Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i uputila ga Skupštini na razmatranje. Po novim kriterijumima, jedno izvršiteljsko mjesto se predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000.
Prijedlog je usvojen na sjednici Vlade 10. decembra, a u skupštinskoj proceduri predstavljaće ga ministar pravde Bojan Božović i generalni direktor Direktorata za pravosuđe Momir Jauković.
Predloženim zakonom proširuje se nadležnost javnih izvršitelja, koji će ubuduće sprovoditi izvršenja i na osnovu isprava Upravnog, viših, Apelacionog i Vrhovnog suda Crne Gore, kao i Centra za alternativno rješavanje sporova.
Mijenjaju se i kriterijumi za određivanje broja mjesta javnih izvršitelja, pa se jedno izvršiteljsko mjesto predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000, uz mogućnost smanjenja broja mjesta u slučaju manjeg broja predmeta.
Zakon uvodi strože uslove za imenovanje, uključujući zabranu imenovanja lica protiv kojih se vodi krivični postupak za djela koja ih čine nedostojnim, kao i onih kojima je kao advokatima izrečena mjera brisanja iz imenika.
Predviđeno je elektronsko vođenje upisnika i evidencija o predmetima, obavezan svakodnevni unos podataka o finansijskim transakcijama, kao i jačanje disciplinske odgovornosti kroz uvođenje disciplinskog tužioca.
Cilj zakona je unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu javnih izvršitelja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedan izvršitelj na 15.000 stanovnika

The Government of Montenegro has lifted the visa regime for citizens of the Republic of Turkey, while visas will be introduced for citizens of Azerbaijan as of January 15th.
As announced by the Government, the permitted stay for Turkish citizens has been reduced from 90 to 30 days as a measure to prevent illegal migration. In the event of an assessment of security risks, the Government stated that the visa regime may be reintroduced.
The goal, according to the Government, is harmonization with the visa policy of the European Union.
- On December 23rd of 2025, in accordance with Article 10 of the Regulation on the Government, without holding a session and based on the obtained consent of the majority of Government members, the Government of Montenegro adopted a Regulation amending the Regulation on the Visa Regime, which lifts the temporary suspension of the visa-free regime for citizens of the Republic of Turkey, while reducing the permitted stay from 90 days to 30 as a measure to prevent illegal migration, and with the aim of harmonizing with the visa policy of the European Union - the Government’s statement says.
The material considered by the Government today states that cooperation with the Turkish authorities has been improved, along with the implementation of enhanced security and migration checks.
As emphasized in the material, a more restrictive visa and migration policy is being applied with the aim of preventing illegal migration and strengthening control over the entry and stay of foreign nationals.
Members of the Government noted that the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate have carried out all activities envisaged by the conclusions of the National Security Council related to illegal migration.
- Additionally, the decision represents part of a broader package of measures to align the visa policy with the European Union, which also includes adjusting the visa policy in relation to third countries, in this case Azerbaijan, which will be aligned by January 15th - the Government announced.
With the aim of fulfilling obligations related to EU membership, the Government announced that in the coming period it will continue activities toward full alignment with the visa policy of the European Union.
The Government of Montenegro temporarily suspended the visa-free regime for Turkish citizens on October 27th, following an incident in the Podgorica neighborhood of Zabjelo, when a Montenegrin citizen was attacked and sustained minor bodily injuries by a group of foreigners.
In a police operation, one Turkish and one Azerbaijani citizen were initially arrested as suspects, however, several days later they were released from detention after it was determined that they had not participated in the attack.
Their defense was confirmed by video surveillance footage, which established that they were in their homes during the incident, and they were therefore released at the proposal of the Higher State Prosecutor’s Office.
Subsequently, two Azerbaijani citizens were arrested in connection with the events in Zabjelo.
On November 1st, Montenegrin police arrested Azerbaijani citizens J. M. (45) and E. M. (33), who were being sought in connection with a criminal offense committed on October 26th, half an hour after midnight, in the Podgorica neighborhood of Zabjelo.
At the time, the Police Directorate stated that the Turkish citizens who had previously been arrested were processed and detained exclusively on the basis of statements from the injured parties, as well as direct identification of the suspects, whom the injured parties recognized.

1250x600

1084x550

Visas lifted for Turkey, introduced for Azerbaijan as of January 15th

Vlada Crne Gore ukinula je vizni režim za državljane Republike Turske, a od 15. januara biće uveden državljanima Azerbejdžana.
Kako je saopšteno iz Vlade, dozvoljeni boravak državljanima Turske smanjen je sa 90 na 30 dana kao mjera preveniranja nelegalnih migracija. U slučaju procjene bezbjednosnih rizika, u Vladi kažu da se vizni režim ponovo može uvesti.
Cilj je, kako je saopšteno iz Vlade, usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije.
- Vlada Crne Gore je 23. decembra 2025. godine u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Republike Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije - navedeno je u saopštenju Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Kako je naglašeno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana.&nbsp;
Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija.
- Takođe, Odluka predstavlja dio šireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara - navedeno je u saopštenju Vlade.
U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU, u Vladi poručuju da će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju sa viznom politikom Evropske unije.
Vlada Crne Gore ukinula je privremeno bezvizni režim za turske državljane 27. oktobra, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo dan ranije, kada je crnogorskog državljanina napala i nanijela mu lakše tjelesne povrede grupa stranaca.
U policijskoj akciji prvo su uhapšeni jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin kao osumnjičeni, međutim, nekoliko dana kasnije oni su pušteni iz pritvora jer je utvrđeno da nisu učestvovali u napadu.&nbsp;
Njihova odbrana potvrđena je snimcima sa video nadzora kojima je utvrđeno da su tokom incidenta bili u svom smještaju, pa su, na prijedlog Višeg tužilaštva, oslobođeni.
Nakon toga uhapšena su dvojica Azerbejdžanaca u vezi sa dešavanjima na Zabjelu.
Crnogorska policija je 1. novembra uhapsila državljane Azerbejdžana J. M. (45) i E. M. (33) za kojima se tragalo zbog krivičnog djela koje je izvršeno 26. oktobra pola sata iza ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo.
Iz Uprave policije tada su rekli da su turski državljani koji su prethodno uhapšeni isključivo procesuirani i uhapšeni na osnovu izjava oštećenih, kao i direktnim prepoznavanjem osumnjičenih koje su prepoznali oštećeni.

Ukinute vize Turskoj, uvode se Azerbejdžanu od 15. januara

Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Nevladina organizacija „Kuća životinja“ zakazala je za danas u 17 sati, ispred zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, mirni protest zbog teškog zlostavljanja životinja i ozbiljnih propusta institucija u zaštiti javne bezbjednosti.
Iz ove NVO navode da je javno okupljanje uredno prijavljeno nadležnim institucijama i da će protest biti miran, dostojanstven i organizovan u skladu sa zakonom.
- Cilj okupljanja je da se javno ukaže na neprihvatljivo nasilje nad životinjama, ali i na izostanak adekvatne i odgovorne reakcije nadležnih organa - naveli su organizatori.
Organizatori poručuju da su njihovi zahtjevi jasni - hitna reakcija institucija i utvrđivanje odgovornosti za počinjeno nasilje nad životinjama. Posebno se ukazuje na slučaj ruskog državljanina koji je, uprkos ozbiljnosti djela, pušten da se brani sa slobode, što, kako navode, dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije sistema.
Protest organizuju NVO „Kuća životinja“, Daliborka Rešetar, Milica Leković i Nikola Jočić, uz poruku da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano.
- Tišina je saučesništvo - poručili su organizatori.

„Tišina je saučesništvo“: Protest zbog zlostavljanja životinja ispred Vlade u 17 sati

Zatvaranjem poglavlja 13 državi Crnoj Gori je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13 - poručio je predstavnik ribara Marko Kise.
On pita da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar.
- Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”... Razlog je što Vlada Crne Gore i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem - naveo je Kise.
Ribari, kaže on, misle da nije to samo neznanje nego da ga njihovi problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi.
- O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022. godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 8.9.2025. Uz prisustvo mnogobronih medija. Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade - naveo je Kise.
Njega, kaže, to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu.
- Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.1.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković. Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara - naveo je Kise.
Očito, cijeni on, da i Brisel to uopšte nije briga.
- EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU. Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru - naglasio je Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je, smatra on, pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju.
- I da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje - dodao je Kise.
Na sastanku 19.1.2026. očekuju, kaže, da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. 
- Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima. Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara - poručio je Kise.

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

Vlada Crne Gore donijela je odluku o preusmjeravanju 6,7 miliona eura koje su "ušteđeli" Fonda za zdravstveno osiguranje, Skupština Crne Gore, Sudski savjet, Ministarstvo sporta i mladih, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako se navodi u dokumentu Ministarstva finansija, preusmjeravanje se vrši u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji Vladi omogućava da, uz saglasnost, preusmjeri do 10 odsto ukupno planiranih sredstava potrošačkih jedinica.
Na osnovu analize izvršenja budžeta i raspoloživih sredstava do kraja godine, utvrđene su uštede kod više institucija, iz kojih će sredstva biti preusmjerena. Najveći iznos biće preusmjeren iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - 2.817.326,95 eura.
Značajna sredstva biće obezbijeđena i iz budžeta Skupštine Crne Gore – 1,3 miliona eura, kao i Sudskog savjeta, iz kojeg će biti preusmjereno milion eura.&nbsp;
Iz budžeta Ministarstva sporta i mladih planirano je preusmjeravanje 488.000 eura, dok će iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja biti preusmjereno 1,11 miliona eura. Najmanji iznos, 12.251,85 eura, dolazi iz budžeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Preusmjerena sredstva biće evidentirana na potrošačkoj jedinici Ministarstva finansija, kroz program Rezerva i aktivnosti Upravljanje sredstvima rezerve, u skladu sa dostavljenim specifikacijama potrošačkih jedinica.
Zaključkom Vlade zaduženo je Ministarstvo finansija da sprovede preusmjeravanje sredstava u navedenom iznosu, čime bi se obezbijedilo redovno izvršavanje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

Vlada je donijela Uredbu o bližem načinu uništenja robe, prodaje robe i ustupanja robe državi kojom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države.
Iz Vlade je saopšteno da je, u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora značajno unaprijedila svoj pravni i institucionalni okvir, dok su države članice EU razvile moderne mehanizme za transparentno i digitalno raspolaganje robom pod carinskim nadzorom (npr. javne elektronske licitacije, centralne evidencije, standardizovani obrasci). 
S obzirom na to da postojeća Uredba ne prepoznaje ove elemente, ona je postala pravno i tehnički zastarjela i više ne odgovara savremenim zahtjevima carinskog poslovanja. 
- Usvajanjem novog Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe, koja će na bliži način propisati uslove za raspolaganje sa carinskom robom, uključujući prodaju, ustupanje robe i uništenje. Donošenje uredbe predstavlja obavezu koja je predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu. Navedenom Uredbom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države - navedeno je u saopštenju Vlade.
Opšti cilj propisa je, kako je navedeno, da se kroz jasno definisane procedure, standardizovane obrasce i uspostavljanje centralne evidencije omogući efikasno, odgovorno i transparentno upravljanje carinskom robom, uz istovremeno smanjenje administrativnih troškova i rizika. 
- Uredbom se uvode nove, modernizovane procedure koje omogućavaju: jedinstven način postupanja svih carinarnica, kroz standardizaciju obrazaca i koraka postupka; digitalizaciju ključnih procesa (centralna elektronska evidencija, mogućnost sprovođenja elektronskih javnih licitacija); povećanje transparentnosti i konkurentnosti u postupcima prodaje; skraćenje vremena skladištenja; preciznije definisanje kriterijuma i nadležnosti za besplatno ustupanje i uništenje robe i mogućnost neposredne prodaje u posebnim i hitnim slučajevima uz jasne uslove i kontrolne mehanizme - navodi se u saopštenju.
Predmetnom Uredbom upotpuniće se carinski normativni okvir na način što će se omogućiti da se nacionalna carinska pravila i postupci usaglase sa evropskim, u pogledu transparentnosti, efikasnosti i digitalne transformacije u postupcima raspolaganja robom pod carinskim nadzorom. 
- Primjenom ovog propisa stvaraju se preduslovi za postepenu digitalizaciju postupaka i bolju fiskalnu kontrolu, kao i za izgradnju centralne baze podataka o količinama, vrstama i statusu robe, čime se obezbjeđuje racionalnije planiranje i izvještavanje Uprave carina - poručeno je u Vladinom saopštenju.

Kraj zastarjelim procedurama: Vlada uvodi moderan sistem raspolaganja carinskom robom

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Savjet za odbranu i bezbjednost razmatraće danas izvještaj o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG) za prošlu godinu, kao i prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske u međunarodnim vježbama i obukama naredne godine.
Na sjednici, koju je zakazao predsjednik Jakov Milatović, članovi Savjeta razmoriće i Izvještaj o učešću pripadnika VCG u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga za prošlu godinu.&nbsp;
- Na sjednici će biti razmotren Prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.godini - navodi se u saopštenju.
Savjet će, kako su dodali, razmatrati predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, i unapređenjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Danas sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Iz štampe je izašao 54. broj Komune sa bogatim programskim sadržajem o mostovima Podgorice kao najmarkatnijim tačkama, najvidljivijim i najprepoznatijim toposima oko kojih je sabiralište svega identitetskog. Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom mr Željka Rutovića u kojem ističe da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice, hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada. U ovom posebnom tematskom broju posvećenom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andrića o simbolici mostova sa naslovom ,,Modtovi-vredniji od kuća, svetiji od hramova “u kojem poznati Nobelovac objašnjava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i država…i kao mjestom gdje se prepliću životi i događaji. Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj baštini i nasljeđu Podgorice dr Goran Sekulović piše o mostovima Podgorice kao njenom istorijskom bilu u tekstu pod naslovom ,,Simbolička i kulturna okosnica bića grada“koji,,predstavljaju srž mogućeg i već realno prisutnog poduhvata da se cijeli prostor Morače i Ribnice dovede u odgovarajući sklad sa prirodnim, kulturnim i istorijskim obilježjima, vertikalama i velikanima Podgorice” Dr Marko Gošović sa Univerziteta Donja Gorica ekskluzivno za ovaj broj Komune ustupio je dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi-građevine i zvuk” u kojem ističe da ,,u Crnoj Gori postoji mnogo mostova koji danas predstavljaju istorijske spomenike i dio su zaštićene kulturne baštine, a da se zvuk razmatra kao neodvojiva komponenta vizuelnog profila mostova koji podrazumijevaju prirodnu komponentu zvuka…” Najnovija Komuna donosi i tekst Slobodana Čukića o nepoznatim detaljima o gradnji znamenitog mosta na Morači sa naslovom ,,Ko je započeo, a ko dovršio Vezirov most”, kao i tekst Danila Burzana o gradskim mostovima &nbsp;pod naslovom ,,Od Mostine do Milenijuma”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Poznati podgorički hroničar Abdulah Bato Abdić piše o istoriji gradnje mostova u Podgorici čija funkcionalnost nikada nije išla na uštrb njihove estetske vrijednosti i oni, kako on tvrdi, imaju itekako značajno mjesto u ukupnom razvoju jednog naroda i sredine u tekstovima sa naslovom ,, Simbioza prirode i estetike graditelja“ i ,, Tabački most -nukleus razvoja Tabahane”. O jednom od najljepših sačuvanih mostova: starom mostu na ušću Ribnice u Moraču piše Ivan Kern u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice” u kojem ističe ,,da se arhitektonskim skladom i materijalizacijom u kamenu, ovaj most uklopio u prirodni okvir i odavno postao integralni dio Podgorice”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90" data-rendition-name="original" width="524" height="640" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  U ovom broju Komune o mostovima kao iskonskoj potrebi koja mijenja, poboljšava i olakšava živote onim koji ih koriste &nbsp;publikovan je tekst &nbsp;graditelja, neimara i &nbsp;poznatog i neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Zlatka Vujotića sa naslovom ,,Približavaju obale, ali i ljude” koji kaže da su mnoga mjesta dobijala nazive po mostovima i kao takva ostala su do danas opisana i oslikana od mnogih umjetnika… Najnovija Komuna donosi tekst Stojana Stamenića o ključnom projektu petoljetke i poduhvatu dvjesta pedeset trudbenika koji su gradili most Blaža Jovanovića ,, koji &nbsp;je bitniji od ideološke svijesti i ispravnosti vremena kada je most nastajao i predstavlja lako prepoznatljiv osjećaj za svoj grad i sugrađane”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182" data-rendition-name="original" width="2000" height="1323" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Dražen Drašković piše o mostu “Moračica”, simbolu moderne i graditeljske Crne Gore koji predstavlja najviši most na prostorima bivše Jugoslavije u tekstu pod naslovom ,,Most zastave i crnogorskog ponosa”. Hroničar graditeljstva u Crnoj Gori, novinar i publicista Velizar Radonjić u tekstu sa naslovom ,,Meštri od mostova “piše o prvim graditeljima cesta i mostova, imenima inžinjera koji su ih projektovali i gradili &nbsp;uz naglasak da je čuvanje od zaborava civilizacijski dug i obaveza uz podsjećanje da su to ljudi čiji vidici sežu daleko ispred njih, a ono što izgrade traje dugo poslije njih. On &nbsp;takođe u ovom posebnom broju Komune posvećenom podgoričkim mostovima &nbsp;sa serijalom pod naslovom ,, Vrijedna dobra-dobra koja traju“ u više objavljenih tekstova sa velikim brojem rariretnih i vrijednih fotografija nabrojio je &nbsp;sve mostove na području Glavnog grada, dao njihove karakteristike &nbsp;i podsjetio na njihovo postojanje, a istovremeno opominje zbog nebrige i podstiče na uspostavljanje višeg nivoa institucionalne zaštite mostova i istovremeno poziva i proziva da se stane u odbranu graditeljske baštine kao najvećeg i najvrednijeg dijela ukupne kulturne baštine Crne Gore. Ovo izdanje je štampano uz sufinasiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture , a i ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Vojislav Bulatović.

Najnoviji broj Komune posvećen mostovima u Podgorici

Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više zajedničkih, pozitivnih i perspektivnih tema saradnje, poručeno je na sastanku potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom.&nbsp;
Nurković je Kalkavana primio u oproštajnu posjetu, tokom koje su sagovornici sumirali rezultate dosadašnje saradnje i potvrdili tradicionalno dobre, prijateljske i partnerske odnose dvije države.
Tokom susreta ocijenjeno je da je mandat ambasadora Kalkavana bio obilježen snaženjem političkog dijaloga, unapređenjem ekonomske saradnje i produbljivanjem međusobnog povjerenja između Crne Gore i Republike Turske.&nbsp;
Ambasador je istakao da iz Crne Gore odlazi sa najljepšim uspomenama, stečenim prijateljstvima i uvjerenjem da Crna Gora u Turskoj ima iskrenog i pouzdanog prijatelja.
Posebna pažnja posvećena je nedavno otvorenom pitanju uvođenja viznog režima za državljane Turske, koje je, kako je naglašeno, imalo izražene ekonomske posljedice po Crnu Goru.
- Ambasador Kalkavan je više puta istakao konstruktivnu ulogu potpredsjednika Skupštine, koji je na odgovoran i argumentovan način ukazivao na negativne efekte ove odluke, posebno u domenu ekonomije, turizma i investicija, ali i na potrebu značaja očuvanja dobrih odnosa dvije države - navedeno je u saopštenju državnog parlamenta.
Ambasador je izrazio zahvalnost Nurkoviću na njegovom ličnom angažmanu i doprinosu u rješavanju ovog pitanja.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da odnosi Crne Gore i Turske imaju čvrste temelje u političkoj, ekonomskoj, humanitarnoj i bezbjednosnoj saradnji, te da dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da su obje države saveznice u NATO-u.&nbsp;
Posebno je naglašena kontinuirana i snažna podrška Republike Turske evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije.
- Na kraju susreta, potvrđena je zajednička opredijeljenost da se i u budućnosti nastavi njegovanje prijateljskih odnosa, uz uvjerenje da će se saradnja dvije zemlje dodatno produbljivati na obostranu korist građana Crne Gore i Republike Turske - poručeno je u saopštenju Skupštine.

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Tag: vlada-crne-gore