Ako Crna Gora želi članstvo u Evropskoj uniji i ratifikaciju pristupnog ugovora, nova vlada nakon 2027. godine, ili formirana poslije eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora, mora biti sastavljena od prozapadnih političkih partija, poručio je u emisiji "24 sata" na TV E izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović, navodeći da je ovo šansa za opoziciju da ojača podršku i bude dio nove vlasti,
Vujović je konstatovao da vladajuća većina u Podgorici više ne postoji, zbog čega lokalna vlast nema puni legitimitet. Taj legitimitet, dodaje on, mogao bi biti obezbijeđen jedino ukoliko neka druga politička partija pruži podršku većini.
On smatra da jedna od opcija lokalne vlasti u Podgorici može biti i odlaganje rješavanja političke krize, s ciljem uvođenja prinudne uprave, kako bi se, na taj način, dočekali izbori planirani za jun 2027. godine.
- Kako sad stvari stoje, ne postoji interes opozicije u ovom trenutku da se ide na vanredne izbore u Podgorici. Veoma je važno objasniti građanima da postoji razlika između parlamentarnih i lokalnih izbora, a ukoliko bi se održali vanredni lokalni izbori za Podgoricu onda bi mandat novog lokalnog parlamenta i eventualno novog gradonačelnika trajao samo do juna 2027. godine, a ne punih četiri godine. To znači da ne postoji dovoljno motivacije ni opozicionim partijama da potroše velike resurse i da uđu u bitku sa vladajućim partijama za Podgoricu, a da mandat nove vlasti traje samo godinu dana. Tako da je logika "izazivanja" lokalnih izbora na lokalnom nivou različita od one na nacionalnom. Ukoliko bi došlo do vanrednih izbora na nacionalnom nivou i bila formirana neka nova vlast, ona bi imala mandat pune četiri godine - rekao je Vujović.
On podsjeća da je veliki broj partija koje imaju imaju ucjenjivački kapacitet, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička stabilnost do završetka pregovora i ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. 
- Nama treba, ipak, vlada koja neće biti stalno ucjenjivana kao što je slučaj sa aktuelnom i prethodnom, u kojoj će se ključne partije okupiti oko svojih programskih, vrijednosnih odrednica i sprovesti ono što je najvažnije za Crnu Goru - a to je članstvo u EU - poručio je Vujović.
<h2>Zahtjevi DNP-a pritisak na NSD i SNP</h2>
Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Vujović je rekao da cilj te stranke nije promjena nacionalnih simbola jer su svjesni, kako kaže, da njihovo ostvarivanje nije moguće očekivati u datom trenutku. Inicijativa o ustavnim izmjenama je, smatra Vujović, pritisak na ostale političke partije, poput Nove srpske demokratije (NSD) i Socijalističke narodne partije (SNP) da napuste vlast i da se, kako tvrdi, ostvari plan zvaničnog Beograda o izazivanju vanrednih parlamentarnih izbora, ne bi li se spriječilo okončanje pregovora sa EU. 
On je stava da Nova srpska demokratija nema stabilnost kakvu bi trebalo da ima državotvorna partija, te da je ona pod velikim uticajem birača koji su podložni porukama Srpske pravoslavne crkve, predsjednika Srbije i medijima iz te zemlje.
- Za razliku od NSD koja je bliža taktiziranju i ostanku uz vlast, DNP smatra da nema alternative rušenju ove Vlade i sprječavanju okončanja pregovora. To je, ipak, za Srbiju i zvanični Beograd mnogo važnije - spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije nego nekoliko mjeseci više biti u Vladi i crpiti određene resurse. To je jedan dio priče. Drugi je, ako već ne mogu izvršiti pritisak na Mandića, onda će makar kapitalizovati nezadovoljstvo takvim ponašanjem. NSD je u srpskim medijima označena kao partije koje su zbog fotelja odustale od programskih ciljeva i to je kampanja koja traje i koja će trajati sve dok oni ne dođu u istu ravan ponašanja kao što je to slučaj sa Kneževićevom partijom. To je disciplinovanje i ukoliko bi, eventualno, Mandić ostao u smjeru podrške Vladi i ne otkaže poslušnost, onda će rejting NSD da značajno padne - naglasio je Vujović.
Smatra da je za Andriju Mandića bolje da ne rizikuje i pridruži se Milanu Kneževiću i tako pokuša sačuvati svoje biračko tijelo. U protivnom rizikuje da bude marginalizovan sa opadajućim rejtingom.
