<article>Jutro s Majom počinjemo razgovorom sa Tiborom Karamehmedovićem iz grupe Silente, koji su nedavno održali koncert u Podgorici. Naš gost je scenarista i reditelj Stefan Đorđević, čiji film „Vetre, pričaj sa mnom“ nakon velikog međunarodnog uspjeha stiže u naše bioskope. Inspirisan stvarnim događajima, „Vetre, pričaj sa mnom“ je intimno filmsko istraživanje vanvremenskog odnosa majke i sina. U Jutru s Majom, nakon duže pauze, nastavljamo sa akcijom udomljavanja pasa.Naši gosti/panelisti ove subote su Jelena Simić glumica, Damir Ljaljević fotograf  i Ivan Jovanović instruktor plesa</article>

Jutro s Majom počinjemo razgovorom sa Tiborom Karamehmedovićem iz grupe Silente, koji su nedavno održali koncert u Podgorici.&nbsp;
Naš gost je scenarista i reditelj Stefan Đorđević, čiji film „Vetre, pričaj sa mnom“ nakon velikog međunarodnog uspjeha stiže u naše bioskope. Inspirisan stvarnim događajima, „Vetre, pričaj sa mnom“ je intimno filmsko istraživanje vanvremenskog odnosa majke i sina.&nbsp;
U Jutru s Majom, nakon duže pauze, nastavljamo sa akcijom udomljavanja pasa.
Naši gosti/panelisti ove subote su Jelena Simić glumica, Damir Ljaljević fotograf &nbsp;i Ivan Jovanović instruktor plesa

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jutro s Majom

ETV Preporuka

''Jutro s Majom'' na TV E: O grupi Silente, filmu „Vetre, pričaj sa mnom“, ponovo udomljavamo pse

Jutro s Majom počinjemo razgovorom sa Tiborom Karamehmedovićem iz grupe Silente, koji su nedavno održali koncert u Podgorici. 
Naš gost je scenarista i reditelj Stefan Đorđević, čiji film „Vetre, pričaj sa mnom“ nakon velikog međunarodnog uspjeha stiže u naše bioskope. Inspirisan stvarnim događajima, „Vetre, pričaj sa mnom“ je intimno filmsko istraživanje vanvremenskog odnosa majke i sina. 
U Jutru s Majom, nakon duže pauze, nastavljamo sa akcijom udomljavanja pasa.
Naši gosti/panelisti ove subote su Jelena Simić glumica, Damir Ljaljević fotograf  i Ivan Jovanović instruktor plesa

Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Svečanim otvaranjem biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obogatio je institucionalnu i kulturnu mapu Crne Gore prostorom koji objedinjuje znanje, dijalog i kulturu sjećanja. Biblioteka sa oko 2.000 pažljivo odabranih naslova predstavlja vrijedan fond znanja, istorije, jezika i tradicije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Građa je sistemski obrađena i postavljena u skladu sa nacionalnim i savremenim bibliotekarskim standardima, organizovana po principima koji omogućavaju preglednost, laku dostupnost i kvalitetan istraživački rad. Na ovaj način stvoren je prostor koji će služiti kako stručnoj javnosti, tako i učenicima, studentima i svim zainteresovanim građanima.
- Ovaj događaj šalje snažnu poruku posvećenosti očuvanju, afirmaciji i poštovanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Znamo da je Crna Gora kroz svoju istoriju gradila identitet na multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Otvaranjem ove biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava čini važan korak u daljem jačanju institucionalne brige o kulturi sjećanja, boljem međusobnom poznavanju i uvažavanju- kazao je mnistar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković nije krio zadovoljstvo,
- Danas ne otvaramo samo biblioteku – otvaramo prostor dijaloga, učenja i međusobnog uvažavanja. U vremenu kada je očuvanje identiteta jednako važno kao i njegovo povezivanje sa savremenim tokovima, ova biblioteka postaje most između tradicije i budućnosti- istakao je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata i PR Fonda, Emina Skrenderović, istakla je značaj otvaranja biblioteke.
- Istovremeno, želim da istaknem da smo u prethodnom periodu bili intenzivno posvećeni realizaciji preporuka Državne revizorske institucije, koja je nedavno sprovela četvrtu kontrolnu reviziju u Fondu. Veliki broj preporuka je već realizovan, posebno u dijelu unapredenja internih procedura, preciziranja kontrolnih mehanizama i jačanja sistema finansiskog upravijanja i izvještavanja. Preostale aktivnosti su u završnoj fazi, a naš cilj je da u potpunosti uskladimo rad Fonda sa najvišim standardima zakonitosti, odgovornosti i transparentnosti. Upravo zato ovaranje biblioteke ne vidimo samo kao simbolican cin, već kao dio šireg procesa institucionalnog jačanja i dodatnog ovaranja Fonda prema javnosti- poručila je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Željka Raščanin je poručila: „Izdavaštvo je jedna od projektnih aktivnosti kojima mi finansiramo fizička i pravna lica. Vremenom se tu nakupilo više od 2.000 naslova i više hiljada primjeraka raznoraznih knjiga. Tako da je novo rukovodstvo došlo na ideju da se ovaj prostor sredi. Te knjige smo razvrstali, uradili kategorizaciju, sistematizaciju, digitalnu obradu i elektronsku bazu podataka. Osim što lijepo izgleda, mislim da je još važnije to što je danas dostupna i građanima.“
- Samim tim se trudimo da rad Fonda predstavimo jasno i dostupno na načine koji se danas i očekuju od nas. Pored zvaničnog sajta, mi smo aktivni i na Vajber kanalu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Tu možete pratiti zvanične podatke kao što su konkursi, rezultati konkursa, uslovi konkursa i zvanične odluke, ali i razne najave manifestacija, seminara, radionica i ostalih aktivnosti koje Fond podržava- istakla je savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Edita Burdžović.
Poseban akcenat stavljen je i na digitalizaciju. Fond je razvio novi softver koji funkcioniše kao digitalna biblioteka, omogućavajući elektronsku obradu, pretragu i pristup bibliotečkoj građi i van fizičkog prostora biblioteke. Digitalna biblioteka biće uskoro predstavljena javnosti i dostupna svim zainteresovanim korisnicima, čime Fond čini važan korak ka modernizaciji i digitalizaciji svog rada.
Direktor Fonda zahvalio se ministru na prisustvu i podršci, kao i svima koji su svojim radom, znanjem i posvećenošću doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.
Svečanom otvaranju biblioteke prisustvovali su i predstavnici državnih institucija i rukovodstva Fonda.

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

''Jutro s Majom'' na TV E: O grupi Silente, filmu „Vetre, pričaj sa mnom“, ponovo udomljavamo pse

Tagovi

Programska šema

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

PRATITE TVe UŽIVO