Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika.
- Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.
Kako su istakli, sezonski poslovi predstavljaju značajan segment tržišta rada u Crnoj Gori, a nedostatak adekvatnog pravnog okvira za regulisanje njihovog radnog statusa dovodi do potrebe za donošenjem predmetnog zakona.
- Novom kategorijom Stalni sezonski radnik uređuje se status zaposlenog koji se svake godine angažuje na sezonskim poslovima kod istog poslodavca. Zakonom se garantuje zaposlenje kod istog poslodavca u narednoj sezoni, kao i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za period kada faktički ne radi - pojasnili su.
Cilj zakona je, kako je saopšteno iz Vlade, obezbjeđivanje prave sigurnosti za sezonske radnike kroz uvođenje rada na stalnim sezonskim poslovima; omogućavanje kontinuiteta radnog odnosa u sezonskim djelatnostima; unapređenje socijalne sigurnosti kroz obaveze poslodavca da lice prijavi na penzijsko i invalidsto osiguranje u produženom trajanju za period kada lice faktički ne obavlja poslove.
- Zakon donosi i obaveze poslodavca da ponudi licu koji radi na stalnim sezonskim poslovima zaposlenju u narednoj sezoni, čijme se podstiče sigurnost na tržištu rada kako za zaposlenog tako i za poslodavca - istakli su.
Na stalnim sezonskim poslovima može biti zaposleno lice koje je na evidenciji o nezaposlenim licima koju vodi ZZZCG; korisnik penzije u skladu sa zakonom o PIO, lice koje ima status studenta u skladu sa zakonom kojim se utvrđuje visoko obrazovanje.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika

Vlada Crne Gore je, saglasno Zakonu o sportu, dala saglasnost Odbojkaškom savezu za organizaciju Evropskog prvenstva za seniore septembra 2028. godine.
Zamjenik premijera Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da je ponosan što je tu ideju snažno podržao na zajedničkom sastanku prije godinu u Vladi Crne Gore.
Sastanku su tada prisustvovali predsjednik i potpredsjednik Evropske odbojkaške konfederacije Roko Sikirić i Ivan Knežević i čelnici Odbojkaških saveza Crne Gore Nikola Kažić i Hrvatske Frane Žanić.
- Sport spaja i pokazuje kako se grade mostovi saradnje i zajednički gleda u budućnost. Nadamo se pozitivnom ishodu u vezi sa kandidaturom i dodjeli domaćinstva, što bi omogućilo da Podgorica 2028. godine bude domaćin najvećeg evropskog odbojkaškog takmičenja- stoji u saopštenju Bečića.

Vlada dala saglasnost Odbojkaškom savezu za kandidaturu za domaćina EP

Obustavljena je izrada još jednog planskog dokumenta i to DUP-a Zabjelo-Ljubović jer nije završen u propisanom roku kako je to nalagao Zakon o uređenju prostora, a to je kraj prošle godine.
Izrada ovog planskog dokumenta pokrenuta je 2023. godine i na osnovu nje planeri su trebali da nacrtaju 21 hektar prostora. Prostor je na sjeveru ograničen saobraćajnicom u podnožju brda Ljubović, na istoku granicom DUP-a Pobrežje zona G i DUP Pobrežje A, B i C, južnu granicu čine osovina trase Ulice Branka Miljkovića koja se nadovezuje na granicu DUP-a Zabjelo 9 i granicu DUP-a Stambena zajednica VI Stara varoš, dok zapadnu granicu definiše osovina novoformirane ulice DUP-a Čepurci.
Osim ove, Vlada je van snage stavila i odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Zabjelo-Ljubović i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu plana.
Ovaj planski dokument je krajem oktobra 2020. godine van snage stavila vlast u prošlom sazivu u parlamentu kada je DPS činio većinu jer je tokom njegove realizacije uočeno da su planom definisani kapaciteti za dio prostora već ostvareni i premašeni iako plan nije realizovan u značajnoj površini. Za izradu plana Vlada je bila opredijelila 22.000 eura, a za rukovodioca odredila Miroslavu Vujadinović.
Ustavni sud je početkom 2024. godine oživio ovaj planski dokument nakon što je preispitivanje odluke o suspenziji plana za dio Zabjela i Ljubovića sud pokrenuo na osnovu inicijativa porodice Rašović iz 2020. i 2021. godine.

Vlada stopirala crtanje DUP-a Zabjelo-Ljubović

Prvi sastanak crnogorske i američke delegacije o potpisivanju G2G sporazuma o strateškim projektima biće održan naredne sedmice,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/amerikanci-zele-da-grade-jadransko-jonski-koridor-auto-put-gasovod-i-ulazu-u-energetiku"> piše Pobjeda</a>. Pregovorima je, premasaznanjima tog lista, prethodila Vladina analiza drafta sporazuma koji su poslale SAD, a na koji naša strana ima određene primjedbe i koje su, kako navode izvori, na liniji zaštite nacionalnih interesa.
Prema dokumentu koji je pripremila Vlada, za vođenje pregovora ovlašćena je ministarka javnih radova Majda Adžović. Ministarstvo javnih radova zaduženo je da, nakon završetka pregovora, Vladi dostavi izvještaj sa usaglašenim tekstom Sporazuma.
Time je Ministarstvo javnih radova određeno kao centralni organ za pripremu, koordinaciju i praćenje implementacije G2G sporazuma, uključujući institucionalnu komunikaciju sa američkom stranom i koordinaciju projekata obuhvaćenih sporazumom.
<h2>ARANŽMAN</h2>
Na taj način Vlada je kroz formalni međudržavni aranžman uspostavila okvir za stratešku saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz jasno definisanu podjelu nadležnosti i institucionalnu odgovornost na crnogorskoj strani.
Sporazum o saradnji u implementaciji strateških projekata između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja klasični „government to government“ (G2G) aranžman, međudržavni sporazum dvije vlade, a ne ugovor sa privatnim kompanijama.
Draft sporazuma koji je razmatrala Vlada, a koji je sačinila američka strana i u koji je Pobjeda imala uvid, precizira da je cilj saradnje unapređenje infrastrukturne, energetske, bezbjednosne i tehnološke povezanosti, kao i jačanje komercijalnih veza između dvije zemlje.
U tekstu prvog drafta Sporazuma o kojem će da se pregovara i na koji crnogorska strana ima primjedbe, naglašava se da je riječ o međuvladinom sporazumu, odnosno G2G aranžmanu, kojim se ne dodjeljuju poslovi unaprijed određenim kompanijama, niti se uspostavlja ekskluzivitet za američke subjekte.
Sjedinjene Američke Države, prema odredbama drafta, mogu promovisati projekte kod američkih kompanija i dijeliti informacije o mogućnostima ulaganja, ali neće djelovati kao posrednik, agent niti pregovarati u ime privatnih subjekata. Sporazum izričito navodi da svaka eventualna finansijska podrška, kreditni aranžman ili tehnička pomoć može biti predmet posebnih sporazuma, koji će se zaključivati u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore i međunarodnim obavezama države. Pojedine navedene odredbe su sporne crnogorskoj strani i o njima će se pregovarati.
<h2>PRIORITETI</h2>
U dokumentu se kao projekti od prioritetnog značaja navode infrastrukturni pravci koji doprinose regionalnoj povezanosti, uključujući jadransko-jonsku kombinovanu autoputnu mrežu, čiji je cilj povezivanje Albanije i Hrvatske preko teritorije Crne Gore i Bosne i Hercegovine, uz premošćavanje obalnog jaza između Koridora Vc i Koridora 8.
Pored saobraćajne infrastrukture, Sporazum obuhvata i projekte u oblasti energetike, uključujući gasnu infrastrukturu, kao i razvoj optičke i digitalne infrastrukture, što ukazuje na širi koncept strateške povezanosti i otpornosti.
Kako proizilazi iz teksta, u realizaciji projekata mogu učestvovati relevantne američke institucije, među kojima su Međunarodna finansijska razvojna korporacija SAD (DFC), Izvozno-uvozna banka SAD, Američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA) i Ministarstvo trgovine SAD.
Njihova uloga može uključivati finansijske, kreditne, tehničke i savjetodavne instrumente, ali bez preuzimanja formalne uloge nosioca projekta.
Sporazum predviđa da će transakcije realizovane u vezi sa projektima biti oslobođene poreza na dodatu vrijednost i carinskih dažbina, u skladu sa važećim crnogorskim propisima. Takođe se uređuje razmjena informacija i zaštita povjerljivih podataka, dok se eventualni sporovi rješavaju konsultacijama između strana, bez upućivanja na međunarodnu arbitražu.
<h2>Stejt department potvrdio da se priprema sporazum</h2>
Razgovori Crne Gore i SAD o mogućem međudržavnom G2G sporazumu, koji bi obuhvatio investicije, trgovinu i bezbjednosnu saradnju, nastavljaju se i brzo će ući u osjetljivu fazu diplomatskih konsultacija.
Iz američke administracije listu Dan je potvrđeno da komunikacija sa crnogorskim institucijama traje, te da se razmatra dokument koji bi mogao da otvori novo poglavlje u odnosima Podgorice i Vašingtona, sa posebnim akcentom na ekonomsku dinamiku i strateško partnerstvo.
- Kao što je saopšteno u decembru, nastavljamo razgovore sa našim crnogorskim kolegama o potencijalnom bilateralnom sporazumu koji bi ojačao saradnju u oblastima investicija, trgovine i bezbjednosti između SAD i Crne Gore - saopštio je Danu portparol Stejt departmenta.

