U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

Sve više ljudi u Crnoj Gori, i pored toga što su zaposleni, ne mogu da pokriju mjesečne troškove, a dvoje ljudi sa prosječnim platama, nema dovoljno za sindikalnu potrošačku mjesečnu korpu, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sociološkinja Milena &nbsp;Jelić Šuntić.
&nbsp;Dvije prosječne zarade koje iznose 1.722 eura nijesu dovoljne za sindikalnu potrošačku korpu koja sada već iznosi preko 2.000eura, a to što dvije zarade ne mogu pokriti potrošačku korpu govore, kaže Šuntić o ekonomskoj nestabilnosti i o tome da rad nije izvor prihoda koji mogu zadovoljiti životne potrebe.
&nbsp;- Govorimo o novom siromaštvu gdje ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistecijane potrebe i prosto rad ne dovodi do te dostojanstvene participacije ljudi u društvu- rekla je Šuntić.
&nbsp;Ekonomska nesigurnost, objašnjava Šuntić, dovodi do egzistencijalne nesigurnosti u porodici, &nbsp;do povećanog stresa koji može dovesti do narušenih odnosa u porodici, a kasnije i nasilja.
- Kad govorimo o odlasku ljudi negdje van države to je jedan od uzroka gdje se mladi odlučuju da idu negdje dalje kako bi stvorili bolje uslove, bolji kvalitet života, odnosno kako bi ostvarili svoju egzistenciju- istakla je Šuntić.
Sagovornica Budilnika smatra da je društvo nadomak relativnog siromaštva, a to je kad ljudi na osnovu svojih primanja mogu samo da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.&nbsp;
- Ta stopa relativnog siromaštva se u svim državama razlikuje, ali Evropskoj uniji ona iznosi 60 odsto od medijalne plate, pa bi, recimo, u Crnoj Gori svi oni koji imaju manja primanja od 600€ bili u relativnom siromaštvu. Ovdje govorimo da i naše društvo, s obzirom na potrošačku korpu koja iznosi 2.000 eura, iako neko ima stan i hranu, može da pređe u sloj relativnog siromaštva, jer ne mogu dostojanstveno da zadovolje svoje osnovne potrebe - naglašava Šuntić.
&nbsp;Rast plata, objašnjava Šuntić, ali i veći rast troškova na veće cijene onda dolazi do društvenog raslojavanja i sve većeg broja ljudi koji ne mogu da održavaju svoju egzistenciju.
- &nbsp;S druge strane imamo ekonomsku elitu koja prosperira i prosto dolazi do većeg raslojavanja. Upitno je i koliko iznos socijalnih davanja može uopšte da pokrije neke troškove. Materijalno davanje u Crnoj Gori je oko 170 eura što je manje od 10 posto potrošačke korpe, te je pitanje da li neko može bilo kakve potrebe da zadovolji sa tim socijalnim primanjima - zaključila je Šuntić.

Jelić Šuntić: Ovo je novo siromaštvo, ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistencijalne potrebe

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe koja iznosi 2.000 eura.
Štaviše, kako kaže, fali poprilično posebno ako uzmemo u obzir da prosječna zarada u javnoj upravi iznosi 686 eura.
- Ovdje staju sva objašnjenja i argumenti o kupovnoj moći, troškovima života i životnom standardu građana - naveo je Anđušić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1842517685902479662%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Dvije prosječne plate nedovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe

Kad izađem iz prodavnice, mislim da je nešto pogrešno sabrano pa provjeravam račune jer su viši nego što je normalno, kaže Jelena iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući cijene u Crnoj Gori. Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno. - Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu – povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura - navodi Jelena. Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada. Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu. - Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura - istakla je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db" data-rendition-name="original" width="768" height="457" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca – od jula do septembra – iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG. U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto. <h2>Minimalna korpa državnog Monstata</h2> Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura. Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da “zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti”. Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda. <h2>Kompletni troškovi porodice</h2> Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice – za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja. Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura. - Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit - navodi se u analizi. Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine. Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura. <h2>Od plate samo da se nahrane djeca</h2> - Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita - kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE. Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura. U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice: "Iako su javnosti ‘puna usta’ velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen.” U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu “oduzmu” ratu za kredit, kući nosi pola plate. Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan. - A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu - rekla je ona. <h2>Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije</h2> Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni. Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene. - Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti - kazala je Mitrović. Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025. Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora. I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine. - To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura - kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata. No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena. Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori. Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.

Za pristojan život porodice u Crnoj Gori treba minimum 2.000 eura

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Tag: potrosacka-korpa