Vlada će danas predstaviti Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu koji će iznositi 3,77 milijardi eura.
&nbsp;Na konferenciji za medije, koju u 11 sati organizuje Ministarstvo finansija, biće predstavljeni ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potrošnje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade je saopšteno da će na konferenciji govoriti ministar finansija, Novica Vuković, kao i generalni direktori direktorata za državni budžet i za javni dug Bojan Paunović i Andrijana Ulić Rajović.
Predvićeno ja da na konferenciji, koja će se održati u Pres centru Vlade, govore i direktori direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavkı, odnosno za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Jelena Jovetić i Miloš Mišković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danas predstavljanje prijedloga budžeta za narednu godinu

Vlada Crne Gore je, na današnjoj 103. sjednici, utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu. Takođe je pruhvaćen i Predlog Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu.
Prezentacija Zakona o budžetu biće održana u srijedu 19. novembra u 11 sati u zgradi Vlade.

Vlada utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu

Vlada Crna Gore utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se definišu nove mjere za regulisanje boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Jednim od amandmana, koji su utvrđeni na danas održanoj elektronskoj sjednici Vlade, definiše se da minimalna vrijednost nepokretnosti, na osnovu koje će stranac ubuduće moći da reguliše privremeni boravak u Crnoj Gori, iznosi 200.000 eura.&nbsp;
Takođe, kako je saopšteno iz Vlade, sadašnjim vlasnicima nepokretnosti, koji su na osnovu nje regulisali privremeni boravak u Crnoj Gori, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoj boravak sa novim odredbama Zakona.&nbsp;
Drugim amandmanom se propisuje da će strani državljani - izvršni direktori i vlasnici više od 51 odsto kapitala u privrednom društvu morati da imaju najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i koji su osigurani na puno radno vrijeme.
- U skladu sa izmjenama, oni će imati rok od 180 dana da usklade svoje poslovanje sa novim propisima - kazali su u Vladi.
Uporedo sa novim propisima, u Vladi su rekli da se intenzivno radi i na unapređenju međuinstitucionalne i međudržavne razmjene podataka o ulasku i boravku stranaca na teritoriji Crne Gore.
- U tom dijelu, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, te resor finansija, Poreska i Uprave policije intenzivirali su ukrštanje i razmjenu podataka, kako bi se spriječile eventulane zloupotrebe boravka, te na osnovu podataka o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana bile sprovedene provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenuti postupci za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada se za to steknu zakonski uslovi - naglašeno je u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će, na osnovu ranije sprovedenih razgovora na visokom nivou, u saradnji nadležnih institucija Crne Gore i Turske, biti sprovedena dodatna provjera podataka oko 13 i po hiljada državljana Turske, koji imaju odobren privremeni i stalni boravak, shodno Zakonu o strancima.

Vladini amandmani na Zakon o strancima: Minimalna vrijednost nepokretnosti 200.000 eura, firme sa najmanje troje zaposlenih

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće u utorak ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen.
U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija.&nbsp;
Poslanici opozicije su podsjetili da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva Vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom.&nbsp;
Kako su rekli, iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici.

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena - poručio je u izjavi za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatarišući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.
Ne samo da postoji, kaže Kostić, nego je ozbiljno ugrozio standard građana.
- Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uopšte ona i postoji sa stanovišta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju - ističe Kostić.
Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra on, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.
- Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima - kaže sagovornik Antene M.
Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim što ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi štetu interesima ne samo potrošača, već i privrede.
- Mora vam biti jasno da su tržišne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na tržištu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to dešava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj opštoj društvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće - pojašnjava Kostić.
Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić, ostaje nejasno zašto ga i sprovodi.

