<article>U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija potpisani su ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost.U okviru ovog programa potpisani su ugovori za sedam postdoktorskih istraživačkih projekta, u ukupnom iznosu od oko 700.000 eura, čime se pruža podrška daljem profesionalnom i naučnom razvoju istraživača. - Program je usmjeren na jačanje istraživačke izvrsnosti, unapređenje međunarodne konkurentnosti i podsticanje visokokvalitetnih naučnih rezultata - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.<figure><amp-img width="1500" height="1200" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091216_9f28bba447e1941ee110d75af3c554bd537269c5d4b1213b198ba3df73cf4a0b.jpg"></amp-img></figure>Svečanom potpisivanju ugovora, prisustvovale su ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.- Ovim programom Ministarstvo potvrđuje da izvrsnost u nauci zahtijeva kontinuitet podrške i povjerenje u istraživače i nakon završenih doktorskih studija. Ulaganjem u postdoktorska istraživanja stvaraju se uslovi da se znanje produbljuje, ideje razvijaju, a naučni potencijal Crne Gore dodatno osnažuje - kazala je Jakšić-Stojanović.Melović je čestitala dobitnicima projekata na izuzetnom uspjehu i zahvalila svim istraživačima koji su podnijeli prijave u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost.</article>

U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija potpisani su ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost. U okviru ovog programa potpisani su ugovori za sedam postdoktorskih istraživačkih projekta, u ukupnom iznosu od oko 700.000 eura, čime se pruža podrška daljem profesionalnom i naučnom razvoju istraživača.&nbsp; - Program je usmjeren na jačanje istraživačke izvrsnosti, unapređenje međunarodne konkurentnosti i podsticanje visokokvalitetnih naučnih rezultata - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091216_9f28bba447e1941ee110d75af3c554bd537269c5d4b1213b198ba3df73cf4a0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091216_9f28bba447e1941ee110d75af3c554bd537269c5d4b1213b198ba3df73cf4a0b" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="ugovori za postdoktorska istraživanja"> </figure>  Svečanom potpisivanju ugovora, prisustvovale su ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović. - Ovim programom Ministarstvo potvrđuje da izvrsnost u nauci zahtijeva kontinuitet podrške i povjerenje u istraživače i nakon završenih doktorskih studija. Ulaganjem u postdoktorska istraživanja stvaraju se uslovi da se znanje produbljuje, ideje razvijaju, a naučni potencijal Crne Gore dodatno osnažuje - kazala je Jakšić-Stojanović. Melović je čestitala dobitnicima projekata na izuzetnom uspjehu i zahvalila svim istraživačima koji su podnijeli prijave u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

postdoktorska istraživanja

ugovori

Društvo

Za postdoktorska istraživanja za izvrsnost 700.000 eura

U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija potpisani su ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost. U okviru ovog programa potpisani su ugovori za sedam postdoktorskih istraživačkih projekta, u ukupnom iznosu od oko 700.000 eura, čime se pruža podrška daljem profesionalnom i naučnom razvoju istraživača.  - Program je usmjeren na jačanje istraživačke izvrsnosti, unapređenje međunarodne konkurentnosti i podsticanje visokokvalitetnih naučnih rezultata - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. <figure> <img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091216_9f28bba447e1941ee110d75af3c554bd537269c5d4b1213b198ba3df73cf4a0b.jpg" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="ugovori za postdoktorska istraživanja" /> </figure> Svečanom potpisivanju ugovora, prisustvovale su ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović. - Ovim programom Ministarstvo potvrđuje da izvrsnost u nauci zahtijeva kontinuitet podrške i povjerenje u istraživače i nakon završenih doktorskih studija. Ulaganjem u postdoktorska istraživanja stvaraju se uslovi da se znanje produbljuje, ideje razvijaju, a naučni potencijal Crne Gore dodatno osnažuje - kazala je Jakšić-Stojanović. Melović je čestitala dobitnicima projekata na izuzetnom uspjehu i zahvalila svim istraživačima koji su podnijeli prijave u okviru Konkursa za finansiranje postdoktorskih istraživanja za izvrsnost.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je kazao da se Evropska unija otvoreno sprema za rat s Rusijom i da nije spremna za konstruktivne pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lavrov je u intervjuu za TASS pohvalio napore Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trampa, ali je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsjećajući da "gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem".
Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.
- Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju - rekao je Lavrov.
Ruski šef diplomatije je kazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel "počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja među evropskim stanovništvom."
Navodi da evropski lideri ulažu svoj politički kapital kako bi nanijeli strateški poraz Rusiji.
- Ove ambicije su ih doslovno zaslijepile. Ne samo da ih nije briga za Ukrajince, već ih nije briga ni za njihov narod. To je jedini način da se objasni činjenica da se u Evropi još uvijek priča o slanju vojnih snaga u Ukrajinu kao dijela takozvane koalicije voljnih. Mnogo puta smo rekli da bi ih u tom slučaju naše Oružane snage smatrale legitimnom metom - rekao je on.
Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije u zapadnim medijima da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.
- Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem - istakao je Lavrov.

