Jelić Šuntić: Ovo je novo siromaštvo, ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistencijalne potrebe
Materijalno davanje u Crnoj Gori je oko 170 eura što je manje od 10 odsto potrošačke korpe, te je pitanje da li neko može bilo kakve potrebe da zadovolji sa tim socijalnim primanjima, kazala Jelić Šuntić
Sve više ljudi u Crnoj Gori, i pored toga što su zaposleni, ne mogu da pokriju mjesečne troškove, a dvoje ljudi sa prosječnim platama, nema dovoljno za sindikalnu potrošačku mjesečnu korpu, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sociološkinja Milena Jelić Šuntić.
Dvije prosječne zarade koje iznose 1.722 eura nijesu dovoljne za sindikalnu potrošačku korpu koja sada već iznosi preko 2.000eura, a to što dvije zarade ne mogu pokriti potrošačku korpu govore, kaže Šuntić o ekonomskoj nestabilnosti i o tome da rad nije izvor prihoda koji mogu zadovoljiti životne potrebe.
- Govorimo o novom siromaštvu gdje ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistecijane potrebe i prosto rad ne dovodi do te dostojanstvene participacije ljudi u društvu- rekla je Šuntić.
Ekonomska nesigurnost, objašnjava Šuntić, dovodi do egzistencijalne nesigurnosti u porodici, do povećanog stresa koji može dovesti do narušenih odnosa u porodici, a kasnije i nasilja.
- Kad govorimo o odlasku ljudi negdje van države to je jedan od uzroka gdje se mladi odlučuju da idu negdje dalje kako bi stvorili bolje uslove, bolji kvalitet života, odnosno kako bi ostvarili svoju egzistenciju- istakla je Šuntić.
Sagovornica Budilnika smatra da je društvo nadomak relativnog siromaštva, a to je kad ljudi na osnovu svojih primanja mogu samo da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.
- Ta stopa relativnog siromaštva se u svim državama razlikuje, ali Evropskoj uniji ona iznosi 60 odsto od medijalne plate, pa bi, recimo, u Crnoj Gori svi oni koji imaju manja primanja od 600€ bili u relativnom siromaštvu. Ovdje govorimo da i naše društvo, s obzirom na potrošačku korpu koja iznosi 2.000 eura, iako neko ima stan i hranu, može da pređe u sloj relativnog siromaštva, jer ne mogu dostojanstveno da zadovolje svoje osnovne potrebe - naglašava Šuntić.
Rast plata, objašnjava Šuntić, ali i veći rast troškova na veće cijene onda dolazi do društvenog raslojavanja i sve većeg broja ljudi koji ne mogu da održavaju svoju egzistenciju.
- S druge strane imamo ekonomsku elitu koja prosperira i prosto dolazi do većeg raslojavanja. Upitno je i koliko iznos socijalnih davanja može uopšte da pokrije neke troškove. Materijalno davanje u Crnoj Gori je oko 170 eura što je manje od 10 posto potrošačke korpe, te je pitanje da li neko može bilo kakve potrebe da zadovolji sa tim socijalnim primanjima - zaključila je Šuntić.