<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih  nezgoda, a poginula je jedna osoba.z Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su lakše povrijeđene četiri osobe.Navodi se da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru i Nikšiću po dvije.Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.Izdato je 397 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 31 prekršajna prijava.Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, a poginula je jedna osoba.
z Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su lakše povrijeđene četiri osobe.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.
Izdato je 397 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 31 prekršajna prijava.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

servisne informacije

Društvo

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih  nezgoda, a poginula je jedna osoba.
z Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su lakše povrijeđene četiri osobe.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Baru i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.
Izdato je 397 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 31 prekršajna prijava.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala je Ministarstvu saobraćaja (MS) da ide u postupak procjene imovine Aerodroma Crne Gore.
– U slučaju da je vrijednost imovine veća od 150 miliona eura, Skupština bi morala da daje saglasnost na ugovor o koncesiji – izjavila je Ćirović za "Dan".
Ona je navela da očekuje da će im biti dostavljen finalni predlog ugovora sa izabranim koncesionarom, kao i da je poslednje što je zaštitnik preduzeo u vezi sa koncesionim postupkom za aerodrome mišljenje dato na nacrt akata koji su bili sastavni dio postupka davanja na koncesiju.
U Ministarstvu saobraćaja je prošle sedmice došlo do promjena. Ministarka Maja Vukićević (DNP) podnijela je ostavku na tu funkciju, a od tada tim resorom rukovodi Filip Radulović.
Prema procjeni iz 2018. godine, koju je radio Ekonomski fakultet, imovina Aerodroma je procijenjena na 140 miliona eura. Od tada, do sada, prema mišljenju mnogih, vrijednost imovine je morala biti uvećana i gotovo izvjesno preći iznos od 150 miliona. Jedan od onih koji smatraju da je vrijednost imovine Aerodroma vrlo izvjesno prešla 150 miliona je Boris Mugoša (SD).
– Prva procjena vrijednosti imovine aerodroma urađena je 2018. godine za postupak koji je krenuo 2019. godine i tada je procijenjena na 140 miliona. Velika je vjerovatnoća da bi sada procjena pokazala da je vrijednost imovine iznad 150 miliona. Ali, to treba neko relevantan da procijeni, jer bi donošenje odluke o koncesiji bilo diskutabilno s aspekta zakonitosti – poručio je Mugoša na pres konferenciji.
Istakao je i da koncesioni postupak traje od kraja 2019. godine i da Vlada hoće da realizuje postupak u 2026. godini po uslovima od prije sedam godina.
"Dan" je Ministarstvo saobraćaja i Vladu pitao hoće li tražiti da se radi procjena imovine Aerodroma prije donošenja odluke o koncesiji, kao i da li su nekog već angažovali za taj posao. Ministarstvu saobraćaja se, međutim, otkako je Radulović preuzeo resor, ne odgovara na pitanja "Dana" u vezi sa Aerodromima. Prošle sedmice smo ih pitali i kada će biti informacija o koncesionom postupku za aerodrome na Vladi, ali na pitanja još nismo dobili odgovore. Izgleda da je Radulović odlučio da promijeni praksu iz prethodnog mandata kada je bio ministar saobraćaja i kada je redovno odgovarao na upite novinara.
Prvorangirani ponuđač na tenderu za aerodrome je južnokorejski Inčon, koji je ponudio jednokratnu fiksnu naknadu od 100 miliona i varijabilnu od 35 odsto od godišnjih prihoda.
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i Zakona o koncesiji. Time je predvidjela da od 100 miliona eura, opštinama Zeta i Tivat ne ide 70 miliona na raspolaganje, već da taj novac ide u državni budžet, a da 75 miliona bude iskorišćeno za infrastrukturne projekte u tim dvjema opštinama.
Takođe, Zeta i Tivat neće nijednog eura vidjeti od varijabilne koncesione naknade, koja će iznositi minimum 300 miliona, a gotovo sigurno ići i preko pola milijarde. Taj prihod će, ukoliko se Vlada odluči da da koncesiju Inčonu, ići u državni budžet.

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je da u Skupštini Crne Gore odgovori na pitanja poslanika o katastrofalnom stanju crnogorskih šuma, ali i o obračunu čelnih ljudi u ovom sektoru, koji jedni druge optužuju za poharu šuma, nemušto se pravdajući kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on prije dva dana u Skupštini. KO SU KRIMINALCI? Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša konstatovao je da ne postoji „demokratskiji ministar u istoriji svjetske politike“ od Jokovića. - Moram priznati, jer kad sam gledao određene emisije, a tiču se resora šumarstva, ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ono ne postoji na ovom bijelom svijetu – upozorio je Mugoša ministra. Jokovića, međutim, to mnogo ne brine, pa se požalio kako se u parlamentu najviše priča o uništavanju šuma. - Pozivam svakoga da odgovaraju, od ministra, ako je kriv, do posljednjeg lugara, ali, po izvještaju Evropske komisije, zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, osnivače EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori. Sa svim ministrima razgovaram na ovu temu kad se sretnem i otprilike svi imaju određene probleme u toj oblasti – konstatovao je ministar, ne osvrćuči se na brutalne verbalne obračune i uzajamne opasne optužbe svojih prvih saradnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260212060248_110b0fca163362cdcdd4efeecc5d46ef0208f072a5ef6d950ddc8b06d83f533c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="mugoša"><figcaption>POZIV MINISTRU NA HITNU REAKCIJU: Boris Mugoša (Foto: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Poslanik Mugoša pokušao je, ali bez uspjeha, da mu objasni da ministrovi saradnici jedni druge optužuju za teški kriminal. - Vama jedan direktor Uprave za šume, čini mi se, kaže Vašem pomoćniku ili nekome iz Ministarstva: „Vi ste kriminalac, a ovaj njemu kaže - ti si kriminalac“. I cijelu emisiju gledamo gdje jedan drugome govore da su kriminalci i pokazuju slike i jedan i drugi. Opustošiše šumski resur. Vi ste najdemokratskiji ministar, ali ja to ne podržavam jer neko od njih dvojice je izgleda kriminalac, po njihovim nalazima. A ako ni jedan, ni drugi ne pričaju istinu ne zaslužuju da budu na tim odgovornim funkcijama. Te funkcije finansiraju građani Crne Gore koji ne mogu da slušaju najteže optužbe i s jedne i s druge strane. Tako da ministre Vi presijecite. Ne zbog njih, nego zbog integriteta Vlade, jer ste Vi ministar. To u ozbiljnoj i odgovornoj vladi ne smije da se dešava. Koliko god da bude bolno, možda Vam je neki prijatelj ili ne, bliskiji Vam je ili ne, nebitno je. Oni su tu državni službenici, nijesu se rodili sa tim funkcijama – pokušavao je Mugoša uzaludno da objasni Jokoviću. POHARA ŠUMA Podsjetio ga je i na zabrinjavajući izvještaj Državne revizorske institucije. - U tom izvještaju je rečeno da postoji ogromna nesrazmjera između zvaničnih podataka o stanju šumskog resursa i onoga što su pokazale teresnke provjere. Taj izvještaj DRI je vrlo zabrinjavajući, to je jedna od najpohvaljenijih institucija u izvještajima Evropspke komisije – istakao je Mugoša. Na stanje u šumama upozorila je i poslanica Demokratske partije socijalista prof. dr Aleksandra Despotović, konstatujući da Zakon o šumama suštinski ne postoji. - ...imamo poharu u državnim šumama... Nijeste opovrgli podatak – da li je tačno da je nestalo 587 kvadratnih kilometara šume, da je to gubitak od 9,4 miliona kubnih metara drvne mase. Tokom 2024, samo jedne godine, ogoljeno je 220 kvadratnih kilometara ili više od četiri procenta teritorije Crne Gore – naglasila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260212060252_e1e62927036b7de1b47d38611452bfd996c3f476d35038b4dbb0262d77de5895" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="despotović"><figcaption>ZA GODINU OGOLJENO 220 KILOMETARA ŠUME: Aleksandra Despotović</figcaption></figure>  Joković je negirao njene tvrdnje. - ...da je devet miliona kubnih metara posječeno za posljednjih pet godina šuma u Crnoj Gori, pa ukupno kad se raspiše tender za sve što se posiječe, Uprava za šume ne prelazi 200.000 – 250.000... ...pa devet miliona ne znam da li može bivši Sovjetski Savez ili ne znam koja država toliko, a ne mala Crna Gora koja godišnje siječe 200 do 250.000 hiljada kubika. Da li je bilo štete – da, da li ima nelegalne sječe – ima, da li se treba protiv toga boriti – treba, ali treba pričati potpunu istinu, a to je, znam da će vam to smetati, da nikad u poljoprivredi nije bilo bolje, to kaže svaki pravi domaćin – ustvrdio je ministar Joković. I poslanik DPS-a, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević upozorio je na enormnu krađu šume. - Siguran sam da Vi ne učeestvujete u krađi šume, ali ste na čelu Ministarstva i treba i Vi da se udubite u taj problem, da ga zajednički riješimo, da stanemo na kraj tome. Vjerujte, problem je narastao do obima koji je nezabilježen u Crnoj Gori – istakao je Rakočević. AKCIJA DELIĆA I KANKARAŠA Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš podnijeli su, sa grupom građana Rožaja, 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume na teritoriji ovoga grada u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju u Lovničkim šumama. Delić i Kankaraš, nakon podnošenja prijave, pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260212060252_78bcfd3fc61ed4eb8b4d5de66d9c425721044dafd6f96bfecef5a3e3bc0fe594" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>ŠUME SE NEMILICE UNIŠTAVAJU: U Rožajama situacija katastrofalna</figcaption></figure>  Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Iako su šume jedan od najvrjednijih resursa Crne Gore premijer Spajić, za sada, se ne miješa u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV kazali su da vjeruju u akcije koje su pokrenuli Delić i Kankaraš i poručuju da je jedini spas za crnogorske šume državno preduzeće koje će upravljati ovim resursom. Vlada je 3. oktobra prošle godine, u skladu sa Zakonom o šumama, donijela Odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crna Gora Šume“, sa sjedištem u Pljevljima, ali preduzeće do danas nije registrovano, jer su „zaboravili“ da imenuju izvršnog direktora i odbor direktora, zbog čega, kako je u januaru objavio Portal Standard nije bila moguća registracija u Centralnom registru privrednih društava.

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/treci-put-stranputica-koja-se-uvijek-zavrsi-isto"> Portal Analitiku</a> piše Danilo Marunović
„Treći put“ u crnogorskoj politici zvuči zavodljivo. Umjereno. Razumno. Pomirljivo. U teoriji – progresivan koncept koji obećava izlazak iz rovova, prevazilaženje podjela i novu političku kulturu. Ideja koja se, ciklično, vraća na naše političko nebo kad god se javnost umori od sukoba i poželi „nešto drugačije“.
Ali u crnogorskom iskustvu, taj „treći put“ gotovo po pravilu završava kao – stranputica. Prečesto je bio politički most koji je vodio samo u jednom smjeru. Prečesto je služio kao mehanizam relativizacije temeljnih državnih pitanja. I prečesto je, pod plaštom modernosti i pragmatizma, završavao kao kompromis na račun crnogorske državnosti.
Sjetimo se redom.
Pokret za promjene – inicijalno zamišljen kao reformska, građanska alternativa – završio je na periferiji Demokratskog fronta. Potom iz njega isključen i politički iščezao. Pozitivna Crna Gora – projekat nade i „novog lica“ politike – nestala je tiho, bez političkog traga. URA je, nakon što je odigrala presudnu ulogu u "padu" Crne Gore i „odslužila“ svoje pod plaštom crnih mantija, ostala politički istrošena i danas gleda u liniju cenzusa odozdo.
A PES? Danas se nalazi u raljama političke realnosti u kojoj im partner, a ujedno i politički dželat, precizno i strpljivo „kljuca“ procente. Andrija Mandić im je istovremeno i oslonac i prijetnja – saveznik koji zna da politička matematika nikad nije neutralna.
Obrazac je jasan. „Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore. Jer u Crnoj Gori – istorijski, identitetski i državno – nikada nijesu postojale dvije simetrične strane. Postoji samo jedna legitimna strana: ona koja bez ostatka i bez kalkulacije stoji uz crnogorsku državnost, suverenitet i emancipaciju drustva.
Sve ostalo je pokušaj balansiranja na ivici. A balansiranje na ivici, u politici, najčešće završi padom.
Danas gledamo i najveću opozicionu partiju kako opasno korača tim rubom. U susret izborima, partije često podlegnu iskušenju da mogu „čupnuti“ po koji procenat s obje strane. Da mogu biti i tvrdi i meki, i jasni i dvosmisleni, i principijelni i pragmatični – sve u isto vrijeme.
Ali takva matematika rijetko funkcioniše u društvima gdje su temeljna pitanja još otvorena.
Crna Gora nije uređena, samopouzdana i do kraja emancipovana država. Ona je i dalje prostor borbe oko identiteta, istorije, crkve, jezika i geopolitičkog pravca. U takvom ambijentu „treći put“ ne postaje most – već razvodnjava jasnu liniju odbrane.
Zato je danas, više nego ikad, potrebno reći jasno: za Crnogorce nema trećeg puta.
Postoji samo jedan – PRAVI PUT.
„Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore
Tim putem su išle sve velike tekovine crnogorske moderne istorije. Reformske snage koje su raskidale sa starim obrascima. Antiratni pokret koji je čuvao obraz u najmračnijim godinama. Energija Liberala koja je artikulisala ideju suverene Crne Gore. I istorijska eksplozija referenduma – kada je većina, bez kalkulacija i bez „između“, rekla jasno: hoćemo svoju državu!
Pravi put je put crnogorske emancipacije. Put na kojem se ne trguje temeljnim vrijednostima zarad kratkoročnog rejtinga. Put na kojem nema koketiranja sa onima koji državu vide kao prolaznu stanicu ili privremeni projekat.
Svaki put kada smo ulazili u egzibicionizam „trećih puteva“, emancipacija je zastajala. Svaki put kada smo pokušali biti i ovo i ono, završili smo kao – ni jedno ni drugo. I zato smo danas društvo koje još uvijek vodi iste bitke, koje još nije do kraja institucionalno, kulturno i identitetski zaokruženo.
Vrijeme je da budemo iskreni prema sebi. Ne postoji „između“ kada je u pitanju lojalnost državi. Ne postoji „i-ovamo-i-onamo“ kada su u pitanju temeljne vrijednosti.
Postoji samo jedan ispravan put. Pravi put!

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Za 24 sata 12 saobraćajnih nezgoda

Tagovi

Ćirović: Prije koncesije mora se ponovo procijeniti imovina Aerodroma

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO