Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Portal ETV

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Vlade Crne Gore je na na telefonskoj sjednici održanoj 25. decembra utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.
Kako dodaju u saopštenju, odluka je donijeta u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.

Vlada utvrdila Predlog amandmana na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026

Vlada je danas donijela odluku o formiranju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, navodi se u saopštenju nakon održane sjednice danas.&nbsp;
U diskusiji je, kako se navodi u saopštenju, istaknuto da će formiranje ovog tijela omogućiti sistematičan, koordinisan i inkluzivan pristup rješavanju pitanja bezbjednosti novinara, kao i unapređenju institucionalnog okvira i prakse.&nbsp;
- Obrazovanjem Međuresorske radne grupe obezbjeđuje se forum za kontinuirani dijalog i saradnju između predstavnika državnih organa i medija, uz mogućnost uključivanja drugih relevantnih institucija, stručnjaka i organizacija civilnog društva - ističu u Vladi.
Na čelu radne grupe će biti predstavnici medija (predsjednik i zamjenik predsjednik), dok će članovi biti dva predstavnika medija, kao i po član iz Generalnog sekretarijata Vlade i Osnovnog državnog tužilaštva.
- Predstavnike državnih organa u Radnoj grupi imenuju rukovodioci odnosno starješine tih organa, a predstavnike medija imenuje Vlada na prijedlog Sindikata medija Crne Gore - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Zadaci Radne grupe obuhvataju analizu aktuelnog institucionalnog, normativnog i operativnog okvira u oblasti bezbjednosti novinara, te kontinuriani monitoring (uspostavljanje sistema brzog odgovora) i pružanje besplatne pravne i psihološke podrške.
Radna grupa će se baviti i analizom i pronalaženjem institucionalnog okvira za budući mehanizam, identifikovanje izazova, rizika i nedostataka u postupanju nadležnih organa, kao i predlaganje konkretnih mjera i mehanizama za unapređenje bezbjednosti novinara, uključujući mjere prevencije, zaštite i efikasnog institucionalnog odgovora.&nbsp;
- Poseban akcenat stavlja se na izradu preporuka i, po potrebi, prijedloga izmjena ili donošenja novih akata, radi jačanja saradnje i povjerenja između državnih organa i medijske zajednice - istaknuto je u saopštenju.
Konstatovano je da donošenje odluke predstavlja opravdan, potreban i sistemski odgovor Vlade Crne Gore na izazove u ovoj oblasti.

Vlada formira Međuresorsku radnu grupu za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara

Vlada Crne Gore po prvi put je donijela Program međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026–2028, uz Akcioni plan za 2026. godinu. 
Novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Skupština Crne Gore je donijela 4. aprila 2024, a njegovim stupanjem na snagu ispunjena je preporuka Evropske komisije iz Izvještaja za Crnu Goru za 2023, u okviru pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi, kao i obaveza planirana Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. 
- Programom međunarodne razvojne saradnje i međunarodne humanitarne pomoći, za period 2026-2028, realizovana je aktivnost predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu, kao i potvrđena posvećenost Crne Gore jačanju međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u skladu sa obavezama iz pregovaračkog poglavlja 30 – Vanjski odnosi - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako je objašnjeno, u Programu su postavljeni operativni ciljivi i mjerljivi indikatori učinka, usmjereni na pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj razvojnoj saradnji, jačanje doprinosa Crne Gore globalnoj humanitarnoj solidarnosti i otpornosti, kao i osnaživanje kapaciteta Crne Gore za sprovođenje međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. 
- Crna Gora, koja je u proteklim decenijama bila primalac razvojne pomoći, sve više preuzima ulogu njenog pružaoca, čime dodatno jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni i potvrđuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima - naglašeno je u saopštenju MVP.
Donošenje Programa i Akcionog plana, kako kažu, predstavlja važan korak ka strateškom korišćenju razvojne saradnje i humanitarne pomoći kao jednog od vidljivijih instrumenata vanjske politike Crne Gore. 
- U cilju definisanja daljih koraka u sprovođenju Programa međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, u Ministarstvu vanjskih poslova je 25. decembra održan posljednji ovogodišnji sastanak Radne grupe za implementaciju i sprovođenje Programa - navedeno je u saopštenju MVP.

Donijet prvi program međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći za period 2026-2028

Premijer Milojko Spajić saopštio je da Vlada na današnjoj sjednici razmatra oko 150 odluka kojima, kako ističe, zadaju još snažniji tempo za 2026. godinu.
Spajić je naveo da dinamika pregovaračkog procesa ne toleriše nerad.
- Svim članovima Vlade je kristalno jasno šta im je zadatak i šta nam je cilj. Očekujem to i od njihovih timova, bez izuzetka - objavio je Spajić na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2004156560705020127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004156560705020127%7Ctwgr%5E1f3b201be3970b00e665e1cf972e57b59933703f%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Na Vladi danas oko 150 odluka, još znažniji tempo za 2026.

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o privremenom obustavljanju priznavanja diploma u svrhu zapošljavanja, stečenih na Univerzitetu Megatrend iz Srbije, rečeno je Portalu ETV iz Vlade.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje je podnijelo ovaj prijedlog Vladi, ova odluka odnosi se i na fakultete u sastavu Megatrenda: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
- Obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju - navedeno je u saopštenju MPNI.
Ministarstvo prosvjete Srbije je krajem novembra donijelo rješenje o oduzimanju dozvola za rad Univerzitetu Megatrend i fakultetima u sastavu ovog univerziteta, i to Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Funiverzitetu-megatrend-i-njegovim-clanicama-oduzeta-dozvola-za-rad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako su naveli, razlog za takvu odluku je činjenica da je protekla godina dana od konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer nijesu podnijeli zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu dana prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
Iz resora Anđele Jakšić-Stojanović da današnjoj odlukom jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa, te da preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelagalnih obrazovnih isprava.
Nedavno je i crnogosrki advokat Veselin Radulović podnio Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-sdt-da-utvrdi-na-koji-nacin-je-bogdanovic-stekao-diplomu-na-megatrendu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.

Vlada privremeno obustavila priznavanje diploma sa Megatrenda

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vlada-ce-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-usaglasiti-sa-misljenjem-zvanicnog-brisela" target="_blank">Pobjedi</a> iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.
To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.
<h2>Stavovi</h2>
Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a čiji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.
Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.
Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.
- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona - ukazali su iz Delegacije EU.
Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.
- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - rečeno je iz ove crnogorske NVO.
Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - rečeno je iz HRA.
Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - pozvala je HRA.
Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.
- Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno - zvanično je rečeno Pobjedi.
<h2>Nove reakcije</h2>
Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK.
Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa - zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.
Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije - navode odmah nakon toga.
Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bezbjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).
- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj - navedeno je u predlogu izmjena Zakona.
S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
<h2>USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava</h2>
Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada - naveli su iz USSCG.
Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade - stoji na kraju saopštenja USSCG.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i uputila ga Skupštini na razmatranje. Po novim kriterijumima, jedno izvršiteljsko mjesto se predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000.
Prijedlog je usvojen na sjednici Vlade 10. decembra, a u skupštinskoj proceduri predstavljaće ga ministar pravde Bojan Božović i generalni direktor Direktorata za pravosuđe Momir Jauković.
Predloženim zakonom proširuje se nadležnost javnih izvršitelja, koji će ubuduće sprovoditi izvršenja i na osnovu isprava Upravnog, viših, Apelacionog i Vrhovnog suda Crne Gore, kao i Centra za alternativno rješavanje sporova.
Mijenjaju se i kriterijumi za određivanje broja mjesta javnih izvršitelja, pa se jedno izvršiteljsko mjesto predviđa na svakih započetih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 25.000, uz mogućnost smanjenja broja mjesta u slučaju manjeg broja predmeta.
Zakon uvodi strože uslove za imenovanje, uključujući zabranu imenovanja lica protiv kojih se vodi krivični postupak za djela koja ih čine nedostojnim, kao i onih kojima je kao advokatima izrečena mjera brisanja iz imenika.
Predviđeno je elektronsko vođenje upisnika i evidencija o predmetima, obavezan svakodnevni unos podataka o finansijskim transakcijama, kao i jačanje disciplinske odgovornosti kroz uvođenje disciplinskog tužioca.
Cilj zakona je unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu javnih izvršitelja.

Jedan izvršitelj na 15.000 stanovnika

Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat, a u parlamentu još ne znaju da li će donijeti odluku o tome da ona ostane na toj funkciji do izbora njenog nasljednika.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da Lopičić, nakon isteka dvanaestogodišnjeg mandata, neće moći da učestvuje u radu i odlučivanju, osim ako Skupština istovremeno ne donese odluku o prestanku funkcije zbog isteka mandata i odluku da sudija nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od godinu.
To je propisano Zakonom o Ustavnom sudu.
Iz Ustavnog suda su naglasili da je samo potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluka biti donijeta u svim predmetima.
- Svaki broj sudija manji od broja propisanog Ustavom, dovodi Ustavni sud u rizik da može doći do podijeljenosti glasova, ili da nema većine od četiri glasa za donošenje odluke o određenom pitanju - rekli su iz te sudske instance.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kad će donijeti odluku o prestanku funkcije sutkinji Lopičić i, eventualno, odluku da sutkinja nastavlja da vrši funkciju do izbora novog sudije.
Nekoliko poslanika Vijestima je nezvanično reklo da o Lopičić i izboru sudija nije još razgovarano.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, ima pet sudija, a odlaskom Lopičić ponovo će ih biti četvoro, koliko ih je bilo do izbora Jovana Jovanovića za ustavnog sudiju krajem novembra.
Sud s tim brojem sudija nije u blokadi i može da odlučuje, ali mu je, u tom slučaju, za to potrebno da sve četvoro sudija glasa na isti način. Ako se jedan od tih sudija izuzme iz predmeta, odluka ne može biti donijeta.
Da postoji opasnost da bude narušena funkcionalnost suda koji čuva Ustav, govori to što još nema najava da će parlament uskoro odlučivati o kandidatu za sudiju Predragu Krstonijeviću, kojeg je šef države nedavno predložio da naslijedi na funkciji Lopičić.
Ne zna se ni kad će se odlučivati o kandidatu Ustavnog odbora, kog bi to skupštinsko radno tijelo, kako je najavljeno u petak, trebalo da predloži plenumu u utorak.
Nakon konsultacija u Vladi s dijelom parlamentarne većine i dijelom opozicije, premijer Milojko Spajić u ponedjeljak je saopštio da očekuje da parlament do kraja godine izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda.
Skupština je 25. novembra, u drugom krugu glasanja, nakon neuspješnog prvog mjesec i po prije toga, izabrala Jovanovića za sudiju Ustavnog suda, dok preostale dvije kandidatkinje, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić, nijesu dobile podršku potrebnu da dođu na istu funkciju.
Vučinić je bila kandidatkinja Milatovića, a Jovanović i Radović Ustavnog odbora.
Ustavni odbor u petak je saslušao četvoro kandidata od prijavljenih devet na oglas raspisan početkom decembra za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Saslušani su pravnik i stručnjak iz oblasti ekoloških prava Nikola Golubović, profesor prava Jovan Kojičić, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša i profesor Danilo Ćupić.
Ostalih petoro kandidata - Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Katarina Peković i Miodrag Pešić biće saslušani danas.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović rekla je u petak da očekuje da će to tijelo u utorak Skupštini predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
- Odbor je radio po ubrzanoj proceduri, ispoštovali smo i zakone i pravilnike, i uložili smo dodatne napore da pored brojnih obaveza u parlamentu uradimo sve kako bismo u što kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno ono što je u nadležnosti Odbora - da predloži plenumu na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Desanki Lopičić danas ističe mandat

Siguran je put Crne Gore u Evropsku uniju i on je već u poodmakloj fazi, što je izuzetno dobro za građane jer će ulaskom u EU i njihova uloga biti drugačija, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.
Analize Golubovića u oblastima ekonomije, ljudskih prava i populacionih statistika razlikuju od podataka Monstata i sve su objedinjene u njegovim radovima, kao i u onima koji tek treba da budu objavljeni.
Oblast njegovog rada i izučavanja je, kaže Golubović, većina najvažnijih društvenih nauka, opšta istorija, prava i ekonomije, sve discipline, ekologijom, metodologijom, psihologijom, grupom tehničkih nauka, međunarodnim odnosima i diplomatijom, standardi EU i NATO.
Podsjetio je da je učestvovao u izradi više od 20 zakona koji su upućeni Skupštini Crne Gore, među kojima su Zakon o oružju, Zakon o tužilaštvu i Zakon o poštanskoj djelatnosti, ističući da je brojne doprinose crnogorskom društvu realizovao o sopstvenom finansijskom trošku.
- Osnova mog rada je kriva za velike uspjehe koji će uskoro ugledati svjetlo dana i u regionu, Briselu i Sjedinjenim Američkim Državama, Gimnaziji "Slobodan Škerović", zatim u Vojnoj akademiji multidisciplinarno ABHO Kruševac kopnena vojska Beograd (KOV), a zna starija generacija da su to bile najjače škole u bivšoj SFRJ, vojne škole, vojne akademije koje su se preplitale sa tehničkim akademijama - rekao je Golubović.
On je naglasio da je od samog početka uključen u pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom, te da poznaje i njegove prednosti i nedostatke koji su obilježili prethodnih 13 godina.
Golubović je istakao da svoj doprinos vidi kroz promovisanje vrijednosnog sistema Zapada, te da planira da svoja znanja i radove prenosi mlađim kadrovima.
- Bilo je zastoja, znate da je Crna Gora od tri stadijuma demokratije u prvom stadijumu, a Crna Gora još nije zvanično ni pravna država, to znači vladavina zakona, to u praksi znači da je stotine hiljada građana u sudskim procesima, desetine hiljada građana, uključujući i mene, je u Strazburu zbog nezakonitog ostajanja brz posla, nijednom mediju se zvanično nijesam obratio a rješenje je kod mene. Veliko je kršenje ljudskih prava bilo u Crnoj Gori u prethodnim periodima i to je prolazilo - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dc-VqM4_7rW8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Siguran je put Crne Gore u EU

Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-u-nadgornjavanju-milatovica-i-krapovica-najvise-stete-trpi-vojska">kazao je za Pobjedu</a> nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, a povodom novog sukoba unutar šireg sastava Savjeta za bezbjednost i odbranu, konkretno predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
Najviše kolektivno tijelo koje komanduje snagama u državi u srijedu je ponovo završilo svoj rad vrlo brzo nakon početka. Iako je sastanak inicirao šef države Milatović kako bi se, navodno, bavili redovnim temama poput unapređenja u vojsci te slanja vojnika u NATO misije, stvarni povod bio je drugačiji. Naime, komandant Mornarice Vojske Crne Gore komodor Darko Vuković pismom se žalio predsjedniku države da mu nije dozvoljen ulazak u Ministarstvo odbrane na glavni ulaz, te da ga ministar odbrane ponižava na sastancima, da bi zatim bio udaljen sa dužnosti uz asistenciju vojne policije.
Tim povodom oglasio se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je naveo da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Vukovića pokrenut „zbog grubog kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja naređenja“, te da je udaljenje iz službe bilo „u skladu sa Ustavom i zakonima“. Milatović je odluku o udaljenju, pak, ocijenio nezakonitom i „nastavkom odmazde i bahatog odnosa ministra Krapovića prema VCG i njenim oficirima“. Takođe je optužio ministra vojnog da pokušava da potčini VCG političkim interesima, ističući da Vojska mora ostati iznad politike. No, Krapović nije reagovao na optužbe, već je reakcija stigla od Vuksanovića koji ih je odbacio, te naglasio da je „VCG depolitizovana institucija i da su sve odluke donošene u skladu sa zakonom“.
Mediji su naveli da je Savjet za odbranu i bezbjednost u proširenom sastavu trebalo da raspravlja i o zakonitosti pojedinih ranijih odluka Krapovića, poput imenovanja pukovnika Milana Bigovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.
<h2>SUKOB</h2>
Sve to samo je nastavak sukoba unutar Savjeta koji već godinu i po traju među članovima ovog tijela, a čija je pozadina prilično politički „obojena“. Naime, Vuković je imenovan za komandanta Mornarice VCG u junu prošle godine kao kadar blizak Milatoviću, dok je Vuksanović, koga je podržavao Krapović, postavljen na čelo Generalštaba. Te pozicije su bile rezultat dugog pokušaja dolaska do kompromisa zbog ranijih mimoilaženja predsjednika i ministra oko smjene tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Zvanično, Krapović je smjene pravdao podmlađivanjem kadra, dok se Milatović tome javno protivio. Njihovom sukobu dodatno su doprinosili premijer Milojko Spajić (PES) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) koji su mahom podržavali ministra odbrane, pa čak i opstruirali sjednice Savjeta u njegovu korist.
Da je sukob Milatovića i Krapovića stigao na novi, može se reći i lični nivo, pokazuje i jučerašnje obavještenje predsjednika Milatovića o zakazivanju nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za sljedeći utorak, naglašavajući da će prisustvovati „samo članovi Savjeta“. Pozivajući se na član 131 Ustava, precizirao je da najviše tijelo odbrane čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da „predsjednik Crne Gore ujedno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost“.
- Takođe, u skladu sa članom 130 Ustava Crne Gore, Savjet donosi odluke o komandovanju VCG, dok je u skladu sa članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore ministar odbrane dužan da obezbjeđuje izvršavanje ovih odluka – stoji u najavi naredne sjednice Savjeta.
<h2>Komentar</h2>
Nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB Boro Vučinić za Pobjedu je kazao da bi bilo dobro da prekinuta sjednica „dobije neki mnogo bolji epilog od ovog prethodnog“. Takođe, ukazuje da je za nama samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost „koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru“.
- Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost. Ovo je još teže razumjeti u kontekstu veoma delikatnih globalnih bezbjednosnih prilika, posebno u našoj regiji koja je - može se slobodno reći - najranjiviji dio prostora evropskog kontinenta. Ovakve stvari sada najmanje trebaju Crnoj Gori, kao članici NATO i zemlji koja je, zahvaljujući složenim geopolitičkim i bezbjednosnim prilikama - naročito u ovom dijelu Evrope - gotovo izvjesno skori član Evropske unije – istakao je on.
Vučinić je podsjetio da je proteklih godina bilo dosta loših primjera i praksi u sistemu bezbjednosti i odbrane.
- Mnogo bi bilo bolje da se konačno stavila tačka na konstantne turbulencije u VCG, nego što sada imamo novu predstavu za javnost, manifestovanu kroz obračun koji smo nedavno vidjeli na najvišem nivou između predsjednika države i ministra odbrane. Nažalost, ovo se dominantno prelama preko institucije koja treba da bude temelj odbrane države i mjesto da se na ovako visokom nivou pokaže primjer harmoničnog, ustavnog i zakonskog funkcionisanja – dodao je on.
U aktuelnoj situaciji smatra da je ponovo riječ o „klasičnom natezanju oko komandne pozicije u VCG između presjednika i ministra“. Uz to, konstantno je prisutno nastojanje da se „vojska kao nepolitička institucija počini i smjesti u partijski okvir“.
- U tom nadgornjavanju predsjednika države i ministra odbrane, prirodno je da najviše štete trpi sama VCG, a zatim i sami građani, koji su zatečeni onim što se svako malo događa u sistemu odbrane i bezbjednosti čija je svrha da ih zaštiti u slučaju potencijalne spoljne ugroženosti. Logično, i cijela država trpi štetu. Umjesto da se pokaže zrelost i odgovornost za stanje u ovoj važnoj oblasti, nastavlja se nadgornjavanje oko toga čija je zadnja u lancu komandovanja VCG – naveo je Vučinić.
Ovakvom stanju, kako je dodao, dodatno doprinosi „krhka partijsko-politička platforma samog presjednika države“, koja održava njegovu političku moć. Takva pozicija Milatovića očigledno otvara prostor drugom subjektu vladajuće većine - Demokratama, „da ne mare mnogo za ustavne ingerencije presjednika države“.
- Sadašnja situacija je dosta mučna i zbog smjene komodora Vukovića koji je, sjetimo se, prije pola godine bio kandidovan za načelnika Generalštaba VCG od strane presjednika Milatovića. To je sada očigledno bio samo povod za novi sukob na najvišem nivou. Sličnu situaciju smo imali i sa prethodnim načelnikom Generalštaba, generalom Lazarevićem koji je tokom obavljanja dužnosti imao probleme upravo zbog nastojanja presjednika da ga zaštiti. Bitna je, takođe, situacija sa Školskim brodom „Jadran“ i odnosima sa susjednom Hrvatskom, a koji su sada očekivano ponovo dobili na aktuelnosti u procesu pridruživanja EU – potcrtao je sagovornik Pobjede.
No, to nije sve, jer prema riječima Vučinića, ima još dosta drugih loših primjera...
Proizvod ovakvih odnosa jeste remećenje unutrašnje stabilnosti kroz sukobe vezane za VCG, a to se dalje može odraziti i na ona pregovaračka poglavlja vezana za bezbjednost – uključujući i Poglavlje 31.
- Ovako neodgovoran i neozbiljan, svađalački način bavljenja državnom politikom kojoj, nažalost, i domaća i strana javnost u kontinuitetu svjedoči, stiže u trenutku kada nam na evropskom putu to najmanje treba. Sve ovo što se radi ne doprinosi onome što je naš evropski put i što bi trebalo da bude naš odgovor na ponuđenu evropsku poziciju skorog članstva. To je dosta neodgovoran pristup u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, posebno ovog koje se tiče uloge sistema bezbjednosti i odbrane i stabilnosti same države – pojasnio je Vučinić.
Ipak, izražava nadu da „naši evropski partneri razumiju naše unutrašnje prilike“, te da će shvatiti da ove neozbiljnosti ipak neće stvoriti toliko otpora i izazvati blokadu na evropskom putu.
- Ali, ako nastavimo da se ovako ponašamo, ne treba očekivati previše razumijevanja od onih saveznika koje ćemo sjutra imati u EU, sa kojima treba da dijelimo evropske vrijednosti i treba da budemo na zajedničkoj platformi politike EU – zaključio je Vučinić za Pobjedu.
Prema dosadašnjoj praksi, sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj će biti samo trojica predsjednika predstavlja mač sa dvije oštrice za Milatovića. Jer, čak i ako se svi pojave na sastanku, pitanje je da li će Spajić i Mandić podržati stavove predsjednika države – tim prije što su do sada najčešće odlučivali u korist njegovog „protivnika“, Krapovića.
<h2>Nesuglasice rješavati institucionalno, ne preko medija</h2>
Penzionisani admiral Dragan Samardžić kratko je komentarisao previranja u Savjetu za bezbjednost i odbranu riječima da „unutrašnji sukobi u bezbjednosnom sektoru uvijek slabe institucije“.
- Nesuglasice se moraju rješavati institucionalno, a ne preko medija, jer cijenu takvih sporova rijetko plaćaju oni koji ih iniciraju. U sukobima u kojima učestvuju političari i profesionalci iz sistema bezbjednosti, po pravilu deblji kraj izvuku upravo profesionalci. Krajnje je vrijeme da se bezbjednosne institucije zaštite od političkih obračuna i da se sačuva dostojanstvo uniforme – istakao je Samardžić.

