Nastavak realizacije izgradnje auto-puta Bar Boljare učvršćuje strateško partnerstvo Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a to je samo jedan u nizu zajedničkih projekata za naredni period.
To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice EBRD Odile Renaud-Basso, koji je održan na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, ocijenjeno je da je tender za izgradnju druge dionice auto puta od Mateševa do Andrijevice, koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj sproveden na odgovoran i transparentan način.
- Tokom razgovora razmotreni su potencijalni vidovi saradnje u različitim oblastima, a iz EBRD -a su poručili da su spremni da u velikoj mjeri učestvuju u projektima Vlade, čiji je cilj unapređenje saobraćajne infrastrukture, razvoj energetskog i turističkog sektora, kao i poljoprivrede - navodi se u saopštenju.
Zaključeno je da ubrzani i vidljiv uspjeh reformskih procesa na putu Crne Gore ka EU jasan signal EBRD-u da ulaže u Crnu Goru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić i Renaud-Basso: Druga dionica auto-puta samo jedan od zajedničkih projekata koji mijenjaju Crnu Goru

Vlada je danas dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.
- Trenutno stanje odražava dugogodišnju eksploataciju, kao i činjenicu da prolazi kroz područja sa zahtjevnim klimatskim uslovima. Njegova propusna moć više ne odgovara savremenim potrebama, imajući u vidu značajan rast projekata iz obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana i dodatnog hidropotencijala hidroelektrane Perućica - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da bi rekonstrukcija obuhvatila kompletnu zamjenu provodnika, zaštitnog užeta, izolacije, te ovjesne i spojne opreme. Projekat ima poseban značaj za integraciju planiranih i postojećih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se priključuju na prenosnu mrežu, čijom modernizacijom se stvaraju uslovi za dalji razvoj zelene tranzicije u Crnoj Gori.
Oni su dodali da realizacija projekta ima i širi javni interes, što je prepoznato Zakonom o energetici, naročito u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
- Izgradnja i održavanje dalekovoda u funkcionalnom i pouzdanom stanju direktno doprinose bezbjednosti rada prenosnog sistema - saopšteno je nakon sjednice Vlade.
Rok za realizaciju projekta je kraj 2028. godine, a ukupni budžet procijenjen je na oko 15 miliona eura, za dužinu od približno 100 kilometara, od granice sa Bosnom i Hercegovinom do granice sa Albanijom.
- Vlada je, u tom kontekstu, ugovore o kreditu između CGES-a i EBRD, kao i o garanciji, između Crne Gore i EBRD - zaključeno je u saopštenju.

Vlada dala garanciju na kredit CGES-a

Vlada je usvojila Informaciju o uništenju duvanskih proizvoda nakon razgraničenja duvanskih proizvoda koji su dokazni materijal u sudskim postupcima od onih obuhvaćenih upravnim postupcima.
U diskusiji je naglašeno da je u cjelosti riješeno pitanje postupanja sa duvanskim proizvodima oduzetim na osnovu Odluke o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“.
- Uništenjem cigareta je riješeno pitanje koje je opterećivalo pregovore sa EU i potvrđena je odlučnost Vlade da se izbori sa krijumčarenjem duvanskih proizvoda i povezanim nelegalnim aktivnostima. Cjelokupan postupak uništenja sproveden je uz prisustvo i nadzor međunarodnih partnera, uz kontinuirani video nadzor čitavog procesa, u cilju potpune transparentnosti i kontrole - naveli su u Vladi.
Najveći dio procesa uništenja duvanskih proizvoda realizovan je, kako su naveli, u periodu od 23. juna do 16. septembra 2025. godine. U tom periodu na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“ su uništene sljedeće količine duvana i duvanskih proizvoda: Cigarete – 130.003 paketa; 526 paketa rezanog duvana (težine oko 100 kg po paketu); 1134 paketa duvana za nergile; 6 paketa elektronskih cigareta.
- Uništenje preostale količine duvanskih proizvoda izvršeno je u periodu od 09. 12. do 12. 12. 2025. godine na sledećim lokacijama: skladište „PGS Montenegro“ DOO Bar u Slobodnoj zoni „Luka Bar“ i skladište „Zetatrans“ AD Podgorica, a uništene su sljedeće količine duvanskih proizvoda: U skladištu „Zetatrans“ AD u Podgorici, 09. 12. 2025. godine uništeno je 1426 paketa cigareta, 6 šteka i 262 kg rezanog duvana. U skladištu „PGS Montenegro“ DOO (Slobodna zona Luka Bar), od 10.12. do 12. 12. 2025. uništeno je 6.801 paket i 99 šteka cigareta - naveli su u Vladi.
Uništenju je, kažu, prethodilo precizno razgraničenje duvanskih proizvoda koji predstavljaju dokazni materijal u krivičnim postupcima i koji se moraju čuvati do okončanja tih postupaka, od onih koji su obuhvaćeni upravnim postupcima.
- Nakon završenog postupka uništenja, u skladištu PGS Montenegro u Slobodnoj zoni „Luka Bar“ ostalo je još oko 11.800 paketa cigareta koje su u obuhvaćene sudskim postupcima. U tom smislu, zadužena je Uprava za državnu imovinu da predloži način skladištenja i čuvanja duvanskih proizvoda sa procjenom potrebnih finansijskih sredstava, nakon čega će Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo finansija i Uprava za državnu imovinu, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, preduzeti aktivnosti na pronalaženju optimalnog modela za obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju predloga Uprave - naveli su u Vladi.

Vlada usvojila informaciju o uništenju duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni „Luka Bar“

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Uljarević: Knežević pokušava da se izvuče iz zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Prijevremeni izbori u Crnoj Gori ne bi donijeli ništa, iako EU već duže vrijeme javno govori da postoji mnogo spornih pitanja koja se tiču uticaja Moskve i Beograda na vlast u Crnoj Gori, što govori u prilog tezi da je potrebna rekonstrukcija Vlade, ali sumnja da će do nje doći – rekla je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Crna Gora zaista ne napreduje u procesu pridruživanja, kaže Đukanović, jer nema mjerljive rezultate u ispunjavanju kriterijuma i, dodaje ona, reformskim procesima.
Smatra i da će biti sabotaža i da će one imati plodno tlo u Crnoj Gori, jer partije, kako kaže, samo deklarativno podržavaju evropske vrijednosti. Čak ni opozicione partije koje imaju evropski imidž nijesu, podsjeća ona, podržavale određene zakone koji se odnose na ranjive grupe.
– Mi možda jesmo ili ćemo usvojiti neke zakone, strategije, pisati neke akcione planove za implementaciju tih strategija, ali u suštini nemamo opipljiv rezultat i napredak u procesu integracija generalno. Možemo ulaziti u pojedinačne slučajeve, poglavlja i oblasti, ali mi zaista nijesmo demokratski uređena država kojoj su bliske evropske vrijednosti i koja ih implementira na djelu. Nemamo čak ni te vrijednosne obrasce koji su bliski evropskim vrijednostima kod samih građana i tu se izgubilo puno vremena nerada u tom procesu. To što će ovaj proces možda biti komplikovan do kraja nalazim objašnjenje u nejakim institucijama Crne Gore i nespremnosti Crne Gore da taj proces zaista realizuje i zaokruži kako treba. Sa druge strane, nemamo političke partije koje su proevropske, mi nikad nijesmo imali Vladu koja je proevropska – retorički da, ali nijedna nije uradila nešto epohalno da bismo mogli reći da je ta Vlada stavila sve svoje partijske interese po strani i uradila sve da građani imaju evropsku perspektivu, odnosno bolji život kakav imaju građani u Evropskoj uniji. Mi nemamo takvu partiju – rekla je Đukanović.
U nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uključene u proces integracije Crne Gore, a koju je prenijela agencija Beta, navodi se da Crna Gora u završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji nema Vladu i administraciju sa nesumnjivom proevropskom agendom.
Vlada napreduje u procesu pregovaranja samo zahvaljujući volji i, smatra Đukanović, geopolitičkim okolnostima EU, a ne kao rezultat svog rada i proevropskih vrijednosti.
– Sigurna sam da će Evropska unija imati više problema sa ovakvim strankama i vladama unutar Unije nego koristi od toga što je podržala proces proširenja i što je taj proces konačno dobio neki kredibilitet. Da li će doći do rekonstrukcije Vlade – čisto sumnjam, ne samo zbog ovog izvještaja niti zbog prijetnji partija da li će podržati Vladu dalje ili ne. Mislim da izbori nikome ne odgovaraju, izgubiće se ogromno vrijeme u njihovom organizovanju i formiranju Vlade i nećemo dobiti ništa različito, čak naprotiv. Čisto sumnjam da će diplomatski krugovi podržati izbore, zato što bi na tim izborima samo jačao desni centar, ojačala bi isključivo Mandićeva stranka i mislim da tim niko ne bi dobio ništa. Čisto sumnjam da opozicione partije u Crnoj Gori toga nijesu svjesne – zaključila je Đukanović.