Dodaje i da je nabolji scenario bio koalicija NSD-a i DNP-a, jer su imali sinergetski efekat. Ukoliko bi se razišli došli bi, smatra Vujović, do okupljanja prosrpskih partija pod vođstvom "favorizovanog Kneževića" i on bi bio novi lider srpskog bloka u Crnoj Gori.
- To bi značilo da bi Knežević tražio da bude na čelu tog bloka, ili ključni akter. On je u potpunosti usaglašen sa predsjednikom Vučićem, za razliku od Mandića koji je nekad spreman na kalkulacije slične Miloradu Dodiku. Toga kod Kneževića nema, on ima jasan stav - ono što kaže zvanični Beograd to ćemo sprovesti bez pogovora i tačka - rekao je Vujović.
<h2>Demokrate u najtežoj poziciji</h2>
Vujović ocjenjuje da će se na narednim izborima ključna bitka voditi oko srpskog biračkog tijela, a u najtežoj poziciji će, smatra, biti Demokrate.
- Rezultati koje su ostvarili ministri iz redova Demokrata su veoma loši. Zbog njihovih neodgovaraćih poteza vodi se jaka negativna kampanja kojoj oni ne mogu da odgovore zbog istrajavanja da nijesu napravili nikad grešku. Mandić može, ukoliko bude insistirao da pravi neku umjereniju srpsku koaliciju, da uzme njihov dio biračkog tijela. Sa druge strane, na pomolu mogu biti neke nove koalicije, da Bečić i umjereni Mandić budu budu kontrateža okupljanju oko Kneževića - ocjenjuje Vujović.
Prema njegovom mišljenju, svima njima će biti meta Pokret Evropa sad, koji može ostvariti značajan rezultat, ali ne kao na prethodnim parlamentarnim izborima.
- Taj rezultati bi se kretao od 15 do 20 procenata, ukoliko bi PES doveo do okončanja pregovora i isporučio konkretne rezultate infrastrukturnog karaktera. Najveći dio vladajuće većine sve radi da spriječi, ne samo članstvo, već i određene rezultate PES-a - kazao je Vujović.
On je stava da je premijer Milojko Spajić prijatno iznenadio istrajnošću i čvrstinom odnosa prema Kneževiću.
- Nadam se da će to nastaviti i po dubini i u odnosima sa nekim drugim koalicionim partnerima - istakao je Vujović.
Ukazuje na veoma lošu poziciju Demokrata, ocjenjujući da će ići ka daljem padu i političkoj marginalizaciji ukoliko nastave sa istom praksom.
- Sve svoje šanse su stavili u jednu košaricu - bezbjednosni sektor gdje nema rezultata. Tu se očekuje oštra borba - kazao je on.
Sa druge strane, smatra da je opozicija uspjela da se sačuva od sukoba.
- Nemate nijedan brutalni sukob unutar opozicije. Oni imaju stabilne rejtinge sa određenim mogućnošću rasta i eventualno privlačenjem nezadovoljnih birača koji su se, zbog haotičnih odnosa unutar većine, zasitili. To je šansa opoziciji da zaprijeti rezultatom u Podgorici i da dođe u poziciju da se ne može izbjeći u formiranju neke nove prozapadne i proevropske vlade - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF6HCeO0Mwgs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Vlada Crne Gore ponizilia je penzionere najavljenim povećenjem penzija od svega 0,38 odsto, poručio je poslanik GP URA Zoran Mikić.
- Juče je zvanično potvrđeno da su penzije u Crnoj Gori povećane za mizernih 0,38 odsto. To znači da će, umjesto stvarne, dostojanstvene i realne korekcije primanja naših najstarijih sugrađana oni dobiti 1.74 eura više mjesečno nego što su imali do sada. Prema tome, dok inflacija, rast troškova života, rast cijena hrane i ljekova ne prestaju da obezvrijeđuju svaki euro njihove teško zarađene penzije Vlada nastavlja sa svojom paf-paf politikom- kazao je Mikić.
Podsjeća da su iz Vlade prvo obećali da će penzije biti drastično povećane.
- Kada smo sada došli u situaciju da to obećanje i ispune za penzionere su opredijelili mrvice sa stola- ističe Mikić.
On je poručio da je ovolikim povećanjem Vlada ponizila ljude koji su radili čitav život i koji danas jedva sastavljaju kraj sa krajem. On je dodao da umjesto da penzioneri osjete plodove svog rada i dostojanstveno žive u starosti, Vlada sa ovakvim povećanjima još jednom pokazuje da Crna Gora nije država socijalne pravde.
- Upravo su penzioneri temelj naših porodica i zajednica - oni ljudi koji su čitav svoj život ugradili u ovu državu i njenu izgradnju. Fond PIO, Vlada i Ministarstvo finansija moraju pod hitno preispitati ovu odluku, a povećanje penzija mora pratiti realan rast troškova života- zaključio je Mikić.

