Zeković predložio podizanje spomenika Đilasu u Podgorici

Milovan Đilas zaslužuje trajniju memorijalizaciju i društveno pamćenje koje će odražavati njegov doprinos političkoj istoriji, ljudskim pravima i demokratskim vrijednostima, poručio je aktivista za ljudska prava i politike sjećanja Aleksandar Saša Zeković povodom 13. jula.

Zeković je, kako je naveo, odao poštu Đilasu, književniku, revolucionaru, narodnom heroju, jednom od čelnika poslijeratne Jugoslavije i njenom najvećem disidentu.

– Svjestan predratne diktature, policijske represije, korupcije, hegemonije i eksploatacije, Đilas je zaslužan za uvođenje liberalne parlamentarne demokratije već u drugoj polovini jula 1941. godine. Privremena vrhovna komanda nacionalno-oslobodilačkih trupa u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku preuzela je komandovanje vojnim jedinicama – ustaničkim bataljonima i rukovođenje vojnim operacijama – naveo je Zeković.

Dodao je da je Đilas polazio od toga da vlast počiva na slobodnoj volji naroda, te da je doprinio uspostavljanju reda i zakonitosti na oslobođenoj teritoriji, kao i regulisanju normalnog i slobodnog života građana.

Prema riječima Zekovića, Đilas je zaslužan i za uvođenje prava glasa ženama u Crnoj Gori, kao i za stvaranje mogućnosti za formiranje novih političkih partija.

Govoreći o istorijskim sporovima vezanim za Đilasa, Zeković je naveo da se za njega neosnovano vezuju takozvana „lijeva skretanja“, ističući da se Đilas protivio tajnim ubistvima bez suđenja i kritikovao takvu praksu.

– Bio je glas bezglasnih. Poslijeratna intelektualna elita znala je da je Đilas u pravu, ali je uglavnom ćutala i pristajala na cenzuru i autocenzuru kako bi opstala u birokratskom i karijernom pragmatizmu – naveo je Zeković.

On je istakao i značaj Đilasovog izlaganja na Osnivačkom kongresu Komunističke partije Srbije 1945. godine, navodeći da je tada govorio o ljudskim pravima, toleranciji, međukulturnom dijalogu i položaju nacionalnih manjina.

Zeković je saopštio da je Vladi Crne Gore krajem aprila 2026. godine uputio inicijativu da se adekvatnije pristupi memorijalizaciji i društvenom pamćenju Milovana Đilasa, uključujući predlog za podizanje spomenika u Glavnom gradu i objavljivanje njegovih sabranih djela.

– Zahvalni trebamo biti ranijem gradonačelniku Podgorice prof. dr Ivanu Vukoviću i političkim strukturama koje je okupio u njegovo vrijeme, što je jedna ulica u Podgorici postala mjesto sjećanja na Milovana Đilasa i njegovo revolucionarno, političko, disidentsko i ljudskopravaško nasljeđe – zaključio je Zeković.