Nezavisni sindikat policije Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da iz skupštinske procedure povuče Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima jer cijene da je izrazito rigidan, te da se njime krše ljudska prava, ali i da nije usklađen sa međunarodnim konvencijama.
- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji, prema predlogu koji dostavlja Vlada, može da ih zadesi svakog dana - naglasili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Na ovaj način se, cijene oni, vraćamo 20-30 godina unazad.
- Kada su policijski službenici radili na osnovu ugovora koji su im produžavani na mjesec, dva ili tri. Potpuno je jasno da su u situaciji stalnog straha za posao službenici vrlo zavisni od tuđe dobre volje, podložni manipulaciji svake vrste ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što značajno utiče na kvalitet njihovog rada - istakli su u Nezavisnom sindikatu.
Bezbjednosne smetnje za rad u policiji svakako, dodaju oni, bi trebalo da budu jedan od kriterijuma za čišćenje policijske organizacije, ali smatraju da način na koji Vlada predlaže njihovo utvrđivanje sigurno nije dobar.&nbsp;
- Naprotiv. Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava? - pitaju u Nezavisnom sindikatu.
Poštovanje prezumpcije nevinosti, pravo na odbranu, pravo na pravično suđenje i konačno pravo na pravni lijek su, podvlače oni, elementi svakog postupka kojim se utvrđuje neka odgovornost.
- Ali su svi oni poništeni ovim predlogom Vlade. Ako policijski službenik nema pravo da zna razloge zbog kojih gubi posao njemu se uskraćuje pravo na odbranu. Donošenjem odluke pod velom tajne potpuno se ukida pravo na pravično suđenje i pravo na pravni lijek - ukazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dodaju i da zabrinjava isključivanje iz čitavog postupka Agencije za nacionalnu bezbjednost čije mišljenje je sada važećim zakonom obavezno.
- A predloženim izmjenama to neće biti - već komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sama može donijeti odluku. Na ovaj način se ukida mogućnost dodatnih provjera informacija koje posjeduje i na osnovu kojih odlučuje komisija - naveli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Ustav i zakoni naše države zabranjuju, decidni su oni, retroaktivnost propisa.
- Zakonik o krivičnom postupku određuje da će se na učinioca primijeniti onaj zakon koji je važio u trenutku izvršenja djela ili ona koji je povoljniji po njega. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje predlaže Vlada i ova pravila se ruše već se i na disciplinske postupke koji su započeti po starom zakonu primjenjuje novi i ako je on značajno nepovoljniji po polocijske službenike protiv kojih se ti postupci vode - kazali su u Nezavisnom sindikatu.
Dovoljno je, kažu, poznavati našu istoriju samo u zadnjih 100 godina, mentalitet i način razmišljanja našeg naroda, tačnije ljudi koji se nađu na nekoj poziciji odlučivanja, da bi se sasvim sigurno zaključilo da predložene izmjene vode ka potencijalno vrlo teškim zloupotrebama.
- Ukoliko Vlada istraje na svom predlogu pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da se odupru pokušaju uvođenja jedne potencijalno jako opasne prakse u vrlo značajan sektor bezbjednosti. Jedino na taj način pokazaćemo da smo zemlja koja poštuje ljudska prava i svima pruža iste mogućnosti da u precizno definisanim postupcima imaju mogućnost na pravnu zaštitu - zaključili su u Nezavisnom sindikatu policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisni sindikat policije: Vlada da povuče predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, donose stalni strah od gubitka posla

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

1250x600

1084x550

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Nevladina organizacija „Kuća životinja“ zakazala je za danas u 17 sati, ispred zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, mirni protest zbog teškog zlostavljanja životinja i ozbiljnih propusta institucija u zaštiti javne bezbjednosti.
Iz ove NVO navode da je javno okupljanje uredno prijavljeno nadležnim institucijama i da će protest biti miran, dostojanstven i organizovan u skladu sa zakonom.
- Cilj okupljanja je da se javno ukaže na neprihvatljivo nasilje nad životinjama, ali i na izostanak adekvatne i odgovorne reakcije nadležnih organa - naveli su organizatori.
Organizatori poručuju da su njihovi zahtjevi jasni - hitna reakcija institucija i utvrđivanje odgovornosti za počinjeno nasilje nad životinjama. Posebno se ukazuje na slučaj ruskog državljanina koji je, uprkos ozbiljnosti djela, pušten da se brani sa slobode, što, kako navode, dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije sistema.
Protest organizuju NVO „Kuća životinja“, Daliborka Rešetar, Milica Leković i Nikola Jočić, uz poruku da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano.
- Tišina je saučesništvo - poručili su organizatori.