Amerikanci žele da grade jadransko-jonski koridor: Auto-put, gasovod i ulažu u energetiku

Vlada Crne Gore utvrdila je na današnjoj sjednici Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima. Donošenje ovog Zakona je, ističu oni, uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda.
- Sezonski poslovi predstavljaju značajan segment tržišta rada u Crnoj Gori, a nedostatak adekvatnog pravnog okvira za regulisanje njihovog radnog statusa dovodi do potrebe za donošenjem predmetnog zakona. Cilj zakona je obezbjeđivanje pravne sigurnosti za sezonske radnike kroz uvođenje rada na stalnim sezonskim poslovima odnosno omogućavanje kontinuiteta radnog odnosa u sezonskim djelatnostima i unaprijeđenje socijalne sigurnosti kroz obaveze poslodavaca da ova lica prijavi na penzijsko i invladisko osiguranje u produženom trajanju za period kada on faktički ne radi - naveli su u Vladi.
Ovaj zakon donosi i obavezu poslodavaca da ponudi licu koji radi na stalnim sezonskim poslovima zaposlenje u narednoj sezoni, čime se podstiče sigurnost na tržištu rada kako za zaposlenog tako i za poslodavca.
- Dodatno, zakon predviđa fiskalne olakšice i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za zaposlene koji radi na stalnim sezonskim poslovima, što doprinosi povećanju privlačnosti sezonskog rada i smanjenje neformalne ekonomije - dodali su u Vladi.
Kao dodatna mjera za zapošljavanje i aktiviranje nezaposlenih lica zakon propisuje da pravo na rad na stalnim sezonskim poslovima imaju lica koja se nalaze na evidenciji o nezaposlenim licima koju vodi Zavod za zapošljavanje Crne Gore u skladu sa zakonom kojim se uređuje posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti, korisnici penzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje kao i lica koja imaju status studenta u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje.
- Lice koja zasnuje radni odnos kroz ugovor o radu na stalnim sezonskim poslovima prava i obaveze koja nijesu uređena ovim zakonom ostvaruje u skladu sa opštim propisima o radu - dodali su u Vladi.

Vlada utvrdila Predlog zakona: Sigurnost na tržištu rada za stalne sezonce

Lazar Miljanić imenovan je na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore za predsjednika Savjeta Agencije za željeznice, a Milan Banković i Demir Nurković za članove tog tijela.
Na sjednici kojom je presjedavao premijer Milojko Spajić, Duško Stojanović razriješen je sa mjesta člana Upravnog odbora Službenog lista Crne Gore, a donijeto je i rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Tatjane Bulatović.
Za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera određen je Mladen Nedović.

Miljanić predsjednik Savjeta Agencije za željeznice, Banković i Nurković članovi

Uskoro će biti spremno 100 stacionarnih radara koji su dugo najavljivani - saopštio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić na pres konferenciji nakon što je Vlada na današnjoj sjednici usvojila predlog izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti saobracaja na putevima.
Ove izmjene, kako je rekao, sjutra idu u skupštinsku proceduru.
- Od početka rada 44. Vlade rade se reforme u saobraćaju, posebno zbog velikog broja smrtnih ishoda na putevima. Kada su u pitanju preventivne mjere, 2022. godine smo imali 4.200 lišenja slobode zbog pekršaja, u 2023. bilo je 4.500, a u 2025. godini 7.500 - naveo je on.
Bečić je kazao da su ključne novine predloga izmjena zakona to što se reguliše dio oko električnih trotineta, gdje je jasna zabrana za mlađe od 16 godina. Propisane su i kazne za roditelje, a novina je i da po prvi put vozači mlađi od 21 godinu ne mogu upravljati vozilom jačim od 80kw bez pratnje osobe koje ima vozačku dozvolu pet godina.
- Novi zakon saobraćajnim policajcima daje veća ovlašćenja, pa tako mogu da oduzmu auto onome licu koje je u prethodne dvije godine imalo prekršaje u saobraćaju - rekao je Bečić.

Vlada utvrdila izmjene zakona o bezbjednosti saobraćaja: Biće spremno 100 stacioniranih radara na putevima

Budimir Aleksić, Deputy Prime Minister of Montenegro for Education, Science, and Relations with Religious Communities, violated the Law on the Prevention of Corruption when, at the end of May last year, he voted in favor of signing a lease agreement for the premises of the company „Srpska kuća“ („Serbian house“) in Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100240_7b1690dae4d90289250cd39cf139369827a953096b3d16198823b4f447962493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211100240_7b1690dae4d90289250cd39cf139369827a953096b3d16198823b4f447962493" data-rendition-name="original" width="3000" height="2611" loading="lazy" alt="VIOLATION OF THE LAW: Cover page of the Agency’s Decision"> <figcaption>VIOLATION OF THE LAW: Cover page of the Agency’s Decision(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>AGENCY&nbsp;</h2> <h2>DECISION</h2> In its decision dated November 10 last year, the Agency for the Prevention of Corruption states that Aleksić, as a public official, should have recused himself from voting on the Government’s decision to lease office space from „Srpska kuća“ because he was in a conflict of interest - as a founder and co-owner of that company.&nbsp; - It is established that public official Budimir Aleksić violated Article 10, paragraph 1, and Article 30 of the Law on the Prevention of Corruption, for the reason that on May 29, 2025, at the 81st session of the Government of Montenegro, he participated in adopting the information regarding the signing of a lease agreement for office space for the purpose of using conference halls with the company „Srpska kuća“ LLC Podgorica, of which he is one of the founders and a member of the company’s Assembly, as well as the holder of a share in this company - the Agency’s decision of November 10, 2025, states, among other things.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100244_57c293ec742273d23a3d6e4fc7ffa7abd82f4c0584034ed1311c95fcd7bbd40e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211100244_57c293ec742273d23a3d6e4fc7ffa7abd82f4c0584034ed1311c95fcd7bbd40e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HE DIDN'T KNOW THAT HE WAS A CO-OWNER: Budimir Aleksić"> <figcaption>HE DIDN'T KNOW THAT HE WAS A CO-OWNER: Budimir Aleksić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ALEKSIĆ „DID NOT KNOW“ HE WAS A CO-OWNER?!</h2> In explaining its decision, the Agency notes that Budimir Aleksić claimed in his statement that, quote, he is „neither the owner nor co-owner of the real estate of 'Srpska kuća'“, and therefore could not have been in a conflict of interest nor violated the Law on the Prevention of Corruption. However, in the decision signed by Agency Director Dušan Drakić, the Statute of „Srpska kuća“ is cited, which unequivocally confirms that Aleksić, as a member of the Government, was indeed in a conflict of interest. - By reviewing the Statute of the company „Srpska kuća“ LLC Podgorica dated December 6, 2021, it was established that Budimir Aleksić is one of the founders (Article 2) and that he owns a 3.83 percent share in the company (Article 5) - the Agency’s explanation states.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211100244_ce8d4974be368f71fc0e7e7c611ec37b0050aa511e498b038fa540f4e000c122.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211100244_ce8d4974be368f71fc0e7e7c611ec37b0050aa511e498b038fa540f4e000c122" data-rendition-name="original" width="3000" height="1479" loading="lazy" alt="ANNUAL AMOUNT OF STATE MONEY FOR „SRPSKA KUĆA“: Contract Detail"> <figcaption>ANNUAL AMOUNT OF STATE MONEY FOR „SRPSKA KUĆA“: Contract Detail(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>„SRPSKA KUĆA“ - WITHOUT A TENDER&nbsp;</h2> After the Government of Montenegro established in April 2024 that, due to the relocation of the Special State Prosecutor’s Office to a building at 2 Jovana Tomaševića Street, it tasked the Administration for State Property with finding adequate premises to ensure, quote, the „continuity of the Government’s work“. In May 2025, the Administration for State Property proposed that the Government adopt a decision to lease 820 square meters of space in „Srpska kuća“. Following direct negotiations, without a public tender, the Government accepted the final offer of „Srpska kuća“ to lease four rooms at a price of 9,922 euros per month, or an annual rent totaling 119,064 euros. The lease agreement was signed on June 18, 2025, by Emilo Labudović on behalf of the lessor „Srpska kuća“, and by Director of the Administration for State Property Koča Đurišić, on behalf of the lessee. The fact that the deal was concluded without a prior public tender was not assessed by the Agency for the Prevention of Corruption as a violation of public procurement law. For Prime Minister Spajić and members of the Government, it was not considered a political obstacle that approximately 120,000 euros per year would be allocated to a company into which the Government of the Republic of Serbia, on the order of Aleksandar Vučić, had already invested 3.5 million euros in 2020. According to information from Television E, Budimir Aleksić is not the only official of the Government of Montenegro who has been under the focus of the Agency for the Prevention of Corruption regarding alleged irregularities, failure to report gifts, and other actions prohibited under the Law on the Prevention of Corruption. However, in response to an inquiry from Television E, the Government of Montenegro did not provide a reply by the time this report and article were completed.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Budimir Aleksić voted for the Government to pay €119,000 annually to „Srpska kuća“, a company he co-founded and co-owns?!

Briselska administracija u neformalnim razgovorima sa zvaničnicima Vlade Crne Gore, tvrde izvori Portala ETV, sve češće upozorava da naša zemlja sa ovakvom strukturom izvršne vlasti teško može da ispuni evropsku agendu. - Ključna poruka je da nema ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela, jer su i njima opstrukcije evropske agende sve očiglednije – tvrde naši nezvanični izvori bliski administraciji u Briselu. A da gube strpljenje potvrdila je i izjava portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea nakon što je predsjednik države Jakov Milatović, prošle sedmice prvo odbio, pa onda, dva dana kasnije, ipak potpisao paket od 25 „plavih“ zakona, odnosno zakona koji su dobili zeleno svijetlo EK. <h2>SLIJEDI „TRKA SA VREMENOM“</h2> - Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine – upozorio je on 5. februara u izjavi za RTCG. Ali, nijesu samo parlamentarna većina, koja opstruira niz važnih imenovanja, poput sudija Ustavnog suda, i predsjednik države koji „se igra“ sa „plavim zakonima“, smetnja evropskom putu Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260208140236_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina"><figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA U VLASTI: Parlamentarna većina(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Premijer Milojko Spajić suočava se sa ozbiljnim problemima u svojoj glomaznoj vladi, jer je brojem ministara morao da namiri apetite svih konstituenata parlamentarne većine, a mnogi resori zapali su u ruke partijskih uhljeba nesposobnih da ispune ambiciozni cilj evropske agende – da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Najozbiljniji problemi i izazovi, kako kažu izvori Portala ETV iz Vlade, su u resorima kojima rukovode Damjan Ćulafić (Demokrate) i Vladimir Joković (SNP). Pred Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je ozbiljan zadatak ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje najkompleksinijeg i najzahtjevnijeg poglavlja u pregovaračkom procesu – 27 - Životna sredina i klimatske promjene. Naši izvori kažu da su u Vladi veoma zabrinuti hoće li Damjanović i njegov tim uspjeti da ispune plan, pogotovo u svjetlu činjenice da nijedno ekološko žarište još nije sanirano. Ni Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi Joković, ne stoji ništa bolje. To je bilo jasno i u decembru prošle godine kada je samo zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj komunikaciji premijera Spajića, Francuska koja je blokirala poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo, ipak, odlučila da ih deblokira. Pravdajući se zbog blokade Joković je tvrdio kako je njegov tim uradio „izvanredan posao“, a da je do blokade došlo jer je „negdje u nekim komunikacijama zastalo“. - Evropski prijatelji sve češće upozoravaju i premijera i ministarku evropskih integracija Maidu Gorčević da je sve više pokazatelja da Crna Gora neće ispuniti sve zadatke i obaveze do kraja godine – kažu naši izvori. <h2>IZOSTAJE KOMUNIKACIJA SA DOMAĆOM JAVNOŠĆU</h2> Poruke izvršne vlasti koje plasiraju domaćoj javnosti, međutim, pune su optimizma i samohvale, a veliki broj ministara, više vremena je na putu po evropskim i svjetskim prijestonicama nego u zemlji, poručujući kako rade velike stvari za Crnu Goru i njen put u EU. A što oni više putuju ovđe je situacija sve lošija i umjesto atmosfere radosti i jedinstva u godini koja će, sudeći po svemu, biti presudna za naš evropski put, naša svakodnevica su tenzije, kriza na svim nivoima koja prijeti da zaustavi integracioni proces. I ove godine, kao i prošle, Budžetom je planirano više od osam miliona eura za službena putovanja. Naravno, ova stavka iz Budžeta ne odnosi se samo na Vladu. Komunikaciona strategija je, takođe, veoma loša – od zakona koji nijesu iskomunicirani sa javnošću, do činjenice da građanima Crne Gore apsolutno ne objašnjavaju suštinu članstva u EU, odnosno koje će benefite građanke i građani dobiti danom učlanjenja. Umjesto tribina koje bi trebalo da organizuju u crnogorskim gradovima i u direktnoj komunikaciji sa stanovništvom približe sve prednosti koje građani dobijaju EU integracijom, ministri i njihovi timovi putuju po svjetskim destinacijama. Koliko drže do mišljenja javnosti, ne samo crnogorske već i međunarodne, nedvosmisleno pokazuje i novi pokušaj Vlade i parlamentarne većine da „na silu“ usvoje Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji su ljetos, pod pritiskom eksperata i civilnog društva skinuti sa dnevnog reda skupštine, ali su se opet našli u parlamentu i na dnevnom su redu Drugog vanrednog zasijedanja. <h2>PREMIJEROV „RUŽIČASTI SVIJET“</h2> Grupa nevladinih organizacija i sada je žestoko reagovala, upozoravajući u saopštenju 3. februara, da ovaj potez Skupštine i Vlade „predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti“. O ova dva zakona Evropska komisija još nije dostavila mišljenje, ali su oni ponovo stavljeni u proceduru, zbog čega nevladine organizacije upozoravaju da se „radi o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji“. Insistiranje vlasti na ova dva zakona posebno zabrinjava u svjetlu činjenice da je sektor bezbjednosti u rasulu, dodijeljen na partijsko upravljanje dvijema strankama – Demokratama - MUP, policija i Ministarstvo odbrane, a PES-u - ANB, odnosno tajna služba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208140236_0bb6f7e4f0d2a5d26ac7bdb48a97613aaee81d91154d0297914e555fd08b4835" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"><figcaption>OPASNE PORUKE: Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  I dok se nesposobnost službi bezbjednosti očituje maltene svakodnevno, čemu svjedoči i bijeg Miloša Medenice iz kućnog pritvora i to na dan kada mu je izrečena desetogodišnja zatvorska kazna, a prvi policajac Crne Gore, čovjek Demokrata, Lazar Šćepanović iznerviran pitanjima i konstatacijama novinaru prijeti u televizijskoj emisiji, ali i vrijeđa i omalovažava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića, premijer dozvoljava da se dva antievropska zakona nađu u skupštinskoj proceduri i ne reaguje na Šćepanovićevo skandalozno ponašanje. Da miljenik briselske administracije, Spajić, ne sagledava ozbiljnost udara ministara iz reda Demokrata na evropski put Crne Gore svjedoči i njegov muk na sva dešavanja u Ministarstvu odbrane i skandalozne izjave ministra Dragana Krapovića i poruke upućene susjednoj Hrvatskoj, članici EU, koja nam zbog svega toga može blokirati pregovore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208140236_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović"><figcaption>ČELNICI SEKTORA BEZBJEDNOSTI UGROŽAVAJU EVROPSKE VRIJEDNOSTI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Ne oglašava se Spajić ni na skandale u resoru kulture i medija na čijem je čelu, takođe, partijska funkcionerka Demokrata Tamara Vujović. Ćuti premijer i na rasulo u zdravstvenom sistemu kojim rukovodi kadar iz njegove stranke – Vojislav Šimun, ali i na uništavanje crnogorskog turizma zahvaljujući nesposobnosti resorne ministarke, kadrovkinje Nove srpske demokratije Simonide Kordić. Premijera više gledamo na snimcima i fotografijama od Brisela do Ujedinjenih Arapskih Emirata, nego ovđe. U crnogorskoj javnosti, maltene, se ne pojavljuje. Ponaša se kao gost u sopstvenoj državi koji sve što se ovđe događa posmatra kroz „ružičaste naočare“, osokoljen podrškom Brisela. - Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi – poručio je prošle sedmice portparol EK Gijom Mersije, jasno stavljajući do znanja da će Brisel budno pratiti procese u našoj državi. <h2>STRAH OD REKONSTRUKCIJE </h2> Vlada je krajem januara usvojila Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025, a dnevnik Pobjeda, koji je imao uvid u ovaj dokument, citirao je ocjenu da „ostvareni procenat ukazuje na umjeren do dobar nivo realizacije na ukupnom nivou, uz značajne razlike između pojedinih institucija“. Prema tom dokumentu nijednu od planiranih aktivnosti nijesu ispunili kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice (Demokrate), Ministarstvo sporta i mladih na čijem je čelu doskoro bio Dragoljub Šćekić (nekadašnji član Socijalističke narodne partije) i Ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić (Nova srpska demokratija). U Vladi, kako kažu naši izvori, mjesečno se analizira i ocjenjuje učinak premijera, potpredsjednika i ministara, a prema tom internom aktu, na začelju su jedan od potpredsjednika i čak pet ministara sa ocjenom – ne zadovoljava. Premijer Milojko Spajić od ljetos pokušava da nađe najbezbolniji način za rekonstrukciju Vlade, ali svjestan da bi to značilo i destabilizaciju Crne Gore u jeku završnih pregovora sa EU, od čega strahuju i u Briselu, pokušava da, ipak, sa antievropskom, antigrađanskom, proruskom i prosrpskom parlamentarnom većinom izdejstvuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260208140236_6b0b2e79a36c68d8f23ac8c3681a9af9a35a36c5f15d42b1187ae1d3dab8ae58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić"><figcaption>PRED OZBILJNIM IZAZOVIMA: Milojko Spajić(Photo: Milojko Spajić)</figcaption></figure>  U pristupnim pregovorima za članstvo u EU Crna Gora je od ukupno 33 zatvorila 13 poglavlja. Prema novoj metodologiji proširenja EU koju je Evropska komisija usvojila 2020. godine, pregovaračka poglavlja grupišu se u tematske klastere, a ima ih šest: osnovna prava, u kojem ključnu ulogu za proces imaju poglavlja 23 i 24; unutrašnje tržište; konkurentnost i inkluzivni rast; zelena agenda i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda i kohezija; spoljni odnosi.

