<article>U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.</article>

U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.
U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.
Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).
- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

saobraćajna nesreća

Bijelo Polje

Povrijeđena žena

Hronika

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da planira sniziti carine na robu iz Indije sa dosadašnjih 25 odsto na 18 odsto, nakon što je indijski premijer Narendra Modi pristao da njegova zemlja prestane kupovati rusku naftu.
Ovaj potez dolazi nakon mjeseci Trampovog pritiska na Indiju da smanji oslanjanje na jeftinu rusku naftu. Indija je iskoristila snižene cijene ruske nafte u trenutku kada je veći dio svijeta nastojao izolovati Moskvu zbog invazije na Ukrajinu iz februara 2022. godine.
Tramp je rekao i da će Indija početi postepeno snižavati svoje uvozne carine na američku robu na nulu te da će kupiti američke proizvode u vrijednosti od 500 milijardi dolara.
- Ovo će pomoći da se zaustavi rat u Ukrajini, koji se dešava upravo sada, pri čemu hiljade ljudi ginu svake sedmice! -poručio je Tramp u objavi na mreži Truth Social, kojom je najavio smanjenje carina na Indiju.
Modi je na mreži X objavio da je „oduševljen“ najavljenim smanjenjem carina i da je Trampovo „liderstvo ključno za globalni mir, stabilnost i prosperitet“.
- Radujem se bliskoj saradnji s njim kako bismo naše partnerstvo podigli na neviđene visine - dodao je Modi.
Tramp već duže vrijeme njeguje dobre odnose s Modijem, ali ih je posljednjih godina zakomplikovao rat u Ukrajini i trgovinski sporovi.
Tramp se muči da ispuni predizborno obećanje o brzom okončanju rata između Rusije i Ukrajine, a od povratka u Bijelu kuću oklijeva da vrši jači pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Istovremeno, nameće carine, mimo Kongresa, kako bi ostvario svoje ekonomske i vanjskopolitičke ciljeve.
Objava o dogovoru s Indijom dolazi u trenutku kada se očekuje da će njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet Džared Kušner kasnije ove sedmice u Abu Dabiju održati novi krug trostranih razgovora s ruskim i ukrajinskim zvaničnicima, s ciljem traženja završnice rata, navodi zvaničnik Bijele kuće koji je zatražio anonimnost kako bi opisao predstojeći sastanak.
Tramp je više puta isticao da smatra da je ciljano udaranje po prihodima Rusije od nafte najbolji način da se Moskva natjera da okonča gotovo četvorogodišnji rat protiv Ukrajine, što se uklapa u njegovu privrženost carinama kao vanjskopolitičkom instrumentu.
U junu je Tramp najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti carinu od 25 odsto na robu iz Indije nakon što je njegova administracija procijenila da zemlja čini premalo da smanji svoj trgovinski suficit s SAD-om i otvori tržište za američku robu. U avgustu je Tramp uveo dodatne uvozne dažbine od 25 odsto na indijske proizvode zbog kupovine ruske nafte, čime je ukupno povećanje carinske stope dostiglo 50 odsto.
Historijski gledano, odnosi Indije i Rusije više su se temeljili na odbrambenoj saradnji nego na energentima. Rusija Indiji osigurava tek mali dio nafte, ali i dalje isporučuje većinu njenog vojnog naoružanja.
Međutim, nakon ruske invazije, Indija je iskoristila priliku i počela kupovati rusku naftu po sniženim cijenama, čime je povećala svoje energetske zalihe, dok je Rusija tražila poslove kako bi ojačala posrnulu ekonomiju i nastavila finansirati brutalni rat.
Najavljeno smanjenje carina uslijedilo je nekoliko dana nakon što su Indija i Evropska unija postigli sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi, nakon pregovora dugih gotovo dvije decenije, mogao obuhvatiti čak dvije milijarde ljudi. Tim sporazumom predviđena je gotovo potpuna slobodna trgovina između 27 članica EU i Indije, koja obuhvata sve, od tekstila do lijekova, uz značajno snižavanje visokih uvoznih dažbina na evropsko vino i automobile.
Dogovor dvaju velikih svjetskih tržišta postignut je dok Vašington, Indiju i EU pogađaju visoke uvozne carine, remeteći uspostavljene tokove trgovine i prisiljavajući velike ekonomije da traže alternativna partnerstva.
Posljednjih mjeseci Indija je ubrzala napore da finalizira više trgovinskih sporazuma. U decembru je potpisala dogovor s Omanom, a zaključila je i pregovore o sporazumu s Novim Zelandom.
Tramp je u ponedjeljak ujutro na društvenim mrežama objavio fotografiju sebe i Modija na naslovnici jednog magazina, čime je nagovijestio pozitivan telefonski razgovor s indijskim premijerom.
Kada su se dvojica lidera sastala u februaru prošle godine, američki predsjednik je rekao da će Indija početi kupovati američku naftu i prirodni gas. No, razgovori su zapeli, a carine koje je Tramp uveo prošle godine u početku nijesu bitnije promijenile indijsko protivljenje.
Dok SAD traže veći pristup indijskom tržištu i nultu carinu na gotovo sav svoj izvoz, Indija je, prema riječima svojih zvaničnika, izrazila rezerve prema potpunom otvaranju sektora poput poljoprivrede i mljekarstva, koji zapošljavaju najveći dio stanovništva i ključni su za egzistenciju miliona ljudi.
Biro za popis stanovništva SAD-a saopćio je da je ta država u prvih 11 mjeseci prošle godine imala trgovinski deficit u robnoj razmjeni s Indijom od 53,5 milijardi dolara, što znači da je iz Indije uvozila više nego što je tamo izvozila.
S više od 1,4 milijarde stanovnika, Indija je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, i mnogi državni zvaničnici i poslovni lideri vide je kao geopolitičku i ekonomsku protutežu Kini.

Indija pristala da prestane kupovati rusku naftu, Tramp im snizio carine na 18 odsto

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović imenovao je dr Željka Maraša za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/zeljko-maras-v-d-direktora-instituta-za-bolesti-djece-5335698">Dan</a>.&nbsp;
Maraš je oftalmolog zaposlen u Dječijoj bolnici.
Bivši direktor Instituta dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju 26. decembra prošle godine. Ostavka je uslijedila nakon što je prethodno javno saopštio da se Dječija bolnica suočava sa odlaskom više ljekara i medicinskih sestara, među kojima su najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege. On je tada iznio i podatak da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara. Majić je ukazao i da ljekari rade u teškim uslovima, ali da nije bilo sluha za njihove zahtjeve i pored brojnih apela.
"Dan" je ranije objavio da su četiri ljekara i deset medicinskih sestara već u decembru potpisali ugovore sa novom privatnom bolnicom Moj lab, koja je trebalo da bude otvorena u januaru.

Željko Maraš imenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece

Nedavno objavljeni dokumenti povezani sa slučajem Džefrija Epstajna donose nove, eksplozivne tvrdnje o medijskom tajkunu Robertu Maksvelu, ocu Epstajnove bivše partnerice i osuđene saradnice Gislajn Maksvel.
Prema spisima koje je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, u okviru istrage, Robert Maksvel je navodno prijetio izraelskoj obavještajnoj službi Mosad razotkrivanjem osjetljivih informacija ukoliko mu ne isplate stotine miliona funti.
U dokumentima koji sadrže više od tri miliona stranica posebno se izdvaja imejl datiran 15. marta 2018. godine, u kojem se navodi da je Džefri Epstajn napisao kako je Robert Maksvel od Mosada zahtijevao isplatu od 400 miliona funti, u očajničkom pokušaju da „spasi svoje propadajuće poslovno carstvo“.
Maksvel je, prema ovim navodima, zaprijetio da će javno objaviti sve što je uradio za izraelsku obavještajnu službu ukoliko novac ne bude obezbijeđen.
<h3>Neograničen pristup svjetskim moćnicima</h3>
Isti imejl otkriva razmjere Maksvelovog uticaja. Navodi se da je medijski tajkun imao „neograničen pristup“ tadašnjoj britanskoj premijerki Margaret Tačer, američkom predsjedniku Ronaldu Reganu, Kremlju i sovjetskom rukovodstvu, kao i glavnim centrima moći širom Evrope.
Dokumenti dalje tvrde da je Maksvel sebe predstavljao kao „nezvaničnog ambasadora“ Izraela u sovjetskom bloku, koristeći svoju medijsku imperiju kao polugu političkog i ekonomskog uticaja.
Novi spisi ne zaustavljaju se samo na Robertu Maksvelu. Drugi dokumenti sadrže optužbe da su Džefri Epstajn i Gislajn Maksvel bili uključeni u složene operacije ucjene, koje su bile usmjerene na političke i finansijske lidere.
U prepisci iz 2021. godine, predstavljenoj kao svjedočenje, navodi se da su sumnje o povezanosti Epstajna i porodice Maksvel sa Mosadom kružile godinama. Takođe, dokumenti ukazuju na postojanje druge Epstajnove „crne knjige“, koja navodno sadrži imena i organizacione strukture koje bi mogle baciti novo svjetlo na cijeli slučaj.
<h3>Misteriozna smrt i decenije spekulacija</h3>
Ovi navodi ponovo su rasplamsali interesovanje za misterioznu smrt Roberta Maksvela. Njegov uticaj je početkom devedesetih godina naglo oslabio, a poslovna imperija se urušavala pod teretom višemilionskih dugova.
Maksvel je preminuo 5. novembra 1991. godine, nakon pada sa svoje jahte „Ledi Gislajn“, u blizini Kanarskih ostrva.
Iako je njegova smrt zvanično zavedena kao slučajno utapanje, ovaj događaj već decenijama predstavlja predmet rasprava i teorija zavjere, uključujući mogućnost samoubistva, ali i ubistva zbog tajni koje je nosio sa sobom — tajni koje se, prema novim dokumentima, tek sada počinju razotkrivati.

Šokantni navodi iz Epstajnovih dokumenata: Robert Maksvel ucijenio Mosad, prijeteći da će „otkriti sve“

Košarkaši Budućnost Volija igraće večeras u Ulmu protiv istoimenog njemačkog tima utakmicu 17. kola B grupe Eurokupa.
Prvi međusobni duel pripao je podgoričkom timu 101:71, koji je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario deset pobjeda.
Njemački predstavnik ima tri trijumfa manje.
Budućnost i Ulm do sada su u Eurokupu odigrali deset mečeva, u kojima je podgorički tim slavio šest puta.
Duel u Ulmu počeće u 19 sati.

Budućnost Voli u Ulmu

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

Tagovi

Indija pristala da prestane kupovati rusku naftu, Tramp im snizio carine na 18 odsto

Željko Maraš imenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece

Šokantni navodi iz Epstajnovih dokumenata: Robert Maksvel ucijenio Mosad, prijeteći da će „otkriti sve“

Budućnost Voli u Ulmu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO