U situaciji kada državni budžet nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog enormnog zaduživanja, Vlada u očaju poseže za centralizacijom lokalnih prihoda, poručili su iz konsultanskte kuće Fidelity consulting, komentarišući poteze Vlade koji će opštine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi, ostaviti bez prihoda od istih.
- Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima a ne da ih trpa pod tepih, Vlada pod plaštom „decentralizacije“, „lokalnog razvoja“ i „pravične raspodjele prihoda“ usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo. Naime, najnovije izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda od koncesije se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače raubovanja resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji- poručili su iz Fidelitija na mreži X.&nbsp;
Ističu kako je izmjenama ovog zakona propisano da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet.&nbsp;
- Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze crnogorskiaerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda, što predstavlja fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda- upozoravaju iz Fidelitija.
Vlada se, kažu, dodatno poziva na formulaciju da će se „75 odsto prihoda od fiksnog dijela naknade koristiti za infrastrukturne projekte od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom“.&nbsp;
- Međutim, to nijesu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države koji može a ne mora da se troši. Zakon ne propisuje jasne kriterijume, procedure niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti u opštine od kojih je bukvalno otela stotine miliona eura- objašnjavaju iz Fidelitija.
Dodaju da ni varijabilni dio koncesione naknade, koji zavisi od poslovnog uspjeha aerodroma, ne pripada lokalnim zajednicama.&nbsp;
- I taj prihod se centralizuje, dok opštine ostaju sa bukom, gužvama, pritiskom na infrastrukturu i dodatnim komunalnim troškovima i to bez ikakve fiskalne kompenzacije. Zbilja, ko su ljudi koji misle da im ovo može proći- zaključuje se u objavi Fidelitija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2019728872120475985&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fidelity: Vlada pod plaštom „decentralizacije“ vrši fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda i ostavlja opštine Zeta i Tivat bez prihoda od aerodroma

Iz Nove srpske demokratije (NSD) saopšteno je da je na njihovoj današnjoj sjednici potvrđena kontinuirana politika objedinjavanja koja se ogledala u formiranju nekadašnjeg Demokratskog fronta i kasnije koalicije „Za budućnost Crne Gore“, potvrđen jasan, nedvosmislen i jedinstven stav da bi trebalo da nastave započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore, kako bi se, između ostalog, povratak bivšeg DPS-režima učinio nemogućim i odlučeno da će ostati u vlasti.
- Vođeni mišlju „čuvajte prijatelje, budite odgovorni i brinite za narod“, učesnici zajedničke sjednice iznijeli su jednoglasan stav da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ treba očuvati - naglasili su u NSD-u.
Današnja sjednica protekla je, navode oni, u atmosferi bratskog dogovora, potpunog razumijevanja i zajedništva.
- U Podgorici su se danas okupili naši predstavnici od Pljevalja do Ulcinja, od Plava do Herceg Novog, sa ciljem da, u današnjim mutnim političkim vodama, prenoseći glas iz glave i srca srpskog naroda, stranci omoguće da donese odluke prikladne današnjem vremenu i izazovima sa kojima smo suočeni - naveli su oni.
Ističu da je aklamacijom data podrška predsjedniku Andriji Mandiću da, u bratskoj komunikaciji sa predsjednikom Demokratske narodne partije Crne Gore Milanom Kneževićem, definiše zajednički pristup svim pitanjima koja su bliska srpskom narodu.
- Jer nas upravo zajedništvo čini jačima. Istim povodom dat je mandat predsjedniku stranke da obavi razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem i svim predsjednicima stranaka parlamentarne većine. Neko vidi dalje, neko brže, neko temeljnije, ali samo zajedno, u koordinaciji sa partnerima, možemo sagledati cjelinu. Za NSD i naš narod je mnogo važnije ono što će biti sjutra od onoga što je bilo juče, zato želimo da čuvamo sve naše saveznike i nastavimo da radimo zajedno. I pored različitih izbora koje pojedinačno prave stranke, uvijek ima mnogo tema gdje je zajednički rad potreban na korist onih koje predstavljamo - naveli su u NSD.
Svi učesnici zajedničke sjednice pošli su, kažu, od činjenice da se srpski narod više decenija hrabro i odvažno borio protiv totalitarnih režima, a da je nakon smjene režima Mila Đukanovića izborio pravo da učestvuje u vođenju ove zemlje i da njegovi predstavnici pokažu da mogu to uspješnije da rade od onih koje smo na izborima smijenili.
- Potvrđen je stav da ono što je srpski narod teško stekao ne smijemo izgubiti olako, da se dostignuća koja smo postigli nakon našeg ulaska u izvršnu vlast 2024. ne smiju odbaciti. Naša organizacija sama možda može da mnoge stvari uradi brže, ali bez pouzdanih partnera ne i sigurnije. Takođe smo konstatovali da nikada ne smijemo zalupiti vrata za sobom jer će se ponovo teško otvoriti - naveli su oni.
Sve što je bilo neriješeno ili pogrešno ustavno i zakonski normirano decenijama unazad ne mogu, kažu, riješiti u jednom skoku.
- To možemo uraditi samo ako nam narod dā potrebnu podršku i broj narodnih predstavnika koji su spremni da takva rješenja podrže i ugrade u sistemske akte države. Nova srpska demokratija se opredjeljuje da sva iskušenja i izazove koji su nam nametnuti izdrži, jer želimo da nastavimo rad na korist našeg naroda i ove zemlje, pravcem koji se može nazvati i svojevrsnom strategijom nacionalne odgovornosti - naveli su u NSD.

1250x600

1084x550

NSD ostaje u vlasti: Treba nastaviti započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore utvrdila je danas Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuje funkcionalnija raspodjela prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma i uspostavlja jasna namjenska komponenta fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Vlade, u diskusiji je istaknuto da važeće zakonsko rješenje ne obezbjeđuje dovoljno preciznu i razvojno orijentisanu raspodjelu prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma.&nbsp;
&nbsp;- Iako se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave, postojeći sistem ne predviđa obavezu da se dio prihoda od koncesione naknade na jasan i namjenski način usmjeri ka razvoju lokalne infrastrukture i projekata od strateškog značaja za opštinu na čijoj se teritoriji nalazi aerodrome - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako se dodaje, time se propušta prilika da se prihod ostvaren korišćenjem lokalnog resursa direktnije veže za lokalni razvoj.
&nbsp;Iz Vlade su kazali da je jedan od ključnih ciljeva predloženih izmjena obezbjeđivanje funkcionalnije raspodjele prihoda od koncesione naknade za korišćenje aerodroma, uz uvažavanje činjenice da se aerodromi kao dobra od opšteg interesa nalaze na teritoriji konkretnih jedinica lokalne samouprave.
&nbsp;Dodaje se da je cilj i uspostavljanje jasne namjenske komponente fiksnog dijela koncesione naknade za korišćenje aerodroma, kojom se dio ostvarenih prihoda usmjerava na finansiranje infrastrukturnih projekata od strateškog značaja za opštinu u kojoj se aerodrom nalazi.
&nbsp;- Predložene izmjene doprinose ostvarivanju strateških ciljeva Vlade u dijelu efikasnijeg korišćenja javnih resursa i jačanja razvojne uloge lokalne samouprave - precizirano je u saopštenju.
&nbsp;Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog Zakona o dopuni Zakona o koncesijama, kojim se, kako je saopšteno, kroz uvođenje mogućnosti da se koncesiona naknada sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela, unapređuje normativni okvir za uređivanje koncesionih odnosa i obezbjeđuje veća fleksibilnost u ugovaranju.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu da se zaključuju koncesioni ugovori različitog trajanja, investicionog obima i ekonomske strukture, ovakvo rješenje omogućava prilagođavanje strukture koncesione naknade specifičnostima svakog pojedinačnog projekta - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su kazali da fiksni dio koncesione naknade obezbjeđuje stabilan i unaprijed definisan prihod tokom trajanja koncesije, čime se jača predvidivost javnih prihoda.&nbsp;
&nbsp;- Varijabilni dio omogućava da se visina koncesione naknade veže za ostvarene ekonomske efkte koncesione djelatnosti ili druge relevantne parametre poslovanja, u skladu sa ugovorom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz Vlade, na taj način se postiže uravnotežen odnos između sigurnosti prihoda i učešća države u rezultatima koncesionog projekta.&nbsp;
&nbsp;- Predloženo rješenje ne mijenja osnov za obračun koncesione naknade, već precizira njenu strukturu. Time se obezbjeđuje zaštita javnog interesa uz očuvanje podsticajnog i predvidivog okvira za realizaciju koncesija - naglasili su iz Vlade.