Lavrov tvrdi da se EU otvoreno sprema za rat s Rusijom: Nije ih briga za njihov narod

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da zvaničnici parlamentarne većine žive dobro jer primaju po 2.000–2.600 eura, da im zato nije stalo do građana i djece i ne razumiju zašto nekome znači uvećanje dječjeg dodatka od 30 eura.
Abazović je u autorskom podkastu „Petak sa Dritanom“ rekao da, nasuprot tome, predstavnici vlasti djeluju ekspresno kad su njihovi prihodi u pitanju i da su bez imalo buke složno podržali uvećanje odborničkih naknada u Glavnom gradu.
On je na ovu temu govorio odgovarajući na pitanja više građana koje je zanimalo zašto poslanici vlasti u Skupštini nijesu podržali prijedlog URE o povećanju dječjeg dodatka i kako komentariše odluku Skupštine Podgorice da poveća naknade odbornicima.
- Znate zašto neće da glasaju za to? Zato što je ljudima u Vladi i ljudima koji personifikuju većinu u državnom parlamentu dobro. Primaju po 2.000 eura, izmislili su sebi neke paušale po 500–600 eura i izađu na 2.600–2.700 eura mjesečno i ne mare za djecu, jer misle da ako njihovom djetetu ne znači ništa 30 eura, da nijednom djetetu u Crnoj Gori ne znači 30 eura. Mi znamo da svakom djetetu u Crnoj Gori znači 30 eura. Spremni smo da smanjimo svoje plate koliko god bude trebalo, 10, 20 i 30 odsto i da to damo za djecu. A ovi ljudi, pošto sami žive dobro i uzimaju i sa nekim komisijama, ne mare za obične građane koje jednostavno ne vide, niti vide njihove potrebe. Partije z Crnoj Gori jednostavno ne razumiju potrebe običnih građana. To moramo da promijenimo prvom prilikom, na prvim narednim izborima - rekao je Abazović u podkastu.
On je podsjetio da su odbornici vlasti u Podgorici glasali za uvećanje svojih naknada.
- Znači, kad treba za njih, oni su redovni, tačni, ne dižu buku i ne govore ono: odakle novac, kako da nađemo, niska je prihodna strana. Kad je bilo za dječji dodatak, svi iz vladajuće većine su ‘požutjeli’, na način što su glasali uzdržano. Oni vašu djecu ne vide. Vide samo, vjerovatno, svoju djecu i svoj lični interes - kazao je Abazović.
<h2>Dopunjena krivična prijava zbog Termoelektrane Pljevlja</h2>
On je kritikovao Državno tužilaštvo, ali i funkcionere iz Pljevalja, gdje je zabilježena visoka koncentracija sumpora neposredno nakon puštanja u probni rad Termoelektrane, bez saglasnosti nadležne inspekcije-
- Ostaviti ljude da se truju, da se svaki dan razbolijevaju, i nuditi im da se za tri mjeseca smanje računi za struju oko 20 ili 30 eura, zaista je ponižavajuće. Ja ne znam koji je to roditelj u Pljevljima koji će prihvatiti da plati pola računa za struju, a da mu se, ne daj Bože, sjutra razboli dijete. Ja ne znam koji je to penzioner, bez obzira što teško živi, koji će prihvatiti da 20 ili 30 eura manje na računu za struju za tri mjeseca znači da mora da trpi neke ogromne zdravstvene probleme - naveo je Abazović.
Pitao je gdje su nestali solidarnost i empatija crnogorskog društva, zbog čega institucije sistema imaju želju da se pravdaju na način koji nije primjeren. Podsjetio je da je TE Pljevlja privremeno puštena u pogon bez saglasnosti nadležnih organa.
