<article>Državljanka Srbije V.P. (21) uhapšena je nakon što je policija pretresom njenog stana pronašla marihuanu.- Protiv V.P. je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji.Dodaju i da je uvidom u elektronske evidencije utvrđeno da nezakonito boravi u Crnoj Gori, te da je na dalju nadležnost predata inspektorima za strance u Sektoru granične policije.</article>

Državljanka Srbije V.P. (21) uhapšena je nakon što je policija pretresom njenog stana pronašla marihuanu.
- Protiv V.P. je podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji.
Dodaju i da je uvidom u elektronske evidencije utvrđeno da nezakonito boravi u Crnoj Gori, te da je na dalju nadležnost predata inspektorima za strance u Sektoru granične policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Djevojka iz Srbije

Marihuana

Hapšenje

Nezakoniti boravak

Prekršajna prijava

Hronika

Djevojka iz Srbije uhapšena zbog marihuane, utvrđeno i da nezakonito boravi u Crnoj Gori

Policija se sukobila sa demonstrantima u centru grčke prijestonice tokom protesta povodom druge godišnjice željezničke nesreće u kojoj je poginulo 57 osoba, mahom studenata.
Nasilje je izbilo nakon što su hiljade ljudi najprije mirno protestovale ispred parlamenta u kojem su poslanici raspravljali o inicijativi opozicije za glasanje o povjerenju vladi desnog centra, prenosi Rojters.
Prethodno su učesnici protesta odali poštu žrtvama nesreće minutom ćutanja, dok su svećama ispisali broj 57 na zemlji.
U Grčkoj se već nekoliko dana održavaju protesti kojima se obilježava godišnjica željezničke nesreće. Brzi voz „InterCity 62“ , koji se kretao od Atine ka Solunu, nešto prije ponoći frontalno se sudario sa teretnim vozom.
To se desilo u blizini grčkog grada Larise. Poginulo je 57 ljudi, među njima najviše studenata koji su često putovali tim vozom.

Sukob policije i demonstranata u Atini zbog željezničke nesreće

Nedavna prodaja Hotela Igalo zaokupila je akcionare Vektra Boke, koji su na Skupštini iskazali nezadovoljstvo iz različitih motiva. Većinski “Vektra Montenegro”, koju zastupa stečajni upravnik Radojica Grba ocijenio je način prodaje skandaloznom, jer su očekivali znatno više od 11,3 miliona eura.
Najveći manjinski akcionar, Ellena grupa i Danilo Matijašević, krive novog direktora Milana Popovića i Grbu što su propustili šansu da poravnanjem sa “Meso prometom” i otpisom kamata dobiju taman toliko novca koliko su mogli biti izmireni i radnici. A oni su dobili samo jednu trećinu, ili 100 hiljada eura od prodaje “Igala”.
- Uvijek sam se zalagao za radnike, oni su stvarali ovu firmu i želim da se obeštete. Čim sam kupio 33 odsto akcija i došao u kompaniju kazao sam da želim da isplatim sva dugovanja radnicima, Poreskoj upravi i Opštini. Nakon nedavne prodaje hotela Igalo, sredstva su legla na račun, povećan je radni staž. Želeći da ispaltim radnike ugovorio sam sa povjeriocem “Mesoprometom” da mu se plati 340 hiljada eura, ali novi izvršni direktor “Vektrta Boke”, Milan Popović nije htio da potpiše poravnanje. Bijelopoljskoj kompaniji je sada palećno čak 610 hiljada eura. Nanijeta je šteta “Vektra Boki” oko 270 hiljada eura, a za radnike nije bilo sredstava od prodaje “Igala” - kazao je, nakon Skupštine, Matijašević.
On je zato odlučan da se radnici obeštete novom prodajom imovine “Vektra Boke”.
Matijaševć ističe da je od 11,3 milioan eura , koliko je novi vlasnik “Herc gradnja” platio na javnoj prodaji za “Igalo”, izmireno oko četiri miliona eura Poreskoj upravi, sa otpisanom kamatom od 1,5 milion. Opština Herceg Novi, po osnovu potraživanja za porez od nepokretnosti, dobila je 2 miliona, a otpisana kamata je oko 500 hiljada eura. Porodica Acović, bivši vlasnik zemljišta na kom je izgrađen hotel “Igalo”, dobila je, po pravosnažnoj izvršnoj presudi, 4 miliona 450 hiljada eura, “Mesopromet” 610 hiljada, advokatima je otišlo 150 hiljada eura…
Izvršni direktor, Milan Popović, nije želio da odgovara na novinarska pitanja, a stečajni upravnik Vektra Montenegro, Radojica Grba, ocijenio je postupak prodaje hotela “Igalo” skandaloznim i nezakonitim, jer, kako tvrdi, javna izvšiteljka do danas nije ih informisala o redosljedu isplate povjerioca , o iznosima i kamatama.
- Tri puta smo tražili od javnog izvršitelja da nas informiše o tome. U toku te licitacije napravljeno je niz prekršaja, trebalo je otkloniti nedostatke, jer je bilo ukupno šest prigovora povjerilaca - navodi Grba.
Tražio je Grba i izvršni direktor izuzeće javne izvršiteljke, kada su vidjeli da je prodaja “Igala” obavljena ispod 14 miliona eura. Čak i izuzeće predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom, Vesne Gazdić, što je odbijeno, a raspodjela novca je obavljena.
Grba smatra da su zlonamjerne optužbe Matijaševića da nisu htjeli da naprave poravnanje sa Mesoprometom, jer se “tražilo potpisivanje sporazuma napamet”.
- Pitanje je i da li su se mogle obračunavati kamate u periodu od kada je pokrenut prethodni stečajni postupak, a Sud donio zabranu raspolaganja imovinom - riječi su Grbe.
Stečajni upravnik većinskog vlasnika, "Vektra Montennego” i predsjednik Odbora direkora Vektra Boke, Radojica Grba, očekuje namirenje svih povjerilaca, pa i radnika daljom prodajom neopterećene imovine “Vektra Boke”.
Inače, odluke prethodne Skupštine su poništene, jer mali akcioanar Dragan Perović nije htio da potpiše zapisnik. Na današnjoj ponovljenoj sjednici smijenjen je aktuelni saziv Odbora direktora. Izabran je tročlani novi: Radovan Samardžić, Vladimir Čović u ime većinskog vlasnika i Slobodan Đokić, u ime manjinskog, umjesto dosdašnjeg Danila Matijaševića.
Izglasane su, gotovo tučom, visoke naknade članovima Odbora, u prosijeku četiri minimalca mjesečno, odnosno svakom preko 2.000 eura.
To manjinski akcionar Matijašević smatra nezakonitom i nemoralnom odlukom u situaciji kada “Vektra Boka” ima ogromne finansijske probleme i gotovo ne funkcioniše. On je optužio Radojicu Grba da radi za interese Dragana Brkovića. U žestoku raspravu su se uključivali i nezadovoljni bivši radnici, manjinski akcionari “Vektra Boke”.

Skupština akcionara Vektra Boke: Burna rasprava oko prodaje hotela “Igalo” i naknada za Odbor direktora

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 22 stepena.
Na sjeveru je ujutru ponegdje po kotlinama moguća magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do deset, najviša dnevna od 15 do 22 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Francuski predsjednik Emanuel Makron upravo se obratio javnosti uoči sjutrašnjeg samita Evropske unije u Briselu, navodeći da je Rusija prijetnja po Francusku, ali i Evropu.
- Ulazimo u novo doba - poručio je Makron svojim sugrađanima u televizijskom obraćanju.
Odmah se osvrnuo na Ukrajinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjMScVkSaWF0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Ako neka država može napasti svog susjeda u Evropi i proći nekažnjeno, nito više ne može biti siguran ni u što. Izvan Ukrajine, ruska prijetnja je stvarna – ona pogađa evropske zemlje - stava je francuski predsjednik.
Makron je dodao da Rusija nastoji ponovo da se naoruža i povećava izdvajanja za odbranu.
- Predsjednik Vladimir Putin krši naše granice kako bi ubijao protivnike i manipulisao izborima - rekao je Makron.
Podsjetio je i na to da je Rusija prekršila ranija obećanja i jamstva.
- Moramo se pripremiti - nastavio je francuski predsjednik.
Ponovio je spremnost da francuske snage pošalje u Ukrajinu kao moguću mirovnu misiju u slučaju postizanja primirja. Zatim se osvrnuo na očito pitanje koje visi u vazduhu – ulogu Sjedinjenih Država.
- Želim da vjerujem da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće - poručio je Makron.
<h2>"Imamo i nuklearno oružje, ako bude potrebno"</h2>
Najavio je i sjutrašnji sastanak Evropskog savjeta, kojem će prisustvovati Volodimir Zelenski, ističući kako je to izvrsna prilika za evropske zemlje da se obavežu na brzo povećanje ulaganja u odbranu.
- Francuska mora prepoznati svoj poseban status – imamo najdjelotvorniju i najefikasniju vojsku u Evropi - rekao je Makron, podsjetivši i da Pariz raspolaže nuklearnim oružjem, ako bi to bilo potrebno.
Uprkos tome, smatra da to nije dovoljno – pa je najavio nova ulaganja. Iako nije precizirao gdje će tačno biti usmjerena, očigledno je govorio o odbrambenom sektoru.
- To su nova ulaganja koja će nam omogućiti da mobilizujemo privatna i javna sredstva bez povećanja poreza - poručio je Makron.
<h2>O nuklearnom štitu Evrope</h2>
Makron se osvrnuo i na riječi Fridriha Merca, praktično potvrđenog budućeg njemačkog kancelara, koji je prošlog mjeseca izjavio da želi da razgovara s Francuskom i Velikom Britanijom o mogućnosti proširenja njihovog nuklearnog štita na Njemačku.
Velika Britanija i Francuska jedine su nuklearne sile u Evropi.
- Treba nam reforma, moramo donositi odluke i biti hrabri. Merc je pozvao na stratešku raspravu o pružanju iste zaštite našim evropskim saveznicima... Što god se dogodilo, odluka će biti u rukama predsjednika Republike i vojnih zapovjednika - dodao je francuski predsjednik.
Makron je takođe najavio da će sljedeće sedmice u Parizu održati sastanak zapovjednika evropskih vojski.
<h2>"Reagovaćemo ako Tramp uvede carine Evropi"</h2>
Makron je takođe reagovao na nove carine koje je uveo Donald Tramp.
Podsjetimo, juče su uvedene carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i 20 odsto na kineske proizvode.
Francuski predsjednik ističe da Evropa mora biti pripremljena u slučaju da američki predsjednik uvede slične mjere protiv evropskog bloka.
- Biće reakcije s naše strane ako se to dogodi - poručuje Makron i ističe da će učiniti sve kako bi uvjerio Trampa da bi to bila loša odluka.
Francuski predsjednik završio je svoje televizijsko obraćanje spominjući principe koji vode francusko društvo, prije nego što je uslijedila izvedba La Marseillaise.

Makron: Ulazimo u novu eru, Rusija je prijetnja Evropi - moramo se pripremiti

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Djevojka iz Srbije uhapšena zbog marihuane, utvrđeno i da nezakonito boravi u Crnoj Gori

Tagovi

Sukob policije i demonstranata u Atini zbog željezničke nesreće

Skupština akcionara Vektra Boke: Burna rasprava oko prodaje hotela “Igalo” i naknada za Odbor direktora

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Makron: Ulazimo u novu eru, Rusija je prijetnja Evropi - moramo se pripremiti

PRATITE TVe UŽIVO