Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji garantuje najveći obim radničkih prava, od danas više nije važeći, a nove pregovore socijalnih partnera Vlada je zakazala tek za 16. januar, pišu Vijesti.
OKU je posljednji put potpisan krajem 2022. godine na period važenja od tri godine od stupanja na snagu, što je isteklo u utorak.
Ovim od danas značajan obim radničkih prava više nema oko 100 hiljada zaposlenih, koji nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ili ugovorima na nivou poslodavca.&nbsp;
Postojala je mogućnost da Skupština u utorak ili danas usvoji izmjene Zakona o radu kojim bi se postojeći OKU produžio za godinu, ali to na kraju nije ni predloženo.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su navodno socijalnim partnerima obećali da neće iskoristiti pravnu prazninu i zakidati ili jeftinije otpuštati zaposlene. Dio socijalnih partnera smatra da je bitno da se novi OKU zaključi prije obračuna januarske zarade, kako bi se on radio po novom.
Socijalni partneri - Vlada, UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) već mjesecima pregovaraju o zaključenju novog kolektivnog ugovora.
Obje sindikalne centrale traže da se novim OKU poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za oko deset odsto. Da se o tome raspravlja imaju podršku i UPCG, ali se predstavnici Vlade tome protive.&nbsp;
Zbog toga su više puta odlagane sjednice Socijalnog savjeta, koji treba da potvrdi novi OKU, kako bi ga predstavnici svih socijalnih partnera potpisali.
Zakon o radu predviđa osnovna prava radnika, ali OKU određuje značajan dio kao što su pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, na veći broj dana godišnjeg odmora, na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama, na otpremninu u slučaju odlaska u penziju, na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste, kao i na brojna prava i slobode sindikalnih organizacija i predstavnika.
Radnička prava iz OKU-a se detaljnije predviđaju i mogu poboljšati u granskim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima kod poslodavca na nivou kompanija, međutim, problem je što mnoge djelatnosti nemaju granske kolektivne ugovore. Ti zaposleni svoja prava crpe samo iz OKU-a, a ako bi on prestao da važi više ih ne bi imali.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opšti kolektivni ugovor istekao

Tamara Klikovac

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njihov predsjednik Milan Knežević odmah nakon novogodišnjih praznika zakazati sjednicu Predsjedništva i predložiti izlazak iz Vlade Milojka Spajića i vlasti u Podgorici.&nbsp;
Ističu da je u jučerašnjoj akciji bilo preko 500 policijaca protiv mirnih građana Botuna.
- Koji su samo branili pravo na zdrav život predstavlja jednu od najcrnjih istorija crnogorskog društva... Hapsiti maloljetnu djecu, starce, predsjednika Opštine Zeta, posljednji je stadijum izopačenosti onih koji bi trebalo da predstavljaju narod, ali su već sad nadmašili svoje prethodnike i zbog toga će kad tad krivično pravno odgovarati. Svima onima koji su pohvalili jučerašnju sramnu akciju poručujemo da im je savjest nečista, i da su preuzeli koruptivne obaveze koje ćemo nastaviti da u narednim mjesecima razobličujemo - naveli su oni.
DNP, poručuju, principijelno i beskompromisno ostaje uz svoj narod.
- Što je dokazala i juče, i zahvaljuje se svima koji su nam pružili podršku, a još više onima koji su ćutali. Ili kako napisa Njegoš: “Čast i bruka žive dovijeka!” - zaključili su u DNP-u.