Kaćuša Krsmanović

Ništa od evropskog puta ako godina nastavi kako je počela

Čitava saga o napuštanju vlasti od strane Demokratske narodne partije (DNP) samo je taktički manevar kojim se ubrzava i pojačava destrukcija političko-medijsko-agenturne mreže, sa ključnim ciljem sabotaže EU integracije Crne Gore, ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović.
Jedina novina je, smatra Vujović, da politička peta kolona sada djeluje iz pozicije dvije kolone - jedne, kvaziopozicione, a druge iz udobnih fotelja vlasti. 
- Komandni centar je na istoj adresi, snažno posvećen da metodom "sačme" iz više političkih, medijskih, obavještajnih, koruptivno-ucjenjivačkih pravaca razvaljuje građansko biće i prozapadni kurs Crne Gore - naveo je Vujović na mreži X.
Prema njegovim riječima, jako je zanimljivo i to da ovih dana pojedinci iz Pokreta Evropa sad (PES), koji su se, kako kaže, do juče kleli u Milana Kneževića i njegovu EU posvećenost, doživljavaju naglo prosvjetljenje o stvarnoj ulozi dotičnog "evropejca". 
- Zaista je bio potreban ogroman misaoni napor da se zna đe to i za koga Milan politički tancuje. Jednak napor je potreban i da se otkrije da je Andrija Mandić, alijas Dalaj Lama, dio istog antidržavnog kola iako političari iz PES još nijesu došli do tog "grandioznog" otkrića, a kad će ne znamo. Da parafraziram poznatu priču - možda bi Dalaj Lama, opijen čarima i udobnošću skupštinske fotelje, te poučen primjerom svog četničkog sabrata Nikole Kalabića i pustio Vučića, ali neće ovaj njega. A resursa i mehanizama za to ima na pretek - naglasio je Vujović.
Kako je kazao, od široke, inkluzivne, evropske, najbolje Vlade u istoriji, dolazimo do one u raspadu u gotovo svakom segmentu. 
- Vjerovatnoća da nas Vlada, čiji direktor policije otvoreno u živom prenosu prijeti novinaru hapšenjem zbog postavljenog pitanja, može uvesti u EU, jednaka je šansi da se Milan Knežević preko novina odrekne "predsednika" Vučića. I to je sve što treba znati o ovoj i ovakvoj Vladi - poručio je Vujović.

Vujović: Beograd samo presložio kolone za rušenje građanske CG i njenog EU puta

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: vlada-crne-gore