&nbsp;Kako je saopšteno, na sjednici Vlade usvojena je i Informacija o polaznim osnovama za pregovore o zaključivanju Ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za potrebe finansiranja Projekta "Šume Crne Gore za zajednički prosperitet", u iznosu do 18 miliona EUR.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade su pojasnili da je projekat pripremljen kroz saradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svjetske Banke u periodu 2024 – 2025. Godine, dodajući da je projekat kreiran da odgovori na dvostruke izazove: povećanje održivosti šumarskog sektora i povećanje ekonomske isplativosti šumarskog sektora.&nbsp;
&nbsp;- Projekat primjenjuje integrisani pristup fokusiran na održivo upravljanje resursima, ekonomičniju upotrebu drveta veće vrijednosti, poboljšanje kvaliteta zaposlenosti u ruralnim područjima i poboljšane ishode sekvestracije ugljenika i očuvanja prirode - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi u Informaciji, finansiranje projekta planirano je putem kreditnog aranžmana sa IBRD-om, u ukupnom iznosu do 18 miliona EUR, u narednih šest godina (2026-2032), uz redovno praćenje progresa u implementaciji i izvještavanje Vlade Crne Gore i Odbora direktora Svjetske Banke.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, danas je usvojena i Informacija povodom zaključivanja Sporazuma između Finansijske uprave Slovenije i Uprave carina Crne Gore o donaciji softvera za carinski informacioni sistem.&nbsp;
- Imajući u vidu da u okviru Pregovaračkog Poglavlja 29, postoji značajan broj IT sistema koje bi trebalo implementirati, kao i potrebu da se dostigne dovoljan stepen ispunjavanja za ovo mjerilo do kraja 2026. godine, Uprava carina je u prethodnom periodu ostvarila komunikaciju sa Finansijskom upravom Slovenije (FURS), koja u kontinuitetu pruža podršku Upravi carina u pregovaračkom procesu kroz ekspertsku podršku i donaciju IT sistema - precizirano je u saopštejnu.
&nbsp;Kako se dodaje, Uprava carina je iskazala potrebu za donacijom posljednjih razvijenih sistema FURS-a u skladu sa Carinskim zakonom Unije i posljednjim tehničkim specifikacijama DG TAXUD-a, kako bi nakon zaključivanja ovog Sporazuma izvršila implementaciju sistema u Carinski informacioni sistem.&nbsp;
Iz Vlade su kazali da je zatražena i ekspertska podrška Finansijske uprave Slovenije tokom perioda implementacije, dok je Finansijska uprava Slovenije iskazala spremnost da nastavi sa donacijom carinskih sistema Upravi carina kao i ekpertskom podrškom tokom perioda implementacije/nadogradnje sistema.
- Cilj ovog Sporazuma je da se nastave aktivnosti Uprave carina za implementaciju /nadogradnju CIS - a u cilju privremenog zatvaranja Poglavlja 29 - Carinska unij - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je cilj da se time omogući implementacija svih pravnih standarda koji regulišu međunarodno kretanje robe, interoperabilnost i povezanost sa carinskim sistemima EUolakšavanje legalne trgovine, pojednostavljenje carinskih procedura, efikasnija naplata carinskih i poreskih dažbina, prikupljanje i analiza podataka o međunarodnoj trgovini, kao isprječavanje opasnih i nedozvoljenih aktivnosti.