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Sredstva u iznosu od 46 miliona eura planirana kapitalnim budžetom za 2025. godinu ostaće neiskorišćena zbog kašnjenja u realizaciji više infrastrukturnih projekata, pa će biti preusmjerena na one koji se odvijaju ubrzanom dinamikom, u nadležnosti Uprave za saobraćaj i Ministarstva javnih radova.
To proističe iz Informacije o neutrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Crne Gore za 2025. godinu sa prijedlogom za preusmjeravanje na druge kapitalne projekte.
Ministarstvo javnih radova obavijestilo je Ministarstvo finansija 3. novembra da će, na osnovu sprovedenih analiza i plana dinamike potrošnje do kraja godine, za realizaciju planiranih kapitalnih projekata nedostajati 20.600.000 eura.
Istovremeno, Uprava za saobraćaj je 21. oktobra saopštila da će za projekte koji se realizuju ubrzanom dinamikom biti potrebno dodatnih 25,6 miliona eura, ali i da određeni projekti neće biti završeni u ovoj godini.
Riječ je o auto-putu Bar Boljare jer je tender za izbor izvođača radova u toku, nakon čega slijedi zaključenje kreditnog i grant aranžmana sa EBRD-om i Evropskom unijom. Stoga, neće biti iskorišćeno 45.000.000 eura planiranih za ovu godionu.
Takođe, u ovoj godini neće biti završena rekonstrukcija puta Mojkovac–Lubnice, dionica Mojkovac–Vragodo za šta je izdvojeno 510.000 eura, budući da je u toku tender za izbor izvođača.
Kasni se i sa izgradnjom magistralnog puta Pošćenje–Brezna, vrijedne 290.000 eura, jer je u toku pribavljanje urbanističko-tehničkih uslova, nakon čega će biti raspisan tender za izradu tehničke dokumentacije.
Nije završena ni rekonstrukcija magistralnog puta M-11 Lepetani–Tivat–Krtolska raskrsnica u iznosu od 400.000 eura, s obzirom na to da Opština Tivat još nije dostavila tehničku dokumentaciju potrebnu za pokretanje tenderskih procedura.
Očekuje se da Ministarstvo finansija, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, predloži Vladi Crne Gore preraspodjelu neutrošenih sredstava na projekte koji se realizuju planiranom ili ubrzanom dinamikom.
T.K.

Neiskorišćenih 46 miliona eura biće preusmjereno na projekte MJR i Uprave za saobraćaj

Ukupna težina uništenog duvana i duvanskih proizvoda, u periodu od 23. juna do 16. septembra ove godine, je 1.745.126 kilograma, a proces je sproveden uz poštovanje ekoloških standarda, bez negativnih uticaja na zdravlja ljudi i okolinu, navedeno je u Informaciji o realizaciji Odluke o uništenju duvanskih proizvoda oduzetih shodno Odluci o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“ koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Odlukom je propisano da će duvanski proizvodi biti oduzeti na osnovu zabrane na teritoriji Slobodne zone, osim duvanskih proizvoda koji su predmet istrage u postupcima Specijalnog državnog tužilaštva, uništiti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, u skladu sa zakonom. 
Kako je saopšteno iz Vlade, postupak je sproveden transparentno, uz monitoring međunarodnih partnera (HMRC, EUROL 4). 
- Uništene su sledeće količine duvana i duvanskih proizvoda: cigarete – 130.003 paketa, odnosno 1.326.330.000 cigareta (određeni broj paketa nije bio standardne veličine od 10.000 cigareta); 526 paketa rezanog duvana (težine oko 100kg po paketu); 1.134 paketa duvana za nergile; šest paketa elektronskih cigareta - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, Uprava za državnu imovinu je zadužena da duvanske proizvode koji su dokazni materijal u krivičnim postupcima (oko 10.811 paketa cigareta) preuzme na upravljenje u skladu sa članom 5 stav 3 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za skoro tri mjeseca uništeno više od 1,7 miliona kg zaplijenjenih duvanskih proizvoda