Mikić: Vlada ponizila penzionere povećanjem penzija za 0,38 odsto

Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul> <li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li> <li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li> <li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li> <li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li> <li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li> <li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li> </ul> AERODROM TIVAT: <ul> <li>Pomjeranje praga 14;</li> <li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li> </ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "> </figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"> </figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predstavlja jasan i operativan putokaz za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, čime Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova.
Oni ističu da se ovim strateškim dokumentom precizno definiše dinamika donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških akata, u potpunosti komplementarno sa planom Vlade za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješnu finalizaciju pregovora sa Evropskom unijom.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da Program pristupanja 2026–2027 potvrđuje spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora sa jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
- Ovo je godina u kojoj ulazimo u završnicu pregovora, sa jasnim planom, realnim rokovima i punom institucionalnom odgovornošću. Institucije svoj dio posla shvataju odgovorno što nam daje osnov za realan optimizam da će reforme u 2026. godini biti sprovedene po planu i dovesti do uspješnog završetka pregovora - poručila je Gorčević.
Program pristupanja, kako su kazali iz MEP-a, obuhvata ukupno 581 akt u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja, od čega je planirano donošenje 77 strateških dokumenata i 504 akta u dijelu zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Imajući u vidu cilj Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, najveći dio obaveza planiran je u tekućoj godini. Tako je u 2026. godini predviđeno donošenje 495 akata, od čega 67 strateških dokumenata, 119 zakona i 309 podzakonskih akata, dok je za 2027. godinu planirano ukupno 86 obaveza - navode u saopštenju.
Gorčević je naglasila da Program pristupanja jasno razdvaja ključne obaveze koje vode ka zatvaranju poglavlja od kontinuiranog procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
- Program pristupanja nije samo tehnički dokument - on je politička mapa puta za posljednju godinu pregovora. Fokusirali smo se na obaveze koje su direktno vezane za ispunjenje završnih mjerila, jer je naš cilj jasan: zatvaranje poglavlja do kraja ove godine i pripremanje Crne Gore za članstvo - istakla je Gorčević.
Obaveze koje se odnose na zatvaranje pregovaračkih poglavlja planirane su za realizaciju u prva dva kvartala 2026. godine, ističe se u saopštenju. Najveći broj obaveza planiran je u šest pregovaračkih poglavlja: Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza), Poglavlje 14 – Saobraćajna politika (75), Poglavlje 1 – Sloboda kretanja robe (71), Poglavlje 13 – Ribarstvo (55), Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37) i Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28).
Institucije sa najvećim brojem planiranih akata su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo zdravlja.
- Usvajanjem Programa pristupanja 2026–2027, Crna Gora potvrđuje političku odlučnost i administrativnu spremnost da u posljednjoj fazi pregovora ostvari ključni strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u saopštenju.

