<article>Vlada je prihvatila prijedlog da Lazar Šćepanović bude izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu, potvrđeno je Portalu RTCG. Taj prijedlog biće proslijeđen parlamentu radi davanja mišljenja.Ako Skupština da zeleno svjetlo, Vlada donosi rješenje o izboru direktora policije. </article>

Vlada je prihvatila prijedlog da Lazar Šćepanović bude izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu, potvrđeno je Portalu RTCG.&nbsp;
Taj prijedlog biće proslijeđen parlamentu radi davanja mišljenja.
Ako Skupština da zeleno svjetlo, Vlada donosi rješenje o izboru direktora policije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Lazar Šćepanović

direktor UP

Društvo

Vlada prihvatila prijedlog da Šćepanović bude direktor policije u punom mandatu

Vlada je prihvatila prijedlog da Lazar Šćepanović bude izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu, potvrđeno je Portalu RTCG. 
Taj prijedlog biće proslijeđen parlamentu radi davanja mišljenja.
Ako Skupština da zeleno svjetlo, Vlada donosi rješenje o izboru direktora policije.

Turisti u Rimu koji žele da posjete Fontanu di Trevi moraće ubuduće da plate naknadu od dva eura, najavio je danas gradonačelnik Roberto Gvaltijeri, prenosi Beta.
On je novinarima rekao da će novi sistem plaćanja početi da važi od 1. februara sljedeće godine, kao i da se očekuje da će se od toga zaraditi 6,5 miliona eura godišnje, prenosi agencija Rojters.
- Dva eura nije mnogo i dovešće do manje haotičnog priliva turista - rekao je gradonačelnik i dodao da će građani Rima i dalje moći besplatno da pristupe fontani.
Turisti će morati da plate ako žele da se popnu na stepenice koje okružuju bazen fontane, dok će mali trg oko nje ostati otvoren za sve.
Fontanu di Trevi je ove godine posjetilo oko devet miliona ljudi, a pojedini posjetioci su danas izjavili da bi platili najavljenu naknadu ako se novac koristi u dobre svrhe.
Gvaltijeri je rekao da će pristup za još pet, za sada nepoznatih, turističkih atrakcija u gradu takođe početi da se naplaćuje od februara.
Ta praksa je u Rimu uvedena 2023. godine, kada je ulaz u Panteon počeo da se naplaćuje pet eura. 
&nbsp;

