Poslanici opozicije počeli su da ometaju sjednicu Skupštine vikom, a onda i ustali ispred govornice pošto je, nakon kolegijuma, parlamentarna većina odlučila da će ipak danas raspravljati o zakonima o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima koji su juče usvojeni na Vladi. - Ispoštovali smo sve što je opozicija tražila od mene. Ove dvije tačke su se našle na dnevnom redu 2. februara i moraju se završiti do 28. februara jer smo u vanrednom zasijedanju - rekla je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je ocijenio da joj je uručen vrući krompir jer na sjednicom ne presjedava predsjednik Skupštine Andrija Mandić nego ona. - Preuzimate odogovornost za sve što će se desiti u nastavku. Nema volje da obavimo raspravu u četiri-pet dana i da se upoznamo sa materijalima koje ste nam dostavili nakon što je sjednica počela - rekao je on. Podvukao je da samo brane svoje dostojanstvo. - Nijesmo krpe i nećete se prema nama tako odnositi. Možete odavde da nas izbacite - poručio je Nikolić. Popović je dala riječ ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, a poslanici opozicije su tada krenuli da ometaju sjednicu vikom. Ustali su iz poslaničkih klupa i stali ispred govornice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227120232_d72b0e7251c496ad7d03c2dc777b1da0b7809cfc0ae2970de6863abd6c89cf06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227120232_d72b0e7251c496ad7d03c2dc777b1da0b7809cfc0ae2970de6863abd6c89cf06" data-rendition-name="original" width="1118" height="591" loading="lazy" alt="sjednica"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Popović je zatim saopštila da su završili raspravu. Glasanje po svim tačkama dnevnog reda biće, kako je saopštila, večeras u 20 sati. - Sačekaćemo ministra pravde (Bojana Božovića) kako bi razmotrili zakon o ANB-u - dodala je ona i dala pauzu. Nakon toga je u parlament i stigao ministar Božović, ali poslanici opozicije ni njemu nijesu dozvolili da govori. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je ugasio njegov mikrofon.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227120256_c45301fb1859a83cbad265bfe6453a9784274754d826b9ac5ff5efd647ea134d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260227120256_c45301fb1859a83cbad265bfe6453a9784274754d826b9ac5ff5efd647ea134d" data-rendition-name="original" width="1151" height="567" loading="lazy" alt="Nikolić i Božović"> <figcaption>Nikolić i Božović, stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je zaključio raspravu i rekao da će se izjasniti naknadno. <h2>PONIŽENJE</h2> Prethodno je i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio da opozicija neće dozvoliti da se većina ophodi prema Skupštini i javnosti na ovako perfidan način. Dodao je da većina srozava institucije sistema, ponižava poslanike, ne opozicije, nego sam institut poslanika.&nbsp; - Jadno, bijedno i tužno. Suština svega je da su svi ovi zakoni bili na sjednici 3. februara, &nbsp;Danas je posljednji dan zasijedanja u vanrednom zasijedanju i juče oko dva sata dobijamo informaciju da će se raspravljati o zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima - kazao je Mugoša. Do početka današnje rasprave, naglasio je Mugoša, poslanici opozicije nijesu dobili amandmane na te zakone koji su juče usvojeni na Vladi. - Vi nas na kolegijumu lažete u oči. Političke razlike su legitimne, ali ovo su ljudski odnosi. Dogovorimo se neke stvari na kolegijumu, vi to ne poštujete. Ne poštujete vašu riječ. Na ovaj način raspravljati o ovakvim zakonima nećemo. Za tri dana je redovno zasijedanje, možemo se dogovoriti svakog dana u redovnom zasijedanju, ali ove perfidne igre i ovakvo ponašanje prema kolegama sa kojima se nešto dogovorite, ne možemo da dozvolimo - kazao je Mugoša. Nije želio da komentariše zakone dok ne bude rasprava o njima. - Ono što sam vidio od amandmana - oni su pravno nebulozni i nepismeni. Nikad to nijesam vidio u pravnom sistemu. Da zakon usklađujemo sa nekim zakonom koji &nbsp;će se donijeti šest mjeseci nakon ovog zakona. U obrazloženju amandmana vam piše da nisu usklađeni - kazao je Mugoša. Opozicija će, kaže on, ispoštovati svoj dio dogovora - &nbsp;da se glasa o svim zakonima o kojima je prošla rasprava i o tome će, kao što je i bio dogovor glasati. - Ali ove perfidne igre nećemo dozvoliti - dodao je on. <h2>„AMANDMANI USAGLAŠENI SA EK“</h2> Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović kazala je Mugoši da je kontrdiktoran i da ipak jeste pogledao amandmane. &nbsp;Podsjetila ga je da je prijedlog zakona o ANB-u od jula mjeseca u skupštinskoj proceduri, a o unutrašnjim poslovima od decembra 2025. godine i da je Skupština u obavezi da do prvog marta glasa. - Čekalo se dosad da dobijemo zeleno svjetlo od Evropske komisije i dobijeno je to zeleno svjetlo, zato su i predloženi određeni amandmani koji su usaglašeni sa EK - istakla je Popović. Sjeća se, kaže Popović, i redovnog zasijedanja iz 2013. godine, 26. decembra, kada je tadašnja većina bez saglasnosti opozicije i kolegijuma zamrzavala penzije. Iste godine, 17. oktobra je na isti način zakazana sjednica, za 22. oktobar gdje je bilo 12 tačaka dnevnog reda. Kazala je da se treba prisjetiti i šta je bilo tih godina, iako je saziv bio drugačiji, ali je princip isti. - Žao mi je što predsjednik parlamenta nije ovdje, jer ste preuzeli njegovu ulogu, jer on je glavni akter ovih perfidnih i jeftinih igara između Vlade i parlamentarne većine - odgovorio je Mugoša. Još jednom je pozvao poslanike da ne glasaju na ovaj način, već na redovnom zasijedanju. - Ova zadnja faza pred EU nije faza većine, nego svih nas. Svi ćemo u toj fazi dati maksimalan doprinos, ali ne ako to budete radili na ovakav način. Ne da bi bili protiv EU, nego da ne srozavate ovaj Parlament. Je li moguće da smo došli u ovu fazu. Koja je muka da se ovo radi na ovaj način? - upitao je. Popović je podsjetila da će se danas raspravljati o dva zakona, a o amandmanima do završene rasprave o amandmanima ima vremena do kraja rasprave o zakonima.&nbsp; - Treba čuti svačije mišljenje, ne vidim zlu namjeru u tome što vi nijeste dobili amandmane u ovom trenutku, dobićete ih u toku dana. Koliko sam obaviještena, usaglašeni su sa EK i moraju biti usvojeni do prvog marta- podsjetila je Popović. <h2>SIMULIRANJE DEMOKRATIJE</h2> Poslanik URE Zoran Mikić zamolio je za pauzu da bi se sazvao kolegijum predsjednika Skupštine kako bi se raspravilo da li treba raspraviti o dva sporna zakona.&nbsp; - Ne vidim potrebu da nešto što je Vlada juče usvojila, a jutros dostavila poslanicima, upravo u ovom trenutku je okačeno na sajt Skupštine - to je skandalozno, to je &nbsp;simuliranje demokratije, obesmišljava kolegijum predsjednika Skupštine - kazao je Mikić. Potpredsjednica Skupštine kazala je da ona ne može dati pauzu zbog sazivanja sjednice kolegijuma, jer na to nema pravo. - Gdje je dno, ima li ga uopšte? Nakon jučerašnjeg dana kad smo na jedvite jade dobili o čemu ćemo danas razgovarati, tek sad smo dobili materijal. Postoji sumnja da danas treba na brzinu ovo sve odraditi, oko 16 sati glasati i završiti sa ova dva zakona za koje znate da su bili predmet sporenja i same EK. Ovo nijesu zakoni sa plavom zastavom, tako da nema potrebe da na brzinu radimo sve ovo danas, ili možda ima neke druge potrebe koju možemo samo da slutimo za šta nam vi kao skupštinska većina dajete osnov- kazao je poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović. <h2>RASPRAVA MOŽE BITI U REDOVNOM ZASIJEDANJU</h2> Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je nedpustivo da se danima krije od poslanika ima li ili nema Skupštine i hoće li biti rasprave i da to zavisi od odluke Vlade, kao da je Skupština njen servis. - Parlamentarna većina koja krije informacije na kolegijumima predsjednika Skupštine i igra žmurke sa opozicijom i neće da obezbijedi informaciju kada će i da li će sjednica biti održana. U pet do 12 nam protura amandmane koji suštinski mijenjaju zakonska rješenja, dva sistemska rješenja koja zadiru u sektor bezbjednosti i građanska prava. Zbog toga se očekivalo da jasno i nedvosmisleno od Brisela dobijemo zeleno svjetlo, da se kaže da ova dva sistemska zakona su usaglašena sa evropskim pravnim poretkom. Mi ni danas nemamo takvu informaciju. Opozicija neće pristati na ovo - jasan je Nikolić. Dodao je da o ovim zakonskim rješenjima mogu raspravljati u redovnim zasijedanjima. Imamo, kako je rekao, mart mjesec da se i poslanici i zainteresovana javnost upoznaju. - Prije je ministar sa svojim timom došao u Skupštinu, nego amandmani na zakon koji treba da brani pred poslanicima. Čemu to piljarenje, riječ je o dva sistemska zakona - kazao je Nikolić. On je kazao da mogu da uhapse poslanike opozicije i time obezbijede sjednicu da glasaju. <h2>ČARAPIĆ NE VIDI RAZLIKU IZMEĐU ZAKONA O ZAPALJIVIM TEČNOSTIMA I ANB-U I MUP-U</h2> Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je podsjetio da su juče izglasani zakoni na Vladi koji su bili na dnevnom redu 2. februara i usvojeni tada, i od tada se očekuje da će biti izglasani do kraja vanrednog zasijedanja. - Zakoni su juče na Vladi usaglašeni sa komentarima EK, a mi smo rekli da ćemo glasati za te zakone, kada budu usaglašeni. Danas, zadnjeg dana vanrednog zasijedanja, kada jedino možemo raspravljati i glasati o ovim zakonima, jedino je logično da shodno toj najavi mi danas raspravimo i glasamo - poručio je Čarapić. Podsjetio je da su svi oni parlamentarci čija je uloga da raspravljaju i glasaju i da ako se nešto izglasalo prije mejsec dana i ako se zna da je danas posljednji dan za to, potpuno je normalno da se to danas radi. - Danas na dnevnom redu je i zakon o zapaljivim tečnostima. Ni o njemu nije bilo rasprave. Pa ne vidim šta je razlika između zakona o zapaljivim tečnostima i zakonu o ANB i MUP - rekao je Čarapić. To je izazvalo smijeh poslanika opozicije, zbog čega je Čarapić zamolio Zdenku Popović da lupi o gong zbog buke. Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, podsjetio je da je MUP ključni nosilac aktivnosti za zatvaranje poglavlja 24.&nbsp; - Svako ko nije samo deklarativno, već i suštinski za evropski put Crne Gore i poštovanje dinamike za ispunjenje mjerila, podržaće ovaj zakon. Ukoliko ovaj zakon ne bude usvojen, država Crna Gora u definisanom roku neće moći da zatvori poglavlje 24 - naglasio je on. <h2>I DNP PROTIV</h2> I poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović ocijenio je da je neophodno održati kolegijum i potvrdio da o ovim zakonima nije bilo riječi na prethodnom i da ovi zakoni zaslužuju da se nekoliko dana o njima raspravlja. - Slažem se sa poslanikom Čarapićem da postoji veza između ova dva zakona i zakona o zapaljivim materijama, imajući u vidu da ako postoji zapaljiva materija, onda su to materije koje se tiču ova dva zakona- kazao je Bojović, na šta mu je Čarapić dobacio da 'pazi što će da kaže. Bojović je kazao da nije dobro, kada je u pitanju naš evropski red, da pretrčavamo, a posebno imajući u vidu da su stigli novi amandmani. Poslanik Čarapić je kazao da, dok se jedni šale, sa druge strane ozbiljni ljudi znaju da moraju da se sprovode reforme jer rokovi teku. - Duboko sam razočaran što kolege iz DNP-a usaglašavaju svoju pozicije sa kolegama iz DPS-a. Razočaran sam na ljudskom nivou zbog toga, argumentacija im je ista i pogrešna - poručio je Čarapić. Kazao je da mu nije jasno i što nijesu vidjeli dok su bili u koaliciji, kako je došlo do toga da „neko ko je bio na pravoj strani borbe za bolju Crnu Goru“, sad staje na stranu opozicije. - Jesmo li mi to nešto propustili da uradimo, pa ste prešli na drugu stranu? - upitao je Čarapić poslanike DNP-a. Na to je Bojović odgovorio Čarapiću da je u pravu jer su mnogo toga propustili da naprave, na što mu je Čarapić dobacio da su se oni „prodali“. Nakon ove rasprave data je pauza.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opozicija nije dozvolila nastavak sjednice, vikom ometali izlaganja, stali ispred govornice, Nikolić ugasio mikrofon Božoviću...

Postojeća Javna ustanova Biblioteka za slijepe Crne Gore nastaviće da postoji pod nazivom Javna ustanova Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“. To je navedeno u odluci koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Sjedište Biblioteke pristupačnih formata je u Podgorici. Sredstva za ove ustanove obezbjeđuju se iz budžeta Crne Gore, sopstvenih prihoda od članarine, donacija i drugih izvora, u skladu sa zakonom.&nbsp;
Ustanovom upravlja Savjet Biblioteke pristupačnih formata koji imenuje Vlada Crne Gore, u skladu sa zakonom.&nbsp;
- Savjet Biblioteke pristupačnih formata ima predsjednika i četiri člana od kojih je jedan iz reda zaposlenih u Biblioteci pristupačnih formata. Predsjednik i članovi Savjeta Biblioteke pristupačnih formata, osim člana Savjeta iz reda zaposlenih, su afirmisani stvaraoci i stručnjaci iz oblasti koje su od neposrednog značaja za obavljanje i razvoj bibliotečke djelatnosti ili zaštitu bibliotečke građe - navedeno je u odluci Vlade.
Bibliotekom rukovodi direktor koga imenuje Vlada, a mora biti afirmisani stručnjak iz oblasti koja je od značaja za obavljanje i razvoj bibliotečke djelatnosti.&nbsp;
- Savjet Biblioteke pristupačnih formata imenovaće se u skladu sa ovom odlukom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. Do imenovanja Savjeta Biblioteke pristupačnih formata, u skladu sa ovom odlukom, funkciju Savjeta vršiće dosadašnji Savjet Javne ustanove Biblioteka za slijepe Crne Gore - istaknuto je u odluci.
Biblioteke pristupačnih formata imenovaće se u skladu sa ovom odlukom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.&nbsp;
Do imenovanja direktora Biblioteke pristupačnih formata, tu funkciju vršiće dosadašnji direktor Javne ustanove Biblioteka za slijepe Crne Gore.
Prema odluci, Saglasnost na statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Biblioteke pristupačnih formata daje Vlada, na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.&nbsp;
- Statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Biblioteke pristupačnih formata donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke - navedeno je u odluci.
T.K.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Novi identitet ustanove: Biblioteka za slijepe postaje Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“

Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore, kojom bi se ukinuo imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela povezana sa korupcijom, a zatražiće mišljenje Evropske i Venecijanske komisije radi usklađivanja sa preporukama GRECO-a i evropskim standardima.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.
U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. 
Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. 
- Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. 
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. 
- Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
Time se, kako je pojašnjeno, omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. 
- Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međ unarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti - poručeno je u saopštenju.

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Iz državnog budžeta biće izdvojeno pet miliona eura za nabavku lakih oklopnih vozila namijenjenih Posebnoj i Specijalnoj jedinici policije, s ciljem jačanja kapaciteta za odgovor na visokorizične bezbjednosne prijetnje.
To je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je prethodno predložilo Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru nabavke.&nbsp;
U dokumentu koji je Vlada usvojila navodi se da trenutno raspoloživa vozila Specijalne jedinice policije (SJP) i Posebne jedinice policije (PJP) ne omogućavaju optimalan odgovor u situacijama visokog rizika.
- Savremeni bezbjednosni izazovi – uključujući terorizam, organizovani kriminal, nasilni ekstremizam, ilegalne migracije, javne nerede i visokorizične policijske operacije – zahtijevaju brzu, taktički efikasnu i bezbjednu upotrebu specijalizovanih policijskih i vojnih snaga. Nabavkom novih lako oklopnih vozila obezbijediće se povećana zaštita pripadnika jedinica u najsloženijim operativno-taktičkim operacijama, veća mobilnost, vatrena moć i operativna efikasnost, taktička prednost i dominacija u kriznim situacijama borbe protiv terorizma i naoružanih ekstremista, integracija savremenih borbenih i komandno-komunikacionih sistema (RCWS, C2, navođenje), usklađenost sa NATO standardima i interoperabilnost sa jedinicama Vojske koje se u određenim situacijama upotrebljavaju u zajednički koordinisanim akcijama - ističe se u dokumentu.
Vozila ovog tipa već predstavljaju standard u policijskim specijalnim jedinicama država regiona, što ih, kako se ističe u vladinom dokumentu, stavlja u značajnu taktičku prednost u odnosu na crnogorske snage.
- Realizacijom ove nabavke došlo bi do jačanja nacionalnih kapaciteta u sistemu kolektivne bezbjednosti i odbrane, kao i dugoročne otpornosti na bezbjednosne prijetnje i krizne situacije - naglašeno je u dokumentu.
Za 2026. godinu planirano je ukupno izdvajanje od 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je za pet lakih oklopnih vozila predviđeno pet miliona eura.
Predloženo je da Ministarstvo odbrane formira interresornu radnu grupu koja će sprovesti ispitivanje tržišta i, po modelu međudržavne nabavke (G2G), predložiti Vladi zaključak na osnovu kojeg bi bio potpisan implementacioni sporazum sa državom iz koje bude izabran najpovoljniji dobavljač.
Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, kao i drugih organa po potrebi, dok će naknade članovima biti isplaćene jednokratno po završetku posla, u skladu sa važećim propisima.

Tamara Klikovac

Crna Gora nabavlja laka oklopna vozila: Pet miliona za jačanje kapaciteta policije i odbrane

Do danas u 14 sati nijesmo kao članovi Kolegijuma Skupštine mogli dobiti informacije da li će se i o čemu sjutra raspravljati u Skupštini, saopštio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.&nbsp;
Prema njegovim rijelčima, nastavljaju se jeftine i providne igre većine i Vlade.
- Dan prije posljednjeg predviđenog za vanredno zasijedanje, Vlada predlaže amandmane na sporne Zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u kako bi se sjutra, posljednjeg dana na brzinu raspravili u parlamentu i usvojili - napisao je Mugoša na mreži Iks.&nbsp;

Mugoša: Jeftine i providne igre većine i Vlade

Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.
- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.
Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.
- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.

Jačanje sistema socijalne zaštite kroz zakonske izmjene, uvodi se Barnahus modela za zbrinjavanje djece žrtava nasilja

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici imenovala državnog sekretara u MUP-u Petra Koprivicu za nacionalnog koordinatora za Šengen.
Takođe, donijeto je rješenje o imenovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara u sastavu: Predrag Nikolić, predsjednik, Dražen Đurašković, zamjenik predsjednika i članovi Pavle Jokić, Goran Mugoša, Maja Janković, Mirko Bošković i Dragana Đokić,
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave Lidije Ljumović, kao i razrješenju članice Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Ljubice Radović.
Takođe, donijeto je i rješenje o opozicu počasne konzulke Crne Gore u Viljnusu, Republika Litvanija Daiva Perevičiene Skardžiute, te razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu ekonomskog razvoja dr Gorana Jovetića.
Igor Vučinić imenovan je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implementaciju EU fondova, elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja, a Zorica Vojinović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu u Ministarstvu turizma.
Amela Orahovac imenovana je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Blagoje Konatar za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za saobraćaj, a Ivana Radović za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva pomorstva,
Imenovani su novi članovi Savjeta za računovodstvo: mr Snežana Mugoša, prof. dr Ana Lalević-Filipović, mr Branka Šušić-Radovanović, Mijat Ilinčić i Anastasija Boljević.
Takođe, razriješen je Žiri za dodjelu Državne nagrade Petar Lubarda u sastavu: Mirko Toljić, predsjednik i članovi Milica Bezmarević, Predrag Milačić, Ivana Radovanović i Dino Karailo, a imenovan je novi. Činiće ga Ljiljana Zeković, predsjednica i članovi mr Pavle Pejović, Jelena Tomašević, Maja Đurić, i Ljiljana Karadžić,
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva dr Bojana Komatine, a imenovala dr Biljanu Šuković za članicu Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva.
Takođe, predložila je Skupštini akcionara „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić da za članice Nadzornog odbora „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, predstavnice državnog kapitala, imenuje Maju Jokanović i Milenu Vukićević.
Vlada je odredila Tihomira Milatovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na VI vanrednoj Skupštini akcionara „Institut za crnu metalurgiju“ AD Nikšić, te donijela Rješenje o imenovanju Dženise Mujević za savjetnicu potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Koprivica nacionalni koordinator za Šengen, imenovana Međuresorska radna grupa za bezbjednost novinara...

Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU), sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, komentarišući amandmane koje je Vlada danas utvrdila na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u.
Vuković je rekao da, dok opozicija pokušava da natjera vladajuću većinu da se fokusira na integracije u EU, neko sa druge strane stalno radi istu stvar. 
- Bez potpunog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Ne testirajte našu dobru volju - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2027018433980772835&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Sada žele da učvrste političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom, bez potpunog usklađivanja sa tekovinama EU

Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se propisuje roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci, od dana rođenja djeteta.
Prema usvojenim amandmanima, roditeljsko odsustvo za majke ostaje 12 mjeseci, dok se dodatna dva mjeseca odnose na očeve, kao neprenosivi dio roditeljskog odsustva.
- Istovremeno, amadmanima je propisano da se razdoblje roditeljskog odsustva u trajanju od 14 mjeseci primjenjuje od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se obezbjedila puna primjena i prenošenje Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja njege - saopšteno je iz Vlade.
Kako su rekli, usvojeni amandmani rezultat su intenzivne komunikacije Ministarstva rada, zapošljavnja i socijalnog dijaloga sa Evropskom komisijom.

Vlada utvrdila amandmane: Roditeljsko odsustvo 14 mjeseci - 12 za majke, dva za očeve

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Bostona protiv Bruklina 148:111, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je, za 25 minuta u igri, postigao 28 poena, a imao je i 11 skokova, četiri asistencije i jednu blokadu.
To je treći dabl-dabl Vučevića u osmom meču u dresu Bostona.
U pobjedničkom timu, 28 poena ubacio je i Džejlen Braun, dok je na drugoj strani najefikasniji bio Majkl Porter junior sa 18 poena.
Oklahoma je nakon produžetka savladala Denver 127:121, a utakmicu je obilježio i incident početkom posljednje četvrtine.
Prvi povratku u odbranu Lu Dort je udario Nikolu Jokića, a srpski košarkaš krenuo u obračun. Džejlin Vilijams je želio da zaštiti saigrača, pa je Jokić i sa njim ušao u klinč.
Sudije su nakon gledanja snimka isključile Dorta, a podijelile po tehničku Jokiću i Vilijamsu.
Kod Oklahome najefikasniji je bio Šej Gildžes Aleksander, koji se nakon tri sedmice vratio na teren, a utakmicu je završio sa 36 poena i devet asistencija.
Kod Denvera, Jokić imao tripl-dabl učinak - 23 poena, 17 skokova i 14 asistencija.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: Detroit - Klivlend 122:119, Milvoki - Njujork 98:127 i Dalas - Memfis 105:124.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Bostona