„Tišina je saučesništvo“: Protest zbog zlostavljanja životinja ispred Vlade u 17 sati

Zatvaranjem poglavlja 13 državi Crnoj Gori je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13 - poručio je predstavnik ribara Marko Kise.
On pita da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar.
- Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”... Razlog je što Vlada Crne Gore i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem - naveo je Kise.
Ribari, kaže on, misle da nije to samo neznanje nego da ga njihovi problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi.
- O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022. godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 8.9.2025. Uz prisustvo mnogobronih medija. Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade - naveo je Kise.
Njega, kaže, to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu.
- Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.1.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković. Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara - naveo je Kise.
Očito, cijeni on, da i Brisel to uopšte nije briga.
- EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU. Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru - naglasio je Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je, smatra on, pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju.
- I da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje - dodao je Kise.
Na sastanku 19.1.2026. očekuju, kaže, da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. 
- Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima. Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara - poručio je Kise.

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

Vlada Crne Gore donijela je odluku o preusmjeravanju 6,7 miliona eura koje su "ušteđeli" Fonda za zdravstveno osiguranje, Skupština Crne Gore, Sudski savjet, Ministarstvo sporta i mladih, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako se navodi u dokumentu Ministarstva finansija, preusmjeravanje se vrši u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji Vladi omogućava da, uz saglasnost, preusmjeri do 10 odsto ukupno planiranih sredstava potrošačkih jedinica.
Na osnovu analize izvršenja budžeta i raspoloživih sredstava do kraja godine, utvrđene su uštede kod više institucija, iz kojih će sredstva biti preusmjerena. Najveći iznos biće preusmjeren iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - 2.817.326,95 eura.
Značajna sredstva biće obezbijeđena i iz budžeta Skupštine Crne Gore – 1,3 miliona eura, kao i Sudskog savjeta, iz kojeg će biti preusmjereno milion eura.&nbsp;
Iz budžeta Ministarstva sporta i mladih planirano je preusmjeravanje 488.000 eura, dok će iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja biti preusmjereno 1,11 miliona eura. Najmanji iznos, 12.251,85 eura, dolazi iz budžeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Preusmjerena sredstva biće evidentirana na potrošačkoj jedinici Ministarstva finansija, kroz program Rezerva i aktivnosti Upravljanje sredstvima rezerve, u skladu sa dostavljenim specifikacijama potrošačkih jedinica.
Zaključkom Vlade zaduženo je Ministarstvo finansija da sprovede preusmjeravanje sredstava u navedenom iznosu, čime bi se obezbijedilo redovno izvršavanje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici Odluku o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca iduće godine.
Na prijedlog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota u ukupnom broju od 28.988 dozvola.
- Iz navedenog broja, izdvaja se 5.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore - naveli su u Vladi.
Za zapošljavanje stranaca se, kažu oni, utvrđuje 21.668 dozvola i za sezonsko zapošljavanje 2.320 dozvola.
- Dakle, iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 23.988 dozvola - naglasili su u Vladi.
Najviše dozvola, prema njihovim riječima, je opredijeljeno za usluge smještaja i ishrane - 6.150 dozvola, građevinarstvo - 6.000 dozvola, ostale uslužne djelatnosti - 5.268 dozvola, trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala - 1.453 dozvola, stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti - 1.200 dozvola, informisanje i komunikacije - 878 dozvola i prerađivačka industrija - 527 dozvola.
- Zakonom o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca-godišnju kvotu utvrđuje Vlada, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati. U okviru godišnje kvote odvojeno se utvrđuje godišnja kvota za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje stranaca - naveli su u Vladi.
Godišnja kvota se, kako su dodali, utvrđuje na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta.

