<article>Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) isključiće danas, 15. februara u 15 časova, iz funkcije putni prelaz Zagorič na dionicama pruga Bijelo Polje–Podgorica i Nikšić–Podgorica, usljed pojave vlage u elektro-postrojenju nastale zbog oštećenja krova u ukrsnici Bioče.Kako je saopšteno, mjera se preduzima iz predostrožnosti i radi bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Riječ je o zajedničkom putnom prelazu sa dva kolosijeka u Ulici Nikole Tesle.Tokom trajanja isključenja, polubranici će biti u uspravnom položaju, dok će se svi vozovi koji saobraćaju preko putnog prelaza Zagorič obavezno zaustavljati prije prelaska, u skladu sa važećim pravilnicima, kako bi bezbjednost bila u potpunosti osigurana.Iz ŽICG su najavili da će nadležne službe, čim vremenske prilike dozvole, pristupiti otklanjanju uočenih nedostataka, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.</article>

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) isključiće danas, 15. februara u 15 časova, iz funkcije putni prelaz Zagorič na dionicama pruga Bijelo Polje–Podgorica i Nikšić–Podgorica, usljed pojave vlage u elektro-postrojenju nastale zbog oštećenja krova u ukrsnici Bioče.
Kako je saopšteno, mjera se preduzima iz predostrožnosti i radi bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Riječ je o zajedničkom putnom prelazu sa dva kolosijeka u Ulici Nikole Tesle.
Tokom trajanja isključenja, polubranici će biti u uspravnom položaju, dok će se svi vozovi koji saobraćaju preko putnog prelaza Zagorič obavezno zaustavljati prije prelaska, u skladu sa važećim pravilnicima, kako bi bezbjednost bila u potpunosti osigurana.
Iz ŽICG su najavili da će nadležne službe, čim vremenske prilike dozvole, pristupiti otklanjanju uočenih nedostataka, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zlatica

pružni prelaz

Društvo

Zbog kvara na elektro-postrojenju privremeno se isključuje putni prelaz Zagorič

U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama, &nbsp;ugasili smo nacionalnu avio-kompaniju i Crnogorsku plovidbu, aviodostupnost doveli na minimum, turizam sveli na razglednicu, od Tivta do Budve nam treba pola dana putovanja, povećali sve namete građanima i privredi, inflacija buja, državni aparat prenatrpan partijskim zapošljavanjima, četnički spomenici "bježe" policiji, osuđeni bjegunci se uživo javljaju u emisije i pozdravljaju ministre, bratanić Predsjednika Skupštine puca iz službenog vozila, gotovo pola lokalnih samouprava ne funkcioniše, dok državni službenici snimaju sadržaje (18+), sumirao je u objavi na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- U isto vrijeme imamo rekordan broj ministarstava, ministara, zamjenika i savjetnika, Joko (Dahao-Mahao) je Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Mandić je postao "pomiritelj i evropejac", dok Dragan Koprivica pored recitovanja u Spužu uspijeva i da prijeti Mujoviću. DNP je izašao iz vlasti zbog Mujovića, ali neće glasati da se on smijeni, Milan Knežević se sam uhapsio u Botunu i odbijao da izađe iz "marice"- nastavio je Odžić.
Osvrnuo se i na nedavnu polemiku na X-u oko cijene bureka u Crnoj Gori.
 
- I da, ako vam se Tarik javi kako je 400 veće od 200, recite mu da je i cijena bureka sa 1€ porasla na 2.2€, pa je saldo nula- poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2023048860973596939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama.Te sankcije takođe moraju biti na stolu - dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor“.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
Pregovori u Ženevi
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru
Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Autor: <a href="https://www.antenam.net/clanak/beton-umjesto-mandraca-je-li-drzava-u-baosice-stigla-prekasno-i-sta-ce-nam-reci-unesco">Antena M</a>
Dok je juče hercegnovska rivijera slavila 57. Praznik mimoze, uz tradicionalnu Feštu mimoze, ribe i vina i centralni program u Baošićima, svega nekoliko koraka dalje otvoreno je, ili bolje reći trajno zabetonirano, pitanje koje ne staje ni uz muziku ni uz fanfare - da li je država na mjesto devastacije baošićkog mandraća stigla na vrijeme, ili tek kada je bager već završio pola posla (i još ga završava)?
Naime, prethodnih dana kompanija „Carine“ počela je nasipanje i betoniranje plaže ispod budućeg hotela u Baošićima, nakon čega je Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila hitnu obustavu radova. U rješenju se navodi da je potrebno pribaviti konzervatorske uslove, uraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, uz, veoma važnu, stavku – bagerisanje i betoniranje se izvodi u UNESCO zoni područja Kotora.
S druge strane, investitor, biznismen Čedo Popović, tvrdi da posjeduje potrebnu dokumentaciju, uključujući građevinsku dozvolu i saglasnosti Morskog dobra, te da prostor, po njihovim informacijama, nije pod zaštitom kulturnih dobara.
Opština Herceg Novi dodatno saopštava da je dozvola izdata zakonito i da Uprava u zakonskom roku od 15 dana nije dostavila konzervatorske uslove.
To je, zapravo, srž problema - ako je sve bilo uredno, zašto je izdata hitna obustava? A ako nije bilo uredno, ko je i kada propustio da reaguje?
U ovoj priči nije riječ samo o jednoj plaži, ili nekom mandraću za koje mnoge vežu uspomene još od djetinjstva. Ovo je još jedna, tužna, priča o modelu upravljanja obalom, zbog čega nam UNESCO “diše za vratom”.
A šta UNESCO kaže za mandraće? UNESCO za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora navodi da su „coastline with pontas and mandrachi“ dio sačuvane cjelovitosti prostora, ali i da su integritet i autentičnost ugroženi prekomjernom urbanizacijom i razvojnim pritiscima. Drugim riječima - mandraći nisu „nevažni lokalni detalj“, već dio kulturnog pejzaža koji se mora štititi planski.
Zasad plan jedino postoji u nastavku betoniranja, jer prema informacijama koje dijele mještani, ili oni koji su se zatekli sinoć u Baošićima, radovi su nastavljeni i tokom noći.
Baš zato jučerašnja proslava 57. Praznika mimoze nosi još jednu važnu poruku. Fešta ribe i vina, povorke i tradicija nisu od "juče". Nastale su upravo iz svakodnevnog života uz barke, ponte i mandraće. Kad se taj prostor tretira kao građevinska tabla i dozvola, svaka naredna fešta biće lijepa na fotografiji, a sve praznija u sadržaju.&nbsp;
Tradicija se ne čuva govorima na bini, nego odlukama na terenu, posebno onda kada je teren već načet.

Beton umjesto mandraća: Je li država u Baošiće stigla prekasno i šta će nam reći UNESCO?

Norvežanin Johanes Klebo danas je napravio podvig za istoriju Zimskih olimpijskih igara.
On je osvojio deveto olimpijsko zlato - što nije pošlo za rukom nijednom učesniku ZOI u istoriji.
Klebu je danas novo zlato pripalo u štafeti. Norveška je završila na prvom mjestu u kros-kantriju na 30 kilometara, a pored njega u ekipi su bili i Martin Njengjet, Emil Iversen i Ejnar Hedegart.
Riječ je, pritom, o četvrtom zlatu za Kleba na ZOI u Milanu i Kortini.
Drugo mjesto pripalo je štafeti Francuske, a treće Italiji.

Zbog kvara na elektro-postrojenju privremeno se isključuje putni prelaz Zagorič

Tagovi

Odžić: U doba "Oslobodilaca" zadužujemo se u milijardama

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Beton umjesto mandraća: Je li država u Baošiće stigla prekasno i šta će nam reći UNESCO?

Norvežanin ispisao istoriju: Postao je prvi učesnik ZOI koji je osvojio devet zlatnih odličja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO