Premijer Milojko Spajić kazao je da je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed bin Zajed Al Nahjan najavio punu podršku zajedničkim ulaganjima.
Spajić boravi u UAE gdje je juče potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Emirata. Danas se sastao sa predsjednikom te zemlje.
- Predsjednik UAE Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan je danas iskazao svoju privrženost bliskoj saradnji sa Crnom Gorom, najavivši punu podršku zajedničkim ulaganjima, kojima smo juče otvorili vrata na obje strane. Uspješna realizacija projekata u turizmu, energetici, infrastrukturi, visokim tehnologijama itd - donijeće ubrzani ekonomski rast, a samim tim i mnogo viši standard za naše građane - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Vlade je potom saopšteno da je Zajed Al Nahjan izrazio uvjerenje da Spajić vodi Crnu Goru u njenom najboljem interesu.&nbsp;
- Na putu daljeg razvoja vaše države i društva imate moje puno povjerenje i podršku - kazao je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jačanje ekonomskih veza i unaprjeđenje bilateralnih odnosa bile su glavne teme sastanka, a sagovornici su saglasni da postoji značajan prostor za intenziviranje saradnje. Poseban akcenat stavljen je na prioritetne razvojne šanse poput turizma, obnovljive energije, infrastrukture, visokih tehnologija sa ciljem podsticanja održivog ekonomskog rasta u obje zemlje.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1905908370629865525&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na toj liniji kao naredni korak planiran je niz tehničkih sastanaka, kako sa članovima Vlade UAE, tako i sa biznis zajednicom, radi definisanja projekata od zajedničkog interesa - navedeno je u saopštenju Vlade.
Šeik Mohamed je istakao da je neophodno istrajati na putu zajedničkog ulaganja - jer uspješnost u partnerskim poduhvatima učvršćuje i nadograđuje bilateralne odnose i povezuje naše građane. Doprinos ulaganjima, kako je ocijenio, posebno daje stabilna politička situacija u Crnoj Gori kao i sve bolji biznis ambijent.&nbsp;
. Imao sam priliku da se lično uvjerim u ljepote Crne Gore. Sada sam siguran da u Vama ima i lidera koji će raditi u njenom &nbsp;najboljem interesu. Na putu daljeg napretka vaše zemlje i građana računajte na moje puno povjerenje i podršku - kazao je predsjednik UAE Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan.
Tokom sastanka bilo je riječi i o regionalnim odnosima uz isticanje potencijala Crne Gore da u brojnim oblastima bude čvorište i kapija kako Balkana tako i šire.&nbsp;
- UAE žele da osnaže partnerstva sa zemljama regiona, a kako je Šeik Mohamed bin Zajed Al Nahjan istakao, pružiće podršku svim inicijativama koje promovišu mir i doprinose stabilnosti i prosperitet u zemljama našeg susjedstva - navedeno je u saopštenju Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa predsjednikom UAE: Al Nahjan najavio punu podršku zajedničkim ulaganjima