Đukanović: Sumnjam da će doći do rekonstrukcije Vlade, iako to traže evropske diplomate

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da su sad na potezu premijer Milojko Spajić i njegova Vlada i da od ispunjenja zahtjeva koje su podnijeli nakon sjednice Predsjedništva stranke zavisi njihov opstanak u vlasti.
On je sa blokade kružnog toka na Zabjelu koju su organizovani mještani Botuna, kazao da će do kraja biti uz njih i poručio da nema povlačenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-blokada-botunjana-na-kruznom-tokukod-vodovoda-tu-je-i-milan-knezevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Na potezu je premijer Milojko Spajić i Vlada. Ukoliko usvoje zahtjeve i inicijative DNP-a, spremni smo da nastavimo da participiramo u vlasti. Ukoliko to ne urade, napustićemo Vladu i vlast u Glavnom gradu - ponovio je Knežević.
Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da podržava sve što je DNP tražio ali da nije vrijeme za to sada, Knežević je rekao da on ima pravo na svoj stav..
- Mi vodimo dvije različite političke partije, uvažavam njegov stav, kao što vjerujem da će on uvažiti moj - poručio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZeWoHuDpOtw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
T.K.

Knežević: Na potezu Spajić, uvažavam Mandićev stav, vjerujem da će i on moj

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

V.O. (28) iz Podgorice uhapšena je zbog sumnje da je vanbračnog partnera ubola nožem u grudi nakon kraćeg verbalnog sukoba.
U Upravi policije su naglasili da je ovom događaju prethodilo nasilje u porodici.
- Juče je oko 14 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena od strane Hitne medicinske pomoći da im je prijavljeno da se u ulici Gavra Vukovića nalazi lice sa ubodnom ranom nanesenom oštrim predmetom. Na lice mjesta su upućeni policijski službenici gdje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izvršen uviđaj i izuzet veći broj predmeta i tragova, uključujući i nož za koji se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela, koji će biti upućeni na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar - saopšteno je iz Uprave policije.
Njen partner je transportovan u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje je i zadržan radi daljeg liječenja.
- Policijski službenici su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i potpunog rasvjetljavanja ovoga događaja, u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem, došli do sumnje da je juče oko 13.30 sati, u stanu koji je lociran u naselju Malo brdo, V.O. (28) iz Podgorice, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa vanbračnim suprugom istom nanijela ubodnu ranu u predjelu grudi - naveli su u policiji.
V.O. je uhapšena zbog sumnje na ubistvo u pokušaju i u zakonskom roku će biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Podgoričanka uhapšena zbog sumnje da je nožem ubola vanbračnog partnera