Vučinić: Neobjašnjiva neodgovornost sa najodgovornijih funkcija, u nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše trpi Vojska

Od 2008. godine do danas u Crnoj Gori je podnijeto ukupno 200 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane diplome, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija objavljeni na sajtu Vlade, po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, piše RTCG.
Više od polovine prijava – ukupno 108 – podnijeto je u posljednje tri godine, što ukazuje na pojačanu institucionalnu borbu protiv upotrebe lažnih i neistinitih obrazovnih isprava. Tokom 2023. godine evidentirano je 28 prijava, u 2024. godini 38, dok je u toku 2025. godine do sada podnijeto 88 krivičnih prijava.
Resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović saopštila je ranije da je pooštravanje kaznene politike već dalo rezultate, uključujući i izricanje prvih zatvorskih kazni za krivično djelo posjedovanja falsifikovanih diploma. Prema njenim riječima, stroga kaznena politika neophodna je radi zaštite javnog interesa i efikasne prevencije.
Iz Ministarstva poručuju da će i ubuduće, u svim slučajevima gdje postoji osnov sumnje u zakonitost obrazovne isprave, podnositi krivične prijave nadležnim organima.
Na prijedlog Ministarstva, Vlada Crne Gore je nedavno donijela zaključke kojima je, zbog oduzimanja dozvole za rad, privremeno obustavljeno priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu. Obustava će trajati do pribavljanja potrebnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije.
Takođe, Vlada je u septembru usvojila informaciju o privremenoj obustavi priznavanja diploma stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis Istočno Sarajevo – Sokolac, kao i na pojedinim ustanovama u Bosni i Hercegovini koje su obuhvaćene istragama nadležnih organa.
Iz Ministarstva naglašavaju da je cilj ovih mjera zaštita obrazovnog sistema, tržišta rada i javnog interesa, kao i očuvanje standarda kvaliteta u visokom obrazovanju u Crnoj Gori.

Od 2008. podnijeto 200 krivičnih prijava zbog lažnih diploma

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Ukrajina je pogodila veliku rusku naftnu rafineriju britanskim raketama, saopštili su ukrajinski vojni i bezbjednosni zvaničnici u četvrtak. Raketni sistem "Storm Shadow" izazvao je više eksplozija u naftnoj rafineriji Novošaktinsk u Rostovu, prema podacima Ukrajinskog generalštaba.
- Zabilježene su višestruke eksplozije. Cilj je pogođen - saopštio je Generalštab na aplikaciji Telegram u četvrtak.
Rafinerija je bila jedan od najvećih snabdjevača naftnim proizvodima u južnoj Rusiji i snabdijevala je dizel i avionsko gorivo ruske trupe koje se bore u Ukrajini, naveli su zvaničnici.
Velika Britanija je prošle godine dala Ukrajini dozvolu da koristi svoje rakete "Storm Shadow" unutar Rusije, a prvi poznati napadi su se dogodili u novembru iste godine.
Ukrajinski dugometni dronovi pogodili su rezervoare naftnih proizvoda u ruskoj luci Temrjuk u Krasnodarskoj oblasti i postrojenje za preradu gasa u Orenburgu.
Postrojenje u Orenburgu je najveće te vrste i nalazi se oko 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Ruski zvaničnici u Krasnodaru saopštili su da su nakon napada dronova u luci Temrjuk planula dva rezervoara naftnih proizvoda. Plamen je zahvatio oko 2.000 kvadratnih metara, saopštile su vlasti Krasnodarskog operativnog štaba na Telegramu.
I Kijev i Moskva su u posljednjih nekoliko mjeseci pojačali napade na energetske objekte.
Kijev je povećao udare na ruske rafinerije nafte i drugu energetsku infrastrukturu od avgusta, nastojeći smanjiti ruske prihode od nafte, ključni izvor finansiranja rata.
Drugdje u sukobu, ruski zvaničnici su rekli da je postignut "spor, ali stalan napredak" u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- U procesu pregovora o rješenju sukoba u Ukrajini, mislim na proces pregovora sa Sjedinjenim Državama, dolazi do sporog, ali stalnog napretka - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u četvrtak.
Dodala je da zapadnoevropske sile pokušavaju da sabotiraju napredak mirovnih pregovora i da SAD trebaju da se suprotstave takvim potezima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da je razgovarao sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom "gotovo sat".
- Bio je to zaista dobar razgovor: mnogo detalja, dobrih ideja, i razgovarali smo o njima. Imamo neke nove ideje kako približiti pravi mir, a to se tiče formata, sastanaka i, naravno, vremena - rekao je Zelenski.

