Vukčević: Jedan čas biologije sedmično nije dovoljan za kvalitetnu nastavu
Smanjen broj časova loše se odražava na razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Oni ne provjeravaju izvore informacija, pa su veoma često, kao i odrasli, skloni da povjeruju dezinformacijama - rekla je Vukčević

Smanjenje broja časova biologije negativno se odražava na kvalitet nastave, razumijevanje gradiva i razvoj kritičkog mišljenja kod učenika - upozorila je profesorica biologije i predsjednica Udruženja biologa Crne Gore „Cellula“ Dragica Vukčević, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ Televizije E.
Reformom obrazovanja iz 2017. godine smanjen je broj časova biologije, dok je obim gradiva ostao gotovo nepromijenjen. U osmom i devetom razredu osnovne škole ovaj predmet izučava se svega jedan čas sedmično, odnosno oko 15 časova tokom polugodišta.
- Koliko vremena ostaje da, pored obrade novih sadržaja, provjerimo jesu li učenici razumjeli ono što su naučili, mogu li to znanje da primijene u svakodnevnom životu i da ih na kraju ocijenimo? Učenike viđamo jednom u sedam dana, a zbog nenastavnih dana nekada i jednom u 15 dana - kazala je Vukčević.
Ističe da se kvalitet obrazovanja ne može mjeriti samo količinom obrađenog gradiva, već prije svega sposobnošću učenika da stečeno znanje razumiju i primijene.
Na probleme u nastavi biologije ukazalo je i istraživanje Udruženja „Cellula“, sprovedeno četiri godine nakon reforme, u kojem je učestvovao 61 nastavnik osnovnih i srednjih škola.
Prema rezultatima tog istraživanja, 95 odsto anketiranih nastavnika smatra da se sa jednim časom sedmično ne može kvalitetno realizovati nastava, dok je 98 odsto iskazalo nezadovoljstvo reformom.
Vukčević upozorava da posljedice nijesu ograničene samo na školski uspjeh. U vremenu kada se dezinformacije brzo šire društvenim mrežama, smatra da učenicima nedostaje prostora da kroz nastavu razvijaju sposobnost provjere informacija i kritičkog zaključivanja.
- Smanjen broj časova loše se odražava na razvoj kritičkog mišljenja kod učenika. Oni ne provjeravaju izvore informacija, pa su veoma često, kao i odrasli, skloni da povjeruju dezinformacijama - zaključila je Vukčević.