Od februara 2026. će se naplaćivati prilaz Fontani di Trevi u Rimu

Vlast vršiti sa Mandićem, Kneževićem, SNP-om, a za vrhovnog političkog, moralnog i idejnog arbitra uzeti Srpsku pravoslavnu crkvu, jer su te strukture opasne po društvo i kad su u opoziciji, a ne kada su u vlasti i drže ključne poluge moći – nemaju se onda šta čuditi što se dešava Trinaestojulska nagrada, spomenik Pavlu Đurišiću i smjene u institucijama – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Danas su građani, kaže Vujović, sa impozantnog skupa na Gorici poslali poruku da se slobodni i antifašistički nastrojeni građani Crne Gore neće miriti sa fašizacijom društva koja je od 30. avgusta u kontinuitetu, a naročito u posljednjih godinu i po dana doživljava kulminaciju.
– Poslata je snažna poruka i te poruke će se, siguran sam, slati i ubuduće. Plašim se da će biti dosta povoda za tako nešto. Desila se jedna, najblaže rečeno, skandalozna stvar kad su neki učesnici današnjeg protesta pozvani na informativni razgovor zbog toga što su nosili transparent poznat sa fudbalskog stadiona, koji je postao reper za sve antifašističke pokrete i proteste u regionu – četnici i ustaše zajedno ste bježali. Imate situaciju, najgoru od svih distopija koja nam se može desiti: jedno takvo vrijednosno urušavanje da se građani koji tako govore o pokretima koji su bili fašistički – četničkom i ustaškom – tretiraju od strane tužilaštva kao govor mržnje. To je sve što treba da znamo o današnjoj Crnoj Gori i vrijednosnom pravcu u kojem se kreće, i čekamo objašnjenje tužilaštva povodom svega toga. Da li smo došli do te tačke kada se kritika i otpor prema ordinarno fašističkim pokretima i protagonistima iz bliže i dalje prošlosti tretira kao govor mržnje – rekao je Vujović.
Smatra da je u Crnoj Gori na sceni bezakonje, jer su legitimisane sve nazadne ideologije i pokreti iz bliže i dalje prošlosti, dok je s druge strane takođe na sceni bezakonje.
Dodaje i da je smjena direktorice Narodne biblioteke primjer bezakonja, jer se usprotivila nezakonitoj i skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade.
– Kao što je i dodjela same nagrade bila nezakonita i falsifikatorska, znamo sve šta je pratilo taj tragikomični proces. S druge strane imate ideološku komponentu kome je nagrada dodijeljena, a u slučaju gospođe Lompar mogu samo reći da se radi o kadru Budimira Aleksića. Ako znamo koji je politički profil Nove srpske demokratije, a Budimir Aleksić predstavlja njenu tvrdu struju, onda je jasno kakav je kadar postavljen da rukovodi jednom od najvećih kulturnih institucija u Crnoj Gori. Možda treba da budemo zadovoljni što nijesu doveli Bećira Vukovića da kadruje tom institucijom, mada ne znam šta je gore od to dvoje – istakao je Vujović.
Ukazuje i na sve češću indoktrinaciju mladih ljudi od strane Srpske pravoslavne crkve, kroz razne zloupotrebe i manipulacije.
– Regrutuju se mladi ljudi kojima se ispira mozak, koji se indoktriniraju tako da ne mogu da sagledaju prave vrijednosti. Mene ne iznenađuje, ako je tačno, da je neki mladi čovjek do te mjere izmanipulisan da mu je priča o Srebrenici legitimna, da mu je Ratko Mladić heroj a ne zločinac. Što ne bi vjerovao ako mu to svakodnevno plasiraju ljudi ne sa margine, ne iz opozicije, nego ljudi na najvišim državnim pozicijama – naglasio je Vujović.
Ističe i da nema suštinske razlike između politike partija vlasti – DF-a, Demokrata, SNP-a – pa i jednog značajnog dijela PES-a koji, kako tvrdi, prikriveno slijedi tu politiku.
– Mislim da većina poslaničkog kluba PES-a više slijedi Andriju Mandića nego Milojka Spajića, što god se podrazumijevalo pod tom nejasnom i nedefinisanom politikom gospodina Spajića. To je ista politika i dio revizionizma, ne samo iz ’45, već i iz devedesetih godina. To je jedan velikodržavni mehanizam, retrogradna i destruktivna politika koja još uvijek nije poražena – rekao je Vujović.
Osvrnuvši se na slučaj Botuna, kaže da je riječ o „opštoj sprdnji“, jer, kako navodi, Milan Knežević „vrti vlast oko malog prsta“, a dio je te iste vlasti.
– Imate gradonačelnika Mujovića koji se ispravno zalaže za kolektor. Pazite o čemu mi danas razgovaramo, u koju tačku smo doveli društvo: da mi 2025/26. raspravljamo o tome treba li nam uređaj za prečišćavanje otpadnih voda. Na sceni je politička i socijalna paradigma koja ovo društvo vraća vjekovima unazad. Oni žele da nas vrate u 17. ili 18. vijek, ne samo ideološki, već i po elementarnim civilizacijskim pitanjima – zaključio je Vujović.

Vujović: Kritika fašističkih pokreta se od strane tužilaštva tretira kao govor mržnje

Američki Predstavnički dom Kongresa usvojio je Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA), koji sadrži i odredbe o Zapadnom Balkanu i Srbiji. Njihov predlagač, kongresmen Vilijam Kiting, ocijenio je da to pokazuje da je Balkan i dalje na američkom radaru. Prema ocjeni sagovornika, zakon pokazuje da Srbija ostaje pod pojačanim nadzorom Vašingtona i da aktuelna vlast ulazi u fazu gubitka međunarodnog legitimiteta.
U dijelu zakona navodi se da je stanje demokratije u Srbiji zabrinjavajuće, da su izborni uslovi nepravedni, kao i da su problematične optužbe vlasti prema opoziciji, demonstrantima i civilnom društvu.
Zakon se bavi i normalizacijom odnosa Srbije i Kosova te podrškom evropskim integracijama regiona. Predlog je uključen u širi zakon o odbrani kako bi se obezbijedila podrška i demokrata i republikanaca.
U Sjedinjenim Američkim Državama zakonodavni proces podrazumijeva da predlog zakona najprije usvoji Predstavnički dom Kongresa i potvrdi Senat. Nakon što isti tekst usvoje obje institucije, zakon se upućuje predsjedniku SAD na potpis, čime stupa na snagu, dok predsjednik ima pravo i na veto. U praksi, odredbe koje su dio velikih i politički važnih zakona, poput Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, imaju veću šansu da budu usvojene, jer uživaju širu, dvostranačku podršku.
Naši sagovornici saglasni su da odredbe o Zapadnom Balkanu u američkom Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrane predstavljaju značajan politički signal. Ocjenjuju da se Srbija sve otvorenije posmatra kao zemlja sa ozbiljnim problemima u oblasti demokratije, izbora i vladavine prava.
Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije, ocjenjuje da Zapadni Balkan, a Srbija kao ključna zemlja tog podregiona, ostaju u fokusu američke spoljne politike. Prema njegovim riječima, i iz „daleke“ Amerike jasno se vidi da Srbija ne ispunjava demokratske i izborne standarde. On ističe da je time ono na šta Evropska unija godinama ukazuje dobilo potvrdu i sa druge strane Atlantika, i to u formi zakona.
On poručuje da su dvije „stolice“ spoljne politike srpske vlasti doživjele potpuni krah. Dodaje da situacija nije ništa bolja ni u odnosima sa Moskvom, uz napomenu da Moskvu uopšte ne zanimaju ni demokratija ni fer izborni procesi, dok će Vašington, kako ocjenjuje, tek sada pojačano nadgledati ta pitanja.
– Videćemo kako će zvanični Beograd reagovati na još jedan grom iz Vašingtona o zabrinjavajućim razmjerama korupcije i drugim malignim pojavama u srpskoj državi, tim prije što tamo sjedi njihov politički favorit Tramp – objašnjava Đukić.
On ocjenjuje da se ovakvom urušavanju srpsko-američkih odnosa niko nije mogao nadati u trenutku kada je neoradikalski režim slavio povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću i trampizam u međunarodne odnose. Prema njegovim riječima, zvanični Beograd danas ne zna šta ga je snašlo, ali ga, kako ističe, sustiže činjenica da zapravo nema ni ozbiljnu spoljnu politiku niti funkcionalnu diplomatsku službu.
– Potpuna je iluzija da sadašnja vlast ima bilo kakav kapacitet za unapređenje odnosa sa SAD, kada nema snage da popravi, a kamoli da restartuje odnose sa EU. To je potpuni spoljnopolitički sunovrat. Ako u medijskoj blokadi srpskim građanima režim može da prodaje rog za svijeću, u spoljnom svijetu ne pije vodu ta nojevska politika – zaključuje.
Bivši diplomata Duško Lopandić ističe da, prije svega, treba naglasiti da postupak usvajanja zakona još nije završen, budući da on nije usvojen u Senatu niti potpisan.
On dodaje da je riječ o potvrdi da Zapadni Balkan nije zaboravljen, bar kada je riječ o Kongresu, kao i da su stavovi sadržani u zakonu, uključujući i njegov širi kontekst, poput pitanja američkih snaga u Evropi, u suštini bliži tradicionalnoj politici Sjedinjenih Američkih Država nego onome što se moglo pročitati o odnosu prema Evropi, pa i u najnovijoj strategiji bezbjednosti Trampove administracije.
– Kada je riječ o Srbiji, ovo je loša vijest za aktuelnu vlast, kojoj ionako ne ide najbolje u očajničkim pokušajima da po svaku cijenu dobije podršku Vašingtona (uključujući i poklanjanje centra Beograda Trampovoj porodici). Za sada smo, umjesto toga, dobili visoke carine na uvoz, potom sankcije, a od juče i blokadu uvoza guma u SAD zbog pojave prinudnog rada u kineskoj firmi u Srbiji.
On napominje da se u obrazloženju zakona ukazuje na zloupotrebe na izborima u Srbiji, kao i na visoku korupciju, ali da je najvažnija vijest najava mogućih ciljanih sankcija prema zvaničnicima i njihovim saradnicima zbog koruptivnih poslova i manipulacija, što može obuhvatiti zamrzavanje imovine, zabrane viza i druge mjere.
Lopandić podsjeća da su Sjedinjene Američke Države i ranije povremeno uvodile personalne sankcije, poput onih protiv Aleksandra Vulina ili Milorada Dodika, ali ocjenjuje da bi ovim zakonom postupanje američkih službi postalo obaveznije i pod znatno strožom kontrolom Kongresa.
On ukazuje i da je režim Slobodana Miloševića počeo da se urušava upravo u trenutku kada su njegovi najbliži saradnici došli pod ciljane sankcije.
Lopandić navodi i da je stranka SRCE još jesenas pozvala Evropsku uniju da uvede ciljane mjere prema pripadnicima režima koji promovišu nasilje i krše zakone i demokratska pravila, ali dodaje da se u ovom slučaju pokazuje da su Sjedinjene Američke Države bile brže.
On podsjeća da je Švedska već uvela određene mjere prema srpskoj vladi i da očekuje da će ovaj zakon biti podsticaj da i EU zauzme oštriji stav prema Vučićevom režimu, obilježenom korupcijom, kriminalom i gaženjem vladavine prava.
– Gubitak unutrašnjeg, ali i spoljnog legitimiteta Vučićeve vlasti, koji je u toku, predstavlja ključni element koji može dovesti do smjene vlasti i povratka demokratije, čemu će, nadam se, doprineti i najavljeni zakon SAD – zaključuje Lopandić.

