Krivične prijave protiv sadašnjeg i bivšeg direktora NPCG i direktora Agencije za zaštitu životne sredine: Osumnjičeni za uništenje životne sredine i materijalnu štetu

 (Foto: Pobjeda/Stevo Vasiljević)
(Foto: Pobjeda/Stevo Vasiljević)

Službenici policije u Plavu su Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv četiri javna funkcionera - Marinele Đuretić, Vladimira Martinovića i Aleksandra Bulatovića, te Milana Gazdića, koji se sumnjie za oštećenje životne sredine i pridobijanje materijalne koristi, saopšteno e iz Uprave policije.

- Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, u sticaju sa krivičnim djelom oštećenje životne sredine, podnijeta je krivična prijava protiv M.G., direktora Agencije za zaštitu životne sredine- navodi se u saopštenju.

Takođe, zbog sumnje da su, za vrijeme rukovođenja JP Nacionalni parkovi CG, počinili krivično djelo oštećenje životne sredine u sticaju sa krivičnim djelom prenošenje zaraznih bolesti kod životinja i biljaka, podnijeta je krivična prijava protiv M.Đ. – direktorice JP Nacionalni parkovi Crne Gore, kao i protiv dva bivša direktora JP Nacionalni parkovi CG: V.M., koji je rukovodio u periodu od novembra 2022. godine do septembra 2024. godine, i A.B., koji je rukovodio u periodu od novembra 2021. godine do oktobra 2022. godine, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Prijavljeni su, kako se sumnja, izvršili navedena krivična djela tako što su, nepreduzimanjem obaveznih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, omogućili nekontrolisano širenje štetnog insekta – potkornjaka u zoni NP Prokletije, što je dovelo do masovnog uništenja više od 120.000 stabala smrče, jele i zaštićene vrste molike na površini većoj od 300 hektara. Time je, dodaje se, pričinjena materijalna šteta veća od pet miliona eura, a istovremeno izazvano trajno i nepovratno oštećenje životne sredine u široj mjeri i većem obimu.

- Naime, kriminalističkom obradom prikupljeni su dokazi koji ukazuju da su prijavljeni, iako su kontinuirano bili upoznati sa pojavom štetnog insekta potkornjaka i razmjerama nastale štete, suprotno zakonom propisanim obavezama, Planu i programima upravljanja Nacionalnim parkovima CG, te rješenju inspektora šumarstva, lovstva i zaštite bilja, svjesno propustili da preduzmu obavezne mjere sanitarne sječe. Na taj način su u zoni NP Prokletije omogućili masovnu pojavu i nekontrolisano širenje potkornjaka, prouzrokujući dugotrajnu i teško sanabilnu štetu životnoj sredini, što je dovelo do uništenja četinarske šume na velikom broju lokacija, na površini od oko 300 hektara- ističe se u saopštenju.

Nepreduzimanje propisanih mjera dovelo je, navodi se, do višestrukih ekoloških posljedica i nanijelo značajnu štetu životnoj sredini, uključujući gubitak biodiverziteta i staništa zaštićenih vrsta biljaka i životinja koje direktno zavise od zdravih četinarskih šuma.

- Povećan je rizik od erozije zemljišta, klizišta, smanjenja kvaliteta vazduha i bujičnih poplava, kao i rizik od izbijanja požara usljed velike koncentracije suvih stabala u šumi, što predstavlja direktnu prijetnju cjelokupnom šumskom ekosistemu, zaključuje UP.