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici, održanoj 30. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi i uz saglasnost većine članova, donijela Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, kao i Ažurirani akcioni plan za pristupanje Crne Gore EURES mreži za period od drugog kvartala 2025. do prvog kvartala 2028. godine.
Kako je saopšteno, Program pristupanja EU za 2026–2027 izrađen je imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa i potrebu daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Iz Ministarstva evropskih poslova, koje koordinira proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, navode da novi program predviđa usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa evropskim propisima usvojenim u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025. godine, u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja.
Usvajanjem ovih dokumenata, Vlada je potvrdila opredijeljenost za nastavak reformi i intenziviranje aktivnosti na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Opširnije o odlukama <a href="https://www.gov.me/dokumenta/e7a3bc57-b3bc-4e81-b1f2-58d9026a57f6" target="_blank">OVDJE.</a>

Vlada usvojila Program pristupanja EU za period 2026–2027 i novi Akcioni plan za EURES mrežu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Vlada ne smije izbjegavati odgovornost po ključnim društvenim i političkim pitanjima, ocjenjujući da je u crnogorskoj politici sve prisutniji trend bjekstva od donošenja odluka i preuzimanja posljedica.
Nakon predstavljanja publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, Milatović je odgovarao na pitanja novinara, osvrnuvši se na aktuelna dešavanja na političkoj sceni.
Komentarišući izlazak predstavnika DNP-a iz Vlade, predsjednik je kazao da ne želi da ulazi u političke ocjene tog poteza, ali je istakao da su njihovi zahtjevi, prema njegovom viđenju, ostali neispunjeni.
– Vidio sam da su predstavili određene zahtjeve, da oni nijesu ispunjeni i da su zbog toga odlučili da napuste Vladu. Smatram da je to politički principijelno, pod uslovom da će na neki drugi način nastaviti borbu za ciljeve za koje se zalažu. Pozivam sve političke aktere da budu dosljedni obećanjima datim građanima tokom izbornih kampanja – rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji u Glavnom gradu i mogućnosti uvođenja prinudne uprave usljed eventualnog izlaska odbornika DNP-a iz lokalne vlasti, predsjednik je naglasio da zakon jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.
– Izlazak pojedinih političkih subjekata iz vlasti ne znači automatski uvođenje prinudne uprave. Postoje zakonom definisani koraci i svi procesi moraju se odvijati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom – poručio je on.
Osvrćući se na pitanje jezika, Milatović je istakao da je riječ o legitimnoj političkoj temi, dodajući da nezauzimanje stava od strane Vlade po važnim društvenim pitanjima ne predstavlja dobru praksu.
– Vlada je, po Ustavu, nosilac politike i dužna je da preuzima odgovornost i za odluke koje donosi i za one koje izbjegava da donese. Čini mi se da u crnogorskoj politici ima previše bjekstva od odgovornosti, a tome svjedoče i dešavanja u bezbjednosnom sektoru – rekao je predsjednik.
Posebnu zabrinutost izrazio je povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, prvostepeno osuđenog kao vođe organizovane kriminalne grupe.
– Situacija u kojoj lice osuđeno za teško krivično djelo nestane bez jasnog objašnjenja i bez preuzimanja odgovornosti ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava i pravdu – ocijenio je Milatović.
On je poručio da odgovornost mora biti jasno utvrđena i saopštena javnosti.
– Predsjednik Vlade ima obavezu da kaže ko snosi odgovornost i da preduzme konkretne korake, uključujući smjene odgovornih. Građani Crne Gore očekuju jasan stav, odgovornost i odlučno djelovanje – zaključio je Milatović.

Milatović: Ne slijedi odmah prinudna uprava ali Vlada mora preuzeti odgovornost

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Vjera Ljuljđuraj

Anja Ivanović

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: vlada-crne-gore