Vlasti u Crnoj Gori prvenstveno proizvode ekonomsku nesigurnost, iz koje potom nastaju sve ostale vrste nesigurnosti, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je naveo, pored kriza izazvanih globalnim dešavanjima poput ekonomske krize iz 2008. godine, pandemije kovida i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost u Crnoj Gori značajno su uticali i domaći ekonomski programi.
- Vlasti produkuju prvenstveno ekonomsku nesigurnost iz koje nastaju sve ostale nesigurnosti, pa pored kriza koje su izazvane globalnim dešavanjima poput krize iz 2008.gone, covid krize i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost mahom su uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 - rekao je Krnić.
Dok se evropske integracije u Crnoj Gori često predstavljaju kao sinonim za napredak, stabilnost i bolji životni standard, najnoviji podaci Eurostata, prema riječima Krnića, pokazuju drugačiju sliku svakodnevice velikog broja građana. Prema tim podacima, čak 47,9 odsto stanovnika Crne Gore ne može da priušti neočekivani finansijski trošak, po čemu se Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, nalazi ispred svih država članica po ovom negativnom pokazatelju.
- Podaci Eurostata govore da polovina građana ne može da priušti iznenadni trošak, dok druga polovina koja to može priuštiti ne znači da živi lagodan život - objasnio je Krnić.
On je ukazao da većina građana živi „od prvog do prvog“, bez obzira na visinu primanja.
- Većina građana živi od prvog do prvog u mjesecu, čak i oni sa značajnim primanjima da bi riješili stambeno pitanje uzimali su skupe kredite, a vidite kako su eksplodirale cijene na tržištu nekretnina. Ono što je kontinuitet svim vlastima u posljednjih 30 plus 6 godina to je produkovanje nesigurnosti kod građana, prije svega ekonomske nesigurnosti, a iz te nastaje sva druga nesigurnost. Mi uopšte nijesmo pripremljeni za bilo koju krizu - rekao je Krnić.
Podsjetio je i na posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kada su u Crnoj Gori zabilježeni pad zaposlenosti, pad investicija i rast javnog duga, kao i na period nakon kovid krize 2020–2021. godine, koji je obilježila visoka inflacija.
- Na krizu su nesporno uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a nesporan je i globalan uticaj krize na Crnu Goru. Ono što je sporno kod naših vlasti je to što su neaktivne i ne razmišljaju o tome šta će se desiti i da li uopšte naša Vlada vidi kolika je politička nestabilnost u svijetu, šta ako se desi novi rat? Došlo bi do rasta nafte i to bi se sve odrazilo na nas, a taj reaktivni pristup je nekako znakovitost i ove vlasti i prethodnih vlasti, gdje uopšte ne anticipiraju, ne razmišljaju kako da se pripremimo za krize, kako da ostvarimo i opšti interes i dobrobit u vremenima krize ukoliko se kao mali sistem prilagodimo. Ne koristimo prednosti koje imamo - zaključio je Krnić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana, građani nijesu spremni ni za jednu krizu

Predsjednik Skupštine Opštine Danilovgrad Predrag Pajović obavijestio je da Aleksandra Pavićević i Goran Kalezić više nijesu odbornici Demokratske narodne partije (DNP) već će djelovanje u danilovgradskom parlamentu nastaviti kao nezavisni odbornici.&nbsp;
- Obavještavam odbornike da je dana 20.01.2026. godine predsjedniku Skupštine opštine dostavljen dopis odbornice Aleksandre Pavićević kojim obavještava Skupštinu o promjeni svog odborničkog statusa u parlamentu, te da će ubuduće djelovati u radu Skupštine u statusu nezavisne odbornice - saopštio je Pajović na današnjoj sjednici SO Danilovgrad.
Dodao je da je 20. januara predsjedniku Skupštine opštine dostavljen dopis odbornika Gorana Kalezića kojim obavještava Skupštinu o promjeni svog odborničkog statusa u parlamentu, te da će ubuduće djelovati u radu Skupštine u statusu nezavisnog odbornika.

DNP ostao bez odbornika u Danilovgradu: Pavićević i Kalezić prelaze u nezavisne odbornike

Roboti i vještačka inteligencija uspjeće da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti, saopštio je najbogatiji čovjek Ilon Mask i dodao da će u svijetu biti više robota nego ljudi, kao i da će svaki čovjek imati ili željeti da ima jednog.
- To znači da u jednom trenutku nećete moći ni da smislite šta da tražite od robota. Biće takvo obilje dobara i usluga - rekao je Mask u razgovoru sa kopredsjedavajućim Upravnog odbora SEF Larry Fink u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Na pitanje kako u takvom scenariju vidi svrhu ljudskog postojanja, Mask je rekao da je nemoguće obilje za sve, ali da je on, uprkos tome, veoma optimističan, prenosi B92.
- Mislim da će svako na zemlji imati jednog humanoidog robota i željeti jednog. Ko ne bi želeo robota koji bi, pod pretpostavkom da je veoma bezbjedan, pazio na vašu djecu i brinuo se o vašem ljubimcu ili starim roditeljima - naveo je Mask.&nbsp;
On je dodao da je cilj kompanije SpaceX da poveća vjerovatnoću da civilizacija ima sjajnu budućnost i ''da se život i svijest prošire izvan Zemlje''.
- SpaceX se bavi unapređenjem raketne tehnologije do tačke u kojoj možemo da proširimo život i svijest izvan Zemlje - na Mjesec, na Mars, a na kraju i na druge zvjezdane sisteme. Mislim da uvijek treba da posmatramo svijest i život kakav poznajemo kao nešto krhko i delikatno, jer prema našem najboljem znanju ne znamo za postojanje života bilo gdje drugdje - rekao je Mask.

Tag: vlada-crne-gore