Crna Gora među visokorizičnim područjima za požare, brza reakcija je ključna

Crna Gora se svrstava u regione sa visokim rizikom od izbijanja požara. Ukoliko požar preraste u višednevni incident, to zahtijeva dodatna sredstva, ljudstvo i resurse, kojih često nemamo dovoljno, kazao je u jutarnjem programu „Budilnik“ vatrogasac-spasilac Boris Katnić. Istakao je da ljetnja požarna sezona više ne predstavlja samo period pojačane pripravnosti, već dugotrajan ciklus operativne napetosti koji najčešće traje najmanje tri mjeseca.

Kako navodi, iako nacionalni dokumenti prepoznaju uticaj klimatskih promjena na povećanje požarnog rizika, najveći teret organizacije i odgovora i dalje ostaje na službama zaštite i spašavanja.

Konfiguracija terena u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, u velikoj mjeri određuje strategiju gašenja požara – ali i njihov tok.

– Krš, mediteranska makija i specifična vegetacija čine teren izuzetno kompleksnim, što dodatno doprinosi požarnoj opterećenosti. Upravo od terena zavisi da li će požar biti lokalizovan u početnoj fazi ili će prerasti u višednevni incident – objašnjava Katnić.

Podsjećajući na prošlogodišnju sezonu, ističe da je u avgustu 2025. zabilježen najkritičniji period.

– Smrtonosna kombinacija ekstremno visokih temperatura, niske vlažnosti vazduha i pojačanog vjetra bila je prisutna od 11. do 21. avgusta, kada smo imali najveći obim posla i krizne situacije – kazao je on.

Kada je riječ o tekućoj godini, Katnić navodi da je još rano govoriti o statistici i dodaje da požarna sezona na teritoriji Podgorice obično počinje sredinom maja.

Jedna od ključnih lekcija iz prethodne godine, kako ističe, jeste značaj brzog reagovanja na početne požare.

– Prvi odgovor na inicijalno paljenje vatre je presudan – upozorava Katnić.

Dodaje i da je neophodno unaprijediti planiranje požarne sezone, ali i razvijati međunarodnu saradnju kroz sistem kriznog odgovora.

U savremenim metodama gašenja požara sve veću ulogu imaju i nove tehnologije. Dronovi se, kako navodi, već koriste za izviđanje, mapiranje žarišta i procjenu raspoloživih resursa, ali taj sistem još nije dostigao nivo razvijenosti kakav postoji u evropskim i azijskim službama.

– U budućnosti, dronovi ne bi trebalo da budu samo dodatna oprema, već važan segment sistema zaštite i spašavanja – smatra Katnić.

Govoreći o opremi, ukazuje na izazove u primjeni različitih standarda za intervencije.

– Postoje posebni standardi za uniforme koje se koriste u zatvorenim prostorima i za one namijenjene šumskim požarima. Veoma je teško objediniti te potrebe, jer jedna uniforma ne može zadovoljiti oba tipa intervencija – objašnjava on.

Iako je cilj da svaki vatrogasac ima adekvatnu ličnu zaštitnu opremu, ograničenja u budžetu i resursima često usporavaju taj proces. Zbog toga su, kako kaže, neke službe bile primorane da odlože nabavku opreme za šumske požare.

Ipak, ističe da su iz prethodne sezone izvučene važne pouke.

– Služba zaštite i spašavanja Podgorica naučila je lekcije iz prošle godine i u narednu sezonu ulazimo znatno spremniji i opremljeniji – zaključio je Katnić.