Pavković: Dokumentovano zdravstveno stanje obavezuje sud da procijeni i rizike promjene

NVO Centar za dječija prava podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sudije Osnovnog suda u Podgorici Mirze Ademovića zbog sumnji u zakonitost njegovog postupanja u predmetu trogodišnje djevojčice koja je na intenzivnom liječenju u Beogradu zbog poremećaja iz spektra autizma, a koju je on u petak, privremenom mjerom, na staranje dodijelio ocu, iako je dijete od rođenja sa majkom i sestrom, a procjena ljekara koji prate njeno stanje je da ne smije da joj se remete mir i rutina na koju je navikla.

- Krivičnom prijavom zahtijevamo da tužilaštvo ispita da li postupanje sudije Ademovića sadrži obilježja zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi ili drugog krivičnog djela. Izdvojili smo konkretne radnje, nesaglasnosti u dokumentaciji i procesne propuste koje nadležni moraju provjeriti pribavljanjem kompletnog sudskog spisa – kazala je izvršna direktorica Centra za dječija prava Ivona Pavković.

Ističe da su posebno ukazali na način ocjene medicinske dokumentacije đeteta sa dijagnozom F84, obrazloženje promjene neposredne brige i određivanje dvonedjeljnog smjenjivanja roditelja tokom liječenja, dok je adaptacija predviđena tek poslije njegovog završetka. 

- Tražimo da se utvrdi kako je procijenjen uticaj takve odluke na zdravstvene potrebe i kontinuitet podrške trogodišnjem djetetu – dodaje ona.

Sud je naložio da otac, tokom liječenja djevojčice u Beogradu, brigu o njoj preuzima svake druge sedmice i bude sa njom dvije neđelje, a u privremenoj mjeri je određeno da dijete treba da bude u procesu adaptacije na boravak sa ocem, pošto se vrati sa tretmana iz Beograda?!

- Prijava obuhvata i pitanja dostavljanja dokaza, mogućnosti izjašnjenja stranaka, postupanja po zahtjevu za izuzeće, sadržine zapisnika i upozorenja na novčano kažnjavanje zbog 'zatrpavanja' suda podnescima. Zahtijevamo i provjeru da li su navodi Centra za socijalni rad vjerno predstavljeni u obrazloženju odluke. Smatram skandaloznim da ovako ozbiljna pitanja o zaštiti trogodišnjeg djeteta ostanu bez jasnog i provjerljivog odgovora. Od SDT-a očekujemo da ispita svaku označenu radnju, utvrdi činjenice i donese obrazloženu odluku o prijavi – kazala je Pavković.

Sudiji Ademoviću i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović predali su i obavještenje sa hitnom predstavkom. 

- Zatražili smo preispitivanje zaštite djeteta i provjeru procesnog postupanja u okviru nadležnosti predsjednice Suda. Podnošenjem krivične prijave zahtijevamo da odgovornost za konkretno postupanje sudije bude predmet ozbiljne institucionalne provjere. Odluke koje neposredno mijenjaju život i svakodnevnu podršku trogodišnjem djetetu zahtijevaju posebno pažljivo obrazloženje i punu odgovornost za način njihovog donošenja – zaključila je Pavković.

Sud je naložio da otac već 17. septembra, odnosno za tri dana, preuzme brigu o djevojčici u narednih dvije sedmice, potpuno ne uzimajući u obzir činjenicu da je majka sa đetetom u iznajmljenom prostoru i ne ostavljajući joj nikakvu šansu da zaštiti dijete od novog stresa, jer usred tretmana treba da se privikava na drugog staratelja.  

U hitnoj predstavci koju je Centar za dječija prava danas predao Osnovnom sudu u u Podgorici zahtijeva se zaštita prava djeteta po službenoj dužnosti, upozoravajući da odluka kakvu je donio sudija Ademović zahtijeva posebno i uvjerljivo stručno obrazloženje i ne može se „podrazumijevati iz opšte podobnosti oca ili njegovog prava da učestvuje u životu djeteta“.

- Polazeći od člana 5 stav 5, člana 5b i članova 317a i 317b Porodičnog zakona, predlažemo da Sud odmah ocijeni potrebu za izmjenom ili ukidanjem dijela mjere koji nalaže automatsku smjenu pratioca, odnosno određivanjem odgovarajuće nove privremene zaštite: očuvanje postojećeg kontinuiteta tretmana i neposredne podrške majke do pribavljanja hitne individualne stručne procjene, uz uključivanje oca i kontakte prilagođene stanju djeteta. Za tu procjenu predlažemo da se hitno pribavi kratko, ciljano izjašnjenje Instituta i stručnjaka koji prate dijete: da li i pod kojim uslovima smjena pratioca može biti sprovedena, koja obuka je potrebna, kako se obezbjeđuje predaja terapijskog programa, koji su pokazatelji uznemirenosti i kome se roditelji obraćaju radi promjene plana – naglašeno je, pored ostalog, u predstavci.

Ukazano je i na članove 3, 9, 12, 19, 23 i 24 Konvencije o pravima djeteta i članove 7, 23, 25 i 26 Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom koji nalažu da se procjena i podrška prilagode đetetu i njegovim stvarnim sposobnostima.

- Učešće djeteta mora odgovarati njegovom uzrastu i komunikaciji, bez nametanja izbora roditelja. Članovi 6 i 8 Evropske konvencije zahtijevaju odgovarajuće procesne garancije i razloge za zadiranje u porodični život. Član 31 Istanbulske konvencije i standard iz presude I.M. i drugi protiv Italije zahtijevaju pažljivu ocjenu relevantnih podataka o nasilju i bezbjednosti – naglašeno je u predstavci.

Upozorava se da „dokumentovano zdravstveno stanje obavezuje Sud da procijeni dodatne potrebe, kontinuitet brige i rizike promjene“.