Društvo statističara i demokrata (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozivaju Vladu da pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji kvalitetnu populacionu, a u okviru nje i migracionu politiku, kako bi se, na održiv način, nadomjestio demografski deficit i ostvarilo neophodno privlačenje nedostajućeg stanovništva iz drugih zemalja u Crnu Goru.
Kako se navodi u saopštenju, ozbiljna imigraciona politika koja bi proizašla iz ove strategije i moderno postavljene populacione politike omogućile bi da se i druge povezane politike Vlade usvajaju na transparentan način i uz unaprijed pripremljene osnove za donošenje odluka.&nbsp;
- Ovim bi se onemogućilo da se važne odluke o budućnosti našeg stanovištva donose preko noći, bez javne rasprave, na WhatsApp sjednici Vlade, uz pritisak i nasilničko ponašanje na našim ulicama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su DSD i CDT još 2022. godine, i tada razumijevajući da će nepostojanje ove politike napraviti veliku štetu i potencijalno prouzrokovati ozbiljne probleme koji se tiču svih građanki i građana Crne Gore, skrenuli pažnju Vladi i javnosti na ovom polju moraju početi korjenite promjene.&nbsp;
- Naš smo predlog ponovili više puta kroz javno obavljene studije, analize i javne događaje na kojima smo sa stručnjacima raspravljali o ovim problemima. Nadamo se, da je poslije najnovijih događaja, sazrela svijest u Vladi da politika “odloženo-položeno” prije ili kasnije društvo dovodi u ozbiljne probleme. Nama je potrebna promjena ovog stava i priprema ovih politika kako bi javnost u svakom trenutku znala koliko nama nedostaje radne snage, iz kojih oblasti rada, iz kojih država želimo nadomjestiti taj nedostatak i pripremljen plan na koji način to uraditi uz poštovanje politika EU i ispunjavanje naših važnih obaveza na učlanjenju u savez evropskih država - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju Vladu da se ugleda na Evropsku komisiju koja je, u svom programu do 2029. godine, populacionu politiku, odnosno teme starenja stanovništa i inkluzije stranaca, postavila visoko na svojoj političkoj agendi.&nbsp;
- Za razliku od zemalja kojima stremimo u Crnoj Gori ova tema do sada se najčešće vodila kroz populističke govore političara, a sada i kroz donošenje odluka koje štete odnosima sa drugim državama i podilaze ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi, te nasilju koje je postalo realnost na našim ulicama - dodaju.&nbsp;
Crna Gora je, prema njihovim riječima, jedna od rijetkih država u regionu i šire, čija zvanična statistika nema dostupne podatke o demografskim kretanjima u dužem vremenskom periodu u formatima koji omogućavaju dalje korišćenje podataka.&nbsp;
Sa druge strane, kako kažu, pored formiranja vremenskih serija, demografsku statistiku potrebno je proširiti istraživanjem o imigraciji. Ni podaci o spoljnim migracijama nijesu dostupni za Crnu Goru.
Takođe, da je populaciona politika samo fasadna aktivnost u okviru Vlade pokazuje i način na koji fukcioniše Savjet za demografiju. Ovo tijelo bi trebalo da pomogne donošenju strateških odluka, ali se na sajtu Vlade mogu naći informacije o samo jednoj održanoj sjednici. Javnost ima pravo da zna šta je Savjet savjetovao Vladu, koje joj je inicijative uputio i koje su aktivnosti proizašle iz toga.
Pozivaju Vladu da u hitnom roku oživi rad ovoga Savjeta i da poveća transparentnost njegovog rada, a da jedna od prvih mjera bude uvođenje stručnjaka van izvršne vlasti koji zaista poznaju ovu temu i koji bi mogli dati važan doprinos pomicanju ove teme sa mrtve tačke.
- Vlada kroz ove politike prije svega mora pripremiti dugoročnu projekciju stanovništva Crne Gore u kojoj bi, na osnovu realnih i istinitih podataka, bile dostupne informacije o svim važnim demografskim pitanjima uključujući i pojekcije nedostajuće radne snage koja je potrebna našoj državi. Ovdje posebno treba voditi računa o činjenici da iskustva država iz posljednja tri talasa proširenja EU pokazuju da članstvo u kratkom roku može rezultirati značajnim smanjenjem broja stanovnika zemlje koja postaje članica. Zato svaka ozbiljna država koja se potencijalno suočava sa ovim problemom mora imati jasan plan na koji će način nadomjestiti nedostajuće stanovništvo - ističu u saopštenju.&nbsp;
Dakle, kako naglašavaju, mora prestati da članstvom u EU maše kao zastavom obećanog raja, i početi da ozbiljno radi na pripremi za ono što nam to članstvo donosi.
- Zato, CDT i DSD još jednom apeluju da se hitno počne sa rješavanjem ovih problema ali i da u budućim potezima Vlada pokaže malo više senzibilnosti za dobronamjerne sugestije van sistema vlasti, jer bi, da je malo pažljivije slušala sugestije stručnjaka, mogla izbjeći veoma neprijatne događaje koja sada proživljava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT i DSD: Vlada da hitno pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji jasnu populacionu i migracionu politiku

