U narednih mjesec odluka u vezi sa Aerodromima Crne Gore
Vlada će u narednih mjesec donijeti odluku da li će ići na koncesiju za Aerodrome Crne Gore ili će država da nastavi sa investicijom i upravlja njima, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj.
- Izabraćemo najbolje rješenje za razvoj turizma i tih aerodroma kako bi bili konkuretni. Nema više vremena za čekanje. Ovaj proces je trajao predugo - rekao je Gjeloshaj u Skupštini odgovarajući na poslanička pitanja.
Gjeloshaj je saopštio da je ova Vlada preuzela odgovornost i donijeće odluku o daljem načinu valorizacije Aerodroma.
- Imali smo tri vlade prije ove koje nijesu preuzele odgovornost da riješe ovo pitanje što nije dobro, jer se izgubilo puno vremena. Mi smo preuzeli odgovornost i donijeli odluku da se ovo pitanje aktivira i da nastavimo proces koji je bio otvoren i međunarodni - naveo je Gjeloshaj.
On je kazao da su imali četiri kompanije koje su se prijavile za potencijalnu koncesiju, ali da se jedna u međuvremenu povukla.
- Vlada je u januaru formirala Tendersku komisiju, kojom rukovodim i koja je u kratkom roku sprovela sve procedure. Zajednički smo radili na tome da bude proces što transparentniji prema potecijalnim ponuđačima i da zaštitimo interese države - poručio je Gjeloshaj.
On je naveo da će do 9. maja čekati ponude tih kompanija i dodao da su nacrtom ugovora apsolutno zaštitili sve radnike ACG.
- Da li ćemo kao država prihvatiti ono što je ponuđeno, ne treba da kažemo da ćemo prihvatiti. Ako ponude budu dobre za državu, treba da prihvatimo, a ako nijesu dobre treba da sagledamo druge mogućnosti - smatra Gjeloshaj.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, pitao je koliko direktnih stranih investicija i u koje projekte je privukla Vlada u kojoj je Gjeloshaj ministar.
Gjeloshaj je iznio podatke Centralne banke (CBCG), koji pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prosloj godini iznosio 889,8 miliona EUR, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 399,86 miliona EUR.
Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika izmedu njihovog priliva i odliva, na kraju prošle godine je iznosio 489,94 miliona EUR, što je 12,99 odsto vise nego 2023.
Gjeloshaj smatra da još nije vrijeme da se mogu analizirati efekti ove Vlade na privlačenju SDI, ali se može pričati o pretpostavkama na kojima rade kako bi privukli investicije, kako bi se efekti vidjeli u narednom periodu.
On je naveo da je najveći fokus bio na tome da se popravi infrastruktura.
- Bez bolje infrastrukture ne možemo očekivati ni više stranih investicija ni razvijati turizam - rekao je Gjeloshaj.
On je naveo da očekuje da će se ove godine raspisati javni tenderi za izvođače radova na putnoj infrastrukturi, što bi, uz aerodrome, omogućilo zemlji da bude konkurentna.
Narednih dana odlučiće o nastavku akcije Limitirane cijene
Gjeloshaj je kazao i da će Vlada narednih dana odlučiti na koji način će nastaviti akciju Limitirane cijene, koja ističe 30. aprila .
- Imamo nekoliko modela koje razmatramo pošto akcija ističe 30. aprila i u narednih četiri ili pet dana ćemo donijeti konačnu odluku na koji način ćemo je nastaviti - kazao je Gjeloshaj u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Mihaila Anđušića, o daljim koracima Vlada u borbi protiv inflacije.
Gjeloshaj je rekao da su analizirali dobre i loše stvari u akciji Limitirane cijene, ali da ima još nekih ideja koje bi mogle da utiču na to da se pospješi kupovina domaćih proizvoda i podrži domaća proizvodnja.
Sveobuhvatna akcija ograničavanja marži, čija je primjena počela 6. septembra prošle godine, u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata više stotina artikala koji su grupisani u 73 vrste proizvoda.
Gjeloshaj je kazao da je za intervenciju na porez na dodatu vrijednost (PDV) za osnovne namirnice, potrebna dublja analiza, zbog Fiskalne strategije koja je već usvojena.
- Smatram da treba vidjeti mogućnost da za voće i povrće imamo stopu PDV-a kao za brašno, šećer i ulje. Da li je to moguće u ovoj godini, mislim da ne, jer smo već usvojili budžet, ali ako nađemo neke dodatne prihode, možemo da vidimo - kazao je Gjeloshaj.
On je dodao da treba poslati poruku da će se nezdravi proizvodi dodatno oporezivati, a da se na zdrave, kao voće i povrće, poresko opterećenje smanji, u cilju njihove promocije.
Gjeloshaj je podsjetio da je u Crnoj Gori u periodu od 2021. do 2023. godine zabilježena visoka inflacija zbog eksternih faktora, na koje Vlada nije mogla da utiče.
On je poručio da se cijene ne mogu vratiti na nivo koji je bio 2021.
- To je nešto što treba da bude jasno svima - nema povratka na te cijene. Jedino što možemo i što smo uspjeli, jeste da najosnovnije životne namirnice kontrolišemo u mjeri da ne dozvolimo da se te cijene povećaju i da ograničimo marže trgovina - zaključio je Gjeloshaj.