Vlada utvrdila prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave

Vlada je 29. januara uplatiilla 4.605.189,48 eura za dokapitalizaciju Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" u Igalu.
Kako su naveli u saopštenju nakon sjednice održane danas, Vlada je iskoristila pravo preče kupovine u prvom krugu dokapitalizacije, te upisala 29.723 akcije iz nove emisije. 
- S obzirom na to da državni fondovi nisu iskoristili pravo preče kupovine u prvom krugu, zato što nisu imali opredijeljena sredstva u budžetu za tu namjenu, Vlada u drugom krugu treba da kupi još 63.457 akcija za iznos od 9.831.830,87 eura, odnosno do iznosa projektovanog za pokrivanje dospjelih obaveza usvojenim Planom restrukturiranja od 21.436.957,15 eura - precizirano je u dokumentu. 
Zakonom o budžetu za 2026, kako dodaju, planirana su sredstva za izmirenje obaveza po osnovu Plana restrukturianja Instituta, odnosno za dokapitalizaciju. 
- Realizacija ovih aktivnosti predstav|ja ključni preduslov za izmirenje dospjelih obaveza Instituta, stabilizaciju njegovog finansijskog poslovanja stvaranje uslova za nastavak sprovodenja Plana restrukturiranja, uključujući narednu fazu investicionog ciklusa. Zaduženo je Ministarstvo finansija da preusmjeri potrebna sredstva za upis i kupovinu akcija u drugom krugu sa ciljem uspješnog okončanja postupka dokapitalizacije Instituta - navodi se u saopštenju.

Vlada uplatila oko 4,6 miliona eura za dokapitalizaciju Instituta "Dr Simo Milošević"

Jonuz Mujević razriješen je sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, dok je za vršioca dužnosti direktora ove javne ustanove imenovan Emir Dacić - odlučeno je na danas održanoj sjednici Vlade u okviru kadrovskih pitanja.
Vlada je ponovo odredila Jelenu Đukić i Armina Čalakovića za vršitelje dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina.
Vlada je donijela i rješenje o postavljenju Alehandra Sugič Lopez Ariasa za počasnog konzula Crne Gore u Meksiko Sitiju u Sjedinjenim Meksičkim Državama, dok je Danice Valeric Petricevic Suarez imenovana za počasnu konzulku Crne Gore u La Pazu u Boliviji.
Imenovani su i članovi Upravnog odbora Kreditno-garantnog fonda - Anđela Gajević, Adrijana Stevanović, Zoran Martinovski, Vjosa Balaj i Katarina Đulić.
Donijeto je i rješenje o razrješenju predsjednice Komisije za žalbe u postupku za povraćaj oduzetih imovinskih prava ili obeštećenje Ane Srdanović, dok je na ovu poziciju imenovan Vladimir Ružičić.
Goran Idrizović je ponovo imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Ivan Ivanović određen je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za kreiranje i realizaciju politika i programa u Ministarstvu dijaspore.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio-spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja Marije Čvorović, a mandat je završen i Ivoni Savićević na poziciji generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implementaciju EU fondova u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
Suada Musić &nbsp;određena je za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno- investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Vlada je donijela i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za sprovođenje projekata iz pretpristupne podrške EU – IPA, kontrolu kvaliteta i realizaciju ugovora u Ministarstvu javnih radova Luke Mugoše.
Milutin Buturović imenovan je za predsjednika, a Dijana Nuculović za sekretarku Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Vlada je ponovo odredila Nikolu Markovića za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Mujević razriješen sa pozicije direktora Zavoda za geološka istraživanja, za vršioca dužnosti čelnika ove javne ustanove imenovan Dacić

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Ako Crna Gora želi članstvo u Evropskoj uniji i ratifikaciju pristupnog ugovora, nova vlada nakon 2027. godine, ili formirana poslije eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora, mora biti sastavljena od prozapadnih političkih partija, poručio je u emisiji "24 sata" na TV E izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović, navodeći da je ovo šansa za opoziciju da ojača podršku i bude dio nove vlasti,
Vujović je konstatovao da vladajuća većina u Podgorici više ne postoji, zbog čega lokalna vlast nema puni legitimitet. Taj legitimitet, dodaje on, mogao bi biti obezbijeđen jedino ukoliko neka druga politička partija pruži podršku većini.
On smatra da jedna od opcija lokalne vlasti u Podgorici može biti i odlaganje rješavanja političke krize, s ciljem uvođenja prinudne uprave, kako bi se, na taj način, dočekali izbori planirani za jun 2027. godine.
- Kako sad stvari stoje, ne postoji interes opozicije u ovom trenutku da se ide na vanredne izbore u Podgorici. Veoma je važno objasniti građanima da postoji razlika između parlamentarnih i lokalnih izbora, a ukoliko bi se održali vanredni lokalni izbori za Podgoricu onda bi mandat novog lokalnog parlamenta i eventualno novog gradonačelnika trajao samo do juna 2027. godine, a ne punih četiri godine. To znači da ne postoji dovoljno motivacije ni opozicionim partijama da potroše velike resurse i da uđu u bitku sa vladajućim partijama za Podgoricu, a da mandat nove vlasti traje samo godinu dana. Tako da je logika "izazivanja" lokalnih izbora na lokalnom nivou različita od one na nacionalnom. Ukoliko bi došlo do vanrednih izbora na nacionalnom nivou i bila formirana neka nova vlast, ona bi imala mandat pune četiri godine - rekao je Vujović.
On podsjeća da je veliki broj partija koje imaju imaju ucjenjivački kapacitet, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička stabilnost do završetka pregovora i ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. 
- Nama treba, ipak, vlada koja neće biti stalno ucjenjivana kao što je slučaj sa aktuelnom i prethodnom, u kojoj će se ključne partije okupiti oko svojih programskih, vrijednosnih odrednica i sprovesti ono što je najvažnije za Crnu Goru - a to je članstvo u EU - poručio je Vujović.
<h2>Zahtjevi DNP-a pritisak na NSD i SNP</h2>
Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Vujović je rekao da cilj te stranke nije promjena nacionalnih simbola jer su svjesni, kako kaže, da njihovo ostvarivanje nije moguće očekivati u datom trenutku. Inicijativa o ustavnim izmjenama je, smatra Vujović, pritisak na ostale političke partije, poput Nove srpske demokratije (NSD) i Socijalističke narodne partije (SNP) da napuste vlast i da se, kako tvrdi, ostvari plan zvaničnog Beograda o izazivanju vanrednih parlamentarnih izbora, ne bi li se spriječilo okončanje pregovora sa EU. 
On je stava da Nova srpska demokratija nema stabilnost kakvu bi trebalo da ima državotvorna partija, te da je ona pod velikim uticajem birača koji su podložni porukama Srpske pravoslavne crkve, predsjednika Srbije i medijima iz te zemlje.
- Za razliku od NSD koja je bliža taktiziranju i ostanku uz vlast, DNP smatra da nema alternative rušenju ove Vlade i sprječavanju okončanja pregovora. To je, ipak, za Srbiju i zvanični Beograd mnogo važnije - spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije nego nekoliko mjeseci više biti u Vladi i crpiti određene resurse. To je jedan dio priče. Drugi je, ako već ne mogu izvršiti pritisak na Mandića, onda će makar kapitalizovati nezadovoljstvo takvim ponašanjem. NSD je u srpskim medijima označena kao partije koje su zbog fotelja odustale od programskih ciljeva i to je kampanja koja traje i koja će trajati sve dok oni ne dođu u istu ravan ponašanja kao što je to slučaj sa Kneževićevom partijom. To je disciplinovanje i ukoliko bi, eventualno, Mandić ostao u smjeru podrške Vladi i ne otkaže poslušnost, onda će rejting NSD da značajno padne - naglasio je Vujović.
Smatra da je za Andriju Mandića bolje da ne rizikuje i pridruži se Milanu Kneževiću i tako pokuša sačuvati svoje biračko tijelo. U protivnom rizikuje da bude marginalizovan sa opadajućim rejtingom.