Ukrajina pogodila ključnu rafineriju na jugu Rusije koristeći britanske rakete

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je kako je naredio smrtonosni napad na teroriste tzv. Islamske države (ISIL) u Nigeriji, koje je optužio za progon hrišćana u toj zemlji.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naveo da je naredio "snažan i smrtonosan udar protiv ISIL terorističkog ološa u sjeverozapadnoj Nigeriji", za koje je rekao da su ubijali nevine hrišćane.
Američka Komanda za Afriku (AFRICOM) saopštila je da je izvela napade u saveznoj državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, "u koordinaciji s nigerijskim vlastima".
Prema početnoj procjeni AFRICOM-a, "više ISIS terorista je ubijeno u ISIS kampovima", navodi se u saopštenju. SiEnEn (CNN) je zatražio dodatne komentare od AFRICOM-a i Bijele kuće.
U odvojenoj objavi na društvenim mrežama, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je "zahvalan na podršci i saradnji nigerijske vlade".
U saopštenju koje je podijeljeno s SiEnEn-om, Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je saradnju sa SAD-om na vazdušnim udarima na "terorističke ciljeve" i ponovilo opredijeljenost zemlje za poštovanje prava svih građana, "bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost".
DaniJel Bvala, specijalni savjetnik nigerijskog predsjednika Bola Tinubua, rekao je za SiEnEn da su "SAD i Nigerija na istoj strani u borbi protiv terorizma".
- Ranije sam upozorio ove teroriste da će, ako ne prestanu s klanjem hrišćana, uslijediti pakao, i večeras se to i dogodilo. Ministarstvo rata izvelo je brojne savršene udare, kakve samo Sjedinjene Američke Države mogu izvesti. Pod mojim vodstvom, naša zemlja neće dozvoliti da radikalni islamski terorizam napreduje. Neka Bog blagoslovi našu vojsku i sretan Božić svima, uključujući i mrtve teroriste, kojih će biti još mnogo ako se njihovo klanje hrišćana nastavi - napisao je Tramp na Truth Socialu u četvrtak naveče.
Tramp se posljednjih nekoliko mjeseci fokusirao na položaj hrišćana u Nigeriji, uključujući i poziv upućen u novembru svom ministru odbrane da "pripremi moguće djelovanje", te upozorenje da će SAD ući u Nigeriju "s oružjem u rukama" kako bi zaštitile hrišćansko stanovništvo najnaseljenije afričke zemlje.
Na Badnje veče, Tinubu je podijelio "božićnu poruku dobre volje" u kojoj je hrišćanima širom svoje zemlje i svijeta poželio sretan Božić i pomolio se za mir među ljudima različitih vjerskih uvjerenja.
- Ostajem posvećen tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjerske slobode u Nigeriji i zaštitio hrišćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja - naveo je Tinubu u objavi na mreži Iks (X).
Ova zapadnoafrička zemlja godinama se suočava s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima, koji su podstaknuti različitim faktorima, uključujući vjerski motivirane napade.
Posmatrači navode da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih tenzija, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara zbog ograničenog pristupa prirodnim resursima.
Tokom jeseni, Tramp je optužio Nigeriju za kršenja vjerskih sloboda, tvrdeći da se "hrišćanstvo suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji", te je zemlju označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama". Ova oznaka predstavlja sugestiju da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija učestvovala u ili tolerisala "sistemska, kontinuirana i teška kršenja vjerskih sloboda".
I hrišćani i muslimani, dvije glavne vjerske grupe u zemlji s više od 230 miliona stanovnika, bili su žrtve napada radikalnih islamista, navode stručnjaci i analitičari.
Položaj hrišćana u Nigeriji godinama je snažna tema među američkim konzervativcima, a neki od Trampovih najbližih saveznika, uključujući senatora Teda Kruza, posljednjih mjeseci pozivali su na američku intervenciju, tvrdeći da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi spriječila napade na hrišćane.
Tramp se predstavljao kao mirotvorac i na dužnost stupio obećavajući da će ograničiti američke vojne intervencije u inostranstvu. Međutim, od povratka na vlast, naredio je i udare na iranski nuklearni program, te nadgledao masovno vojno jačanje oko Venecuele, uz prijetnje kopnenim udarima.
U još jednoj izjavi objavljenoj u četvrtak na mreži Iks (X), koja je kasnije obrisana, AFRICOM je naveo da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti.

Tag: vlada-crne-gore