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodijelilo je 13 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u inostranstvu, ukupne vrijednosti 347.711,88 eura, čime je mladim istraživačima obezbijeđena finansijska podrška od 12.000 do 45.000 eura za nastavak studija na akreditovanim univerzitetima širom svijeta.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija upriličena je svečanost povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima stipendija.
- Ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi 347,711.88 eura, dok su se pojedinačne stipendije kretale u iznosu od 12.000 do 45.000 eura, u zavisnosti od godine doktorskih studija - saopšteno je iz MPNI.
Na ovaj način se, kažu oni, obezbjeđuje snažna i ciljana podrška mladim istraživačima i istraživačicama u realizaciji njihovih doktorskih studija na akreditovanim univerzitetima u inostranstvu, uz istovremeni doprinos razvoju crnogorskog naučnoistraživačkog sistema.
Svečanom prijemu stipendista prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Tatjana Ćalasan, državna sekretarka i mr Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.
Ministarka Jakšić-Stojanović istakla je da je izuzetno ponosna na mlade ljude koji svojim znanjem, radom i ambicijom predstavljaju Crnu Goru na univerzitetima širom svijeta.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija snažno vjeruje u mlade ljude i prati ih kroz kompletan obrazovni i istraživački put - od osnovnog obrazovanja, preko srednjeg i visokog obrazovanja, pa sve do doktorskih i postdoktorskih istraživanja. Naša je obaveza da vam pružimo sistemsku podršku, stabilnost i ohrabrenje, jer ulaganje u vaše znanje znači ulaganje u budućnost ljepše i održivije Crne Gore - poručila je ministarka.
Državna sekretarka Ćalasan naglasila je da međunarodna mobilnost mladih istraživača predstavlja veliku vrijednost, ali i odgovornost.
- Gdje god da se školujete i istražujete, važno je da svoju zemlju nosite u srcu. Znanje se umnožava dijeljenjem, ali se identitet i pripadnost čuvaju vraćanjem korijenima. Upravo ta veza sa Crnom Gorom čini i suštinu ovog Programa - istakla je Ćalasan.
Generalna direktorica Melović čestitala je svim dobitnicima i dobitnicama stipendija, uz zahvalnost svim kandidatima i kandidatkinjama koji su učestvovali na Konkursu.
- Želim vam da zrna znanja i istraživanja koja danas sijete kroz svoje doktorske disertacije urode plodom - kako za vaš lični i profesionalni razvoj, tako i za razvoj crnogorskog naučnoistraživačkog sistema - poručila je Melović.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su poručili da će nastaviti sa realizacijom politika i programa usmjerenih na jačanje istraživačke izvrsnosti, međunarodne saradnje i održivog razvoja nauke u Crnoj Gori.

MPNI dodijelilo 13 stipendija: Od 12 do 45.000 eura za doktorska istraživanja u inostranstvu

Ulcinjska policija je protiv A.Đ. (44) podnijela krivičnu prijavu nakon što su pretresom njegovog objekta u Donjem Štoju pronađena i oduzeta dva pištolja marki „CZ Kompakt“ i „Pietro Beretta“, dvije lovačke puške „Baikal“ i „IZ“, vazdušna puška „CZ“ i 72 komada municije različite vrste i kalibra.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju je tražio da se protiv A.Đ. podnese krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Oduzeto oružje i municija će biti predmet daljih provjera - poručili su u policiji.

Ulcinjaninu krivična prijava, oduzeta dva pištolja, 72 komada municije, lovačke i vazdušna puška

Politička trgovina je u svim porama društva. Ali, najviše je ima pod obrazom, učinila ga debljim, neosjetljivim na stid. Trguje se životima, trguje se pravdom, trguje se uspomenama… Tuđim, naravno.&nbsp;
Trideset tri godine je prošlo od otmice u Štrpcima. Bez pravde. Osuđen je jedan čovjek, Nebojša Ranisavljević, u suđenju koje se deceniju razvlačilo, od izbora do izbora. I kad je mu je presuđeno, dobar dio kazne je već odležao. Dio glavnih protagonista jeste u Hagu, ali drugim poslom. Država nikada nije smogla snage da stvar istjera do kraja.
Trideset tri godine nakon što je stradalo 19 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedna nepoznata osoba, umjesto svođenja računa istine, Štrpci su ponovo stvar namirivanja računa.
Bavio sam se otmicom u Štrpcima 2002, još u vrijeme SRJ kada snimati priču o tome nije bilo samo emotivnije zbog još svježih rana. Nego i opasno, jer je bratija sa ,,one strane” Drine još bila na slobodi. Uz jatake, sa i bez uniformi.
I bilo je neprijatno biti tog dana u Štrpcima. I mnogo neprijatnije kada sam u mom Bijelom Polju, preko prijatelja, savjetovan da nije trebalo to da radim, jer su mi neki ljudi zamjerili te da bi trebalo da se malo pričuvam. Isto je bilo i sa ljudima iz TV ekipe tadašnjeg Javnog servisa koji su toga dana bili sa mnom.
I da se razumijemo, pisali su i snimali i prije mene o Štrpcima, i bolje i hrabrije. I sa više posljedica, više ili manje straha za sebe i najbliže. I poslije, kada god je trebalo ukazati na tragiku tog podrinjskog dana, a treba ukazivati uvijek. Ne umanjujući surovu sudbinu drugih stradalnika, posebno na postupak jednog čovjeka – sasvim sigurno mogu reći gotovo mitskog Toma Buzova, čovjeka koji nije htio da ćuti. I bio sam, na trenutak iskreno obradovan kada je grad u kojem sam odrastao odlučio da jedna nagrada nosi njegovo ime. Doduše, više od cijele tri decenije kasnije.
I zaista, šta se to novo desilo posljednjih par godina? Zašto nije prije pet godina, osam, dvadeset? Šta se promijenilo u gestu Toma Buzova?
Trideset tri godine od kada je Tomo Buzov pokazao univerzumu šta je to čovjek, prva nagrada sa njegovim imenom dodijeljena je filmu na čijoj odjavnoj špici je ime Borisa Raonića. Neprikosnovene zvijezde grantova posljednjih desetljeća, Ginisovog rekordera po broju pavosnažnih presuda protiv njega… I, da se vratim kontekstu, čovjeka čiji potpis ali i mentor u liku predsjednika Savjeta, stoji iza skandaloznog pokušaja prekrajanja istorije Vraneša kako bi se iz sjećanja budućih generacija izbrisao egzodus Bošnjaka iz tog kraja. I suludog medijskog pokušaja da na Belvederu padne crnogorska krv. I protjerivanja svega crnogorskog iz Javnog servisa...
Dakle, šta se promijenilo u gestu Toma Buzova za sve ove godine? Ništa. Nijesmo čuli za bilo šta slično, niti ćemo, što je vjerovatnije, ikad. Šta se promijenilo u bjelopoljskoj vlasti za to vrijeme. Ništa. I dalje trguje tragedijom bez presedana.
Želim da vjerujem da su svi autori ijednog slova ili sekunde o Štrpcima imali časne motive. Ali baš svi! I zato svaka čast, pa i autorici dokumentarca koji je, zapravo i tema ove priče. I trgovine.
Novinarski odgajana kao neprikosnoveni kadar prošle vladajuće garniture i obavezni, od najvišeg povjerenja, izvještač sa međunarodnih putovanja najviših zvaničnika, nekako se, za naivne, nije uklapala u novočetničko setovanje javnog servisa. Krhko je znanje...
Na tridesetu godišnjicu otmice u Štrpcima pojavio se njen dokumentarac. I to je sjajna stvar. Nijesam gledao, ali ne sumnjam da je u pitanju pristojan uradak. Svjedoče tome i nagrade. Prva - na konkursu čiji je organizator Građanska alijanska. Nevladina organizacija generalnog direktora TVCG Borisa Raonića, iz koje je potekao i koju nikada nije ostavio.
U Bijelom Polju juče je autorici dodijeljena još jedna nagrada - „Tomo Buzov“. Za „Život prožet Štrpcima“. Ispričana priča je to zaslužila, ali...
Pored svih onih, širom Crne Gore i regiona, koji su hrabro, decenijama podsjećali na Štrpce i tražili pravdu i bili izloženi pritiscima i prijetnjama, za prvu nagradu sa imenom Toma Buzova izabrana je Mila Vukčević. I osoba sa druge strane zakona - čelnik RTCG - Boris Raonić! Trideset tri godine je, po mišljenju svih bjelopoljskih opštinskih garnitura, trebalo da prođe da se uspostavi nagrada sa imenom ČOVJEKA, i po mišljenju žirija isto toliko godina da se pojavi film vrijedan toga.
Ako niko drugi iz naše zemlje, prvi put je to mogao biti – čak i mimo procedura i simbolično, u ime građanske Crne Gore - Nebojša Slijepčević.
Nagradu koja nosi ime hrabrog, ponosnog, velikog Toma Buzova, da dobije Hrvat.
Čovjek koji je napravio epskih trinaest minuta filma o Tomu Buzovu, ovjenčanih najvećim evropskim nagradama to zaslužuje. Makar kao izvinjenje građanske Crne Gore jer Slijepčevićev ep o čovjeku - ,,oslobođeni” Filmski centar Crne Gore odbio da podrži.&nbsp;

Tag: vlada-crne-gore