Američki Zakon o nacionalnoj odbrani šalje ozbiljan politički signal Srbiji

U jutarnjem programu Jutro s Majom gošća je Milena Kalezić, osnivačica NEXUS PR – prve crnogorske AI platforme koja povezuje medije i organizatore događaja. Platforma donosi pametan kalendar, automatizovane najave i procjene medijskog potencijala, s ciljem unapređenja komunikacije i sprečavanja preklapanja termina.
Povodom 20 godina od premijere filma Pogled s Ajfelovog tornja Nikole Vukčevića, koji je obilježio povratak crnogorske kinematografije i okupio brojne umjetnike iz regiona, u studiju će gostovati glavni glumac Branislav Bane Trifunović.
U panelnom dijelu emisije učestvuju članice Crnogorskog festivalskog orkestra – Teodora Uskoković, Iva Durković i Ksenija Lukić. Orkestar okuplja više od 20 mladih muzičara koji se usavršavaju širom Evrope. Gost će biti i Luka Perazić, član orkestra i umjetnik koji djeluje u različitim muzičkim žanrovima.

„Jutro s Majom“: Prva crnogorska AI PR platforma, 20 godina filma „Pogled s Ajfelovog tornja“ i mladi festivalski orkestar

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Vlada prihvatila prijedlog da Šćepanović bude direktor policije u punom mandatu

Tagovi

Od februara 2026. će se naplaćivati prilaz Fontani di Trevi u Rimu

Vujović: Kritika fašističkih pokreta se od strane tužilaštva tretira kao govor mržnje

Američki Zakon o nacionalnoj odbrani šalje ozbiljan politički signal Srbiji

„Jutro s Majom“: Prva crnogorska AI PR platforma, 20 godina filma „Pogled s Ajfelovog tornja“ i mladi festivalski orkestar

PRATITE TVe UŽIVO