Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen

Dijalog između predstavnika malih i srednjih preduzeća, obrazovnih institucija i donosilaca odluka mora biti unaprijeđen, jer je kadrovski deficit jedna od najizraženijih barijera, a pitanje obrazovanja, razvoja i zadržavanja kadrova postaje ključno, ne samo kroz formalno obrazovanje, već i kroz dugoročno stručno usavršavanje i strateško planiranje.

To je poručeno na četvrtom panelu „Poslovni ambijent u Crnoj Gori iz perspektive malih i srednjih preduzeća“, u okviru konferencije „Transformacija i održivi razvoj SME sektora kroz finansijske i digitalne alate“, koju je organizovala Addiko banka AD Podgorica u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, a u partnerstvu sa kompanijom Mastercard.

Direktorica Sektor za udruženja u Privrednoj komori, Slavica Pavlović, predstavila je rezulate anktetnog istraživanja komore u kojem je učestvovao o poslovnom ambijentu za 2025. godinu, sprovedenog na reprezentativnom uzorku od 251 privrednog subjekta.

Ona je istakla da, iako se privrednici i donosioci odluka formalno „slušaju“, još uvijek se ne „čuje dovoljno glas privrede“.

- Dijalog između privrede, obrazovanja i donosilaca odluka mora biti bolji - ocijenila je Pavlović, podsjećajući da je 2019. godina poslužila kao referentna tačka u analizi.

Podsjetila je da je tada ambijent ocijenjen kao umjereno povoljan, dok su rezultati iz 2023. i 2024. godine pokazali pogoršanje, što je, kako navodi, posljedica pandemije, inflacije, pravne i političke nestabilnosti, kao i čestih administrativnih promjena.

- Kao ključne biznis barijere, privrednici već godinama izdvajaju neadekvatna zakonska rješenja i njihovu nepravilnu primjenu. Zakonima ne nedostaje samo sadržaj, već i način na koji se pripremaju, bez dovoljno učešća privrede - istakla je Pavlović, podsjećajući da u Privrednoj komori konstantno apeluju da se predstavnici privrede uključe već u ranoj fazi izrade propisa.

Ukazala je da su u segmentu pristupa finansijama, rezultati i dalje zabrinjavajući, navodeći da gotovo 50 odsto privrednika ocjenjuje kamatne stope za investicione kredite kao visoke

Pavlović je izrazila nadu da će formiranje kreditno-garantnog fonda pomoći prvenstveno mikro i malim preduzećima da lakše dođu do sredstava.

- Potrebni su i alternativni izvori finansiranja za startapove i nova preduzeća, kako bismo podstakli industrijsku proizvodnju, a ne ostali isključivo oslonjeni na turizam i trgovinu - smatra Pavlović.

Ukazala je i na problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, ističući da su inspekcijske službe često nedovoljno efikasne, kao i da bi trebalo više da djeluju preventivno i edukativno.

- Kada je u pitanju radna snaga, privreda se suočava i sa kvantitativnim i sa kvalitativnim nedostatkom. Najveći izazovi prisutni su u sektorima turizma, građevinarstva i poljoprivrede -rekla je Pavlović.

Smatra da se kvalitativni nedostaci pokušavaju adresirati kroz saradnju sa Ministarstvom prosvjete i uvođenjem obrazovnih profila koji odgovaraju potrebama tržišta..

Vlasnik PDG doo Srđa Đuranović, smatra da svaka branša može za sebe identifikovati određene barijere u poslovanju.

- Međutim, ono što bih posebno istakao, jeste činjenica da poslujemo na veoma malom tržištu Crne Gore. Ako posmatramo preduzeća kroz kategorizaciju na mikro, mala, srednja i velika, Crna Gora bi se na globalnoj skali vjerovatno našla među najmanjim tržištima. Samim tim, takva veličina nameće specifične barijere koje ograničavaju razvoj - rekao je Đuranović.

Ocijenio je da je jedna od najizraženijih barijera kadrovski deficit.

- Svi naši biznisi počivaju na kadrovima. Bez njih, biznisi ne postoje. Zato pitanje kadrova, njihovog obrazovanja, razvoja i zadržavanja, postaje ključno. To nije samo pitanje formalnog obrazovanja, već i dugoročnog stručnog usavršavanja i planiranja. Potrebno je strateško kadrovsko planiranje najmanje na period od tri do pet godina. Ad hoc rješenja treba izbjegavati, jer država u tom segmentu ne može mnogo pomoći - rekao je Đuranović.

On smatra da država može značajno doprinijeti kad je u pitanju olakšavanje uvoza radne snage iz inostranstva, navodeći da to postaje nužnost.

- Ovaj izazov nije izolovan problem Crne Gore. Manjak kadrova, posebno u zdravstvu, gdje sam profesionalno angažovan, globalni je izazov. Gubitak stručnog kadra odlaskom iz države predstavlja nepovratan gubitak. Puno je skuplje i teže vratiti ih nazad nego ulagati u njihovo zadržavanje. Najveći benefit koji možemo ostaviti društvu, bilo kroz privatni ili javni sektor, jeste očuvanje i razvoj domaćih kadrova - poručio je Đuranović.

