Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Strategiju za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata 2025–2028. godine, sa Akcionim planom 2025–2026. godine. Strategija je osmišljena sa svrhom unapređenja ključnog aspekta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori – kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Strategija je pripremljena kroz inkluzivan proces u više faza, uključujući tehničku podršku Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/EUROPE).&nbsp;
- Dokumentom je definisano osam ciljeva i to: Strukturirano upravljanje kvalitetom zdravstvene zaštite, uspostavljanje sistema za praćenje neželjenih događaja, osiguranje održivog finansiranja zdravstvene zaštite usmjerene na kvalitet i sigurnost, razvijanje kulture kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti uz implementaciju i širenje dobre prakse, zatim &nbsp;timski pristup liječenju prilagođen potrebama pacijenata, unapređenje sistema za upravljanje kvalitetom i sigurnošću podataka, usklađivanje zdravstvenih ustanova sa međunarodnim i EU standardima u oblasti kvaliteta i rekonstrukcija infrastrukture i izgradnja novih objekata u skladu sa “zelenom” gradnjom- poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako se u saopštenju navodi, još jedna od planiranih aktivnosti je i formiranje nacionalnog tijela, pod okriljem Ministarstva zdravlja Crne Gore, koje treba da nadgleda, usmjerava i unapređuje kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednosti zdravstvenih usluga u zemlji.&nbsp;
Pored toga, jedan od ciljeva ovog dokumenta jeste i uspostavljanje modela finansiranja zdravstvene zaštite koji će osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sistema, sa fokusom na poboljšanje kvaliteta i bezbjednosti i pružanje vrijednosti i jednakosti za pacijente. Uz to, ovim dokumentom je planirano i razvijanje novog modela finansiranja zarada zdravstvenih radnika i saradnika koji će zahtijevati prelazak sa finansiranja zasnovanog na obimu na finansiranje zasnovano na vrijednosti, pojašnjeno je u saopštenju.
Kako su poručili iz Ministarstva zdravlja, planirana analiza listi čekanja u zdravstvenim ustanovama je ključna za identifikovanje problema i implementaciju mjera za poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama. Uspostavljanjem Elektronskog Zdravstvenog Kartona, korišćenjem informacionog sistema za prikupljanje podataka, kao i povratnim informacijama od pacijenata i zdravstvenih radnika o iskustvima sa listama čekanja stvoriće se preduslov za detaljnu analizu, koja će definisati sistemske probleme, specifične uzorke, kao i kratkoročne i dugoročne mjere i rješenja koja mogu značajno poboljšati pristup zdravstvenim uslugama.
- Planirana je izrada plana programa i metodologije edukacije iz oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti. U planu je izrada kurikuluma za osnovne i postakademske studije u oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti, kao i integracija istog u programe ustanova za obrazovanje zdravstvenog kadra Uvođenjem predmeta Kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata u listu obaveznih za stručni ispit za zdravstvene radnike osiguraće da budući zdravstveni radnici imaju potrebno znanje i vještine u pružanju viskokvalitetne zdravstvene zaštite. Edukacija o bezbjednosti pacijenata pomoći će u smanjenju medicinskih grešaka i neželjenih događaja. Strategijom je, između ostalog, predviđena izrada Uputstva za prijavu i praćenje neželjenih događaja planirano je i definisanje finansijskog mehanizma za obeštećenja za neželjenje događaje- navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva zdravlja su posebno naglasili da je planirana izrada analize postojećih kliničkih smjernica, ali i izrada protokola za akutni koronarni sindrom, za kolorektalni karcinom, karcinom pluća, karcinom dojke, karcinom grlića materice, kako bi pružena medicinska pomoć bila adekvatna, a rizici i komplikacije svedeni na minimum.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvojena Strategija za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite

Vlada Crne Gore će dio parcele u Master 88 kvartu prepisati na Glavni grad do kraja sedmice.
To je iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopšteno Televiziji E.
Upravo ovo je bio zahtjev stanara tog dijela Podgorice koji su ispred Vlade danas održali protest.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8266%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlasnici-stanova-u-master-88-kvartu-odrzali-protest-ne-mozemo-da-se-uselimo-zbog-nemara-i-propusta-glavnog-grada-i-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kabinet predsjednika Vladr Crne Gore upoznat je sa problemom stanara Master bloka 8 – 8 na Starom Aerodromu, u Podgorici, nakon čega su preduzeti svi koraci kako bi pitanje priključenja zgrade na kanalizacionu mrežu bilo riješeno u što kraćem roku - naveli su u Spajićevom kabinetu.
Kažu da su intenziviranjem komunikacije između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Agencije za izgradnju Podgorice utvrđeni koraci koji će biti preduzeti kako bi stanarima bilo omogućeno da se usele u navedeni objekat.
Na današnjem protestu ispred stanara je govorio Darko Rašović koji je zatražio hitno rješavanje stambenog problema za više od 350 porodica.
Rašović je naveo da u stanove koje su kupili u redovnoj proceduri ne mogu da se usele zbog nemarnosti i propusta administracije Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Mnogi od nas žive kao podstanari i stanove smo kupili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze prema investitoru, Gradu i državi smo uredno izmirili. Umjesto da se konačno riješimo skupog podstanarskog života i mjesečne stanarine nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju. Danas plaćamo i kirije i kredite - ukazao je on.
Rašović takođe navodi da je glavni problem oduglovlačenja useljenja 70 kvadrata koji su vlasništvu države.
- Stanove smo platili, investitor je platio komunalije još u julu 2022. Poslali su par urgencija Glavnom gradu da ne bi dolazili u ovakvu situaciju u koju smo došli. Treba da se sa države 70 kvadrata zemlje prepiše na Glavni grad kako bi bila urađena kanalizacija i prošla saobraćajnica - istakao je on.
Zajedničkom odlukom stanara donijeta je odluka da stambeno pitanje građana Starog aerodroma Vlada Crne Gore riješi za sedam do deset dana.
- Ukoliko ne dobijemo odgovore organizovaćemo nove proteste - poručio je Rašović.

Vlada će dio parcele u Master 88 kvartu do kraja sedmice prepisati na Glavni grad

Vlasnici stanova u Master bloku 8-8 na Starom aerodromu duž ulice Josipa Broza održali su danas protrest ispred zgrade Vlade Crne Gore.
Ispred stanara govorio je Darko Rašović koji je zatražio hitno rješavanje stambenog problema za više od 350 porodica.
Rašović je naveo da u stanove koje su kupili u redovnoj proceduri ne mogu da se usele zbog nemarnosti i propusta administracije Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Mnogi od nas žive kao podstanari i stanove smo kupili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze prema investitoru, Gradu i državi smo uredno izmirili. Umjesto da se konačno riješimo skupog podstanarskog života i mjesečne stanarine nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju. Danas plaćamo i kirije i kredite - ukazao je on.
Rašović takođe navodi da je glavni problem oduglovlačenja useljenja 70 kvadrata koji su vlasništvu države.
- Stanove smo platili, investitor je platio komunalije još u julu 2022. Poslali su par urgencija Glavnom gradu da ne bi dolazili u ovakvu situaciju u koju smo došli. Treba da se sa države 70 kvadrata zemlje prepiše na Glavni grad kako bi bila urađena kanalizacija i prošla saobraćajnica - istakao je on.
Zajedničkom odlukom stanara donijeta je odluka da stambeno pitanje građana Starog aerodroma Vlada Crne Gore riješi za sedam do deset dana.
- Ukoliko ne dobijemo odgovore organizovaćemo nove proteste - poručio je Rašović.

Vlasnici stanova u Master 88 kvartu održali protest: Ne možemo da se uselimo zbog nemara i propusta Glavnog grada i Vlade, danas plaćamo i kirije i kredite

Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši poslanik LSCG u Skupštini Crne Gore i politički analitičar Ranko Đonović.
Vojnici uhapšeni na Kosovu, kaže Đonović, sa oznakom na tablicama ,, Kosovo je Srbija” su zaneseni ideologijom, smatra on, a izjava ministra odbrane Dragana Krapovića je skandalozna je i gora od onoga, kako kaže, što su vojnici uradili.
- Dovoljan je razlog zbog te izjave da bude smijenjen, a i zbog toga što su momci koji pripadaju Vojsci bili đe su bili, sa parolom kojom su bili, pa da li su oni pošli da se sprijateljimo mi sa Kosovom, da li su pošli da naprave neki most za neku bolju saradnju, bilo da su Srbi ili Crnogorci, ili su pošli da provociraju, šta su mislili da tako šetaju i da ih neće uhvatiti kosovska policija?! Nijesu problem dva vojnika, problem je upravo ministar Krapović, njegova ideologija, za koju znamo kakva je bila i prije nego što se dokopao vlasti. E sad, da bi držao vlast njih nema dovoljno, zato im je trebao jedno vrijeme Dritan, mjesto Dritana su dobili sad ove manjine da ih održavaju kratko na vlast, njima je veliko mjesec, dva, da ne kažem godina mandata njima je veliko - naveo je on.
Do kad ćemo mi izdržati je, kaže, veliko pitanje. Dodao je da misli da Crnu Goru čekaju vrlo loši dani.
- Kao što sam to rekao sto puta otkad su ovi došli, ne zato što ne bih volio da je dobro, ne zato, bože sačuvaj, nego zato što ja nikakvo dobro ne vidim u programu i djelovanju ove vlasti, i ove većine. To je kao da ste stavili rogove u vreću pa svaki rog viri na neku stranu, probio je, ona vreća bi bila nešto što ih ne može okupiti. Njih Crna Gora ne interesuje, ni Spajića, ni Milatovića. Čuš vratili se sa 15.000 ili 20.000 eura plate, taj vrli ,,patriota” ne napisavši i ne rekavši ni jednu riječ prije je došao da pomogne Crnoj Gori. On je došao da je sahrani, da je sahrani na lijepi način, kao što je u onoj prvoj poziciji bio Dritan Abazović, koji nas jednim potpisom oslobodio naše kulturne baštine, kao što su Demokrate, kao što je Aleksa Bečić. Ko su ti momci? Ko su? Šta su uradili dobro za Crnu Goru? Ništa, a lošega puno. Doći će dan za naplatu, ja sam siguran da je Crna Gora suviše jaka da bi je mogli takvi šarlatani poništiti, ali treba to iščekati - poručio je Đonović.
Barometar 26 je dokument kojim premijer Spajić teži zadržati vlast, kaže Đonović, i to ne znači ništa, ali se postavlja pitanje, ističe on, do kada će građani Crne Gore takovo što tolerišu, i, kako kaže, izlazeći na izbore da daju podršku takvim prevarantskim strankama.
- Uopšte se ne ustručavam da ih nazovem prevarantskim strankama, koje će Crnu Goru o jadu zabaviti, i već jesu. Kad oni to kažu, i kad se taj Barometar spominje, ja bih im odgovorio ,,bolje im bog pomogao” jer to sve nije tačno, četiri godine to gledamo. Što nijesu reagovali na bilo što što se dešava, samo ono što treba. Oni znaju da njima nema opstanka na vlasti ako se odreknu Mandića i ove tamo bratije koja se skupila, nema toga što ne bi oni napravili. Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - zaključio je Đonović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Po9sztTsWw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đonović: Siguran sam da je Crna Gora suviše jaka da bi je ovakvi šarlatani poništili

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Nakon četiri godine od formiranja prve Vlade, nakon režima DPS-a, i ja kao i građani Crne Gore, smo očekivali više. Procesi koji se dešavaju idu mnogo sporije od svih očekivanja - poručio je bivši predsjednik 42. Vlade Zdravko Krivokapić.
Komentarišući aktuelna dešavanja u Crnoj Gori, on je u emisiji Kontakt RTV &nbsp;Nikšić, pozdravio poziv predsjednika države Jakova Milatovića na dijalog premijeru i lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću. Dodaje da je to “crnogorska pizma” koju bi, smatra, morali u korist državnog posla i građana Crne Gore da regulišu i smanje. Neko je, sistemski radio i dalje radi na razbijanju njihovog jedinstva, uvjeren je Krivokapić, iako nije želio da otkrije na koga misli.
- Njih dvojica kao tandem su fenomenalni, a čim ih razdvojite nastaju problemi. Obradovao sam se pozivu na dijalog, ali su kroz pet minuta odmah ispoljili otrovne strijele. Nadam se da će da shvate jedno, a to je da Milojku nema većeg prijatelja od Jakova i da mu svi sad, koji su oko njega, nijesu prijatelji koliko Jakov. To su prijatelji trenutka. Milatović nema većeg prijatelja od Spajića jer ne može mu veći prijatelj biti onaj koji je srušio 42.Vladu sa DPS-om. To je njihova crnogorska pizma koja bi morala da splasne u korist državnog posla i budućnosti svih nas. Ni Spajiću nijesu prijatelji koalicioni partneri, kao ni Milatoviću, a pogotovo ne većina onih sa kojima je trenutno u savezu. Spajić je i žrtvovao određeni broj resora koji pripadaju njegovoj partiji u korist drugih. Bio je velikodušan, ali ne možete da trulim kompromisima idete vječno. I zbog toga je kažnjen - poručuje Krivokapić.
A kažnjen je, smatra Krivokapić, na lokalnim izborima u Podgorici i Budvi i to je jasan alarm.
- To govori da Spajić nema partijsku infrastrukturu. U brzini formiranja PES-a, oni se nijesu, što se kaže, ustoličili po lokalnom nivou - kaže Krivokapić.
Da li će i kako poziv na dijalog uticati na formiranje lokalne vlasti u Podgorici, bivši predsjednik Vlade smatra da je “prirodno da se vlast forimira na način kao što je bilo prije njenog rušenja”.
Nakon četiri godine od formiranja prve Vlade, nakon režima DPS-a, Krivokapić kaže da je kao i građani Crne Gore, očekivao više.
- Procesi koji se dešavaju idu mnogo sporije od svih očekivanja. 42. Vlada je željela da napravi veći iskorak. Nije uspjela jer smo imali brojne ometače jer su nam i prvi prijatelji i posljednji neprijatelji bili najveći problem u funkcionisanju - naveo je on.
Poručuje da će Crna Gora biti “zarobljena država sve dok DPS i nakadašnji DF budu imali podršku više od jedne trećine građana”.
Kometarišući stanje u sektoru bezbjednosti, Krivokapić smatara da “od septembra 2021. godine do danas u tom sektoru važi pravilo “vin vin vin - niko nije kriv”.
- Crna Gora mora da krene putem odgovornosti i kažnjivosti - zaključuje Krivokapić.

Krivokapić: Spajić i Milatović su fenomenalni kao tandem, čim se razdvoje nastaju problemi

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. 
 
On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa. 
 
Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani, bez obzira na fizičke ili mentalne izazove, u potpunosti uključeni u sve sfere života. 
 
Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI. 
 
On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.
- Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo - rekao je Gutić. 
 
On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. 
 
- Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI - rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom. 
 
Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. 
 
Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije. 
 
Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite. 
 
Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva. 
 
Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom. 
 
- Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika - navodi se u saopštenju. 
 
Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Gutić: Pomoć OSI je prioritet Vlade

Albanski forum nikada neće staviti potpis na bilo koji dokument kojim bi se narušila načela i principi sporazuma o formiranju 44. Vlade, odnosno abolirali oni koji nijesu poštovali te principe, saopšteno je iz te partije.
Na tu temu su u ime Albanskog foruma sa premijerom Milojkom Spajićem razgovarali Maraš Dukaj, Ivan Ivanaj i Ferhat Dinoša, poštujući, kako kažu, napore da se ubrza evropska integracija Crne Gore.&nbsp;
- Ne samo da mi to podržavamo već je jedan od fundamentalnih principa naše politike - Crna Gora u Evropskoj uniji. To je zapravo naš cilj, koji uz mir, stabilnost i demokratski i ekonomski razvoj nema alternativu - ističu iz Albanskog foruma.
Dodaju da su se upoznali sadržajem dokumenta Barometar 26.&nbsp;
- Albanski forum nikada neće staviti potpis na bilo koji dokument kojim bi se narušila načela i principi sporazuma o formiranju 44. Vlade, odnosno abolirali oni koji nijesu poštovali te principe. Ne zato što mi imamo nešto protiv bilo koga, nego zato što je jedna politička grupacija pokazala da za njih potpis i riječ ne znače ništa. Što se Albanskog foruma tiče, Crna Gora kao građanska država u kojoj ravnopravno i u razumijevanju i poštovanju žive različiti narodi i vjeroispovijesti, Crna Gora u NATO-u i Evropskoj uniji, Crna Gora u najčvršćem savezništvu sa SAD, Crna Gora kao ekološka država odgovorne vlasti, tržišne ekonomije, slobodnog preduzetništva i slobodnih građana – to su neki od naših ciljeva prije svega u vrijednosnom smislu, odnosno fundamentalnih principa u političkom smislu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Napominju da je Albanski forum uvijek podržavao i da će se uvijek zalagati za sve što je u skladu sa ovim principima.
- Podražavaćemo ne samo riječima nego i djelom evropske vrijednosti, i naravno integraciju Crne Gore u EU – bilo to zapisano u nekom dokumentu ili ne, bili mi na vlasti ili u opoziciji - poručuju iz Albanskog foruma.&nbsp;

Albanski forum: Nećemo potpisati nijedan dokument kojim se krši sporazum o 44. Vladi

Vlada Crne Gore na današnjoj hitnoj elektronskoj sjednici zadužila je ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernada Suljevića da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostavi dokumentaciju o gradnji hotela „Crowne Plaza“ u Kolašinu - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV.
To je urađeno jer je investitor „Magnum Development“, kako tvrde u Vladi, dostavio lažnu garanciju od dva i po miliona eura od italijanske banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-toku-hitna-elektronska-sjednica-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Magnum Development“ i hotelska grupacija „IHG“ su 6. juna prošle godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom „Crowne Plaza“ - a koji je trebalo da bude fokusiran na zdravstveni turizam. Hotel je projektovan na 105 smještajnih jedinica (201 ležaj različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
Pošto plan još nije realizovan, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja prije 10 dana je, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi dokumenta o gradnji „Crowne Plaza“ u Kolašinu

Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Predsjednici Estonije, Letonije i Litvanije podržali su poljski prijedlog za zajedničkim nadzorom Baltičkog mora mornaricama zapadnih zemalja koje imaju baltičku obalu.
- Zajedničke patrole pokazaće da djelujemo, da uzimamo svoju odgovornost ozbiljno te da možemo braniti svoju ključnu infrastrukturu - rekao je litvanijskii predsjednik Gitanas Nausėda nakon razgovora s estonskim predsjednikom Alarom Karisom i letonskim kolegom Edgarsom Rinkēvičsom u obalnom gradu Klaipėdi u Litvaniji.
Rinkēvičs je takođe rekao da je pozdravio ideju nadzorne misije, s obzirom na to da Baltičko more sve više postaje "zabrinjavajuće mjesto".
Međutim, istovremeno je istakao visok nivo potrebne koordinacije i kompleksnost zadatka.
- Ne možemo biti 100 odsto sigurni da možemo spriječiti takve stvari. Moramo što je više moguće investirati u zaštitu svoje infrastrukture - rekao je Karis.
Inicijativa dolazi nakon što su oštećena dva optička kabla u Baltičkom moru u novembru. Riječ je o kablu između Švedske i Litvanije, te jednom između Finske i Njemačke. Uzrok je i dalje nepoznat u oba slučaja, a švedske vlasti istražuju moguću sabotažu.
Nausėda je rekao da postoji "poprilično visoka mogućnost" da se radilo o malicioznoj aktivnosti. Dosad ipak nije bilo dokaza da je šteta počinjena namjerno.

Baltičke države žele zajedno da nadziru Baltičko more: "Ovo sve više postaje zabrinjavajuće mjesto"

Njujorška policija i dalje traga za muškarcem koji je ubio Brajana Tomsona, direktora vodeće kompanije za zdravstveno osiguranje, "United Healthcare" ispred hotela u centru Menhetna, a zatim pobjegao u Central park.
Tomson je upucan s leđa u srijedu ujutru, a policija kaže da ga je maskirani napadač čekao u zasjedi. Ubistvo se dogodilo neposredno pred održavanje godišnje konferencije investitora kompanije u Hilton hotelu na Šestoj aveniji, piše VOA.
Riječi „odbij“, „odbrani“ i „ukloni“ su bile urezane u čaure od metaka pronađene na mjestu gdje je Tomson ubijen, rekli su policijski izvori za televiziju ABC i Njujork post. Rojters nije nezavisno potvrdio tu informaciju.
Riječi podsjećaju na naslov knjige objavljene 2010. godine u kojoj se kritikuje osiguravajuća industrija, pod nazivom „Odloži, porekni, odbrani: Zašto osiguravajuće kompanije ne plaćaju svoj dio i šta možete da uradite tim povodom“. Autor, Džej Fajnman, počasni profesor na Pravnom fakultetu univerziteta Ratgers napisao je: „Žao mi je, bez komentara!“ u imejlu, kada ga je kontaktirao Rojters tražeći komentar povodom ubistva.
Policija je u četvrtak objavila novu fotografiju na kojoj se vidi lice osumnjičenog, dan pošto su objavljeni snimci na kojima je njegovo lice djelimično pokriveno skijaškom maskom, i zatražili pomoć građana da ga pronađu i identifikuju. Policija je takođe pretražila jedan hostel na Menhetnu gdje se vjeruje da je osumnjičeni odsio, objavio je CNN.
Istražitelji i dalje pokušavaju da utvrde motiv ubistva, saopštila je policija u srijedu.&nbsp;
- Prema svim indicijama, u pitanju je planirano, ciljano ubistvo - rekla je komesarka njujorške policije Džesika Tiš.
Na video snimku bezbjednosnih kamera vidi se napadač kako stoji iza 50-godišnjeg Tomsona, podiže pištolj i puca mu u leđa. Policija navodi da je napadač došao ispred hotela nekoliko minuta prije Tomsona i čekao ga da prođe pored njega, a zatim otvorio vatru, ignorišući druge prolaznike.
Osumnjičeni, koji je nosio duksericu sa kapuljačom, skijašku masku u sivi ranac, pobjegao je pješke, a zatim se popeo na električni bicikl kojim je ušao u Central park, saopštila je policija.
Policija je objavila više fotografija osumnjičenog sa snimaka video kamera, uključujući jednu gdje drži pištolj uperen u Tomsona, i drugu gdje bježi biciklom.
Grad ima veliku mrežu kamera, koje su uglavnom postavljene poslije terorističkih napada 11. septembra, koje policija može da iskoristi da prati kretanje osumnjičenog.
UnitedHealth grupa je najveća američka kompanija za zdravstveno osiguranje, i pruža usluge desetinama miliona Amerikanaca koji za zdravstvene usluge plaćaju više od bilo koje druge zemlje na svijetu. Tomson, otac dvoje djece, bio je na čelu UnitedHealthcare, jedinice u okviru UnitedHealthGroup od aprila 2021.
Kompanija se bori sa posljedicama masovnog hakovanja podataka svoje jedinice Change Healthcare, koja obezbjeđuje tehnologiju ljekarima i zdravstvenim ustanovama, što je poremetilo medicinsku njegu i mjesecima usporilo nadoknade ljekarima.
Tompson je radio za UnitedHealth od 2004, u nekoliko odjeljenja. Kompanija je izrazila saučešće njegovoj porodici i prijateljima, a direktor UnitedHealth grupe ga je opisao kao „izuzetnu osobu“. Zastava na štabu kompanije u Minetonki u Minesoti je spuštena na pola koplja.
Tomsonova supruga Polet izjavila je za ABC News u srijedu da je Brajan dobio neke prijetnje u vezi sa svojim poslom, ali je rekla da nije znala više detalja.
U Mejpl grouvu u Minesoti, gdje je Tomson živio, administratorka policije Tereza Kin rekla je za Rojters da nije bilo izvještaja o prijetnjama Tomsonu, ali da postoji jedan izvještaj kada je prijavljena „sumnjiva situacija“ kod njegove kuće, u junu 2018. Polet Tomson se spremala za spavanje kada je prijavila da je vidjela da neko pokušava da otvori njihova ulazna vrata. Preplašena, sakrila se u kupatilu, ali policija nije pronašla znake pokušaja provale i nikoga nije zatekla oko kuće Tomsonovih.
Ubistvo u Njujorku se dogodilo na jutro kada se održavalo popularno paljenje svjetala na velikoj jelki kod Rokfeler centra, nekoliko ulica dalje. Ta manifestacija je održana kako je i bilo planirano, ali uz pojačano obezbjeđenje.

Ubica direktora kompanije za zdravstveno osiguranje urezao poruku u metke

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

U Debrecinu na kraju dana nikakvog iznenađenja nije bilo - Mađarska je lako savladala posljednjeplasiranu Poljsku, rezultatom 31:21 (17:9).
Na taj način, Crna Gora je izgubila i teoretske šanse za plasman u polufinale, dok su Mađarice napravile možda i presudan korak ka pomenutoj rundi - premda im, doduše, preostaju utakmice protiv Rumunije i Francuske.
Da večeras nikakve dileme neće biti, postalo je jasno u finišu prvog dijela, kada su domaće prvo povele sa pet, a uskoro i sa osam golova razlike. I otud je drugi dio utakmice bio puka formalnost.
Poljakinje su se predstavile u skromnom izdanju, pa se čini kako definitivno možemo reći da je Crna Gora favorit uoči nedjeljne utakmice (15:30).
Petra Vamoš je pogađala osam puta za Mađarsku, a Aleksandra Rosjak je dala četiri gola za poraženi sastav.
Grupa “1”: Švedska – Rumunija 23:25, CRNA GORA – Francuska 23:31, Mađarska – Poljska 31:21.

Mađarska slavila, sada nas više ni teorija ne vodi u polufinale

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: vlada-crne-gore