Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Vlade Crne Gore je na na telefonskoj sjednici održanoj 25. decembra utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.
Kako dodaju u saopštenju, odluka je donijeta u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Vlada je danas donijela odluku o formiranju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, navodi se u saopštenju nakon održane sjednice danas.&nbsp;
U diskusiji je, kako se navodi u saopštenju, istaknuto da će formiranje ovog tijela omogućiti sistematičan, koordinisan i inkluzivan pristup rješavanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapređenju institucionalnog okvira i prakse.&nbsp;
- Obrazovanjem Međuresorske radne grupe obezbjeđuje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju između predstavnika državnih organa i medija, uz mogućnost uključivanja drugih relevantnih institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva - ističu u Vladi.
Na čelu radne grupe će biti predstavnici medija (predsjednik i zamjenik predsjednik), dok će članovi biti dva predstavnika medija, kao i po član iz Generalnog sekretarijata Vlade i Osnovnog državnog tužilaštva.
- Predstavnike državnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starješine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada na prijedlog Sindikata medija Crne Gore - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Zadaci Radne grupe obuhvataju analizu aktuelnog institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, te kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora) i pružanje besplatne pravne i psihološke podrške.
Radna grupa će se baviti i analizom i pronalaženjem institucionalnog okvira za budući mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadležnih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapređenje bezbjednosti novinara, uključujući mjere prevencije, zaštite i efikasnog institucionalnog odgovora.&nbsp;
- Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, prijedloga izmjena ili donošenja novih akata, radi jačanja saradnje i povjerenja između državnih organa i medijske zajednice - istaknuto je u saopštenju.
Konstatovano je da donošenje odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti.

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

Vlada Crne Gore po prvi put je donijela Program međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026–2028, uz Akcioni plan za 2026. godinu. 
Novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Skupština Crne Gore je donijela 4. aprila 2024, a njegovim stupanjem na snagu ispunjena je preporuka Evropske komisije iz Izvještaja za Crnu Goru za 2023, u okviru pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi, kao i obaveza planirana Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. 
- Programom međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026-2028, realizovana je aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu, kao i potvrđena posvećenost Crne Gore jačanju međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u skladu sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako je objašnjeno, u Programu su postavljeni operativni ciljivi i mjerljivi indikatori učinka, usmjereni na pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj razvojnoj saradnji, jačanje doprinosa Crne Gore globalnoj humanitarnoj solidarnosti i otpornosti, kao i osnaživanje kapaciteta Crne Gore za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. 
- Crna Gora, koja je u proteklim decenijama bila primalac razvojne pomoći, sve više preuzima ulogu njenog pružaoca, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i potvrđuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima - naglašeno je u saopštenju MVP.
Donošenje Programa i Akcionog plana, kako kažu, predstavlja važan korak ka strateškom korišćenju razvojne saradnje i humanitarne pomoći kao jednog od vidljivijih instrumenata vanjske politike Crne Gore. 
- U cilju definisanja daljih koraka u sprovođenju Programa međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u Ministarstvu vanjskih poslova je 25. decembra održan posljednji ovogodišnji sastanak Radne grupe za implementaciju i sprovođenje Programa - navedeno je u saopštenju MVP.

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Premijer Milojko Spajić saopštio je da Vlada na današnjoj sjednici razmatra oko 150 odluka kojima, kako ističe, zadaju još snažniji tempo za 2026. godinu.
Spajić je naveo da dinamika pregovaračkog procesa ne toleriše nerad.
- Svim članovima Vlade je kristalno jasno šta im je zadatak i šta nam je cilj. Očekujem to i od njihovih timova, bez izuzetka - objavio je Spajić na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2004156560705020127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004156560705020127%7Ctwgr%5E1f3b201be3970b00e665e1cf972e57b59933703f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Na Vladi danas oko 150 odluka, još znažniji tempo za 2026.

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o privremenom obustavljanju priznavanja diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na Univerzitetu Megatrend iz Srbije, rečeno je Portalu ETV iz Vlade.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje je podnijelo ovaj prijedlog Vladi, ova odluka odnosi se i na fakultete u sastavu Megatrenda: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
- Obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju - navedeno je u saopštenju MPNI.
Ministarstvo prosvjete Srbije je krajem novembra donijelo rješenje o oduzimanju dozvola za rad Univerzitetu Megatrend i fakultetima u sastavu ovog univerziteta, i to Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Funiverzitetu-megatrend-i-njegovim-clanicama-oduzeta-dozvola-za-rad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako su naveli, razlog za takvu odluku je činjenica da je protekla godina dana od konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer nijesu podnijeli zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu dana prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
Iz resora Anđele Jakšić-Stojanović da današnjoj odlukom jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa, te da preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelagalnih obrazovnih isprava.
Nedavno je i crnogosrki advokat Veselin Radulović podnio Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-sdt-da-utvrdi-na-koji-nacin-je-bogdanovic-stekao-diplomu-na-megatrendu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Megatrenda

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

U Upravi policije kažu da su tokom ove godine realizovali niz obuka i ostalih aktivnosti u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti.
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije. 
Od ponovnog uspostavljanja Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata kao posebne organizacione jedinice Uprave policije najvišeg nivoa, u decembru 2024. godine, rukovodstvo ovog Sektora preduzelo je intenzivne i kontinuirane aktivnosti na uspostavljanju sveobuhvatnog sistema internih obuka i policijskog treninga.
Kako je rečeno u policiji, ove aktivnosti realizovane su kroz normativnu djelatnost i izradu operativnih procedura za oblast obezbjeđivanja, kao i kroz stvaranje neophodnih organizacionih i tehničkih preduslova za početak realizacije programa praktičnih obuka za policijske službenike angažovane na poslovima obezbjeđivanja štićenih ličnosti.
Tokom 2025. godine realizovan je kurs bliske zaštite kroz devet grupa, u okviru kojeg je obučeno 105 policijskih službenika. 
- Polaznici su stekli napredna teorijska i praktična znanja neophodna za unapređenje bezbjednosti štićenih ličnosti i efikasnije izvršavanje službenih zadataka, uključujući vatrenu obuku i realizaciju praktičnih scenarija bliske zaštite - kazali su u Upravi policije.
Takođe, na inicijativu Sektora, a nakon višegodišnjeg zastoja, Crna Gora je, kao jedina država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila poziv da u svojstvu posmatrača učestvuje na godišnjoj konferenciji Evropske mreže za zaštitu javnih ličnosti (ENPPF), koja je održana početkom decembra 2025. godine u Kopenhagenu. 
- Na ovaj način, država Crna Gora, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije dobili su dodatno priznanje za dosadašnje rezultate u procesu evropskih integracija i ispunjavanju evropskih standarda policijskog rada, kao i potvrdu da se prepoznaju kao kredibilan i pouzdan partner - kazali su u policiji.
U UP poručuju da je u 2026. godini planirano dalje podizanje standarda selekcije, osposobljenosti i operativne spremnosti policijskih službenika obezbjeđivanja, kao i realizacija ambicioznog plana razvoja internih obuka i policijskog treninga, uz podršku država članica ENPPF mreže i drugih partnerskih službi i organizacija. 
- Paralelno sa tim, biće nastavljene aktivnosti na stvaranju unaprijeđenih materijalnih, tehničkih i kadrovskih uslova, u cilju efikasnijeg i kvalitetnijeg rada Sektora - poručuju u policiji.

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

Rano je govoriti o izbornim listama prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana, ocijenila je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Pitanje da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti otvorene izborne liste, prethodnih dana dodatno je aktuelizovano, nakon inicijative predsjednika države Jakova Milatovića za održavanje referenduma na kojem bi se građani i građanke izjasnili o ovom segmentu izborne reforme.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, Đukanović ocjenjuje da je dosadašnja izborna reforma urađena jako površno.
- Nije riječ naravno o sveobuhvatnoj izbornoj reformi i zakon koji su usvajali u julu ove godine podrazumijeva samo par izmjena, koje su naravno jako dobre, ali ne podrazumijevaju ni dio onoga što je obećano i dio onoga što je u stvari potrebno realizovati u okviru izborne reforme. Sve su to, po mom mišljenju, prioritetnije stvari od otvorenih lista - naglašava Đukanović.
Sagovornica Antene M ističe da su otvorene izborne liste jako dobro rješenje, ali je, kako ukazuje, pitanje u kojoj mjeri i na koji način mogu da se primijene u Crnoj Gori.
- I imamo li mi preduslove da bi to uopšte mogli da implementiramo. Dakle, prije nego što se pristupi izmjenama zakona koje bi podrazumijevale uvođenje otvorenih izbornih lista, mi prije toga moramo da unesemo veliki broj izmjena u smislu biračkog spiska, Zakona o ličnoj karti, da ne govorimo o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Zakonu o predsjedniku itd, pa tek onda da govorimo o otvorenim izbornim listama - podvlači Đukanović.
Smatra da je inicijativa predsjednika vezano za referendum populističko rješenje, koje, kako navodi, podrazumijeva nezadovoljstvo njegovim ličnim partijskim ishodom u PES-u.
- Pa se prije nada da će ga građani više glasati kao pojedinca, nego kao člana partije, odnosno, konkretno nekog partijskog člana. Što se tiče referenduma, i to mi je veoma diskutabilno pitanje, zato što sam sigurna da će građani uvijek izabrati da glasamo ljude po imenu i prezimenu, ali mi nemamo preduslove da to može da se implementira. Duboko partitokratsko društvo, koje će zloupotrijebiti svoje pozicije na vlasti za zapošljavanje, da bi kao pojedinci dobili više glasova - naglašava Đukanović.
Upravo to je, ocjenjuje politikološkinja najveći problem.
- Tako da mislim da je o tome rano govoriti prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tag: vlada-crne-gore

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Spajić: Na Vladi danas oko 150 odluka, još znažniji tempo za 2026.

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Megatrenda

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

UP: Intenzivne obuke i međunarodna saradnja u cilju jačanja bezbjednosti štićenih ličnosti

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

PRATITE TVe UŽIVO