Govoreći o ulozi države, Đuranović je ukazao na važnost regulatornog okvira i njegovog uticaja na efikasnost poslovanja.

- Država propisuje pravila igre, a na nama je da svoje poslovanje prilagodimo tim pravilima i stvaramo dodatnu vrijednost. Nažalost, problemi poput saobraćajnih gužvi, nedostatka parkinga i neefikasne administracije, i dalje direktno utiču na svakodnevno poslovanje. Ipak, ključ leži u digitalizaciji, izbacivanju papira i ubrzanju protoka informacija. No, digitalizacija mora biti sistemska. Ako jedna institucija napreduje, a druga i dalje traži potvrde u papirnom obliku, gubimo dragocjeno vrijeme i efikasnost nam opada - istakao je Đuranović.

Upoređujući Crnu Goru sa regionom, Đuranović smatra da država postaje neefikasnija u odnosu na susjedne države koje se brže kreću.

- To može imati ozbiljne posljedice po našu konkurentnost. Idealni uslovi za poslovanje ne postoje nigdje, ali ne možemo zanemariti činjenicu da određeni napredak postoji. Ako pogledamo razliku između 2005. i 2020. godine, napredak je očigledan. I to moramo priznati - rekao je Đuranović.

Finansijska direktorica Autoremont Osmanagić doo i finansijska savjetnica Osmanagić doo Alema-Lela Kaluđerović kazala je da u Crnoj Gori nema zanatske škole koja bi obrazovala kadar specijalizovan za autoindustriju.

Ocijenila je i da, uprkos sve bržem tehnološkom razvoju u autoindustriji, kroz automatizaciju i elektronizaciju, domaće obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada:

- Vozila se prave od sve čvršćih materijala, zahtjevi su veći i stručnjaci će nam itekako trebati. Postoji velika neusaglašenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta - smatra Kaluđerović.

Ukazala je da u Crnoj Gori imamlo veliki odliv radne snage, pogotovo iz privatnog sektora u državni, „i to čim se promijeni politička struktura“.

- Mnogi mladi ljudi odlaze u inostranstvo jer očekuju bolje uslove, stabilnija primanja i bolju perspektivu - navela je Kaluđrerović.

Smatra da država mora nešto uraditi da se taj kadar zadrži ovdje.

Govoreći o poreskim i administrativnim obavezama, Kaluđerović je ukazala da problem nastajekada su propisi toliko komplikovani da ih je teško primijeniti:

- Kada želite da ispunite zakonsku obavezu, a ne znate kako, jer vam niko ne daje konkretne odgovore, dolazite u začarani krug. Birokratija je i dalje spora i često neefikasna. Dobili biste odgovor koji je nekompetentan, i onda ne znate šta da radite dalje - navela je Kaluđerović.

Direktorica sektora za poslovanje sa privredom i malim i srednjim preduzećima Addiko banke Aleksandra Mitrović kazala je da prvi izazov u procesu odobravanja kredita predstavlja nedostatak transparentnosti finansijskih izvještaja kod mikro i dijela malih kompanija.

- Na terenu često zatičemo podatke koji ne odgovaraju onima prikazanim na papiru. Prihodi se ne prikazuju u potpunosti, dok se troškovi prikazuju uvećano, što narušava ukupnu sliku boniteta preduzeća - objasnila je Mitrović.

Posebno je ukazala na značaj razlike u ocjeni rizika između start-up kompanija i firmi sa dugogodišnjim poslovanjem.

- Industrijska pripadnost, odnos sa bankom, kao i sveobuhvatna istorija klijenta u bankarskom sistemu igraju ključnu ulogu. Još uvijek je rašireno mišljenje da je klijent koji plati do 30. dana u potpunosti uredan, iako tri kašnjenja u roku od godinu dana već nose oznaku povećanog rizika -rekla je Mitrović.

Ukazala je da Addiko banka, prepoznata kao specijalista za gotovinske kredite za fizička lica i finansiranje malih i srednjih preduzeća, nudi digitalizovane procese koji značajno olakšavaju klijentima pristup kreditima.

- Putem našeg digitalnog fonda omogućavamo odobravanje kredita bez potrebe za finansijskom dokumentacijom, isključivo na osnovu saglasnosti klijenta za pristup kreditnom birou - navela je Mitrović.

Istakla je da im je cilj da omoguće klijentima da sve više usluga mogu realizovati bez dolaska u poslovnice – putem elektronskog potpisa, mobilnog bankarstva, digitalnih garancija i identifikacije na daljinu.

- Elektronska garancija je dobar primjer: klijent više neće morati dolaziti po dokument, već će se sve realizovati putem digitalne platforme - pojasnila je Mitrović.