Vlada utvrdila brojku za 2026. godinu: Strancima 28.988 dozvola za privremeni boravak i rad

Vlada je donijela Uredbu o bližem načinu uništenja robe, prodaje robe i ustupanja robe državi kojom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države.
Iz Vlade je saopšteno da je, u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora značajno unaprijedila svoj pravni i institucionalni okvir, dok su države članice EU razvile moderne mehanizme za transparentno i digitalno raspolaganje robom pod carinskim nadzorom (npr. javne elektronske licitacije, centralne evidencije, standardizovani obrasci). 
S obzirom na to da postojeća Uredba ne prepoznaje ove elemente, ona je postala pravno i tehnički zastarjela i više ne odgovara savremenim zahtjevima carinskog poslovanja. 
- Usvajanjem novog Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe, koja će na bliži način propisati uslove za raspolaganje sa carinskom robom, uključujući prodaju, ustupanje robe i uništenje. Donošenje uredbe predstavlja obavezu koja je predviđena Programom rada Vlade za 2025. godinu. Navedenom Uredbom se uspostavlja savremen, transparentan i jedinstven sistem raspolaganja robom koja je pod carinskim nadzorom, oduzeta, ustupljena ili postala vlasništvo države - navedeno je u saopštenju Vlade.
Opšti cilj propisa je, kako je navedeno, da se kroz jasno definisane procedure, standardizovane obrasce i uspostavljanje centralne evidencije omogući efikasno, odgovorno i transparentno upravljanje carinskom robom, uz istovremeno smanjenje administrativnih troškova i rizika. 
- Uredbom se uvode nove, modernizovane procedure koje omogućavaju: jedinstven način postupanja svih carinarnica, kroz standardizaciju obrazaca i koraka postupka; digitalizaciju ključnih procesa (centralna elektronska evidencija, mogućnost sprovođenja elektronskih javnih licitacija); povećanje transparentnosti i konkurentnosti u postupcima prodaje; skraćenje vremena skladištenja; preciznije definisanje kriterijuma i nadležnosti za besplatno ustupanje i uništenje robe i mogućnost neposredne prodaje u posebnim i hitnim slučajevima uz jasne uslove i kontrolne mehanizme - navodi se u saopštenju.
Predmetnom Uredbom upotpuniće se carinski normativni okvir na način što će se omogućiti da se nacionalna carinska pravila i postupci usaglase sa evropskim, u pogledu transparentnosti, efikasnosti i digitalne transformacije u postupcima raspolaganja robom pod carinskim nadzorom. 
- Primjenom ovog propisa stvaraju se preduslovi za postepenu digitalizaciju postupaka i bolju fiskalnu kontrolu, kao i za izgradnju centralne baze podataka o količinama, vrstama i statusu robe, čime se obezbjeđuje racionalnije planiranje i izvještavanje Uprave carina - poručeno je u Vladinom saopštenju.

Kraj zastarjelim procedurama: Vlada uvodi moderan sistem raspolaganja carinskom robom

Dosadašnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar razriješena je sa te funkcije na današnjoj sjednici Vlade, a na njeno mjesto postavljen je Ivan Radulović.
Na sjednici kojom je presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lider Demokrata Aleksa Bečić, mandat je produžen direktorici Filmskog centra Crne Gore Aleksandri Božović, kao i v.d. generalnog direktora Direktorata za normativnu pravnu djelatnost, upravni postupak i međunarodnu saradnju u Ministarstvu turizma Andreju Orlandiću i v.d. sekretaru Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Edmiru Kalaču.
Ljubici Popović takođe je produžen mandat na poziciji v.d. sekretarke Ministarstva javne uprave, kao i Lidiji Ljumović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave.
Vlada je razriješila članove Savjeta za zaštitu potrošača prof. dr Miloša Vukčevića i Miloša Rajevića, te imenovala Ivanu Smolović.
Mandat je produžen i Ivani Grujić na mjesto v.d. generalne direktorice Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Mladen Nedović razriješen je sa pozicije v.d. generalnog direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a mandat je produžen v.d. pomoćnice direktora Uprave za nekretnine Dragani Đurišić i v.d. generalne Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Radmili Perović.
Vlada je imenovala Milisava Raspopovića za stalnog predstavnika Crne Gore pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Hagu.
Na današnjoj sjednici mandat je produžen i Draganu Dašiću na mjestu v.d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova, te Tijani Šuković na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Bojanu Nišaviću na poziciji &nbsp;v.d. generalnog direktora Direktorata za normativno-pravne i kadrovske poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Vlada razriješila Dragicu Lompar, Ivan Radulović novi direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“

Budžet za narednu godinu karakterišu pozitivni ekonomski trendovi, stabilna inflacija i snažan investicioni ciklus, smatraju predstavnici Vlade, dok privreda i poslovna zajednica tvrdi da nije dovoljno razvojno orijentisan i ne obezbjeđuje neophodna sredstava za jačanje konkurentnosti.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstrvu finansija, Bojan Paunović, kazao je da snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije, reforma poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.
- Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,2 odsto - rekao je Paunović na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je naveo da se, usljed usporavanja inflatornih pritisaka na evropskom nivou, očekuje održavanje stabilne stope inflacije koja će prosječno iznositi 2,5 odsto u periodu od naredne do 2028.
Na osnovu makroekonomske projekcije, budžet za narednu godinu utvrđen je na nivou od 3,79 milijardi eura.
- Stabilnost prihoda u srednjem roku, i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera fiskalne politike i unapređenja poslovnog ambijenta - saopštio je Paunović.
U oblasti poreske politike, glavni cilj se odnosi na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.
- Nominalni rast rashoda u narednom trogodišnjem periodu prevashodno je uslovljen rastom izdvajanja za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se finansiraju infrastrukturni projekti, rastom transfera za socijalnu zaštitu, po osnovu projektovanog usklađivanja penzionih i socijalnih davanja, transfera institucijama, pojedincima, NVO-u i javnom sektoru - objasnio je Paunović.
Projektuje se i zadržavanje prosječnog deficita budžeta u trogodišnjem periodu na nivou od 2,9 odsto i nivo neto javnog duga od oko 59 odsto.
Posmatrajući programsku strukturu budžeta, najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javnih finansija, zdravstva, obrazovanja, nauke i sporta, javne bezbjednosti i odbrane.
- Snažan investicionalni ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, a prije svega u oblasti turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora telekomunikacije i IT-a - dodao je Paunović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Milan Dabović, kazao je da je predloženi budžet, koji su preuzeli sa sajta Ministarstva finansija, u tehničkom smislu odlično pripremljen i da je dokument validan za raspravu u Odboru i parlamentarnoj proceduri.
On je, komentaršući, pitanje deficita koji nastaje po osnovu socijalnih davanja, kazao da imamo rastući trend socijalne zaštite, posebno kada se radi o penzionim pravima.&nbsp;
- Tu je potrošnja projektovana na nivou od 837 miliona eura. Doprinosi su projektovani na nivou 399 miliona EUR, dok je 430 miliona EUR deficit u odnosu na namjenske prihode - precizirao je Dabović.&nbsp;
Predstavnica Centalne banke (CBCG), Marijana Mitrović Mijatović, rekla je da je vrhovna monetarna institucija ocijenila da je Predlog budžeta za narednu godinu pripremljen na pretpostavkama stabilizovanih makroekonomskih kretanja, sa umjerenim ekonomskim rastom, ali i dalje prisutnih fiskalnih rizika koji proizilaze iz rasta javnog duga, visokih potreba za refinanasiranjem i prisutne spornе makroekonomske pritiske, kao i domaćе strukturne ranjivosti.&nbsp;
- Uočava se nastavak stimulativne fiskalne politike kroz izdvajanje za tekuću potrošnju, što, iako ova politika kratkoročno stimuliše agregatnu potražnju, mi smo ipak u CBCG stava koji je podijelio i Međunarodni monetarni fond (MMF), da se mora uraditi korelacija rasta plata, odnosno fiskalne potrošnje sa onim što su produktivnost rada, u cilju sprečavanja inflatornih pritisaka i erozije konkurentnosti - kazala je Mitrović Mijatović.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Dragan Kujović, kazao je da budžet nije dovoljno razvojno orijentisan, jer uglavnom sadrži mjere koje mogu donekle podstaći razvoj privrede u narednom peirodu, ali samo u slučaju da se uspješno realizuju predviđeni kapitalni projekti.
- Održivi rast prihoda je ključno pitanje za dugoročno stimulativnu ulogu budžeta. Rast prihoda se velikim dijelom oslanja na potrošnju, a ne na stvaranju nove vrijednosti, a znamo da bez jačanja produktivnosti nema razvoja - naglasio je Kujović.
On smatra da kapitalni budžet, iako povećan za 25 miliona EUR, nije dovoljan kako bi se postigao efekat koji očekuju u Ministarstvu finansija.
- Nema novih programa podrške u odosu na prethodne budžete kroz direktne podsticaje, nema grantova, nema poreskih olakšica, razvojnih fondova - rekao je Kujović.
Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG), Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da podrška razvoju konkurentnosti privrede još nije dobila značajno mjesto u budžetu.
- Ministarstvo ekonomskog razvoja, za razvoj konkurentnosti privrede, izdvaja mali iznos u odnosu na tekuću potrošnju, što je prepoznato kao jedna od preporuka u Bijeloj knjizi koja je ponavlja iz godine u godinu - rekla je Nikolić Vučinić.
U SSICG smatraju da u narednom periodu treba povećati opredijeljena sredstva za kapitalne projekte, posebno one koji se odnose na putnu infrastruktru.
- Takođe je bitno da politike koje se odnose na strance i strane investitore budu predvidive i podsticajne - dodala je Nikolić Vučinić.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica, kazao je da je predloženim budžetom prilično realno prikazano stanje, ali da postoje i određeni nedostaci.
- Podsticaji za privredu nijesu na potrebnom nivou, s obzirom na to da su izostale mjere koje bi jačale konkurentnost. Podsticajne mjere su morale biti veće i konkretnije - poručio je Mikavica.
On je dodao da je izostala i strategija borbe protiv sive ekonomije i gubitka prihoda u dijelu turističkog sektora.
Mikavica smatra da će inflacija definitivno biti veća od tri odsto, što će uticati na standard građana, ali ne i na budžet.
Predstavnica Saveza sindikata (SSCG), Nataša Vukašinović, rekla je da joj je žao što nije došlo do usklađivanja termina sa Socijalnim savjetom, jer bi Predlog budžeta trebalo da bude i predmet diskusije na tom tijelu.
- Sindikati imaju zahtjev da se u okviru kolektivnog pregovaranja i opšteg kolektivnog ugovora do kraja godine dogovorimo oko usklađivanja obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, kako bismo preslikali ono realno stanje isplata visina zarada u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da je došlo do nekih različitosti u odnosu na ono što predviđa opšti kolektivni ugovor - navela je Vukašinović.&nbsp;
Ona je rekla da su u međuvremenu imali neka povećanja minimalnih zarada, pa bi to sve trebalo uskladiti.
Sjednica Odbora nastaviće se sjutra, a učešće će, pored predlagača, uzeti i članovi tog skupštinskog tijela.

Vlada najavljuje stabilan rast od 3,2 odsto, privreda nezadovoljna razvojnim aspektom budžeta

Predsjednik Udruženja hendikepiranih "Srce" Dušan Rakočević prekinuo je štrajk glađu koji je započeo u ponedeljak, 15. decembra, nakon što mu je u Vladi obećana isplata subvencija za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i dugovanja.
Razlozi za štrajk glađu bili su višemjesečni problemi sa isplatom subvencija za zarade zaposlenih lica sa invaliditetom, kao i ignorisanje brojnih dopisa i molbi koje je Udruženje uputilo nadležnim institucijama.&nbsp;
Konkretni zahtjevi su bili: hitno obezbjeđivanje sredstava Zavodu za zapošljavanje Crne Gore radi isplate subvencija; izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji I zapošljavanju osoba sa invaliditetom, kako bi se preciziralo da iznos subvencije ne može preći prosječnu zaradu iz prethodne godine, koja je iznosila 1.083,00 eura i Isplata zaostalih i kasnećih subvencija za Udruženje hendikepiranih„ Srce", u iznosu od 36.500 eura, nastalih zbog neredovnog uplaćivanja sredstava tokom mandata prethodne Vlade.
- Nakon više sati boravka u zgradi Vlade i razgovora sa službenicima, oko 18 sati predsjednik Udruženja je razgovarao sa generalnim sekretarom Vlade Crne Gore, gospodinom Dragoljubom Nikolićem. Tom prilikom mu je detaljno predočen kompletan problem i posljedice koje kašnjenje subvencija ima po zaposlene osobe sa invaliditetom i njihove poslodavce. Gospodin Nikolić je saopštio da je razgovarao sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naidom Nišić, te da je dato obećanje da će zaostala sredstva biti uplaćena najkasnije do petka - navedeno je u saopštenju Udruženja hendikepiranih "Srce".
Uz to je zatraženo da se štrajk glađu prekine, uz poruku da se data riječ mora ispoštovati. Na osnovu navedenog obećanja Dušan Rakočević je prekinuo štrajk grlađu. Jasno je istakao da će, ukoliko do isplate subvencija i dugovanja ne dođe, ponovo pribjeći štrajku glađu.
- Udruženje hendikepiranih "Srce" će pažljivo pratiti realizaciju datih obećanja i o daljim koracima blagovremeno obavještavati javnost - poručeno je iz tog udruženja.

Rakočević prekinuo štrajk glađu: Obećano mu iz Vlade da će zaostala sredstva za OSI biti uplaćena do petka

Podgoričanin M.Đ. (51) osuđen je na 26 dana zatvora, a Bjelopoljac A.M. (35) na 15 zbog vožnje u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.&nbsp;
Oni su u dva odvojena hitna postupka osuđeni na ukupno 41 dan zatvora.&nbsp;
- Obojica su rano jutros u Budvi upravljala vozilima pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od dva promila, a uz kazne su im izrečene i zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova - zaključuju iz Suda za prekršaje.&nbsp;

Budva: Podgoričaninu i Bjelopoljcu ukupno 41 dan zatvora zbog vožnje u alkolisanom stanju

U emisiji Srećan dan donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost. Kako izgleda doček Nove godine u Budvi i zašto je ovaj grad i ove zime među najpoželjnijim destinacijama, razgovarramo sa Anom Vujošević, v.d. direktoricom TO Budva. &nbsp;
Otvaramo i važnu temu poslovnih odnosa – sujeta u poslovnom svijetu. Sa Jelenom Vuletić, leadership i somatskom koučkinjom, govorimo o tome kako sujeta utiče na uspjeh, gdje je granica između zdravog samopouzdanja i destruktivne sujete, i zašto je emocionalna zrelost ključ liderstva.
U vremenu digitalne komunikacije, bavimo se i bezbjednošću – phishing prevare i jedan klik koji može skupo koštati. Donosimo savjete kako prepoznati sumnjive poruke i zaštititi lične podatke.
Za kraj, pokrećemo tijelo i energiju uz omiljeni segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz jednostavne vježbe za relaksaciju i balans.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

U "Srećnom danu" donosimo teme koje povezuju prazničnu atmosferu, lični razvoj i digitalnu bezbjednost

Aleksa Bigović je izabran za direktora Preokreta.
- Bigović je jedan od osnivača Pokreta Preokret, stručnjak je iz oblasti IT-a i preduzetnik na polju IT industrije sa međunarodnom iskustvom - navode u saopštenju iz Preokreta.
On će u narednom periodu raditi na snaženju logističkih i organizacionih elemenata kako bi Preokret mogao realizovati dvije osnovne aktivnosti.
- To je komunikacija sa građanima, te pomoć i asistencija u procesuiranju njihovih zahtjeva pred institucijama, ali i u pripremi političkih promotvinih aktivnosti - dodaje se.&nbsp;
Oni su pojasnili da je direktor Preokreta odgovoran za materijalno i finansijsko poslovanje, te raspolaganje imovinom.

Bigović novi direktor Preokreta

U Budilniku na Televiziji E govorimo o položaju osoba koje se bave seksualnim radom – koliko su vidljive u sistemu, kakva su njihova prava i sa kakvim se izazovima suočavaju u društvu?&nbsp;
Razgovaramo i zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji naročito na društvenim mrežama i u političkom diskursu, te kakve posljedice ima takva retorika? &nbsp;
U fokusu su i ekonomska pitanja – koliku i kakvu podršku Zavod za zapošljavanje pruža preduzetnicima i da li su postojeće mjere dovoljne za razvoj malog biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.&nbsp;
Pitamo hoće li Opština Ulcinj usvojiti budžet za narednu godinu u iznosu od 23 miliona eura i šta taj dokument znači za razvoj grada?&nbsp;
Donosimo i odgovor na pitanja - koliko otpada se dnevno proizvede u Glavnom gradu i da li postoje održiva rješenja za taj problem?&nbsp;

U "Budilniku": Zbog čega je govor mržnje prema ženama koje se bave javnim poslom sve prisutniji

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: vlada-crne-gore