Šta god se desi sa Velikom plažom, izvjesno je da će predstavnici albanskih partija, koje su više puta najavljivale da će preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, ostati jako udobno "ufoteljeni" u, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, poslanik u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Zirojević je rekao da je kao grom iz vedra neba pao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a da se o tome nije znalo ništa ni u obrisima.
- Da ne govorim koliko je bilo važno konsultovani lokalno stanovništvo, lokalni parlament opštine u kojoj su takvi megalomanski projekti planirani…Rekao bih da je jedinstven stav lokalnog parlamenta u Ulcinju vrlo indikativan i da govori dovoljno o tome koliko bi ovaj projekat potencijalno mogao biti problematičan. S druge strane, sve što radi Milojko Spajić i njegova Vlada, a pogotovu što rade na ovako netransparentan način, kod mene budi sumnju na korupciju, kod mene budi sumnju na potencijalnu štetu prema državi, ne bi im bio prvi put - rekao je Zirojević.
Ne zna kome je mogla pasti na pamet, kako je rekao, klasična glupost u vezi jezera Krupac. Ko god je, ističe on, jednom došao u Nikšić zna da je jezero Krupac vještačko i da je taj dio ravnice potopljen za energetske potrebe Crne Gore.
- Iz jezera Krupac jednim kanalom dolazi voda do HE Perućica. Jezero Krupac nije prirodan resurs, i koliko god ga mi voljeli i nazivali niksickim morem, i koliko god Nikšićanke i Nikšićani u ljetnim mjesecima tamo nalazili bijeg od ljetnih vrućina, ipak je primarna uloga jezera Krupac energetska, tako da se postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje - ukoliko mi napravimo Krupac na vodi, ili Kočane na vodi, ili kako god hoćete, šta će se desiti sa Perućicom?! Da li ćemo i nju "paf-paf" da zatvorimo?! Imaćemo jedan stravičan projekat na Krupcu, ali nećemo imati struje pa ćemo uz logorsku vatru uživati u nekom Dubaiju na nikšićkom moru, i uz šterike - istakao je Zirojević.
Problematično je, smatra Zirojević, da jedan ministar u Vladi (Fatmir Đeka) i jedan predsjednik opštine (Genci Nimanbegu) iz partije koja je članica parlamentarne većine, zaštitu od Vlade traže od stranih ambasadora.
- Ako smo došli do te situacije da se predsjednik Vlade otvoreno sprda sa vama na sastanku i nakon sastanka, da vas predstavnica Vlade u emisiji ubjeđuje da sastanak nije prošao onako kako je prošao, čemu ste svjedočili, nego vam priča neku drugu priču, a vi i dalje sjedite u Vladi tog istog Milojka Spajića, poput gospodina Đeke, onda je sasvim jasno o čemu se tu radi. Mi smo više puta imali najave da će oni preispitati učešće u Vladi Milojka Spajića, bilo je to i sa ovim tenderom Morskog dobra o zakupu plaža, sada imamo ovo, ne izlazi se, izgleda, njima iz Vlade, diže se malo buka, a bogami me strah šta god da se desi sa Velikom plažom da je vrlo izvjesno da će svi oni ostati jako udobno ufoteljeni u Vladi Milojka Spajića - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuzyQcZ_Sh5k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Zirojević: Izvjesno je da će oni koji su najavljivali preispitivanje učešća u Vladi ostati jako udobno "ufoteljeni"

Premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
To je potvrđeno Portalu ETV iz Vlade.
Spajić je, uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju, na premijeskom satu prije dva dana afirmativno govorio o ovom sporazumu poručujući da će omogućiti investicije od preko 30 milijardi eura u Crnu Goru.
- Najbitnija stvar za sporazum je da prvi put u istoriji država UAE direktno garantuje i stoji iza jednog projekta. Sa ovakvim investitorima nema trange-frange, neće biti korupcije i neće biti problema te vrste. Mnogi su navikli da se to dešava u Crnoj Gori, ali to se ovoga puta neće desiti - rekao je on, između ostalog, tada.
<h2>„KORAK KA VEĆIM PLATAMA, PENZIJAMA I DRUGIM BENEFITIMA“</h2>
U saopštenju medijima danas je poručio da su Crnoj Gori neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju.
- Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koja će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru. Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite - na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje - istakao je Spajić.
Ocijenio je i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
<h2>SKUPŠTINA POTURA LEĐA</h2>
Vlada Crne Gore ranije je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni zaključka po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje.
Na to se tokom današnjeg zasijedanja parlamenta osvrnuo poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša poručujući da Skupština ne bi trebalo da potura leđa za nešto što nije njena nadležnost.
- Naša nadležnost nije da potvrđujemo sporazume koje Vlada sa nekim potpisuje. Naša nadležnost je da damo saglasnost na zakon kojim se potvrđuje saglasnost, ako ga Vlada donese. Stisnite petlju, pa vi odgovarajte - rekao je Mugoša.
U odnosu na navode da će arapski investitor Mohamed Alabar zakupiti Veliku plažu u Ulcinju na 99 godina, Mugoša je poručio da premijer ne zna Zakon o državnoj imovini, te da je maksimalno davanje do 90 godina.
- Nije problem što on ponavlja 99 godina - nego i ljudi iz sistema koji bi to trebalo da znaju. U Ulcinju je problem planska dokumentacija - naveo je on.
Mugoša je podvukao i da predviđenu investiciju ne pokrivaju planovi.
- Drugo: ide se na sporazume koji izuzimaju javne tendere, a treće: ide se na izmjene Zakona o eksproprijaciji. To zemljište u Ulcinju nije samo državno, nego ima i privatnog. Ne uvlačite nas u zamku - laž je da je neko protiv investitora. Ne može premijer da daje nešto na zakup o državnoj imovini na 99 godina - jasan je poslanik SD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.4586%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-spajic-ne-zna-zakon-o-drzavnoj-imovini-i-da-je-maksimalno-davanje-do-90-godina-ne-prebacujte-nama-potvrdivanje-sporazuma-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>SO ULCINJ JEDNOGLASNO PROTIV</h2>
Odbornici Skupštine opštine Ulcinj juče su jednoglasno usvojili zaključke da im je apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - naveli su oni.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>PITANJE DALJEG UČEŠĆA U VLADI</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da se prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
<h2>UVOĐENJE ALABARA NA MALA VRATA</h2>
Nimanbegu je i sinoć, gostujući na Televiziji Vijesti, rekao da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu.
Rekao je da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nijeam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što želi. On je odgovorio: kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.