- Tužilaštvo države Crne Gore ćuti. Vrhovni državni tužilac, koji je sigurno imao ovu informaciju, Specijalno državno tužilaštvo, Više državno tužilaštvo, Osnovno državno tužilaštvo ćute kao ribe, dozvoljavajući da se građani Pljevalja truju svaki dan i stvarajući kod njih osjećaj da oni uopšte ne pripadaju ovoj državi i da tih 25.000 ljudi može slobodno da živi u sopstvenom logoru i da to nikog od 600.000 ostalih građana Crne Gore ne zanima. Ovakva činjenica je najveći poraz našeg društva - rekao je Abazović.
Podsjetio je da su GP URA, NVO aktivisti i odbornici Skupštine opštine Pljevlja podnijeli krivične prijave zbog ove ekološke situacije.
- Najavljujem da će biti dopuna krivične prijave i da se ovdje ne radi samo o zloupotrebi službenog položaja, nego o narušavanju članova Krivičnog zakonika koji se odnose na životnu sredinu, na zagađenje životne sredine, a po mom skromnom sudu i protiv zdravlja ljudi. Sve sa predumišljajem, jer ti ljudi koji su donijeli te odluke apsolutno su svjesni da nijesu nadležni organ da mogu da daju neku takvu saglasnost. Pritom, da ne zaboravimo, potrošeno je preko 100 miliona eura za rekonstrukciju TE Pljevlja. Nije problem što kasne radovi, jedini problem koji ovdje postoji je što se nešto stavilo u pogon suprotno zakonu Crne Gore - poručio je Abazović.
Abazović je rekao da URA pruža podršku svim građanima Pljevalja:
- Značilo im to ili ne, mi ćemo ovu bitku za čisti vazduh i za vaše zdravlje voditi koliko bude bilo u našoj mogućnosti. A vi se zapitajte zašto ljudi, između ostalog i funkcioneri kojih nije malo iz Pljevalja, ćute o svemu što se dešava i pokušavaju da vas, vašu djecu i vaše porodice tretiraju kao dio stanovništva do kojeg apsolutno nikome nije stalo. Ja tako nešto smatram nepravednim, ponavljam, i imam obavezu prema svim ljudima koji su se uključili u ovu bitku, a nije ih malo. Biće mi drago da sve te ljude koje sretnemo u Pljevljima makar uvjerimo da smo učinili nešto za njih, da nijesmo ćutali i stavljali glavu u pijesak dok se neko drugi truje - dodao je Abazović.
Rekao je da su uzaludni PR tekstovi i da ovi ljudi ne mogu da riješe pitanje Botuna, jer svako u Crnoj Gori vidi, kako je rekao, jedno ekstremno licemjerstvo: "da se za situaciju u Pljevljima ćuti, a da se sva krivica za navodne ekološke probleme koji mogu nastati, ili koji će tek nastati, svali na ljude u Botunu, koji navodno ne dozvoljavaju da se izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda".
- Kad budemo imali iste principe, iste aršine, možemo da govorimo o nekoj pravdi. Do tada, džaba zatvaramo poglavlja, naše najveće poglavlje koje treba da otvorimo je poglavlje društvenog morala. Kad otvorimo to poglavlje, sagledamo sve naše nedostatke, mislim da će tad mnogo biti lakše poći u Evropsku uniju i biti dio šire evropske porodice. Do tad sve će ostati kao dio nekog političkog marketinga i političkog pamfleta“ -poručio je Abazović.
<h2>"Satelit Luča da služi na ponos svima nama"</h2>
Lider URE je izrazio zadovoljstvo što će u nedjelju 28. decembra biti lansiran prvi crnogorski satelit Luča u svemir.
- To će biti prvi satelit Crne Gore koji je otišao u orbitu i koji će jednostavno služiti svima nama za ponos. Želim da dam jednu ličnu notu, uz veliku podršku koju pružam tim sjajnim mladim ljudima, inovatorima iz Montenegro space resrearch-a. Ovo ne pripada zasluzi nikome, ni prethodnoj Vladi, ni ovoj Vladi, ni nekoj budućoj Vladi. Zasluga pripada onim ljudima koji su intenzivno radili na ovom projektu i onima koji vjeruju da Crna Gora može da uradi neke stvari za koje mnogi građani Crne Gore misle da su nemoguće - rekao je Abazović.