Kada komesarka za proširenje Marta Kos govori o "trojanskim konjima Rusije" i mogućem "probnom periodu" za nove članice, šta li misle premijer Spajić i PPV Ivanović, čiji stav o pravu glasa u principijelnoj ravni podržavam, na koga se tačno to odnosi u Crnoj Gori, upitao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
- Ko li je zaboga danas prisutan, odnosno sveprisutan, u crnogorskoj vlasti, a da bi zadovoljio ovaj kriterijum, bolje reći jako ilustrativan i upečatljiv opis lažnih zagovornika evropskog sistema vrijednosti?- pita Vujović.
Vujovića zanima da li se Spajić i Ivanović možda pitaju da li su i sami doprinijeli takvom logiciranju u EU, upravo time što su svojevoljno odlučili da, u ključnom mandatu za naš EU put, sklope strateško partnerstvo sa "trojanskim konjima", prepuštajući im ključne poluge vlasti?&nbsp;
&nbsp;Bilo bi logično, dodaje Vujović, kada se već komentariše na nivou metafora, da im se i sa naše strane dodatno otpiše i sugeriše da sjašu sa tog konja o kojem lijepo zbori komesarka.&nbsp;
 
- Iako, stanje na terenu je takvo da ovaj naš crnogorski trojanac nije objekat već subjekat jahanja. I da on jaše, i ne samo jaše već je, sve su prilike, naredio galop i jako promišljeno i precizno dozira brzinu. U tom pozicionom smislu bismo mogli i da preformulišemo ovu sugestiju za Spajića i Ivanovića- kazao je Vujović i dodao da sada sa metafora prelazi na politički jasniji teren.&nbsp;
Dakle, ističe Vujović, da li će EU primijeniti neki model probnog, prelaznog ili nekog drugog perioda, što god mislili o njemu, na to teško možemo uticati.
- Da li ćemo se osloboditi prisustva trojanaca u vlasti, čime bismo možda mogli natjerati partnere da još jednom razmisle o tom novom modelu, e tu bi Spajić i Ivanović mogli nešto oposliti- upitao je predsjednik SDP-a.
 
Da umjesto ljutnje na Kos što konstatuje trojance, kaže Vujović, naljute se na sebe što su im dali vlast.&nbsp;
- Pa da u duhu onog legendarnog podgoričkog antiratnog grafita iz 90-ih, recimo, zagrme: "bratski vas molimo sjašite!" - poručio je Vujović.

Vujović: U Troju je konj ubačen, u Crnoj Gori jaše - ciljano u pogrešnom smjeru

Centar za romske inicijative od 2011. godine do danas otkrio je 146 ugovorenih dječjih brakova, a od tekuće godine devet slučajeva. U centru kažu da teško dolaze do dokaza zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog ishoda.&nbsp;
Bez epiloga je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.
Nevladina organizacija "Centar za romske inicijative" godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova.
Direktorica centra Fana Delija kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.
- Od 2011. do današnjeg dana nažalost smo otkrili 146 slučajeva. Konkretno, kada je ova godina do današnjeg dana otkriveno je 9 slučajeva - rekla je Delija.
U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.
- Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji smo uspjeli da spriječimo u smislu da ne zasniva brak, dok djevojčicu koja je odmah posle nije imala samo 11 godina, bila punih 4 mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punoljetnim licem. Ove godine nam je najmlađi slučaj 14 godina - kazala je Delija.
Posljednjih godina sve teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.
- Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju samim počiniocima, imajući u vidu da tako nešto zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu tu neku odgovornost snose roditelji, a to je najčešće otac - istakla je Delija.
Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 eura
- I smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa - smatra Delija.
Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

Za 14 godina 146 ugovorenih dječjih brakova, najmlađa žrtva imala sedam godina

Odbojkaši Budve igraće danas protiv luksemburškog Štrusena revanš utakmicu prve runde CEV Čelendž kupa.
Budva je prvi duel pred svojim navijačima dobila 3:2.
Crnogorski šampion, ukoliko želi siguran plasman u šesnestinu finala, ne smije da izgubi u Luksemburgu.
Ukoliko osovji bar dva seta izboriće zlatni set, koji će odlučivati putnika u narednu rundu takmičenja.
Pobjeda Štrusena u najviše četiri seta eliminisala bi budvanski sastav.&nbsp;
Početak utakmice zakazan je za 19 sati i 30 minuta.
U šesnaestini finala pobjednika dvomeča čeka rumunski Zalau.

Budva gost luksemburškog Štrusena

Više od 170 objekata oštećeno je u velikom požaru koji je tokom noći zahvatio gusto naseljeno stambeno područje u japanskom gradu Oita, pri čemu je jedna osoba stradala, saopštili su lokalni zvaničnici.
Policija je potvrdila da je na mjestu požara pronađeno tijelo jedne osobe i pokušava da utvrdi da li je reč o 76-godišnjem muškarcu koji se vodi kao nestao, preneo je Kjodo.
Vatrogasci su i više od 12 sati nakon izbijanja požara nastavili borbu sa vatrenom stihijom u luci Saganoseki, koji je prijavljen policiji u utorak.
Prefektura Oita zatražila je pomoć u gašenju vatrene stihije, koja je zahvatila oko 48.900 kvadratnih metara i proširio se na šumovito područje.
Gradonačelnik Oite Šinja Adači rekao je novinarima da ne očekuje dalje širenje plamena.
Visoki zvaničnik prefekture Šogo Fudžikava izjavio je da se dim smanjuje i da bi požar uskoro trebalo da bude stavljen pod kontrolu, ali je upozorio da je rano za konačne procene.
Premijerka Japana Sanae Takači poručila je na platformi Iks da će vlada pružiti "maksimalnu podršku u saradnji sa lokalnim vlastima".
Do 350 domaćinstava ostalo je bez struje, saopštila je kompanija Kjušu elektrik.
Požar, koji je policiji prijavljen oko 17.45 sati u utorak, izbio je u stambenom području severoistočno od luke Saganoseki.
Meteorološka agencija Japana prethodno je izdala upozorenje na jak vetar u tom regionu.

Veliki požar u Japanu oštetio više od 170 objekata, jedna osoba poginula

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši sudija Jovan Stanković kazao je danas u Višem sudu da je "popustio" pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kada je napisao presudu u korist Carina, iako tužba nije bila uručena tuženom, već njegovoj supruzi.
Današnje ročište trajalo je nešto više od četiri sata i prekinuto je oko 15 h nakon što je Vesni Medenici pozlilo.
U tom predmetu, kako je objasnio, očekivana je bila ta odluka, ali ona nije mogla biti donijeta iz procesnih razloga, jer tužba nije uredno uručena stranci.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina donio u martu 2022. godine i da je toj odluci prethodio susret sa Medenicom u jednom lokalu u Herceg Novom.
-Medenica je bila na liječenju u Igalu i poslala mi je poruku da se vidimo što sam ja i prihvatio. Sa njom je bila kuma, čijeg imena se ne sjećam - kazao je Stanković.
Na toj kafi, prema njegovim riječima, Medenica mu je rekla da su je zamolili iz Instituta Igalo da pita za jedan postupak, u pitanju je bio radni spor.
- Taj predmet za Igalo je bio zreo za zakazivanje. Tada mi je saopštila da treba da "bacim" pogled i na još jedan predmet ali da ne zna broj. Rekao sam da ću vidjeti da li je zreo za zakazivanje - ispričao je Stanković.
Dodao je i da joj je dan ili dva nakon susreta poslao poruku da mu pošalje broj predmeta i kada je dobio odgovor znao je "o čemu se tu radi jer je predmet bio za Carine čiji je vlasnik njen kum".
- Rekao sam da je tužbu za izjašnjenje primila supruga tuženog i pitao sam je: Što hoćeš od mene? Nadao sam se da će reći da uradim što mislim jer sam joj dva puta naglasio da tužba nije uručena tuženom. Ona mi je poslala poruku:"piši" što sam ja i uradio. Ja sam osjetio pritisak i poslao sam poruku: " dobro napisaću" - ispričao je bivši sudija.
On se pravdao i da ga je bilo strah da ne bude pokrenut disciplinski postupk protiv njega jer je imao dosta predmeta u radu, misli oko 600, i u nekima je prekoračio vrijeme zakazivanje. Iako Medenica više od godinu nije bila na čelu Vrhovnog suda on smatra da je imala uticaj na ljude iz pravosuđa i zato je "podlegao" pritisku.
Svjedok je naveo da je napravio dvije ključne greške -što je dozvolio Medenici da mu se približi i druga što nije rekao "ne".
Stanković je objasnio da ga je to sve natjeralo da podnese ostavku jer nije mogao da se pojavi pred kolegama i građanima.
Ipak, svjedok je na pitanje sutkinje Vesne Kovačević rekao da je on još ranije planirao da napusti sudijsko mjesto, ali je objasnio da je &nbsp;htio da završi sve predmete i da izađe dostojanstveno.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović predočio je iskaz svjedoku koji je dao u SDT-u u kojem je naveo da je "često donosio odluku sa falinkama" i " preko koljena". Stanković je rekao da je u Tužilaštvu bio pod velikim stresom a kada je rekla da donosi odluke sa falinkama i "preko koljena" mislio je na osnovu sudijskog uvjerenja i kad nedostaje jedan element da bude siguran u svoju odluku.
Na pitanje drugog branioca, advokat Zdravka Begovića bivši sudija je rekao da je nelogično &nbsp;da je njegov iskaz danas precizniji nego u Tužilaštvu.
- U suštini radi se o istinitom iskazu i u Tužilaštvu. Vjerujte mi - kazao je Stanković.
Na što se advokat Begović nadovezao i rekao da mu ništa ne vjeruje.
Vesna Medenica je predočila sudskom vijeću da je 50 odsto odluka Stankoviću ukidano i da mu je zbog toga skrenuta pažnja dok je ona bila na čelu Vrhovnog suda.
Advokat Begović je rekao da od "ovog čovjeka zavisi sudbina Vesne Medenice" koji je kalupio predmete preko koljena.
-Iskaz je sračunat, &nbsp;iskonstruisan, da Vesnu Medenicu predstavi kao ženu koja i poslije godinu od prestanka funkcije može da drma crnogorskim pravosuđem, a svi su joj okrenuli leđa - kazao je Begović.
Medenica je kazala da kada se vidjela sa Stankovićem već 15 mjeseci nije bila u pravosuđu.
-Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što sam sedam mjeseci bila u pritvoru. Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što mi je pritvorski osnov bio tačka 1, kolege su sigurno mislile da ću iskočiti kroz prozor. Koliki uticaj sam imala vidi se i po mom sinu, bio je tri godine u pritvoru, tri puta je odbijeno jemstvo. Toliko o mom uticaju. Više me zovu kolege iz inostanstva nego kolege od kojih sam pravila ljude i odlične sudije. Nije trebalo da se nađem na optuženičku klupu - istakla je Medenica.
Ponovila je da nikada ništa nezakonito od kolega nije tražila.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem vještaka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Stanković: Donio sam presudu u korist Carina, jer sam "popustio" pod pritiskom Vesne Medenice

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: vlada-crne-gore

Danas predstavljanje prijedloga budžeta za narednu godinu

Vlada utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu

Vladini amandmani na Zakon o strancima: Minimalna vrijednost nepokretnosti 200.000 eura, firme sa najmanje troje zaposlenih

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Neiskorišćenih 46 miliona eura biće preusmjereno na projekte MJR i Uprave za saobraćaj

Za skoro tri mjeseca uništeno više od 1,7 miliona kg zaplijenjenih duvanskih proizvoda

CDT i DSD: Vlada da hitno pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji jasnu populacionu i migracionu politiku

Vujović: U Troju je konj ubačen, u Crnoj Gori jaše - ciljano u pogrešnom smjeru

Danas predstavljanje prijedloga budžeta za narednu godinu

Za 14 godina 146 ugovorenih dječjih brakova, najmlađa žrtva imala sedam godina

Budva gost luksemburškog Štrusena

Veliki požar u Japanu oštetio više od 170 objekata, jedna osoba poginula

PRATITE TVe UŽIVO