Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore upitala je Vladu zbog čega daje legitimitet nelegalnom generalnom direktoru RTCG-a, podržavajući raspodjelu stanova koja se nalazi na Upravnom i Ustavnom sudu, dok Evropska komisija u svojim izvještajima višestruko opominje da se tamo nešto protivzakonito događa-
U obraćanju Vladi i poslaničkim klubovima, Sindikalna organizacija pita kakva je potreba da se Vlada bavi stanovima zaposlenih u RTCG, na osnovu kojih postupaka, pravila, zakona? 
U saopštenju Vlade medijima navodi se: “Vlada je razmatrala informaciju o izvođenju radova po sistemu „ključ u ruke“ na izgradnji objekta kolektivnog stanovanja na građevinskom zemljištu površine 2.589 m², koje čini urbanističku parcelu oznake „T“ u zahvatu DUP-a „Konik Sanacioni plan“ izmjene i dopune. Razmatran je i zahtjev za davanje saglasnosti za otuđenje i zaključivanje kupoprodajnih ugovora pred notarskim organima za kupovinu stanova pod povoljnim uslovima za 90 zaposlenih u RTCG, koji je dostavila Radio televizija Crne Gore".
- U materijalu dostavljenom Vladi koje je za elektronsku (telefonsku) sjednicu proslijedilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine piše da se saglasnost daje na osnovu članova 29 i 36 Zakona o državnoj imovini koji podrazumijevaju da se saglasnosti i odluke daju u skladu sa zakonom. Prirodno, jer poštovanje Ustava i zakona je svrha djelovanja Vlade. Ili bi bar trebalo da bude… - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Iz tog razloga zahtijevaju odgovore i na pitanja kako Vlada, može i smije dati saglasnost na funkcionisanje i odluke nelegalnog generalnog direktora RTCG, da li zna da su stanove dobili članovi menadžmenta koji nijesu bili u firmi kad se zgrada počela raditi, da se dijelilo po pravilniku koji favorizuje položaj na račun radnog staža...
- Kome je direktor dodijelio položaj, iako je tek došao u firmu, a isti dobio stan prije dugogodišnjih zaslužnih radnika - pitaju.
Materijal, kako ističu u Sindikalnoj organizaciji, ne sadrži sve informacije o rang listi podijeljenih stanova koju je potvrdio nelegalni generalni direktor. 
Riječ je o žalbama upućenim Upravnom i Ustavnom sudu Crne Gore na Pravilnik o raspodjeli stanova koji je utvrdio Savjet RTCG, čiji je predsjednik i dio članova prvostepeno osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja, zbog trostrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. 
- Dakle, sve ove činjenice ukazuju na to da je neko (a zna se ko) htio da dobije legitimitet za svoje nelegalne odluke, protivne razumu, logici i etici, tako što bi na telefonskoj sjednici (kad se, budimo realni, materijali slabo ili nikako čitaju) Vlada dala saglasnost za Raonićevu stambenu operaciju vrijednu najmanje 3,5 miliona eura - dodaje se u obraćanju.
Konstatuju da nije prvi put da nelegalni Raonić i njegove službe koriste crnogorske institucije za svoje privatne, a štetne poduhvate, a sve sa novcem građana Crne Gore. 
- Preskačući matično Ministarstvo kulture i medija, 2024. godine je preskočio procedure i “nacrtao” uslove za svoj reizbor preko Ministarstva za evropske integracije. Odlukama crnogorskih sudova i ovaj njegov pokušaj je proglašen neuspješnim, a Raonić treći put nelegalnim - ističe se u obraćanju.
U sindikalnoj organizaciji podsjećaju da je Evropska komisija u svom izvještaju jasno dala do znanja da mandat, djelovanje i odluke nelegalnog menadžmenta RTCG nijesu više ni medijska stvar, već stvar državnog kredibiliteta u evropskim integracijama.
Iz tog razloga smatraju da je njihovo obraćanje oštro, ali iskreno profesionalno, veoma važno i može odvratiti Vladu od loših odluka i poteza i sačuvati joj kredibilitet. Naročito u, kako kažu, iščekivanju pravosnažnih, veoma izvjesnih odluka.
- Da zaključimo, u pripremi je i budžet za 2026. godinu. Ako Raonićev nelegalni menadžment dobije i 100. (stoti) milion za svoje nezakonsko, diskriminišuće i neprofesionalno ponašanje, to će biti poraz - crnogorske Vlade i čitavog društva - poručeno je u obraćanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija RTCG: Vlada daje legitimitet nelegalnom direktoru i spornoj raspodjeli stanova

