Kapetanović: Zajedničko regionalno tržište test je spremnosti Zapadnog Balkana za jedinstveno tržište EU

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović ocijenio je u razgovoru za Media Biro da je neophodno ubrzati primjenu Plana za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana, uz uklanjanje administrativnih i drugih prepreka koje otežavaju poslovanje i protok roba i usluga u regionu.

Kapetanović je istakao da je značajan dio posla i dalje nedovršen, iako je region već odmakao u procesu uspostavljanja zajedničkog tržišta. Kako je naveo, pojedini sporazumi su potpisani, pa čak i ratifikovani, ali njihova primjena još nije zaživjela u praksi.

- Moramo ukidati sve one druge barijere koje sprečavaju biznis da slobodno funkcioniše u regionu i stvara dodatnu vrijednost, koja je važna osnova za stvaranje jedinstvenog tržišta. Nije isto imati šest fragmentisanih, malih tržišta ili jedno tržište od 18 miliona stanovnika. Bolje povezivanje privreda Zapadnog Balkana posebno je važno za privlačenje stranih investicija- istakao je Kapetanović.

Potencijalni investitori, kako dodaje, ne razmatraju samo mogućnosti poslovanja na jednom tržištu, već i mogućnost da proizvode i usluge plasiraju širom regiona.

- Ako ulažem u Bosnu i Hercegovinu, mogu li da pošaljem robu u Crnu Goru, mogu li dalje u Srbiju? To moramo da popravimo. Nedostaje nam dosta toga i na tome već neko vrijeme radimo zajedno sa Sekretarijatom CEFTA-e, Energetskom zajednicom i Transportnom zajednicom- kazao je Kapetanović.

PRIPREMA ZA EU 

Kapetanović je ocijenio da je povezivanje ekonomija Zapadnog Balkana posebno značajno u kontekstu mogućeg postepenog uključivanja regiona u jedinstveno evropsko tržište i prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

- Ne možemo pojedinačno, ne možemo fragmentisani. Zato je zajedničko regionalno tržište test za sve nas. Jesmo li spremni? Jer ako nijesmo spremni za tržište od 18 miliona stanovnika, onda sigurno nijesmo spremni ni za tržište od 350 miliona- istakao je Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju.

Govoreći o ekonomskom razvoju, ukazao je i na značaj povezivanja elektroenergetskih sistema regiona sa Evropskom unijom. To je, kako je pojasnio, jedan od ključnih preduslova za izbjegavanje dodatnih troškova koje proizvođačima nameće evropski mehanizam za prilagođavanje cijene ugljenika na granicama (CBAM).

Ovaj mehanizam već opterećuje pojedine sektore, uključujući proizvodnju čelika, cementa i metala, a očekuje se da će se spisak obuhvaćenih proizvoda do 2030. godine proširivati. Kao primjer zemalja koje nijesu članice EU, ali su uspostavile odgovarajuću povezanost sa evropskim tržištem električne energije, Kapetanović je naveo Lihtenštajn, Island i Norvešku.

- To je imperativ koji moramo da ostvarimo. Iako to nije bila primarna tema ove konferencije, veoma je važno kada govorimo o ekonomskom razvoju. Regionalno povezivanje i stvaranje zajedničkih ekonomskih cjelina predstavljaju važan preduslov za dugoročan rast. Male, fragmentisane ekonomije mogu da rastu do određenog nivoa. Samo ako smo zajedno možemo napraviti iskorak koji se zove konvergencija sa Evropskom unijom. A mi smo tek na 35 odsto prosjeka EU- rekao je Kapetanović.

AI I TRŽIŠTE RADA 

Osvrćući se na izazove koje donosi razvoj vještačke inteligencije, Kapetanović je ocijenio da se sa njima suočavaju sve ekonomije, bez obzira na njihovu veličinu i snagu.

- Na globalnom nivou sve se više pažnje posvećuje uspostavljanju pravila i standarda koji bi omogućili kontrolisan razvoj i primjenu vještačke inteligencije. Potrebno je da vidimo kakva je otpornost Evropske unije, kako se tamo razmišlja i šta namjeravaju da preduzmu kada je riječ o tržištu rada- naveo je Kapetanović.

On je upozorio da će sve veća primjena vještačke inteligencije u radnom okruženju dovesti do promjena, ali i određenih neravnoteža na tržištu rada, zbog čega je važno na vrijeme otvoriti pitanja prekvalifikacije zaposlenih, granica primjene novih tehnologija i regulatornog okvira.

- Šta ćemo sa ljudima? Da li ćemo ih prekvalifikovati? Do koje mjere će vještačkoj inteligenciji biti dozvoljeno da ulazi na tržište rada? Na koji način sve to treba regulisati? To su pitanja od kojih ne možemo pobjeći- poručio je Kapetanović.

Kapetanović je ukazao i na potrebu da se razmotre bezbjednosni aspekti razvoja i primjene vještačke inteligencije, uključujući sigurnosne protokole i zaštitu građana.

POVEZIVANJE STAVOVA 

Govoreći o ulozi Savjeta za regionalnu saradnju u suočavanju sa ovim izazovima, Kapetanović je istakao da ta organizacija nema ovlašćenja da vladama regiona nameće pravila, ali može da doprinese usaglašavanju stavova i pronalaženju zajedničkih rješenja.

- Ono što mi možemo jeste da okupimo različite glasove, postignemo neku vrstu harmonije, pronađemo zajednički glas i pokušamo da sa vladama uspostavimo zajedničku platformu na kojoj možemo da radimo. To je naš mandat i mi od toga nećemo odustati- zaključio je Kapetanović.