Goran Mićković osuđen je na pet mjeseci zatvora zbog napada na novinarku RTCG Dušku Pejović.
Presudu je izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.
Optuženom se stavljalo na teret ugrožavanje sigurnosti.
Optuženom je izrečeno pet mjeseci zatvora, prekvalifikovan je optužni prijedlog na stav 1 i produžen pritvor.
Ta kvalifikacija se odnosi na to da je Mićković osuđen zbog napada na Pejović &nbsp;kao građanku, a ne zbog posla koji obavlja.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mićkoviću zbog napada na Pejović pet mjeseci zatvora

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda objaviće u ponedjeljak 14. aprila odluku u slučaju napada na novinarku Radio Televizije Crne Gore Dušanku Pejović odlučeno je na današnjem ročištu, prenosi Sindikat medija Crne Gore.
Pejović je 9. marta prijavila prijavila policiji njoj tada nepoznatog muškarca, koji joj je uputio niz uvreda i prijetnji ispred njenog stana u Podgorici.
Policija je izašla na teren i uhapsila Gorana Mićkovića, koji je u pritvoru zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti.
<h2>Mićković kaže da se ne osjeća krivim</h2>
Mićković je na današnjem ročištu ponovio da ne priznaje krivično djelo, da se ne osjeća krivim, a tokom suđenja je odgovarao samo na pitanja branioca.
Kazao je da nije znao da je Pejović novinarka, a da je njeno ime i prezime saznao iz spisa predmeta.
Na pitanje svog branioca da li će Pejović imati problema sa njim nakon što se cijeli proces završi, on je odgovorio odrično.
- Što se mene tiče, neće imati nikakvih problema, kao ni do sada. Ni sa kim nemam problema, ni u zgradi ni u Crnoj Gori - rekao je.
Pejović je kazala da je incident počeo nakon što ju je taksi doveo do njene zgrade.
Kako je rekla, Mićković je sa balkona ubrzo počeo da joj upućuje pogrdne i prijeteće riječi, ali je i pokretima tijela simulirao seksualni odnos uz riječi koje su implicirale seksualno nasilje.
- Obraćao mi se i sa riječima "smećarko" i "klošarko", govorio mi je: "Znam ko si, znam i kad si se tu doselila". Ja mu se tim riječima nisam obraćala već sam mu sve vrijeme persirala i obraćala mu se sa "gospodine" - kazala je.
Policiju je pozvala, nakon što joj je kazao da će da siđe i da će da je “slomi”.
Mićković je, kako je Pejović rekla, sišao ispred zgrade nastavljajući sa prijetnjama.
- Vidjela sam da nije u dobrom stanju. Fizički me stvarno nije dotakao, ali je ulazio u moj prostor toliko da sam morala da se odmičem - navela je Pejović.
Kazala je da je novinarka već 20 godina, da u njenoj matičnoj kući vodi postupak zbog mobinga ali i da je i ranije bila žrtva prijetnji.
- Ne mogu da utvrđujem motive napada ali mogu da kažem činjenice. Rekao mi je: "Znam ko si i znam gdje živiš". Drugo, ja sam novinarka i javna ličnost. Treće, već duže vrijeme tripim prijetnje. Četvrto, javnosti su poznati moji vrednosni sudovi. Peto, dešavale su mi se različite situacije, i prijetnje i pohvale - navela je Pejović.
Dodaje da samo želi da se osjeća sigurno i slobodno.&nbsp;
- Da budem zaštićena i da bez prijetnji mogu da nastavim da radim svoj posao - poručila je Pejović.
<h2>Odbrana traži oslobađajuću presudu</h2>
Branilac okrivljenog rekao je da se Mićković tereti da je Pejović ugrozio sigurnost jer je novinarka, iako je on tokom incidenta nije oslovljavao ni imenom ni novinarskom titulom.
Tvrdi da je okrivljeni stavljen na stub srama i da je u svim medijima osuđen i prije suđenja.