DNP: Knežević nakon praznika predlaže izlazak iz Vlade i vlasti u Podgorici

Vlada Crne Gore je 29. decembra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila niz važnih odluka iz oblasti zdravstva, urbanizma, infrastrukture, finansija, poljoprivrede i bezbjednosti.
U okviru najznačajnijih odluka, Vlada je utvrdila Predlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čime se nastavlja reforma zdravstvenog sistema. Usvojen je i Predlog granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u zdravstvu.
Takođe, Vlada je podržala raspisivanje posebnog postupka zapošljavanja 514 policijskih službenika, utvrdila više zakona iz oblasti poreske i finansijske regulative, te donijela više urbanističkih odluka za Podgoricu, uključujući Lokalnu studiju lokacije “Central business district” i Detaljni urbanistički plan “Drač – Vatrogasni dom”.
Među infrastrukturnim odlukama posebno se izdvaja utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute, kao i odluka o saglasnosti za izvođenje pripremnih radova na projektu „Izgradnja bulevara Velje brdo“.
U nastavku je pregled svih odluka:
<h3>Zakoni i propisi iz oblasti zdravstva, socijalne i ekonomske politike</h3>
Vlada je odlučila o:
<ol>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija*, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu odluke o dodatku na osnovnu zaradu u zdravstvu</li>
 <li>&nbsp;Predlogu granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost</li>
 <li>&nbsp;Programu prevencije i kontrole malignih bolesti 2026–2028, sa akcionim planom</li>
</ol>
<h3>Urbanizam, prostorno planiranje i državna imovina</h3>
Odluke se odnose na: 
 6. Izmjenu Uredbe o povjeravanju poslova MORT-u, JP Morsko dobro i JP Nacionalni parkovi 
 7. Donošenje Lokalne studije lokacije „Central business district“, Podgorica 
 8. Donošenje DUP-a „Drač – Vatrogasni dom“, Podgorica 
 9. Izmjena odluke o imenovanju Savjeta za reviziju planskih dokumenata
<h3>Infrastruktura, imovina i eksproprijacija</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju u KO Dobra Voda, KO Pečurice, KO Leskovac i KO Krute Vladimirske radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute</li>
 <li>&nbsp;Davanje saglasnosti Opštini Pljevlja za otuđenje nepokretnosti</li>
 <li>&nbsp;Saglasnost za izvođenje pripremnih radova za „Izgradnju bulevara Velje brdo“</li>
</ol>
<h3>Finansije, poljoprivreda, tržište i digitalni razvoj</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Informacija o statusu upravljanja nacionalnim internet domenom „.me“</li>
 <li>&nbsp;Avansna isplata 442.575,75 eura za decembarsku podršku mjeri 1.1.2 – tržišna proizvodnja mlijeka</li>
 <li>&nbsp;Preusmjeravanje sredstava sa Kabineta predsjednika Vlade na Ministarstvo vanjskih poslova</li>
</ol>
<h3>Bezbjednost i kadrovska pitanja</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Saglasnost za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja za 514 policijskih službenika 
 38.1. Predlog za postavljenje direktora Uprave policije 
 38.2. Prestank dužnosti v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode 
 38.3. Određivanje v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode</li>
</ol>
<h3>Međunarodne aktivnosti i protokol</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Platforma za učešće premijera Milojka Spajića na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije</li>
 <li>&nbsp;Platforma za posjetu ministra Vladimira Jokovića Njemačkoj i učešće na GFFA 2026</li>
</ol>
<h3>Ostale odluke</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Kopredsjedavajući Zajedničkim upravnim odborom Fonda za ubrzani razvoj</li>
 <li>&nbsp;Ponovno raspisivanje konkursa za idejno rješenje vizuelnog identiteta povodom 20 godina nezavisnosti</li>
 <li>&nbsp;Izvještaj o radu međuresorske radne grupe za 2025.</li>
 <li>&nbsp;Povlačenje amandmana Vlade na Predlog zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4882/2)</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4728/3) 
 27–35. Mišljenja na više predloga zakona i amandmana iz oblasti socijalnog stanovanja, poreske politike, zaštite prirode, zdravstva i kontrole supstanci</li>
</ol>

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Poglavlje 27, bez ovakvih projekata i odlučnih akcija u tom pravcu, ne može da se zatvori - poručio je premijer Milojko Spajić govoreći o postrojenju za prečišćavanje voda u Botunu. On je u tom kontekstu zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, ali i Upravi policije na današnjoj intervenciji. - Prvo bih da se zahvalim gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, Upravi policije koja je fenomenalno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pokazala je demokratski kapacitet naše zemlje. Postoji pravo da se protestuje protiv bilo koje odluke. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje. To je evropski put kojim treba da teži Crna Gora - poručio je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pitanje pročišćivača vode je, kaže Spajić, prvenstveno pitanje zdravstvenog karaktera. - Ponavljali smo koliko je benefita za građane. Za sve građane projekat Botuna je jako bitan i najbitniji interes je zdravstveni - rekao je on. Izbjegli smo, naglašava on, veliku finansijsku kaznu. - Mislim da je država zaštićena i sa te strane - decidan je on. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to poručio da on nije lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke. - Nego morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima. Koalicioni partneri ne misle ovako kao što mislite Vi, i negdje te crvene linije koje su ranije bile jako razmaknute, sa ovim postupcima naglo se sužavaju. Tako da insistiram da se razgovori nastave - rekao je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3" data-rendition-name="original" width="947" height="582" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Nijesu, kako je konstatovao, uspjeli da organizuju Savjet za odbranu i bezbjednost.&nbsp; - Novac je važan ali ne bih mu dao prioritet u odnosu na bilo kojeg pojedinca iz Zete - rekao je on dodajući da se plaši sljedećih akcija policije ako ne pronađu dogovor. <h2>Mandić se plaši upotrebe sile i potencijalnih povreda</h2> Na početku premijerskog sata, Mandić je poručio da ne podržava nikakvu upotrebu sile. - A boijm se da će doći do upotrebe sile koja bi mogla da ima i povrede, da neko bude ugrožen. To sigurno nije na dobro Crne Gore i mira i stabilnosti - naveo je on. Stoji, kaže, uz Milana Kneževića u odbrani da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. - Na prvom mjestu su mir i stabilnost koji mislim da su ugroženi - naglasio je on. Želio bi, kaže, da nas premijer upozna sa čitavim tokom.&nbsp; - Znam šta je on zastupao, ali svakako želim da pronađemo rješenje jer vjerujem da nije pređena granica. Danas smo svjedoci nemilog događaja u Botunu. Rekao bih prvi put od 2020. godine da smo imali intervenciju, u kojoj niko nije povrijeđen - ali gdje se nijesu razbijale blokade - nego su građani bili na svojim mjestima. I to oni sa kojima smo Knežević, Medojević i ja borili protiv jednog tridesetogodišnjeg režima. Želio bih da dobijem odgovore od premijera Spajića. To je nestandardno, ali to je veoma važno uzimajući u obzir da smo imali puno razgovora na temu rješavanja problema prečišćača voda u Botunu - naveo je Mandić. Istakao je da je blokiran Aerodrom, saobraćajnice prema Petrovcu, željeznički prevoz... - Imamo situaciju gdje poslije intervencije imamo gore stanje u zemlji. Bio sam zagovornik da se to stanje prevaziđe tako što je bolje bilo i štetovati ono što treba da se štetuje ali da očuvamo mir i stabilnost i da na našem evropskom putu ne postoji nijedna prepreka. Nijesmo izgubili mogućnost da još razgovaramo ako su mir i stabilnost i život građana na prvom mjestu - rekao je Mandić. Crnom Gorom se, poručuje on, ne može upravljati kao državama koje imaju desetak miliona građna ili više. - Kada povrijedite nekoga i riječju a ne guranjem, ne daj Bože povredom, to se dugo pamti i čovjek se osjeća vrlo neprijatno. Pozivam Vladu, parlamentarnu većinu i premijera da pronađemo rješnje - rekao je Mandić. <h2>Anđušić: Preko 20.000 neadekvatno u javnoj upravi, Spajić: Zakon o tome će ubrzo biti u parlamentu</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je saopštio da je preko 20.000 ljudi prekomjerno zapošljeno u javnoj administraciji. - Od toga 10.000 nema adekvatnu stručnu spremu. Imamo oko 200 funkcionera koji su nezakonito na funkcijama koje obavljaju - istakao je on. Spajić je, u odnosu na to, poručio da je menadžment upravljanja privrednih društava u državnoj svojini jedan od prioriteta u mjesecima koji slijede. - Zakon o tome će biti brzo u parlamentu. Imaćete priliku da se uvjerite u njegov kvalitet. Izrađen je u saradnji sa MMF-om i Evropskom komisijom. Imamo planove po pitanju monitoringa državnih preduzeća i krijterijuma za izbor organa upravljanja, sistem praćenja učinka itd. Mislim da ćete biti oduševljeni prijedlogom zakona i nadam se vašoj podršci - rekao je on. Sa druge strane, premijer tvrdi da je broj zaposlenih u javnoj upravi racionalizovan. - Što se tiče broja zaposlenih u javnoj upravi: on je racionalizovan sa smanjenjem udjela zaposlenih od 26 odsto - koji je bio 2021. godine - do 21.1 odsto, koliko je trenutno. Tako da govorimo o udjelu zaposlenih u odnosu na ukupne zaposlene. Naravno može mnogo bolje - naveo je on. <h2>Nula stanova i kredita za funkcionere</h2> Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića koliko je ova Vlada dodijelila stanova funkcionerima. - Odgovor je: nula kvadrata - i stanova i povoljnih kredita - kazao je Spajić. On je dodao da su na Veljem brdu planirani stanovi za sve građane. <h2>Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe</h2> Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori. - Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Spajić. U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor. - Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on. On je Spajića pitao je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima. - Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je on. Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje. - Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naevo je Spajić. Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer. - Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić. Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“. <h2>Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara&nbsp;</h2> Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene. U tom kontekstu je naglasio da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu. - Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić. Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović. - I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on. Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja. - Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Opština Zeta izrazila je duboko nezadovoljstvo zbog, kako u lokalnoj samoupravi, politički motivisane odluke Vlade Crne Gore da u Prijedlogu budžeta za 2026. godinu opredijeli svega 160.000 eura za lokalni put koji je u međuvremenu završen.
Radi se, kako kažu u Opštini Zeta, o dionici Balabani- Gostilj koja je završena i rekonstruisana iz njihovog budžeta.
Ovakav potez Vlade, ocjenjuju, ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno ignorisanje potreba građana Zete i grubi pokušaj političkog pritiska i disciplinovanja lokalne vlasti i stanovništva koje je, kako navode, jasno, glasno i demokratski iznijelo svoj stav na nedavno održanom lokalnom referendumu. 
- Podsjećamo crnogorsku javnost da su se građani Zete na referendumu izjasnili sa čak 98,5 odsto protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, projekta koji se, uprkos jasnoj volji građana, pokušava nasilno nametnuti kao takozvani „državni projekat“. Volja građana Zete očigledno je bila neprihvatljiva Vladi Crne Gore, pa je odgovor stigao u vidu finansijske blokade i potpunog izostanka bilo kakve razvojne podrške - navodi se u saopštenju.
Zato poručuju da Zeta nije i neće biti "kažnjenička kolonija" zato što njeni građani koriste svoje Ustavom zagarantovano pravo da odlučuju o svojoj budućnosti.
- Budžet Crne Gore nije privatna kasa nijedne vlade niti sredstvo za političke obračune sa neposlušnim opštinama.Odluka da se Zeta gotovo izbriše iz budžeta za 2026. godinu predstavlja presedan, otvorenu diskriminaciju i poruku da se demokratsko izjašnjavanje građana kažnjava, a ne poštuje. To je poruka koja duboko podriva povjerenje u institucije države i obesmišljava principe decentralizacije i lokalne samouprave. Prepoznali smo osvetnički predlog ministrice Majde Adžović koja na ovaj način nastavlja politiku koju je zdušno podržavala do 30. avgusta 2020. godine. Čak se svojski potrudila da iz predloga budžeta izbaci rekonstrukciju Glavne gradske ulice za koju su sredstva već bila obezbijeđena - ističe se u saopštenju.
Iz Opštine Zeta poručuju da neće ćutati i sjedjeti skrštenih ruku nakon ovakve odluke.
- Vladi Crne Gore ostavljamo na obraz da procijeni da li je u redu da se poreski obveznici iz Zete, koji identično kao i svi građani Crne Gore učestvuju u punjenju budžeta države, obrate preko svoje lokalne samouprave za pomoć susjednim zemljama kao da nisu dio Crne Gore. Građani Zete nisu rekli „NE“ razvoju, već NE nametanju projekata bez saglasnosti lokalne zajednice. Vlada Crne Gore bi to morala da poštuje, a ne da se sveti. Zeta neće odustati. Volja građana Zete je jača od svakog političkog pritiska. Ako je ovo cijena koju treba da platimo zbog naše zajedničke borbe sa našim sugrađanima kako bi zaštitili pravo na život svakog Botunjanina i Zećanina, toliko smo još i ponosniji što zajedno bijemo ovu istorijsku bitku Davida i Golijata - zaključeno je u saopštenju.

Opština Zeta: Grubi pokušaj pritiska i politički motivisana odluka Vlade da nam za put opredijeli 160.000 eura

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Vlade Crne Gore je na na telefonskoj sjednici održanoj 25. decembra utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.
Kako dodaju u saopštenju, odluka je donijeta u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Najbolji ulov ovog mjeseca imao je Igor Konatar, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.
- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.
Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.
- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.
Drugo mjesto osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.
Treće mjesto pripalo je Ivanu Vuksanoviću sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…
Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.
Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio Vladimir Seratlić iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:
- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene Vladimira i Miljanu Kecmanović, čiji je maloljetni sin K.K. počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku A.B. isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).
Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.
U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.
U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.
Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.
Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.
Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.
- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.
Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.
Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.
Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.
Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom J.D, koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici Tatjani Stevanović 6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.
Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.
Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.
Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.
On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Pretresom na 12 lokacija, policija je tokom prethodna dva dana, uhapsila N.Đ. (26) i operativno interesantno lice Ž.M. (43), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su tokom prethodna dva dana vršili planske aktivnosti iz svoje nadležnosti i izvršili pretrese stanova i drugih objekata na 12 lokacija, kao i pojačane kontrole prema članovima organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnim i njima bliskim licima, te pronašli i oduzeli kokain, marihuanu, novac, kao i dva vozila - dodaje se.&nbsp;
Pretresom prostorija koje koristi N.Đ. (26) u Ulcinju policija je pronašla i oduzela 27 manjih pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, težine 14,1 gram, zatim pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 12,8 grama, drobilicu, vagu za precizno mjerenje, kao i kesice za pakovanje, te novac u iznosu od 2.300 eura.&nbsp;
Takođe, kako navode iz UP, &nbsp;privremeno je oduzeto putničko motorno vozilo marke Audi A6 radi odgovarajućih provjera.&nbsp;
N.Đ. je lišen slobode zbog sumnje da je izvšrio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- U Kotoru je policija, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi D.P. pronašla manju količinu opojne droge marihuana, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodaju iz UP.&nbsp;
U &nbsp;sklopu navedenih aktivnosti u Baru je policija uhapsila operativno interesantno lice Ž.M. (43) zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima jer je testiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i benzodiazepina.&nbsp;
Od njega je privremeno oduzeto putničko motorno vozilo kojim je upravljao, a na kojem su istaknute registarske oznake za koje je utvrđeno da pripadaju drugom vozilu. Na taj je način ovo operativno interesantno lice, kako se sumnja, izvršilo krivično djelo falsifikovanje i protiv njega će biti podnijeta krivična prijava.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti i kontrola lica u cilju suzbijanja zloupotrebe droga i razbijanja mreža uličnih dilera, a sve radi zaštite bezbjednosti građana i njihovog zdravlja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Na jugu države izvršeni pretresi na 12 lokacija: Oduzeta droga, novac, uhapšene slobode dvije osobe

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto sedam vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Tag: vlada-crne-gore

Opšti kolektivni ugovor istekao

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

DNP: Knežević nakon praznika predlaže izlazak iz Vlade i vlasti u Podgorici

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Opština Zeta: Grubi pokušaj pritiska i politički motivisana odluka Vlade da nam za put opredijeli 160.000 eura

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Opšti kolektivni ugovor istekao

PRATITE TVe UŽIVO