa proširenja EU pokazuju da članstvo u kratkom roku može rezultirati značajnim smanjenjem broja stanovnika zemlje koja postaje članica. Zato svaka ozbiljna država koja se potencijalno suočava sa ovim problemom mora imati jasan plan na koji će način nadomjestiti nedostajuće stanovništvo - ističu u saopštenju.&nbsp;
Dakle, kako naglašavaju, mora prestati da članstvom u EU maše kao zastavom obećanog raja, i početi da ozbiljno radi na pripremi za ono što nam to članstvo donosi.
- Zato, CDT i DSD još jednom apeluju da se hitno počne sa rješavanjem ovih problema ali i da u budućim potezima Vlada pokaže malo više senzibilnosti za dobronamjerne sugestije van sistema vlasti, jer bi, da je malo pažljivije slušala sugestije stručnjaka, mogla izbjeći veoma neprijatne događaje koja sada proživljava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT i DSD: Vlada da hitno pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji jasnu populacionu i migracionu politiku

Kada komesarka za proširenje Marta Kos govori o "trojanskim konjima Rusije" i mogućem "probnom periodu" za nove članice, šta li misle premijer Spajić i PPV Ivanović, čiji stav o pravu glasa u principijelnoj ravni podržavam, na koga se tačno to odnosi u Crnoj Gori, upitao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Ko li je zaboga danas prisutan, odnosno sveprisutan, u crnogorskoj vlasti, a da bi zadovoljio ovaj kriterijum, bolje reći jako ilustrativan i upečatljiv opis lažnih zagovornika evropskog sistema vrijednosti?- pita Vujović.
Vujovića zanima da li se Spajić i Ivanović možda pitaju da li su i sami doprinijeli takvom logiciranju u EU, upravo time što su svojevoljno odlučili da, u ključnom mandatu za naš EU put, sklope strateško partnerstvo sa "trojanskim konjima", prepuštajući im ključne poluge vlasti?&nbsp;
&nbsp;Bilo bi logično, dodaje Vujović, kada se već komentariše na nivou metafora, da im se i sa naše strane dodatno otpiše i sugeriše da sjašu sa tog konja o kojem lijepo zbori komesarka.&nbsp;
 
- Iako, stanje na terenu je takvo da ovaj naš crnogorski trojanac nije objekat već subjekat jahanja. I da on jaše, i ne samo jaše već je, sve su prilike, naredio galop i jako promišljeno i precizno dozira brzinu. U tom pozicionom smislu bismo mogli i da preformulišemo ovu sugestiju za Spajića i Ivanovića- kazao je Vujović i dodao da sada sa metafora prelazi na politički jasniji teren.&nbsp;
Dakle, ističe Vujović, da li će EU primijeniti neki model probnog, prelaznog ili nekog drugog perioda, što god mislili o njemu, na to teško možemo uticati.
- Da li ćemo se osloboditi prisustva trojanaca u vlasti, čime bismo možda mogli natjerati partnere da još jednom razmisle o tom novom modelu, e tu bi Spajić i Ivanović mogli nešto oposliti- upitao je predsjednik SDP-a.
 
Da umjesto ljutnje na Kos što konstatuje trojance, kaže Vujović, naljute se na sebe što su im dali vlast.&nbsp;
- Pa da u duhu onog legendarnog podgoričkog antiratnog grafita iz 90-ih, recimo, zagrme: "bratski vas molimo sjašite!" - poručio je Vujović.

Vujović: U Troju je konj ubačen, u Crnoj Gori jaše - ciljano u pogrešnom smjeru

Kažu iz Vlade Crne Gore da će Podgorica dobiti investiciju od 300 miliona eura, samo da li će to biti prije one milijarde eura iz Japana, ili 7-9 milijardi eura investicija Alabara ili nakon prvih stanova u naselju Velje Brdo 2026. godine?, napisao je na mreži X, šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je upitao premijera Milojka Spajića kakve su ovo bajke.
- PS - vidite prvo da Podgorica nema zamućenu vodu i to kad ne pada kiša… kad je kiša to je već za ovakvu Vladu i ovakvu lokalnu upravu ozbiljan izazov….- zaključio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1986123332027072866%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1986123332027072866%7Ctwgr%5E0a406e2e04fc7885f8a689af072d5d6813844393%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Klikovac: Kakve su ovo bajke Milojko?

Vlada se neće miješati u izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), niti slučaj naimenovanja direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), jer su ti procesi isključiva nadležnost Skupštine - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
EK je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru upozorila da još nijesu naimenovani članovi Savjeta AMU i navela da je brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na naimenovanje Borisa Raonića za direktora RTCG-a od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon.
Gorčević je, na pitanje novinara na radnom doručku da prokomentariše taj dio izvještaja, kazala da je prije par dana raspisan novi, treći poziv za dva člana Savjeta AMU-a i da je to pitanje isključiva nadležnost Skupštine.
- Vlada ne može da utiče na njih, osim preporuke da je ovo jako važno ne samo radi poglavlja, nego radi našeg evropskog puta - navela je Gorčević.
Govoreći o izboru direktora RTCG-a, Gorčević je rekla da se to pitanje tendenciozno pripisuje Vladi, iako se zna da Savjet RTCG-a bira direktora, a da članove Savjeta naimenuje parlament.
Ona je kazala da postoje određene procedure, presude i sudski postupak koji je u toku.&nbsp;
Prema riječima Gorčević, Vlada se ni politički, niti na bilo koji drugi način neće miješati u taj proces.
- Čekamo da vidimo kako će institucije da reaguju. Podržavamo nezavisnost medija i Javnog servisa, a sa druge strane, očekujemo od svih institucija da sprovode zakon i da rade svoj posao - poručila je Gorčević.

1250x600

1084x550

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Na desetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojene su nove mjere u oblasti vizne i migracione politike, sa ciljem povećanja kontrole stranaca i jačanja bezbjednosne i fiskalne discipline u Crnoj Gori.
Prema zaključcima sa sjednice, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a u Crnu Goru ulaze bez vize, biće skraćen dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da predloži izmjene Uredbe o viznom režimu, čime će Crna Gora dodatno uskladiti politiku sa standardima EU.
Takođe, kroz izmjene Zakona o strancima, preciznije će se definisati osnove za privremeni boravak – on će se moći ostvariti samo kroz ulaganje u nepokretnost u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok će boravak po osnovu osnivanja firme biti zamijenjen uslovom zaposlenja na puno radno vrijeme u registrovanom preduzeću.
Vijeće je konstatovalo da su zabilježeni brojni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane stranih državljana, te odlučilo da Poreska uprava dostavlja Upravi policije podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u stranom vlasništvu, kako bi se pokrenuli postupci za ukidanje boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Tokom sjednice istaknuto je da je, nakon nedavnih razgovora premijera i ministara sa zvaničnicima Republike Turske, dogovorena jača međudržavna saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.
U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.
Iz Vlade je saopšteno da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji, te da su nove mjere dio reformi usklađenih sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne politike.

Vlada pooštrava uslove boravka stranaca: Boravak bez vize skraćen na 30 dana, ukida se osnov boravka za vlasnike neaktivnih firmi

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije i statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike u Crnoj Gore.
- Zbog sve većeg nezadovoljstva načinom na koji odgovorne institucije upravljaju izazovima u oblasti migracija, a na koje još uvijek nemamo adekvatan odgovor, Vladi Crne Gore sam uputio inicijativu za donošenje nove, dugoročne strategije o imigracionoj politici prema strancima ali i o vraćanju naših iseljenika nazad u Crnu Goru - naveo je on.
Ovo je, kaže Milatović, već treća važna inicijativa koju upućujem Vladi, svjestan značaja politike migracija za budućnost naše zemlje.
- Iako je odgovor na dosadašnje inicijative nažalost izostao, moj kabinet i ja nastavićemo da predlažemo mjere koje se tiču daljeg razvoja Crne Gore - istakao je Milatović.
On je kazao da je Crnoj Gori potrebna odgovorna i uređena migraciona politika, koja će biti čvrsta kada su u pitanju zloupotrebe i kriminal, ali pravedna prema svima koji poštuju naše zakone i doprinose društvu.
- Danas Crna Gora nema ni jedinstvenu evidenciju stranih državljana, ni precizne podatke o migracionim tokovima. Država bez preciznih podataka - ne može imati ni odgovornu politiku. Zato sam predložio formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji će objediniti registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Bez te evidencije - nemamo sliku stvarnosti. A bez stvarnosti - nemamo ni politiku - naveo je Milatović.
Predložio je, kaže, da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, ne odokativno kako je do sada nažalost bio slučaj već u odnosu na stvarne potrebe privrede.ž
- Da se pooštri kontrola agencija za posredovanje i spriječe zloupotrebe koje urušavaju tržište rada i povjerenje građana. Istovremeno, strani poslodavci moraju imati obavezu da, gdje god je moguće, prvo zaposle domaće radnike - naglasio je Milatović.
Predložio je izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se spriječilo osnivanje takozvanih “fantomskih firmi”, koje služe samo kao paravan za dobijanje boravišne dozvole.
- Takve prakse moraju prestati. Osnivački ulog mora biti značajno veći. A zapošljavanje domaćih radnika mora biti obavezno. Investicione obaveze moraju biti jasne - poručio je on.
Poseban izazov je, cijeni Milatović, tržište nekretnina.
- Cijene rastu, stanovi zjape prazni, a mladi iz Crne Gore ne mogu da priušte prvi krov nad glavom. Zato sam predložio paket fiskalnih i socijalnih mjera uključujući: povraćaj PDV-a građanima Crne Gore pri kupovini prve nekretnine ili izgradnji kuće za stanovanje; porez na neiskorišćene i prazne stanove; dodatno oporezivanje luksuznih nekretnina i više stambenih jedinica u vlasništvu jednog lica - kazao je Milatović.
Cilj je, poručuje predsjednik, jasan: da rasteretimo građane koji rješavaju svoje stambeno pitanje, da smanjimo špekulativnu kupovinu i zaustavimo nekontrolisani rast cijena nekretnina.
- Važan dio inicijative odnosi se i na našu dijasporu i iseljenike. Uz prijedlog o uvođenju “Obveznice za dijasporu” kao novog, transparentnog instrumenta ulaganja u razvoj Crne Gore, predložio sam program “Povratak znanja, iskustva i kapitala”. Želim da našim ljudima u inostranstvu pružimo stvarnu mogućnost da se vrate u Crnu Goru uz poreske olakšice, administrativnu podršku i uključenost u naše univerzitete, institucije i razvojne projekte - poručio je Milatović.
Naš cilj, podvlači on, mora biti Crna Gora koja je bezbjedna i pravedna država.
- Država koja štiti svoje građane. Država koja poštuje zakone i standarde, ali koja ostaje otvorena i korektna prema svima koji ovdje žive i rade po pravilima - rekao je Milatović.
Vrijeme je, poručuje on, da upravljamo državom ozbiljno, planski i evropski.
- Migraciona politika nije samo tehničko pitanje. To je politika bezbjednosti, politika ekonomije i na kraju politika naše budućnosti. Zato upućujem ovaj set mjera za jasnu, održivu i evropski usklađenu migracionu politiku, u interesu sadašnjih i budućih generacija u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.

Milatović uputio Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije, statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike

Zvanični sajt Vlade Crne Gore trenutno je ponovo je dostupan, nakon današnjeg prekida.
Iz MInistarstva javne uprave kazali su da su u pitanju bili najavljeni radovi na mrežnoj infrastrukturi.
Posjetioci koji pokušaju da pristupe portalu suočavaju se s porukom o grešci.
Uzrok pada sajta za sada nije poznat.&nbsp;
Podsjetimo da je Ministarstvo javne uprave 28. oktobra saopštilo da je operativni centar Vlade za sajber incidente (GSOC) pravovremeno reagovao na DDoS napad koji je izazvao povremenu nedostupnost portala gov.me.
Kako su kazali tada, nije došlo do ugrožavanja bezbjednosti informacionih servisa.

Ponovo dostupan sajt Vlade

Državna politika Crne Gore je, nažalost, za rubriku vjerovali ili ne. Premijer Spajić je uveo restriktivne mjere za građane Republike Turske jer su, kako se ispostavilo, državljani Azerbejdžana učestvovali u napadu na crnogorskog državljanina. Ova činjenica na najbolji način oslikava rad Vlade Milojka Spajića, svu bizarnost, nepromišljenost prilikom rada, lišeni bilo kakve vizije, saopštio je generalni sekretar URE, Mileta Radovanić.
Kako je istakao, odluka Vlade da uvede vizni režim za građane Republike Turske je neodgovoran i nepromišljen potez Vlade Crne Gore i premijera Spajića. Još jednom se pokazuje da Spajić i Vlada djeluju stihijski, bez vizije i sa ogromnom dozom populizma.
- Umjesto da vodi odgovornu i stratešku vanjsku politiku, Spajić reaguje panično i nepromišljeno, praveći diplomatske ali i ekonomske štete koje će se tek mjeriti. Već smo imali reakciju ambasadora Republike Turske, koji je najavio mjeru reciprociteta, što je prva posljedica nepromišljene odluke Spajića. Ovo posebno zabrinjava ukoliko u obzir uzmemo broj naših građana koji se liječi u Republici Turskoj - naveo je Radovanić.
On je ocijenio da odluka o viznom režimu otvara brojna pitanja.
- Od ugrožavanja bilateralnih odnosa i investicionih interesa do urušavanja međunarodnog kredibiliteta Crne Gore. Posebno zabrinjava pasivnost Ministarstva vanjskih poslova koje se ponaša kao posmatrač, a ne kao institucija koja treba da štiti vanjskopolitičke interese države - kazao je on.
Radovanić je poručio da se premijer Spajić još jednom pokazao kao neko ko ne razumije ozbiljnost vođenja državne politike.
- Crna Gora ne može sebi dozvoliti premijera koji spoljnopolitičke odluke donosi preko noći, bez konsultacija i razumijevanja posljedica. Umjesto da smiri tenzije i zaštiti interese države, Spajić ih je dodatno produbio, pa je, za sva dešavanja proteklih dana, odgovornost isključivo na njemu. Njegova politika počiva na improvizaciji i samopromociji, ne razmišljajući o interesima građana i međunarodnom ugledu Crne Gore, urušavajući reputacije države prvog kandidata za članstvo u EU - zaključio je Radovanić.

Radovanić: Uvođenje viznog režim građanima Turske za napad koji su izveli Azerbejdžanci najbolje oslikava svu neodgovornost Vlade

Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i građane da izađu na veliki protest koji je zakazan za ponedjeljak u 12 sati na gradskom trgu u Bijelom Polju.
Jedan od bivših radnika iz Bijelog Polja, Svetozar Čabarkapa navodi da sada svi moraju biti jedinstveni i da u što većem broju izađu na protest da bi, kako je istakao, pokazali da neće više dozvoliti nikom da ih drži neravnopravne sa drugima i da ugrožava njihovu egzistenciju.
Kako je kazao, oni ne traže ništa što ne pripada njima i neće odustati od zahtjeva koje će iznijeti u poneđeljak.
- Sadik Klimenta, bivši radnik iz Rožaja, propale i opljačkane državne firme “Gornji Ibar” poziva sve bivše radnike iz Rožaja, Berana, Mojkovca, Pljevalja i drugih opština sa sjevera da dođu u ponedjeljak u Bijelo Polje i da pokažu svim poslanicima i Skupštini Crne Gore da će sjever i te kako odgovoriti na njihovu diskriminaciju prema ovom regionu i građanima sa sjevera - navodi se u saopštenju.
Klimenta je upitao zašto su, u odnosu na bivše radnike sa sjevera, posebni bivši radnici iz Podgorice, pa oni ostvare prava dok bivši radnici sa sjevera ista takva prava ne mogu da ostvare.
Oni su na kraju pozvali sve poslanike iz sjevernog regiona da ne idu protiv svog naroda sa sjevera, koji ih je izabrao da ih zastupaju. Da zastupaju njih, ne svoje lične interese, u suprotnom, se "mogu suočiti s posljedicama”.

Pokret penzionera poziva na protest u Bijelom Polju: „Nećemo dozvoliti nikome da nas drži neravnopravnim i ugrožava nam egzistenciju“

Ivan Dujić iz Hrvatske novi je predsjednik Evropske školske sportske federacije, odlučeno je na generalnoj Skuptini te asocijacije u Zagrebu.
Jednoglasnu podršku, osim predsjendika, dobili su i novi članovi Borda direktora i potpredsjednici saveza.&nbsp;
Usvojen je i Kalendar evropskih takmičenja za 2026. godinu, na kojim će učestvovati i ekipe iz Crne Gore.
Skupština je u punopravno članstvo primila Mađarsku &nbsp;i Poljsku, koji do sada nijesu bili članovi te asocijacije.&nbsp;
Pozdravnu riječ na Skupštini imao je predsjednik Svjetske školske sportske federacije (ISF) Željko Tanasković, bivši proslavljani odbojkaš.&nbsp;
Crnu Goru je na Skupštini predstavljao profesor Lazar Macanović iz Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru. &nbsp;
Macanović je kazao da je želja svih učesnika Skupštine bila i da se neko takmičenje ubuduće organizuje u Crnoj Gori.
- Crnogorski školski sportski savez nastavio je kontinuitet učešća na svim nivoima od takmičarskih do redovnog, na svim skupštinama i radnim sastancima Evropske i Svjetske školske federacije - rekao je Macanović.
On je podsjetio do su škole iz Crne Gore imale puno uspjeha - titulu prvaka Evrope u odbojci u Trebinju 2023. osvojila je Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, a iste godine Gimnazija „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja bila je trećeplasirana u košarci na šampionatu u Skoplju.&nbsp;
- Bronzanu medalju u odbojci osvojila je i OŠ „Jugoslavija“ iz Bara na Svjetskom prvenstvu za osnovne škole u Beogradu. Uz dva četvrta mjesta SMŠ „Danilo Kiš“ iz Budve na Zlatiboru i Gimnazije „Niko Rolović“ u Trebinju, kao i učešća na Gimnazijadi u Bahreinu, Svjetskom prvenstvu u odbojci i rukometu, pojedinačnih medalja na Balkanskom prvenstvu u atletici u Ohridu, može se reći da naša zemlja i Savez aktivno učestvuju u svim aktivnostima koje organizuju Evropska i Svjetska školska sportska federacija - rekao je Macanović.

Dujić novi predsjednik Evropske školske sportske federacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: vlada-crne-gore