Dodaje i da je nabolji scenario bio koalicija NSD-a i DNP-a, jer su imali sinergetski efekat. Ukoliko bi se razišli došli bi, smatra Vujović, do okupljanja prosrpskih partija pod vođstvom "favorizovanog Kneževića" i on bi bio novi lider srpskog bloka u Crnoj Gori.
- To bi značilo da bi Knežević tražio da bude na čelu tog bloka, ili ključni akter. On je u potpunosti usaglašen sa predsjednikom Vučićem, za razliku od Mandića koji je nekad spreman na kalkulacije slične Miloradu Dodiku. Toga kod Kneževića nema, on ima jasan stav - ono što kaže zvanični Beograd to ćemo sprovesti bez pogovora i tačka - rekao je Vujović.
<h2>Demokrate u najtežoj poziciji</h2>
Vujović ocjenjuje da će se na narednim izborima ključna bitka voditi oko srpskog biračkog tijela, a u najtežoj poziciji će, smatra, biti Demokrate.
- Rezultati koje su ostvarili ministri iz redova Demokrata su veoma loši. Zbog njihovih neodgovaraćih poteza vodi se jaka negativna kampanja kojoj oni ne mogu da odgovore zbog istrajavanja da nijesu napravili nikad grešku. Mandić može, ukoliko bude insistirao da pravi neku umjereniju srpsku koaliciju, da uzme njihov dio biračkog tijela. Sa druge strane, na pomolu mogu biti neke nove koalicije, da Bečić i umjereni Mandić budu budu kontrateža okupljanju oko Kneževića - ocjenjuje Vujović.
Prema njegovom mišljenju, svima njima će biti meta Pokret Evropa sad, koji može ostvariti značajan rezultat, ali ne kao na prethodnim parlamentarnim izborima.
- Taj rezultati bi se kretao od 15 do 20 procenata, ukoliko bi PES doveo do okončanja pregovora i isporučio konkretne rezultate infrastrukturnog karaktera. Najveći dio vladajuće većine sve radi da spriječi, ne samo članstvo, već i određene rezultate PES-a - kazao je Vujović.
On je stava da je premijer Milojko Spajić prijatno iznenadio istrajnošću i čvrstinom odnosa prema Kneževiću.
- Nadam se da će to nastaviti i po dubini i u odnosima sa nekim drugim koalicionim partnerima - istakao je Vujović.
Ukazuje na veoma lošu poziciju Demokrata, ocjenjujući da će ići ka daljem padu i političkoj marginalizaciji ukoliko nastave sa istom praksom.
- Sve svoje šanse su stavili u jednu košaricu - bezbjednosni sektor gdje nema rezultata. Tu se očekuje oštra borba - kazao je on.
Sa druge strane, smatra da je opozicija uspjela da se sačuva od sukoba.
- Nemate nijedan brutalni sukob unutar opozicije. Oni imaju stabilne rejtinge sa određenim mogućnošću rasta i eventualno privlačenjem nezadovoljnih birača koji su se, zbog haotičnih odnosa unutar većine, zasitili. To je šansa opoziciji da zaprijeti rezultatom u Podgorici i da dođe u poziciju da se ne može izbjeći u formiranju neke nove prozapadne i proevropske vlade - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF6HCeO0Mwgs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Vlada Crne Gore ponizilia je penzionere najavljenim povećenjem penzija od svega 0,38 odsto, poručio je poslanik GP URA Zoran Mikić.
- Juče je zvanično potvrđeno da su penzije u Crnoj Gori povećane za mizernih 0,38 odsto. To znači da će, umjesto stvarne, dostojanstvene i realne korekcije primanja naših najstarijih sugrađana oni dobiti 1.74 eura više mjesečno nego što su imali do sada. Prema tome, dok inflacija, rast troškova života, rast cijena hrane i ljekova ne prestaju da obezvrijeđuju svaki euro njihove teško zarađene penzije Vlada nastavlja sa svojom paf-paf politikom- kazao je Mikić.
Podsjeća da su iz Vlade prvo obećali da će penzije biti drastično povećane.
- Kada smo sada došli u situaciju da to obećanje i ispune za penzionere su opredijelili mrvice sa stola- ističe Mikić.
On je poručio da je ovolikim povećanjem Vlada ponizila ljude koji su radili čitav život i koji danas jedva sastavljaju kraj sa krajem. On je dodao da umjesto da penzioneri osjete plodove svog rada i dostojanstveno žive u starosti, Vlada sa ovakvim povećanjima još jednom pokazuje da Crna Gora nije država socijalne pravde.
- Upravo su penzioneri temelj naših porodica i zajednica - oni ljudi koji su čitav svoj život ugradili u ovu državu i njenu izgradnju. Fond PIO, Vlada i Ministarstvo finansija moraju pod hitno preispitati ovu odluku, a povećanje penzija mora pratiti realan rast troškova života- zaključio je Mikić.

Mikić: Vlada ponizila penzionere povećanjem penzija za 0,38 odsto

Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul> <li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li> <li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li> <li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li> <li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li> <li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li> <li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li> </ul> AERODROM TIVAT: <ul> <li>Pomjeranje praga 14;</li> <li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li> </ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "> </figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"> </figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>

Miraš Dušević

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predstavlja jasan i operativan putokaz za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, čime Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova.
Oni ističu da se ovim strateškim dokumentom precizno definiše dinamika donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških akata, u potpunosti komplementarno sa planom Vlade za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješnu finalizaciju pregovora sa Evropskom unijom.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da Program pristupanja 2026–2027 potvrđuje spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora sa jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
- Ovo je godina u kojoj ulazimo u završnicu pregovora, sa jasnim planom, realnim rokovima i punom institucionalnom odgovornošću. Institucije svoj dio posla shvataju odgovorno što nam daje osnov za realan optimizam da će reforme u 2026. godini biti sprovedene po planu i dovesti do uspješnog završetka pregovora - poručila je Gorčević.
Program pristupanja, kako su kazali iz MEP-a, obuhvata ukupno 581 akt u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja, od čega je planirano donošenje 77 strateških dokumenata i 504 akta u dijelu zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Imajući u vidu cilj Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, najveći dio obaveza planiran je u tekućoj godini. Tako je u 2026. godini predviđeno donošenje 495 akata, od čega 67 strateških dokumenata, 119 zakona i 309 podzakonskih akata, dok je za 2027. godinu planirano ukupno 86 obaveza - navode u saopštenju.
Gorčević je naglasila da Program pristupanja jasno razdvaja ključne obaveze koje vode ka zatvaranju poglavlja od kontinuiranog procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
- Program pristupanja nije samo tehnički dokument - on je politička mapa puta za posljednju godinu pregovora. Fokusirali smo se na obaveze koje su direktno vezane za ispunjenje završnih mjerila, jer je naš cilj jasan: zatvaranje poglavlja do kraja ove godine i pripremanje Crne Gore za članstvo - istakla je Gorčević.
Obaveze koje se odnose na zatvaranje pregovaračkih poglavlja planirane su za realizaciju u prva dva kvartala 2026. godine, ističe se u saopštenju. Najveći broj obaveza planiran je u šest pregovaračkih poglavlja: Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza), Poglavlje 14 – Saobraćajna politika (75), Poglavlje 1 – Sloboda kretanja robe (71), Poglavlje 13 – Ribarstvo (55), Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37) i Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28).
Institucije sa najvećim brojem planiranih akata su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo zdravlja.
- Usvajanjem Programa pristupanja 2026–2027, Crna Gora potvrđuje političku odlučnost i administrativnu spremnost da u posljednjoj fazi pregovora ostvari ključni strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u saopštenju.

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Tag: vlada-crne-gore