Anja Ivanović

Spajić potpisao sporazum sa UAE

Vlada Crne Gore je na danas održanoj telefonskoj sjednici donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade Crne Gore, po kojem će ugovori koji budu potpisani na osnovu Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a odnose se na raspolaganje državnom imovinom, biti proslijeđeni Skupštini Crne Gore na potvrđivanje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
 
Naime, Vlada je donijela odluku o dopuni Zaključka Vlade, broj: 11-011/25-1038/2, od 24. marta 2025. godine koji se odnosi na Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata s Predlogom sporazuma.
- Na današnjoj sjednici Vlada je zadužila Generalni sekretarijat Vlade da ugovore koji budu potpisani na osnovu predmetnog Sporazuma, a koji se odnose na raspolaganje državnom imovinom, proslijedi na potvrđivanje Skupštini Crne Gore- navodi se u saopštenju Vlade.
Podsjećaju, Vlada je 24. marta donijela zaključak kojim je utvrdila Osnovu za vođenje pregovora i zaključenje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretinina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i privatila Sporazum o saradnji koji će u okviru posjete Abu Dabiju potpisati &nbsp;Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore.

Vlada: Ugovore iz Sporazuma sa UAE, koji se odnose na državnu imovinu, potvrđivaće Skupština

Za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Javni dug veći za 447,03 miliona eura</h2>
Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o ukupnom javnom dugu posljednjeg dana 2024. godine koji iznosi 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za Kapitalni utrošeno 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za popis utrošeno 4,788.355 eura

Ukupan javni dug posljednjeg dana 2024. godine iznosio je 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 % BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za popis utrošeno 4,788.355 eura</h2>
Prema Vladinom izvještaju, za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Za Kapitalni 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Vlada usvojila izvještaj: Javni dug veći za 447,03 miliona eura

Za realizaciju Kapitalnog budžeta u 2024. godini je potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom - odnosno 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila je na današnjoj sjednici Agrobudžet za 2025. godinu čija su sredstva opredijeljena u ukupnom iznosu od &nbsp;77.063.945,35 eura.
- I to: Ministarstvu i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u budžetu Crne Gore za 2025. godinu u ukupnom iznosu 56.541.305,35 eura, iz donacija u iznosu od 11.022.640,00 eura i iz kreditnih sredstava u iznosu od 9.500.000,00 eura - saopšteno je resora kojim rukovodi Vladimir Joković.
Sredstva za taj resor i Upravu za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su opredijeljena za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj, ribarstvo, sprovođenje mjera bezbijednost hrane, sprovođenje mjera zdrvstvene zaštite životinja i sprovođenje fitosanitarnih mjera u skladu sa zakonom.
- Donošenjem Agrobužeta osigurava se realizacija mjera agrarne politike u cilju sprovođenja kontinuiniranog razvoja sektora poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u Crnoj Gori, takođe kako bi se omogućilo korišćenje opredijeljenih budžetskih sredstava u svrhu sprovođenja mjera agrarne politike - poručili su u MPŠV.
Cilj realizacije mjera agrarne politike je, kažu, pružanje podrške poljoprivrednim proizvođačima, odnosno poljoprivrednim gazdinstvima (fizičkim i pravnim licima) kako bi se obezbjedili što bolji uslovi privređivanja a što ima pozitivan efekat na ekonomski rast crnogorskog društvenog proizvoda i veći standard stanovništva koje živi i radi i ruralnim područjima.

Vlada usvojila Agrobudžet od 77 miliona eura

Prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja se pitanje oko našeg daljeg učešća u Vladi Crne Gore - saopštio je predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na novoj vanrednoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.