Abazović: Prvom prilikom zamijeniti one koji primaju po 2.600 eura, a glasaju protiv dječjih dodataka

Američki i ukrajinski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Zelenski sastaće se danas u Palm Biču na Floridi.
Bijela kuća objavila je izmijenjenu satnicu sastanka koji počinje u 13 sati po lokalnom vremenu, a ne u 15 kako je ranije javljeno.
U saopštenju je navedeno da će sastanak biti u blizini Trampove rezidencije Mar-a-Lago, gdje američki predsjednik provodi vikend.
"Volstrit džurnal" je izvijestio da Zelenski na sastanak donosi mirovni prijedlog od 20 tačaka.
Prema pisanju tog lista, jedan od ključnih elemenata plana je uspostavljanje demilitarizovane zone.
Neimenovani ukrajinski izvori, na koje se poziva "Volstrit džurnal", rekli su da je cilj sastanka rješavanje ključnih razlika u vezi sa nacrtom mirovnog sporazuma.
Nakon susreta sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, Zelenski je poručio da je posljednji napad Moskve zapravo „ruski odgovor na naše mirovne napore“ i da jasno pokazuje „da Putin ne želi mir“.
Prema njegovim riječima, s Trampom će razgovarati o najnovijoj verziji mirovnog plana koji su pripremile Sjedinjene Američke Države. Dokument sadrži 20 tačaka i uključuje mogućnost ukrajinskog napuštanja Donbasa. Rusija taj plan zasad ne podržava, a Zelenski navodi da je spreman i na opciju da se o prijedlogu raspiše referendum.
On je dodao da će s Trampom posebno razgovarati o statusu Donbasa, gdje Moskva trenutno kontroliše oko 70 odsto teritorije Donjecka i čak 99 odsto Luganska. Među važnim temama biće i budućnost nuklearne elektrane Zaporožje.
Zelenski je za američki medij Aksios kazao da i dalje želi da ubijedi Vašington da se odustane od zahtjeva za potpunim povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Ako kompromis ne bude postignut, moguće je da će se cijeli prijedlog – rezultat višenedjeljnih pregovora – na kraju staviti na glasanje građanima Ukrajine.
Kako je istakao, plan je već 90 odsto završen, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje teritorija koje bi eventualno bile ustupljene Rusiji. Moskva insistira da joj pripadne cijeli Donbas, dok Kijev želi da se trenutne linije fronta priznaju kao privremena granica. Sjedinjene Države, u potrazi za kompromisom, predložile su formiranje slobodne ekonomske zone ukoliko se Ukrajina povuče iz tog regiona, iako se još ne zna kako bi takav model funkcionisao u praksi.
Zelenski je naglasio da novi dokument vidi kao „temeljni plan za okončanje rata“. 
Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da Ukrajina „ne pokazuje želju za mirnim rješenjem sukoba“, dodajući da Moskva „neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila ruske interese“.

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Za postdoktorska istraživanja za izvrsnost 700.000 eura

Tagovi

Lavrov tvrdi da se EU otvoreno sprema za rat s Rusijom: Nije ih briga za njihov narod

Abazović: Prvom prilikom zamijeniti one koji primaju po 2.600 eura, a glasaju protiv dječjih dodataka

Promijenjena satnica za sastanak predsjednika Ukrajine i SAD, Zelenski otkrio o čemu će razgovarati

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

PRATITE TVe UŽIVO