Svrkota: Održivost Euro modela upitna, ali Vlada neće odustati od njega jer establišmenti teško priznaju greške

Održivost najavljenog Euro modela biće upitna zbog drugačijih globalnih ekonomskih okolnosti i odnosa uvoza i izvoza u Crnoj Gori, ali Vlada od njega u izbornoj godini neće odustati, rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, ekonomski analitičar i stručnjak za kriptovalute Novak Svrkota.

Govoreći o hakerskom napadu na berzu Binance, naveo je da je zamrznuto oko tri milijarde dolara u stablecoinima, dok je korisnicima poručio da je edukacija ključna za zaštitu kriptovaluta.

Najvećim hakerskim napadom u istoriji, kaže Svrkota, ugroženi su korisnici berze Binance, zbog čega su u narednih 48 sati zamrznute uplate i isplate.

- Iako je ukradenih 6,3 milijarde dolara značajna količina kapitala, za njih (Binance) to ne predstavlja kobnu količinu izgubljenog kapitala, jer, prema nekim procjenama, Binance čuva sredstva u iznosu od 150 do 160 milijardi dolara i ima više od 300 miliona korisnika, tako da posjeduje i fond namijenjen za ovakve stvari. Ovo su, u suštini, samo povučena sredstva sa određenih hot walleta, odnosno novčanika koji služe za primanje i slanje trenutnih transakcija, dok najvećem dijelu sredstava koji se čuva na hot walletima nije bio ugrožen ključ, već je zloupotrijebljen sistem koji je kontrolisao te novčanike- rekao je Svrkota.

Prema zvaničnom saopštenju Binancea, podsjeća Svrkota, riječ je o kompromitovanju laptopa njihovog programera, ali detaljnu analizu koju Binance bude želio da podijeli s javnošću korisnici mogu očekivati u narednim neđeljama i mjesecima.

- To će biti cyber security post mortem, gdje će se detaljnije analizirati sva dešavanja. Prvi nagovještaji kompanija koje se bave analizom blockchaina govore da je uključena Sjeverna Koreja i čuvena Lazarus grupa, koja je bila uključena i u ranije cyber napade i hakovanja kriptovaluta. Kriptovalute su specifične, njih ne možete da kontrolišete na način na koji se kontroliše novac, tako da je već zamrznuto oko tri milijarde sredstava koja su bila u stablecoinima Tether i UCDC, a te adrese su izolovane jer postoji određena funkcija pametnog ugovora tih valuta koje su donekle centralizovane- kazao je on.

 Ta sredstva se, ističe, mogu zamrznuti, ali se ne mogu povući sa tih adresa ukoliko ne posjedujete privatne ključeve.

- Pošto se radi o tri milijarde, mislim da će možda biti postignut dogovor sa tim hakerima, da im se da 10 do 20 odsto tih sredstava kako bi ih povukli dalje, a da ostatak vrate, jer je to 600 miliona – značajna suma, a ta sredstva stoje na tim walletima neiskorišćena. To ne odgovara ni Binanceu ni tim hakerima- smatra Svrkota.

Napominje da je ovo značajan gubitak ako se posmatra u fiat novcu, najveće hakovanje. 

- Međutim, ako se posmatra slučaj Mt. Gox iz 2014. godine, kada je ukradeno stotine hiljada bitkoina, današnja vrijednost tih bitkoina bila bi 25 milijardi dolara, tako da u tom smislu možda i nije riječ o najvećoj krađi kriptoimovine. Ovakve stvari se dešavaju i to svi koji su uključeni u kripto-svijet znaju. Način na koji se čuvaju sredstva zavisi od individualne tehničke pismenosti samih korisnika i od količine sredstava koja se čuvaju, tako da je to individualan pristup- istakao je Svrkota.

Binance je najveća institucija u kripto-svijetu i ujedno najsigurnija, kaže Svrkota, a broj korisnika oscilira u zavisnosti od kretanja na kripto-tržištima. Prema procjenama, ima ih više od 330 miliona, među kojima su i crnogorski državljani i stranci koji žive u Crnoj Gori.

- Možete se zaštititi tako što ćete se edukovati i bilo koji značajniji iznos novca, odnosno kriptovaluta, držati na walletu čije ključeve posjedujete vi, kao i tako što nećete nikome govoriti da ih posjedujete, jer možete biti oteti – obscurity is security. Prvi korak je edukacija, a neko ko nema želju za edukacijom trebalo bi da se posavjetuje sa stručnjacima o tome koji je najbolji način za čuvanje kriptovaluta- poručio je Svrkota.

Komentarišući najavljeni Euro model i njegov uticaj na privredu, Svrkota kaže da će se privreda snaći i u situaciji ako dođe do otpuštanja radne snage, jer će oni koji ostanu da rade, smatra on, morati da povećaju produktivnost.

- Najviše će biti pogođene one kategorije kao što su nezaposleni, penzioneri i primaoci socijalnih davanja, kod kojih ta povećanja nijesu u istom obimu kao povećanja primanja koja će svakako izazvati neki inflatorni udar. S druge strane, mislim da je ono što razlikuje ovaj model od prethodna dva globalna makroekonomska situacija u svijetu. Kada su primjenjivana prethodna dva modela, imali smo znatno niže kamatne stope centralnih banaka, znatno povoljniju klimu za poslovanje i bilo je više novca, jer je tih godina poslije korone dolazilo do ekonomske ekspanzije. Imali smo rat u Ukrajini, kada je veliki broj ljudi iz Ukrajine, Rusije i Turske došao u Crnu Goru i donekle podstakao našu ekonomiju. Sada situacija nije takva, već je značajno drugačija i pitanje je koliko će ovaj model biti uspješan u ekonomiji koja ima nevjerovatan odnos uvoza i izvoza, te to povećanje plata neće dovoljno kružiti kroz naš interni ekonomski sistem, već će taj novac praktično biti izvezen- naglasio je Svrkota.

Smatra da Vlada neće odustati od Euro modela jer establišmenti teško priznaju greške, naročito, kako ocjenjuje, u izbornim godinama, pa je za očekivati da će Euro model biti realizovan.

- Ono što će biti upitno u ovom modelu jeste njegova održivost. Niko ne kritikuje povećanje plata, ali ako pogledate, pošto je premijer proveo određeno vrijeme u Japanu, prosječna plata u Japanu je 1.600 eura, a znamo koliko Japanci rade – šest dana i više od osam sati. A ako gledamo s druge strane, mi smo možda budućnost svjetske ekonomije: nećemo raditi, a primaćemo određena primanja- zaključio je Svrkota.