Nimanbegu: Prihvatanjem projekta na Velikoj plaži postavlja se pitanje oko našeg daljeg učešća u Vladi

Crna Gora nije na prodaju. Zdrave investicije DA, direktne, dogovorene investicije NE, poručio je danas bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.
Krivokapić je na mreži X istakao da državnom imovinom moraju da upravljaju građani.
- Direktna demokratija, a ne pojedinci i partije. "Neka najbolji pobijedi"? Ko bira lokacije, ko "najbolje" investitore? Sprečiti, a ne liječiti! - napisao je bivši premijer.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FprofKrivokapic%2Fstatus%2F1904884707491209314&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Crna Gora nije na prodaju, državnom imovinom moraju upravljati građani

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da se sastao sa finskim predsjednikom Aleksanderom Stubom i razgovarao o jačanju bilateralnog partnerstva, uključujući i kupovinu ledolomaca za Sjedinjene Države, prenio je Rojters.
- Predsjednik Stub i ja radujemo se jačanju partnerstva između Sjedinjenih Država i Finske, a to uključuje kupovinu i razvoj velikog broja prijeko potrebnih ledolomaca za SAD, pružanje mira i međunarodne bezbjednosti za naše zemlje i svijet - naveo je Tramp na mreži "Truth Social".
Odvojeno, kabinet finskog predsjednika je u saopštenju naveo da je Stubova nenajavljena posjeta Mar-a-Lagu na Floridi bila neformalne prirode.

Tramp se sastao sa predsjednikom Finske, razgovarali o kupovini ledolomaca

Više osoba je dovedeno na saslušanje nakon tuče koja se desila u centru Podgorice na Trgu nezavisnosti večeras - potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije. Prema našim saznanjima, u tuči je učestvovalo više osoba, među kojima i maloljetnici. Za sada nema informacija o eventualnim povredama nastalim u obračunu na gradskom trgu. - Dovedeno je više osoba na saslušanje i u toku je postupanje i utvrđivanje svih činjenica i okolnosti - saopšteno nam je nezvanično iz UP.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032923030_2677b8ba294a420197d986a714435d93f56b51be86983b53c904016319cd5037.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032923030_2677b8ba294a420197d986a714435d93f56b51be86983b53c904016319cd5037" data-rendition-name="original" width="1152" height="1536" loading="lazy" alt="I policija na Trgu nezavisnosti"> <figcaption>I policija na Trgu nezavisnosti(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  J. B.

Tuča u centru Podgorice: Privedeno više osoba na saslušanje

Na području Prijedora poplavljeno je više od osam stotina objekata, a do sada su vatrogasci i pripadnici Civilne zaštite evakuisali 145 ljudi iz poplavljenih kuća, najnoviji su informacije nadležnih službi u BiH.
Na području Prijedora sinoć je proglašeno stanje vanredne odbrane od poplava, a najteža situacija je u naseljima Gomjenica i Tukovi.
Mnoge kuće su pod vodom, a vodostaj Sane u večernjim časovima narastao je na 504 centimetra.
Prijedor je danas posetio premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković, najavivši pomoć tom gradu, ali i ostalim poplavljenim područjima.

U Prijedoru poplavljeno više od 800 objekata: Evakuisano 145 osoba

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija nije pružila adekvatan odgovor na američku inicijativu za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini, zbog "nedostatka stvarnog pritiska" na tu zemlju.
- Predugo je američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre ostao na stolu, bez adekvatnog odgovora Rusije - rekao je Zelenski u svom večernjem govoru.
Moskva i Kijev su u načelu pristali na primirje na Crnom moru poslije nedavnih razgovora sa američkim zvaničnicima, ali je Rusija kasnije upozorila da primirje neće stupiti na snagu dok zapadne zemlje ne ukinu neke sankcije.
- Prekid vatre je već mogao da stupi na snagu da je postojao stvarni pritisak na Rusiju - dodao je Zelenski.
Američki predsjednik Donald Tramp insistira na brzom okončanju sukoba, ali njegova administracija nije uspjela da postigne nikakav konkretan napredak uprkos indirektnim razgovorima sa obje strane.
Predsjednik Vladimir Putin odbacio je američko-ukrajinski plan za 30-dnevni prekid vatre i predložio u petak da Zelenski bude smijenjen sa funkcije u okviru mirovnog procesa, što je izazvalo nezadovoljstvo Kijeva.

Zelenski: Rusija suviše dugo ne daje adekvatan odgovor na prijedlog o prekidu vatre

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vlada-crne-gore