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, a na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se po prvi put otvara put za njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo.
Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što, kako kažu u Ministarstvu zdravlja, predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja preko 1,6 miliona eura.
Vlada je zato dašanjim zaključkom zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje Radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektoloških usluga i sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori.
- Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbjedimo logopedsko-defektoloških usluga za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.
- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloskih usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Današnjom odlukom Vlade stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu. Naša je obaveza da svako dijete u Crnoj Gori dobije pravovremenu, kvalitetnu i dostupnu podršku – u svojoj zemlji, u svom okruženju - poručio je Šimun.
Kako je rečeno iz Šimunovog resora, Vlada i Ministarstvo zdravlja ovim korakom potvrđuju posvećenost unapređenju dostupnosti specifičnih zdravstvenih usluga i jačanju domaćih stručnih kapaciteta, kako bi podrška najranjivijim grupama bila blagovremena, kvalitetna i dostupna u okviru javnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

Logopedsko-defektološke usluge u okviru javnog zdravstva

Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2026. godini, na pragu elektrana, planirana je u iznosu od 3.798 GWh, što je za oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u 2025, saopšteno je iz Vlade koja je na današnjoj sjednici donijela Odluku o Energetskom bilansu za 2026. godinu.&nbsp;
Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije i planiranog značajnog povećanja proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za 2026. godinu planiran suficit, koji iznosi 398 GWh.&nbsp;
Kako je rečeno iz Vlade, u narednoj godini je planirano puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW.&nbsp;
- Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija bi ukupna snaga do kraja 2026. godine iznosila oko 25 MW snage.&nbsp;
- Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW - poručili su iz Vlade.
Zakonom o energetici utvrđeno je da se energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i bilansa drvnih goriva.
- Energetski bilans za 2026. godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane „Elektroprivrede Crne Gore“ AD Nikšić, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica, „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD Podgorica, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane „Rudnika uglja“ AD Pljevlja, od naftnih kompanija je dobijen procijenjeni promet naftnih derivata koje će naftne kompanije nabavliti i staviti u promet na tržište Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2026. godine. U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom.

Vlada najavljuje energetski skok: TE se vraća u pogon, rast proizvodnje struje od 57,6 odsto u 2026.

Katarina Lalović nova je vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“, nakon što je Vlada donijela rješenje o prestanku mandata doskorašnje direktorice Bojane Femić Radosavović.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 104. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja. U tom kontekstu, Vlada je predložila Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera” AD Budva da za članove Odbora direktora izabere Zorana Miljanića, Luku Vukalovića i Tamaru Liješević.
Nikola Ilić određen je za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na ponovljenoj 14. vanrednoj Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera“ AD Budva.
Takođe, Vlada je donijela Rješenje o razrješenju Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem i imenovala novi u sastavu: Milun Zogović, predsjednik Savjeta i članovi Bojan Božović, Dragan Krapović, Novica Vuković, Danilo Šaranović, Marash Dukaj, Ervin Ibrahimović, Anđela Jakšić Stojanović, Nik Đeloshaj, Dr Vojislav Šimun, Naida Nišić, Damir Gutić, Tamara Vujović, Filip Radulović, Maja Vukićević, Slaven Radunović, Simonida Kordić, Damjan Ćulafić, Vladimir Joković, Admir Šahmanović, Majda Adžović, Fatmir Gjeka, Maida Gorčević, Dragoslav Šćekić, Ernad Suljević, Mirsad Azemović, Dragoljub Nikolić, Boban Stanišić, Draško Boljević, Katarina Lalović, Nikola Tripković, direktor Ljubiša Stanković, Nina Drakić, Duško Zarubica, Vladimir Božović, Siniša Bjeković, Nj.E.Princ Nikola II Petrović Njegoš, Nela Vitić, Vanja Mitrović, David Vukićević.
Za sekretara je imenovan Ranko Andrijašević.
Donijeto je rješenje o određivanju Nataše Mijatović za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za igre na sreću.
Takođe, donijeto je rješenje kojim je produžen v. d. mandat pomoćnici generalnog sekretara Vlade Crne Gore Almedini Vukić.
Adis Pepić razriješen je sa mjesta člana Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, a imenovana Marija Đerković Petrović.
Jelena Pejović nastaviće da obavlja dužnost v. d. generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave. Na današnjoj sjednici donijeto je rješenje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Željka Furtule,
Ivana Čelić i Bojan Dubljević imenovani su za zamjenike Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Kotoru.
Milošu Nikoliću produžen je v.d. mandat generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova, dok će Maja Liješević nastaviti da obavlja funkciju vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za finansijske poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Vesna Simović nastaviće da obavlja dužnost vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, dok je Mirjani Đurišić produžen v.d. mandat generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Takođe, podnijeto je rješenje kojim je Mariji Čvorović produžen v.d. mandat generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
Dženana Kuč imenovana je za državnu sekretarku u Ministarstvu dijaspore, dok je Lepa Aleksić razriješena sa mjesta članice Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije.
Takođe, Vlada je danas donijela rješenje o imenovanju Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Strategije finansijskih tehnologija (Fintech strategije) za Crnu Goru 2025–2029. godine.

Katarina Lalović umjesto Bojane Femić Radosavović na čelu Fonda za inovacije

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je da će predložiti Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe, te da novi državni Data centar ne smije biti opremljen tehnologijom tih proizvođača.
- Kao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, u potpunosti podržavam stav Sjedinjenih Američkih Država o ozbiljnim bezbjednosnim rizicima koje predstavlja oprema kineskih proizvođača u ključnim komunikacionim sistemima. Kao NATO saveznik, Crna Gora mora slijediti najviše evroatlantske bezbjednosne standarde - naveo je Đeljošaj u saopštenju.
Istakao je da su zato, kroz izmjene zakona koje je inicirao, obezbijedili da Vlada ima jasnu pravnu osnovu da ograniči ili zabrani korišćenje opreme koja ugrožava nacionalnu bezbjednost.
- U tom duhu, predložiću Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe, kao i da novi državni Data centar ne smije biti opremljen tehnologijom navedenih proizvođača ili drugih dobavljača visokog rizika. Crna Gora mora graditi sigurne, moderne i pouzdane digitalne sisteme u potpunoj saradnji sa svojim ključnim partnerima: SAD i NATO savezom - zaključo je Đeljošaj.

Đeljošaj: Predložiću Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe

Vlada će danas predstaviti Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu koji će iznositi 3,77 milijardi eura.
&nbsp;Na konferenciji za medije, koju u 11 sati organizuje Ministarstvo finansija, biće predstavljeni ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potrošnje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade je saopšteno da će na konferenciji govoriti ministar finansija, Novica Vuković, kao i generalni direktori direktorata za državni budžet i za javni dug Bojan Paunović i Andrijana Ulić Rajović.
Predvićeno ja da na konferenciji, koja će se održati u Pres centru Vlade, govore i direktori direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavkı, odnosno za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Jelena Jovetić i Miloš Mišković.

Danas predstavljanje prijedloga budžeta za narednu godinu

Vlada Crne Gore je, na današnjoj 103. sjednici, utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu. Takođe je pruhvaćen i Predlog Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu.
Prezentacija Zakona o budžetu biće održana u srijedu 19. novembra u 11 sati u zgradi Vlade.

Vlada utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu

Vlada Crna Gore utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se definišu nove mjere za regulisanje boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Jednim od amandmana, koji su utvrđeni na danas održanoj elektronskoj sjednici Vlade, definiše se da minimalna vrijednost nepokretnosti, na osnovu koje će stranac ubuduće moći da reguliše privremeni boravak u Crnoj Gori, iznosi 200.000 eura.&nbsp;
Takođe, kako je saopšteno iz Vlade, sadašnjim vlasnicima nepokretnosti, koji su na osnovu nje regulisali privremeni boravak u Crnoj Gori, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoj boravak sa novim odredbama Zakona.&nbsp;
Drugim amandmanom se propisuje da će strani državljani - izvršni direktori i vlasnici više od 51 odsto kapitala u privrednom društvu morati da imaju najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i koji su osigurani na puno radno vrijeme.
- U skladu sa izmjenama, oni će imati rok od 180 dana da usklade svoje poslovanje sa novim propisima - kazali su u Vladi.
Uporedo sa novim propisima, u Vladi su rekli da se intenzivno radi i na unapređenju međuinstitucionalne i međudržavne razmjene podataka o ulasku i boravku stranaca na teritoriji Crne Gore.
- U tom dijelu, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, te resor finansija, Poreska i Uprave policije intenzivirali su ukrštanje i razmjenu podataka, kako bi se spriječile eventulane zloupotrebe boravka, te na osnovu podataka o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana bile sprovedene provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenuti postupci za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada se za to steknu zakonski uslovi - naglašeno je u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će, na osnovu ranije sprovedenih razgovora na visokom nivou, u saradnji nadležnih institucija Crne Gore i Turske, biti sprovedena dodatna provjera podataka oko 13 i po hiljada državljana Turske, koji imaju odobren privremeni i stalni boravak, shodno Zakonu o strancima.

Vladini amandmani na Zakon o strancima: Minimalna vrijednost nepokretnosti 200.000 eura, firme sa najmanje troje zaposlenih

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće u utorak ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen.
U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija.&nbsp;
Poslanici opozicije su podsjetili da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva Vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom.&nbsp;
Kako su rekli, iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici.

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

U Francusku je stigao talas hladnog vazduha koji je posebno pogodio region Il de Frans u centralnom dijelu države.
U tom dijelu zemlje je u svih osam departmana proglašen narandžasti stepen uzbune zbog očekivanog snijega i leda, dok je u ostatku Francuske aktiviran žuti meteo-alarm.&nbsp;
Narandžasti meteoalarm koji se odnosi na cijeli region Il de Frans – Pariz, Senu i Marnu, Ivelin, Eson, O de Sen, Senu Sen Deni, Val de Marn i Val d Oaz, stupa na snagu u 20 sati, prenosi Tanjug.
Na zapadu regiona Il de Frans se očekuju sniježne padavine i debljina sniježnog pokrivača od pet do sedam centimetara (cm), a na istoku sniježni pokrivač od dva do pet cm.
U Parizu i najbližim predgrađima očekuje se jedan do dva cm snijega, saopšteno je na sajtu Meteo Frans.

Francuska na udaru talasa hladnog vremena

Više od 2.000 ljudi, uključujući aktiviste, političare i obične građane, demonstriralo je danas u Tunisu kako bi branili političke slobode i zatražili poboljšanje ekonomskih uslova, javila je agencija Frans pres.
Okupljeni pod sloganom „Protiv nepravde“ na poziv Odbora za odbranu Ahmeda Suaba, advokata zatvorenog zbog kritike pravosudnog sistema, šetali su više od dva sata ulicama po centru glavnog grada.
Demonstranti su zatražili oslobađanje nekoliko desetina opozicionih ličnosti, novinara, advokata i humanitarnih radnika zatvorenih posljednjih godina pod optužbama za zavjeru protiv predsjednika ili za širenje lažnih vijesti, prema zakonu koji zagovornici ljudskih prava osuđuju.
„Narod želi pad režima“, skandirali su demonstranti, aludirajući na Kaisa Sajeda, predsjednika izabranog 2019. godine, koji je dvije godine kasnije uveo političke promjene kako bi preuzeo apsolutnu vlast.
Neki demonstranti su nosili transparente sa natpisom „On nije moj predsjednik“.
- Dosta nam je ovog predsjednika i njegovih saradnika. Zemlja je u siromaštvu, ne možemo ništa da kupimo, zemlja se urušava, bolnice su u užasnom stanju - rekao je za AFP jedan demonstrant – penzioner.
Nekoliko tamošnjih i međunarodnih nevladinih organizacija osudilo je nazadovanje prava i sloboda u Tunisu.
Građani su posljednjih godina doživjeli pad kupovne moći zbog visoke inflacije posebno uočljive kod prehrambenih proizvoda.

U Tunisu demonstracije protiv nepravde i za bolje ekonomske uslove

Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.&nbsp;
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala barski Mornar 2:0 i prekinula seriju rivala od deset mečeva bez poraza.
Do sedme pobjede došla je golovima Danila Vukanića u 33. i Ilije Serikova u 52. minutu.
Priliku da trijumf učini ubjedljivijim imao je Ivan Bojović, ali nije realizovao jedanaesterac.
Barski tim od trećeg minuta igrao je sa igračem manje, nakon isključenja Jovana Baošića.
Sutjeska je u Nikšiću, preokretom u drugom poluvremenu, pobijedila &nbsp;Dečić 2:1.
Gosti su poveli golom Asmir Kajević u 20. minutu.
Poravnao je Aleksa Golubović u 52, a prednost nikšićkom timu donio je Boris Kopitović u 63. minutu.
Konačan rezultat postavio je Medo Juković u 83. minutu.
Petrovac je prekinuo seriju od četiri meča bez pobjede i na Trening kampu FSCG savladao Jedinstvo Francu 4:0.
Petrovac je poveo već u drugom minutu - Savo Arambašić je sa lijeve strane ušao u kazneni prostor i pronašao Adnana Bašića, koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.
U 37. je Bašić postigao drugi gol, a do odlaska na odmor &nbsp;povisio je &nbsp;Stefan Fićović.
Konačan rezultat postavio je Nemanja Carević u 68. minutu.
Bokelj je na domaćem terenu savladao Arsenal 2:0 i prekinuo niz od tri meča bez pobjede.
Domaćin je poveo u 23. minutu autogolom Irfana Šahmana.
Samo tri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Koeljo.
Jezero je upisalo bitnu pobjedu i u Beranama savladalo Mladost 1:0.
Jedini gol postigao je Đorđe Maksimović u 50. minutu.

Budućnost prekinula seriju Mornara, Sutjeska slavila protiv Dečića

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: vlada-crne-gore