Miljić: Crnogorkama istorija nije ostavila izbor osim da budu hrabre

Istorija Crne Gore je istorija borbe, ratova i društvene izolacije u odnosu na ostatak kontinenta i žene nijesu mogle drugačije da se izbore osim da budu hrabre, ocijenila je istoričarka Božena Miljić u emisiji "E-uživo" Televizije E.

Govoreći na temu "Crnogorke u 20. vijeku", Miljić je istakla da su breme istorije žene teško nosile.

- Bilo je jako teško nositi to breme istorije, ne samo u 20. vijeku, kada se već stvari mijenjaju, kada već imamo žene koje idu u školu, koje se opismenjavaju, koje se obrazuju i koje se uključuju u društveni i politički život. Ali, ako pričamo generalno kroz istoriju – nije ženama bilo lako - navela je Miljić.

Odgovarajući na pitanje koje su Crnogorke obilježile 20. vijek, Miljić kaže da su mnoge iz svih oblasti - umjetnosti, politike i nauke, nažalost, zapostavljene.

- Ako bih izdvajala, što se tiče politike, možda je tu Lidija Jovanović - žena koja je ostavila jako velikog traga tokom Drugog svjetskog rata, ali i prije rata, radeći zajedno sa svojim suprugom koji je mnogo poznatiji – Blažom Jovanovićem. Ona je radila na opismenjavanju žena, na njihovoj emancipaciji, radila je na tome da ih osvijesti o sopstvenoj vrijednosti, a onda, tokom rata – bila je jedna od onih koje su bile najglasnije i najhrabrije - kazala je Miljić.

Jovanović se, dodaje, i tokom rata – osim borbe na frontu, borila i za prava žena.

- Malo ko zna da je Lidija Jovanović žena koja je inicirala da se osnuje Dom za nezbrinutu djecu u Bijeloj. Takođe je žena koja je učestvovala u organizaciji Doma za stare u Risnu. Mnogo toga su upravo žene stvorile u Crnoj Gori i lijepo je da danas i mlade generacije to znaju - mlade djevojke koje imaju neke ambicije u Crnoj Gori - istakla je Miljić.

Prisjetila se i Mileve Filipović, koja je doprinos dala kroz nauku.

- Mileva Filipović je organizovala ženske studije na Univerzitetu Crne Gore sedamdesetih godina, jedna je od prvih žena doktora nauka u Crnoj Gori, i onih koje su se angažovale da sopstvene mogućnosti predstave ženama, mladim djevojkama i naučnicama. Naravno, imamo i arhitekticu Svetlanu Kanu Radović. I još mnogo, mnogo žena - kazala je Miljić.

Prema njenim riječima, istorija Crne Gore je muška, istorija borbe i ratova. Stoga je, dodaje Miljić, uloga žene zapostavljena.

- Dosta toga, kada je riječ o Drugom svjetskom ratu, jeste poznato. Nažalost, nama su naše heroine, narodne heroine, a osam ih je bilo iz Crne Gore - iz Drugog svjetskog rata, više poznatije po imenima ulica, vrtića i trgova nego što znamo suštinski nešto o njima. A, opet, malo ko se zapita ko su te žene po kojima se zovu - navela je Miljić.

Posebno izdvaja ime Božane Vučinić, navodeći da malo ljudi zna nešto o njoj.

- Ona nije doživjela Drugi svjetski rat, preminula je 1937. godine. Dugotrajna borba, mučenje po zatvorima, neprestani rad na borbi za prava i žena, radnika i u okviru partija – sve to dovelo je do toga da je od tuberkuloze preminula 1937. godine, nakon godina terora koji je preživljavala. Ipak, njena smrt inicirala je čitavu generaciju mladih djevojaka koje su tokom Drugog svjetskog rata učestvovale i u ratu, gradile slobodnu Jugoslaviju i Crnu Goru. Božana Vučinić jedan je od simbola 20. vijeka, kada govorimo o ženama. Eto, malo ko danas zna suštinski njenu životnu priču, koja je bila vrlo zanimljiva i vrlo tragična - zaključila je Miljić.

Cijelo gostovanje pogledajte na YouTube kanalu TV E.