Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

1250x600

Uljarević: Knežević pokušava da se izvuče iz zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Prijevremeni izbori u Crnoj Gori ne bi donijeli ništa, iako EU već duže vrijeme javno govori da postoji mnogo spornih pitanja koja se tiču uticaja Moskve i Beograda na vlast u Crnoj Gori, što govori u prilog tezi da je potrebna rekonstrukcija Vlade, ali sumnja da će do nje doći – rekla je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Crna Gora zaista ne napreduje u procesu pridruživanja, kaže Đukanović, jer nema mjerljive rezultate u ispunjavanju kriterijuma i, dodaje ona, reformskim procesima.
Smatra i da će biti sabotaža i da će one imati plodno tlo u Crnoj Gori, jer partije, kako kaže, samo deklarativno podržavaju evropske vrijednosti. Čak ni opozicione partije koje imaju evropski imidž nijesu, podsjeća ona, podržavale određene zakone koji se odnose na ranjive grupe.
– Mi možda jesmo ili ćemo usvojiti neke zakone, strategije, pisati neke akcione planove za implementaciju tih strategija, ali u suštini nemamo opipljiv rezultat i napredak u procesu integracija generalno. Možemo ulaziti u pojedinačne slučajeve, poglavlja i oblasti, ali mi zaista nijesmo demokratski uređena država kojoj su bliske evropske vrijednosti i koja ih implementira na djelu. Nemamo čak ni te vrijednosne obrasce koji su bliski evropskim vrijednostima kod samih građana i tu se izgubilo puno vremena nerada u tom procesu. To što će ovaj proces možda biti komplikovan do kraja nalazim objašnjenje u nejakim institucijama Crne Gore i nespremnosti Crne Gore da taj proces zaista realizuje i zaokruži kako treba. Sa druge strane, nemamo političke partije koje su proevropske, mi nikad nijesmo imali Vladu koja je proevropska – retorički da, ali nijedna nije uradila nešto epohalno da bismo mogli reći da je ta Vlada stavila sve svoje partijske interese po strani i uradila sve da građani imaju evropsku perspektivu, odnosno bolji život kakav imaju građani u Evropskoj uniji. Mi nemamo takvu partiju – rekla je Đukanović.
U nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uključene u proces integracije Crne Gore, a koju je prenijela agencija Beta, navodi se da Crna Gora u završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji nema Vladu i administraciju sa nesumnjivom proevropskom agendom.
Vlada napreduje u procesu pregovaranja samo zahvaljujući volji i, smatra Đukanović, geopolitičkim okolnostima EU, a ne kao rezultat svog rada i proevropskih vrijednosti.
– Sigurna sam da će Evropska unija imati više problema sa ovakvim strankama i vladama unutar Unije nego koristi od toga što je podržala proces proširenja i što je taj proces konačno dobio neki kredibilitet. Da li će doći do rekonstrukcije Vlade – čisto sumnjam, ne samo zbog ovog izvještaja niti zbog prijetnji partija da li će podržati Vladu dalje ili ne. Mislim da izbori nikome ne odgovaraju, izgubiće se ogromno vrijeme u njihovom organizovanju i formiranju Vlade i nećemo dobiti ništa različito, čak naprotiv. Čisto sumnjam da će diplomatski krugovi podržati izbore, zato što bi na tim izborima samo jačao desni centar, ojačala bi isključivo Mandićeva stranka i mislim da tim niko ne bi dobio ništa. Čisto sumnjam da opozicione partije u Crnoj Gori toga nijesu svjesne – zaključila je Đukanović.

Đukanović: Sumnjam da će doći do rekonstrukcije Vlade, iako to traže evropske diplomate

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da su sad na potezu premijer Milojko Spajić i njegova Vlada i da od ispunjenja zahtjeva koje su podnijeli nakon sjednice Predsjedništva stranke zavisi njihov opstanak u vlasti.
On je sa blokade kružnog toka na Zabjelu koju su organizovani mještani Botuna, kazao da će do kraja biti uz njih i poručio da nema povlačenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-blokada-botunjana-na-kruznom-tokukod-vodovoda-tu-je-i-milan-knezevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Na potezu je premijer Milojko Spajić i Vlada. Ukoliko usvoje zahtjeve i inicijative DNP-a, spremni smo da nastavimo da participiramo u vlasti. Ukoliko to ne urade, napustićemo Vladu i vlast u Glavnom gradu - ponovio je Knežević.
Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da podržava sve što je DNP tražio ali da nije vrijeme za to sada, Knežević je rekao da on ima pravo na svoj stav..
- Mi vodimo dvije različite političke partije, uvažavam njegov stav, kao što vjerujem da će on uvažiti moj - poručio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZeWoHuDpOtw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
T.K.

Knežević: Na potezu Spajić, uvažavam Mandićev stav, vjerujem da će i on moj

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Anja Ivanović

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u intervjuu za Portal ETV govori o prijetnjama upućenim reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, evropskoj perspektivi Crne Gore, mogućim političkim i bezbjednosnim izazovima na tom putu, jačanju diplomatske mreže države, odnosima unutar Vlade, ulozi Bošnjačke stranke, kao i o aktuelnim pitanjima u odnosima sa Turskom.&nbsp; Ibrahimović naglašava da su stabilnost, vladavina prava i evropske integracije crvene linije od kojih nema odstupanja. <h2>Prijetnje reisu Fejziću i poruke mržnje</h2> Portal ETV: Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori prijavila policiji da su reis Rifat Fejzić i drugi preko društvenih mreža primili brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje. Kome su sve ove prijetnje bile upućene? Kakva je njihova pozadina i namjera? IBRAHIMOVIĆ: Svaka prijetnja upućena reisu Rifatu Fejziću predstavlja ozbiljan napad na društvene vrijednosti na kojima se temelji Crna Gora. Nijedna prijetnja ovakve vrste ne smije proći bez adekvatnog i pravovremenog odgovora institucija države. Tako mora biti u zemlji koja počiva na vladavini prava i koja se ponosi svojim međuetničkim i međuvjerskim skladom. Poruke nasilja mogu biti upućene svakom bez razlike, ali su motivi često isti. Prijetnje upućene reisu Fejziću izazvale su osjećaj duboke zabrinutosti zbog postojanja ideja koje mogu proizvesti ovakve poruke.&nbsp; Upravo zato ovakve prijetnje još snažnije obavezuju sve nas da ne dozvolimo da mržnja i ekstremizam dobiju prostor. Oni koji šalju poruke nasilja i straha najčešće žele izazvati podjele. Naš odgovor tada mora biti jedinstvo, dostojanstvo i povjerenje u institucije. Reis i svi koji su meta ovakvih napada imaju moju punu podršku – ljudsku, političku i institucionalnu. <h2>Evropski put i kapacitet Vlade</h2> Portal ETV: Da li Vlada, u sastavu u kojem je sada, ima kapacitet i iskrenu želju da uvede Crnu Goru u EU? Preciznije, žele li svi u Vladi evropski put Crne Gore? Ako ne, ko to ne želi? IBRAHIMOVIĆ: Evropska integracija predstavlja ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore – cilj oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus. To nije samo politička odluka, već i civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike. Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijanse, ali u pogledu evropskog puta ova Vlada nema dileme. To potvrđuju i konkretni i mjerljivi rezultati koje smo ostvarili u kratkom roku, a posebno je značajno istaći nedavno održanu Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore u Briselu, na kojoj je privremeno zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja. Taj važan iskorak predstavlja jasnu potvrdu liderske pozicije naše države u procesu proširenja, kao i da naši partneri iz Brisela prepoznaju predan rad, ozbiljnost i posvećenost Crne Gore reformskom procesu.&nbsp; Istovremeno, riječ je o snažnom zamahu ne samo za Crnu Goru, već i za sve države Zapadnog Balkana, kao i dodatnom doprinosu stabilnosti i bezbjednosti Evropske unije u cjelini. U tom smislu, ostajemo čvrsto opredijeljeni cilju da tokom naredne godine zaokružimo pregovarački proces, kako bi naša država postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ukoliko se pokaže da deklarativnu privrženost EU integraciji ne prate djela, to se u ovoj fazi mora vidjeti i vidjeće se. Ono što je važno jeste da Crna Gora ima kapacitet da u optimalnom roku bude dio Evropske unije i ovu šansu nećemo propustiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption> </figure>  <h2>Moguće tenzije na putu ka EU</h2> Portal ETV: Plašite li se mogućih tenzija kako se Crna Gora bude približavala ulasku u EU? Kome bi takvo stanje najviše odgovaralo? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je danas najsnažnije i najodlučnije usmjerena ka članstvu u Evropskoj uniji. Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekivati da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima. U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje, koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa, postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU. Naša obaveza kao Vlade jeste da izazove prepoznamo na vrijeme, da im se odlučno suprotstavimo i da izgradimo atmosferu povjerenja i kohezije u društvu. Od eventualnih tenzija najviše bi profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja. Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti. Evropski put nije samo politički proces – to je proces jačanja države, a jaka i stabilna Crna Gora, u potpunosti integrisana u evropske strukture, najbolji je odgovor na sve pokušaje destabilizacije. <h2>Jačanje diplomatske mreže</h2> Portal ETV: U kojim državama Crna Gora planira da otvori nove ambasade i kada? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora već duži period pokazuje jasnu ambiciju da bude aktivniji i vidljiviji akter u međunarodnim odnosima, a jačanje diplomatske mreže jedan je od ključnih preduslova za to. Upravo iz tog razloga donijeli smo odluku o otvaranju šest novih ambasada – u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu – kao i kancelarije Ambasade Belgije u Luksemburgu. Time težimo da proširimo prisustvo u državama i regionima u kojima vidimo značajan potencijal za dublju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju. Dinamika otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava zavisi od raspoloživih sredstava, a moja intencija je da se proces odvija ubrzano i da već tokom naredne godine većina ovih ambasada bude u potpunosti operativna. <h2>Odnos biračkog tijela i učešće u vlasti</h2> Portal ETV: Da li Vam je Vaše biračko tijelo — makar dio njega — oprostilo to što ste zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (četnički vojvoda) dio iste vladajuće strukture?&nbsp; IBRAHIMOVIĆ: U politici, kao i u svakom javnom poslu, rezultate uvijek najbolje ocjenjuju građani. Na izborima se jasno vidi ko je radio odgovorno, ko je donosio rezultate i ko je dosljedno zastupao interese Crne Gore i svih njenih građana.Moja obaveza, kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, jeste da radim u interesu stabilnosti, evropske budućnosti i međunarodnog ugleda Crne Gore. To je mandat koji mi je povjeren i odgovornost koju preuzimam bez kalkulacija. Što se tiče našeg biračkog tijela, ni najmanje ne sumnjam u njegovu političku zrelost. Bošnjačka stranka ima jasnu viziju i političku odgovornost da učestvuje u procesima koji doprinose stabilnosti, evropskoj integraciji, bezbjednosti i ekonomskom razvoju zemlje. To smo potvrdili u ključnim istorijskim trenucima za našu državu – kroz doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i pridruživanju NATO savezu. Uvjeren sam da većina ljudi razumije da se odgovorna politika vodi kroz institucije i u skladu sa državnim prioritetima. Moj posao nije da se dopadnem kroz dnevne političke poruke, već da isporučim rezultate koji jačaju državu i unapređuju kvalitet života građana. <h2>Karakter Bošnjačke stranke</h2> Portal ETV: Da li je Bošnjačka stranka partija ličnih interesa ili partija prosperiteta okrenuta državi i građanima? IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je bila i ostaje stranka posvećena prosperitetu Crne Gore. Naše odluke i inicijative vođene su principima odgovornosti, transparentnosti i interesa države, a ne ličnim interesima. Optužbe o partijskom zapošljavanju ne odražavaju stvarnost. Ljude vrednujemo prema stručnosti i sposobnosti da doprinesu razvoju države. Kontinuirano se zalažemo za jačanje institucija, ubrzanje evropskih integracija i ravnomjeran regionalni razvoj. Posebno ističem osnivanje Ministarstva dijaspore, kao i potpisivanje Zajedničke deklaracije o namjeri o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, što je značajan iskorak za našu dijasporu. Paralelno radimo na sličnim sporazumima sa Italijom, Španijom, Grčkom i Danskom. Bošnjačka stranka je u svojoj političkoj istoriji više puta birala principe ispred funkcija, uključujući odluku da ne uđe u određene vlade, pa čak i odbijanje funkcije premijera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade"> <figcaption>Vlada Crne Gore(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  <h2>Crvene linije ostanka u Vladi</h2> Portal ETV: Šta je za Vas crvena linija zbog koje biste napustili Vladu? IBRAHIMOVIĆ: Crvena linija za mene je svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore. Moj mandat nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi. Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći. <h2>Odnosi sa Turskom i bezbjednosni izazovi</h2> Portal ETV: Koliko su nemili događaji koji su prethodili uvođenju viza državljanima Turske prošle godine (vize su u međuvremenu ukinute) uticali na odnose Crne Gore i Turske i šta Vam turski predstavnici kažu na tu temu? Zbog čega su najviše zabrinuti? IBRAHIMOVIĆ: Krajnja namjera narativa koji su prethodili, te incidenata i nemilih scena kojima smo nakon toga svjedočili, bila je da se odnosi Crne Gore i Turske poremete na političkoj ravni. Ovaj zaključak temeljim na pažljivom analiziranju sinhronizovanih aktivnosti pojedinaca i grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u širem okruženju, koje su išle u pravcu kontinuiranog targetiranja turskih državljana koji borave u našoj državi. Kroz intenzivnu komunikaciju koju sam ostvario sa najvišim zvaničnicima Turske odmah nakon ovih događaja, detaljno sam objasnio prirodu ovih aktivnosti i njihov nimalo dobronamjeran krajnji cilj. I predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i moj kolega Hakan Fidan, sa kojima sam razgovarao u Istanbulu neposredno nakon ovih dešavanja, razumjeli su taj kontekst. Kao odgovorni lideri, koji predstavljaju značajnu partnersku državu u okviru NATO saveza i državu sa kojom smo, kroz decenije mukotrpnog rada, izgradili izuzetno razvijene odnose u mnogim oblastima, jako dobro su razumjeli o kakvim je aktivnostima bilo riječi. Ipak, uz sve razumijevanje ozbiljnosti situacije, prenijeli su zabrinutost za bezbjednost turskih državljana i njihove imovine u Crnoj Gori, uz nadu da će naše institucije ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju. Mišljenja sam da su naše službe bezbjednosti odgovorno pristupile ovom zadatku. Istovremeno, učinili smo sve što je bilo u domenu objektivnih mogućnosti da sačuvamo kvalitet naših bilateralnih odnosa, a opredjeljenje za naredni period je da, kroz intenziviranje dijaloga na najvišem nivou, te odnose dodatno unapređujemo i nadgrađujemo.

Miraš Dušević

Crvena linija Ervina Ibrahimovića: Napuštam Vladu ako se ugroze evropska budućnost, ustavni poredak i temeljni interesi Crne Gore

Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o osnivanju Agencije za željeznice.
Agencija će početi sa radom 7. januara 2026. godine, a sjedište će joj biti u Podgorici. 
Tog dana prestaće da postoji Uprava za željeznice, a novoosnovana Agencija preuzeće sve njene poslove, predmete, arhivu, dokumentaciju, prostorije, opremu, sredstva za rad, kao i ostala materijalna i nematerijalna dobra koja su do tada bila u njenom korišćenju.
Agencija za željeznice obavljaće poslove od javnog interesa iz oblasti željezničkog saobraćaja i imaće svojstvo pravnog lica, sa pravima i obavezama utvrđenim zakonom, ovom odlukom i Statutom.
Savjet Agencije imaće predsjednika i dva člana, dok će se unutrašnja organizacija i druga pitanja od značaja za rad ove ustanove urediti Statutom, kao i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
Do imenovanja direktora, Agenciju će predstavljati i zastupati predsjednik Savjeta Agencije.
T.K.

Uprava prestaje da postoji, Agencija za željeznice počinje sa radom 7. januara

Predsjednik Vlade Milojko Spajić razgovarao je danas u Davosu sa ministrom u Kabinetu premijera Bahreina Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom i tom prilikom je konstatovan potencijal za saradnju ekonomija dvije zemlje, posebno na polju nauke, inovacija, turizma. Nakon što je u novembru 2024. godine potpisan prvi Memorandum o saradnji između Crna Gore i Bahreina, prilikom posjete crnogorskog premijera ovoj zemlji, govorilo se o mogućim oblicima saradnje u ekonomiji, nauci i inovacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012208014_62041cdf4482c4508993617ee17df8af37e7c42cd1c4e41c998ec7cfb08450d6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012208014_62041cdf4482c4508993617ee17df8af37e7c42cd1c4e41c998ec7cfb08450d6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  - Ministri u Kabinetu predsjednika Vlade Bahreina pohvalili su vođstvo premijera Spajića, ističući potencijal za saranju ekonomija dvije zemlje, posebno na polju nauke, inovacija, turizma - navedeno je u saopštenju Vlade. Tokom sastanka akcentovana je potreba obuka i razvijanja vještina u sve bržim promjenama na tržištu rada, te uspjeh državne institucije Bahreina Tamkeen u toj oblasti.&nbsp; - Ta iskustva i znanja, kako je ocijenjeno, mogu se koristiti kroz programe koje realizuje RESP-a u Crnoj Gori - poručili su iz Vlade.

Spajić sa zvaničnicima Bahreina: Potencijal za saradnju dvije zemlje, posebno u nauci, inovacijama i turizmu

Kvalitet vazduha u Pljevljima jutros je ocijenjen kao loš, pokazuju podaci sa mjernog mjesta Gagovića imanje. Prema mjerenjima za period od 5 do 6 sati, koncentracija PM2.5 čestica iznosila je 90,2 mikrograma po kubnom metru, što ukazuje na povećano zagađenje vazduha. Upozoravaju da ovakav nivo zagađenja može imati negativan uticaj na zdravlje svih građana, dok su posebno ugrožene osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca, kod kojih se mogu javiti ozbiljniji zdravstveni problemi. Pored PM2.5 čestica, zabilježene su i povišene vrijednosti ostalih zagađivača. Koncentracija PM10 čestica iznosila je 103,9 mikrograma po kubnom metru, sumpor-dioksida 75,5 mikrograma, dok je nivo azot-dioksida izmjeren na 40,1 mikrogram po kubnom metru. Koncentracija ugljen-monoksida iznosila je 1,95 miligrama po kubnom metru, dok vrijednost ozona nije bila prikazana. Podaci o istoriji mjerenja za prethodnih osam sati pokazuju da je zagađenje vazduha bilo izraženo tokom većeg dijela noći, uz blago smanjenje vrijednosti u jutarnjim satima. Kvalitet vazduha po opštinama:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012208010_afdfe71e253631bed48ab632b0f0f66012b30780a9952bdcd8dda393ec98c316.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012208010_afdfe71e253631bed48ab632b0f0f66012b30780a9952bdcd8dda393ec98c316" data-rendition-name="original" width="242" height="458" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha"></figure>

Kvalitet vazduha u Pljevljima loš

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze.
- Želimo sve, želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu, imaju moć, jer tako nikada nećemo imati problem. Ovo je najveći odbor ikada sastavljen - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje televiziji CNN zašto je pozvao Putina.
Tramp je priznao da u pozivima za priključenje Odboru ima kontroverznih odluka.
- Da, imam neke kontroverzne ljude u Odboru, ali to su ljudi koji obavljaju posao. Dakle, pozvan je i Putin i prihvatio je - rekao je Tramp.
Na jučerašnjem sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije Putin nije potvrdio da će se Rusija pridružiti Odboru za mir, ali je rekao da će Ministarstvo spoljnih poslova „proučiti dokumenta“ i „konsultovati se sa strateškim partnerima“, nakon čega će donijeti odluku.
Istakao je da je Rusija spremna da, i prije nego što donese odluku, uplati Odboru milijardu dolara iz ruske imovine zamrznute u SAD.

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Na putevima Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama na sjeveru ima snijega i susnježice.
Oni su upozorili da je zbog jutarnje magle vidljivost smanjena po kotlinama i da na putevima ima sitnijih odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.&nbsp;
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Tag: vlada-crne-gore