- U konkretnom slučaju, niko od nas ne zna da li su bile upućene riječi prijeteće sadržine. To znaju samo okrivljeni i oštećena. Kome vjerovati? Budući da sve ostaje na sumnji, predlažem da se oslobodi od krivično-pravne odgovornosti i da mu se ukine pritvor - naveo je.

Portal ETV

Presuda u slučaju napada na novinarku RTCG u ponedjeljak, Pejović: Samo želim da se osjećam sigurno

Sud mi u svojim odlukama nije dao uvjerenje da direktor Javnog servisa Boris Raonić ne može opet biti kandidat, a smatrao sam da treba da mu se da šansa. Moje lično uvjeravanja je da nije bio u konfliktu interesa i da ne postoji nikakav razlog da on ne bude u izboru - kazao je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević u podgoričkom Osnovnom sudu gdje je danas počelo suđenje protiv njega i članova ovog tijela. Podsjećamo, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, kojim se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu. On je, pred sutkinjom Draganom Lubardom, prigovorio optužnom aktu tužilaštva i ukazao da se nije dogovarao niti ikog podstrekavao da glasa - Imam utisak da se tužilac nije interesovao za krucijalnu stvar za ovaj predmet, a to je video snimak sjednice koji traje skoro pet sati - naveo je Drljević. On je negirao sve što mu je Osnovno državno tužilaštvo stavilo na teret &nbsp;i pred sudom istakao da je glasao prema svom nahođenju. &nbsp;- Iznijeću odbranu - nijesam kriv i činjenično da je sve ovo napisano kako jeste odlučio sam da neću odgovarati na pitanja tužioca advokata i suda. Krenuću od 2021. godine. Ja sam, kao sve kolege prošao razne filtere, birani smo od poslanika Skupštine Crne Gore. Bilo je više kandidata. U tom dijelu bih dodao da sam ja aposlutno edukovan u rad medija. Što se tiče ovog događaja, naveo bih da kada smo birali Raonića odluka suda nije bila apsolutno jasna sa obzirom na to da su postojale čak tri odluke. Odlukom prvo Osnovnog, pa Višeg suda poništena je naša odluka kojom smo izabrali Raonića. Shodno tome sam, kao predsjednik Savjeta, sazvao sjednicu i 1. juna 2023 mi smo u kompletnom sastavu, po mom ličnom uvjerenju i uvjeravanja advokata RTCG, izabrali Raonića. Tu odluku smo temeljili na činjenici da ispunjava uslove kao druga tri kandidata koja se nalaza na listi. Smatrali smo da ne postoji konflikt interesa - rekao je Drljević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696" data-rendition-name="original" width="828" height="465" loading="lazy" alt="Veselin Drljević"> <figcaption>Veselin Drljević(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Smatra da je ovaj slučaj medijska haranga protiv Javnog servisa od drugih medijskih kuća. - Ovo je jedna medijska haranga na javni servis jednog ili više medija. Ne žele da RTCG-om upravljaju lica koja su izabrana na konkurs, već oni drugi koji su na druge načine izabrani na poziciji. Ja se zbog svog postupanja ne kajem i uvijek ću postupati na isti način. Mi želimo Javni &nbsp;servis za sve. Sve odluke koje se tiču nas saznali su ovi rivalski mediji, pa tek onda mi - rekao je Drljević. Krivicu u ovom postupku negirao je i jedan od članova Savjeta Filip Lazović. On je istakao da su članovi ovog tijela glasali nakon pravnih konsultacija sa advokatima RTCG. - Ukazao bih da sam u junu 2021. godine izabran od Skupšine za člana savjeta i da su se tokom mog mandata dešavale brojne situacije gdje su se pokušali praviti pritisci. Mi smo izabrali generalnog direktora nakon što smo se pravno konsultovala sa predstavnicima pravne službe i advokatima. Shodno tim našim saznanjima smo i glasali. U toj situaciji bila su sporna dva pitanja - da li treba ponovo vršiti izbor kandidata i ko su osobe koje treba da budu na toj listi, te da li Raonić može biti na listi tih kandidata, s tim da su pravna služba i advokati naveli da ne postoji smetnja. Drugo sporno pitanje bilo je - da li mi izvršavamo odluku Višeg suda - istakao je Lazović.&nbsp; &nbsp;Smatra da je u ovom slučaju tužilac podlegao pritisku javnosti. &nbsp; - Tužilac je podlegao pritisku dijela javnosti i ovo jedan presedan koji može biti jako opasan prvo za mene, kao javnog funkcionera, onda za sve ostale koja vrše svoja ovlašcenja - ocijenio je Lazović. I članica Savjeta, koja se našla na optuženičkoj klupi, Amina Murić, negirala je krivicu.&nbsp; U odbrani je istakla da su zbog izbora Savjeta RTCG najveći problem imali vlasnici privatnih kompanija koji su zbog, kako je rekla, velikog uspjeha Javnog servisa poslovali u financijskim gubicima.&nbsp; Dodala je da njene kolege i ona nijesu ti koji treba da budu na optuženičkoj klupi, već osobe koja su radile u korist privatnih medija, a primali naknadu iz Javnog servisa. Krivicu da su počinili djelo, za koje ih Osnovno državno tužilastvo tereti, negirali su i članovi Vijeća Noada Zorić i Predrag Miranović. Miranović je istakao da je on glasao ali da tom prilikom niko nije zaokružio.&nbsp; Tokom današnjeg ročišta sutkinja Dragana Lubarda izvela je materijalne dokaze u ovom postuku.&nbsp; Novo ročište zakazano je za 11. april, za kada je planirano saslušanje svjedoka.

Ivona Đokić

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Početak suđenja suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću zbog optužbi da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. odgođeno je za 10. mart zbog nedolaska advokata.
Jedan od branilaca Lazovića, advokat Borivoje Borović tražio je odgađanje &nbsp;i u obrazloženju je naveo da nije u mogućnosti da prisustvuju zbog jednomjesečne obustave rada Advokatske komore.
Na današnje ročište nijesu došli ni branioci Raičevića, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić.
Sa zahtjevom advokata za odgađanje bili su saglasni i tužiteljka i zastupnik Mrvaljevića, advokat Damir Lakić.

Suđenje Lazoviću i Raičeviću odgođeno za 10. mart

Novinarka Pobjede i saradnica Televizije E Ana Raičković danas je u Osnovnom sudu tri sata i 40 minuta svjedočila na suđenju kontroverznom biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i članovima njegovog obezbjeđenja Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji su je 10. novembra prošle godine brutalno napali. Ustvrdila je da su ona i njena porodica 10. novembra ispred restorana brze hrane "Gurman" brutalno napadnuti, vrijeđeni i da im je prijećeno. Ona je ispričala da je oko 21 sat pošla da kupi hamburger u Gurman i da je parkirala vozilo kod žardinjere. - Poručila sam hamburger, čula sam da govore nešto kao pokojni Katnić, pokojni Lazović, dok mi se jedan od njih nije obratio i rekao ja tebe znam - ispričala je ona. <h2>Uvrede, napad...</h2> Ubrzo je prepoznala Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića koje zna od ranije, jer je sarađivala sa Bećirovićem. Neko od njih dvojice je rekao: Jeste, ona je. - Počele su gnusne uvrede, kako sam plaćenica narko kartela, a ja sam se obratila Zoranu Bećirovića jer je bio glasniji i rekla: Ispoštovaću vaše godine, dobro se piznajemo. Nakon toga su počele najgnusije uvrede ku..., puši. Li ku....po E &nbsp;Tv a uslijedila je i prijetnja da će me polomiti - ispričala je Raičković. Bećiroviću je, kako je dodala, rekla da treba da ga bude sramota, nakon prijetnji da će je polomiti uzela je telefon i pozvala policiju i rekla da su je napale dvije osobe. Ističe da se osjetila ugroženo. - U to vrijeme pozivao me i moj vjerenik Tomo Arapovića, ali mu se nijesam javljala.Kada sam pozvala sina da pitam što će od priloga oni su nastavili da me vrijeđaju. Sinu nijesam ništa rekla ali on je sve to čuo - ispričala je Raičković. Dodala je da se Mijatović nekoliko puta zalijetao prema njoj i da će je polomiti i unosio joj se u facu. - Krenula sam da snimam i rekla ponovi, nabrajali su ko me sve je....iz Tv E, a Bećirović mi se obraćao: K*rvo, vidi joj kožne gaće. Bećirović je rekao Mijatoviću da snimi tablice i da će je naći - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Ljubiša Dukić njih smirivao i da joj nije upućivao uvrede. Dukić joj je, kako je kazala, rekao da pusti Bećirovića i Mijatovića, da su u pripitom stanju. U tom trenutku je, kako navela, došao je njen sin. - Pitao me jesam li dobro, rekla sam da jesam - navodi Raičković.&nbsp; Tada dolazi i njen vjerenik Tomo Arapović i počinju da joj prozivaju sina i vrijeđaju. - Govorili su mu: Dođi pi**o, on je krenuo prema njima i došlo je do kontakta sa Mijatovićem. Moj sin je bio na Mijatoviću, ali ga je Mijatović udarao, a on je uzvraćao. Niko od prisutnih nije reagovao. Sa desne strane Dukić udara mog sina u glavu. Dok sam bila na sinu mene je udarao Zoran Bećirović, dok za njegovog sina to ne mogu da tvrdim. Zadobila sam povrede šake - ispričala je Raičković. Kada se to završilo njen sin je otišao, a ona je vjereniku rekla da pođe za sinom. - Nakon toga kada sam došla do auta Mijatović me davio, a Bećirović čupao za kosu. Tražili su da im kažem i ime mog sina što nijesam učinila - kazala je Raičković i dodala da joj je bitno bilo samo da joj je sin na sigurno. Nakon toga Bećirović i Mijatović su pošli do vozila njenog vjerenika i pokušali da ga izvuku iz auta. Nakon toga, prema njenim riječim, opet su došli kod nje i rekli da će joj naći sina i polomiti ga. - Dukić je sjeo na mjesto suvozača i rekao da se sklonim od toga i pošla sam do Minhen paba. Onda mi je pozlilo, nijesam mogla da dišem, izašla sam napolje da povratim. Dukić je izašao i kukao i pitao treba li mi voda - ispričala je Raičković dramatične detalje te noći. Dukić je rekao da on može da joj garantuje da neće joj nauditi djetetu, da ne pravi frku oko toga, da ti ljudi imaju para misleći na Zorana Bećirovića, da će mi platiti štetu. - Pred tužiteljkom sam rekla da me Luka Bećirović nije napadao i vrijeđao, ali sam na snimku vidjela da je udarao u moje vozilo - kazala je Raičković. Ona je dodala da je Dukić sa njenog broja pozvao sebe i rekao da će se sve završiti. Raičković je Dukić rekla da on ne može da joj garantuje za Bećirovića, ona i njena porodica pošteno rade svoj posao i njih niko ne može da kupi. Nakon toga je otišla u policiju. Ona je kazala da se pridružuje krivičnom gonjenju i postavlja imovinsko pravni zahtjev.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020609024_af068d03a3c410ce082c3440fa6379cb57d25a947242a1b2716a28e154fb519d" data-rendition-name="original" width="1600" height="994" loading="lazy" alt="Romina Vlahović"> <figcaption>Romina Vlahović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Iskaz pred tužiteljkom dala je, kako kaže, u stanju šoka što zbog događaja što od rečenice advokata okrivljenih Danila Mićovića da će njen sin odgovarati za teške povrede govoreći "da je Mijatoviću polomio nos i arkadu". Na pitanje tužiteljke Romine Vlahović kazala je da je prilikom pokušaja da odvoji sina ispao sat. Ona je rekla i da je Bećirović bio obučen u tamnijoj boji, a Mijatović da je imao neku jaknu između žute i braon. <h2>Korać mogao sve da vidi</h2> Kad je došlo do gužve i fizičkog kontakta u Gurmanu je bilo više ljudi. Na pitanje tužiteljke poznaje li policajca Srđu Koraća ona je rekla da ga zna kroz posao. - Znam da je bio Korać tamo. Ja sam prilično sigurno da je Srđan Korać bio sve vrijeme bio prisutan i u lokalu i ispred - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je Korać mogao sve da vidi i čuje, te da je sjedio sa Balšom Dragovićem i Rankom Radulovićem. Branilac Danilo Mićović nakon što je komentarisao način na koji postavlja pitanja tužiteljke i nakon što je rekla da će možda neko od svjedoka biti gonjen Mijatović je rekao: Biće progona još.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206100212_8dd76a85cbde500549a09e1a9408c0af1fcf6cb884328f1aa982ede35ad038c2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Srđan Korać"> <figcaption>Srđan Korać(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Na pitanje tužiteljke, Raičković je kazala da se niko nije uključio da razdvoji Mijatovića i njenog sina. Raičković je rekla i da je zadobila povrede. Na pitanje tužiteljke, Raičković je rekla da je Dukić preko zajedničkog prijatelja više puta pokušao da stupi u kontakt sa njenim bratom. - Mog brata je pozvao prijatelj i rekao da Dukić želi da se vidi sa njim da mu sve objasni da su bili pripiti, da se dogovore i da se plati - kazala je Raičković.&nbsp; Nakon toga je, kako je dodala, oštećena šoferšajbna njenom bratu. <h2>Prestanak saradnje</h2> Na pitanje zastupnika, Raičković je rekla da se Bećirović prije desetak godina obraćao glavnom uredniku Pobjede Drašku Đuranoviću. - Prije desetak godina Bećirović se obratio glavnom uredniku Drašku Đuranoviću, a vezano za ubistvo njegovog brata, što je bio naš posao i imao je određene informacije da nam da. Ja sam tada sa urednicom Marijom Žižić pošla na sastanak. Nakon toga kontakt sreli smo se još nekoliko puta isto oko posla u hotelu Premijer. Uvijek je bio prisutan Mladane Mijatović - kazala je Raičković. Na pitanje branioca optuženog rekla je da je vidjela privođenje optuženih. - Primijetila sam da je Mijatović bio povrijeđen, ali isto tako i moj sin je bio povrijeđen - kazala je Raičković. Raičković je istakla da je u nekoliko navrata pokušavala da kaže Bećiroviću da se sklone, a nakon što su joj izrekli sve uvrede i riječi ona je uzela telefon da bi se na taj način osigurala - Bećirović je sjedio, ali je stalno pričao, govorio mi je da će me polomiti i Mijatoviću je rekao: Je** joj majku - navela je Raičković. Ona je rekla da je napravila i kratki video snimak te dramatične noći. Na pitanje Danila Mićovića, ona je rekla da je pisala i izvještavala sa suđenja ubistva Zoranovog brata Dragana Bećirovića. Ona je pojasnila da je prije desetak godina došlo do konflikta između nje i Bećirovića a sve zbog naslova teksta odnosno nije mu se dopalo što nije navedeno Vrhovno državno tužilaštvo, a ne samo kako je pisalo Tužilaštvo. On joj je tada u razgovoru rekao da će je tužiti i podnijeti krivičnu prijavu a Raičković je dodala da je pozvala glavnog urednika Draška Đuranovića i rekla da neće sa Bećirovićem sarađivati po cijenu otkaza. Nakon toga, prema njenim riječima, Bećirović je počeo da blati Pobjedu i tadašnjeg urednika Đuranovića. - Ja sa njim od tada nijesam imala više nikakv kontakt, niti sam ga vidjela, niti sam ga čula - kazala je Raičkovič. Na pitanje Mićovića, ona je rekla da joj niko od njih nije branio da ide, mršikali su je i govorili da su joj snimili tablice. Na pitanje advokata Mićovića, Raičković je kazala da ima određena saznanja da se Bećirović operativno dovodio u vezu sa raznim krivičnim djelima, poznato mi je da je nasrtao na žene i novinarke.&nbsp; - Ta saznanja sam dobila nakon ovog događaja i kroz posao. Nemam saznanja da je osuđivan ili da se vodi postupak protiv njega - kazala je Raićković. Ona je dodala i da je koleginica Šćepanović bila na meti uvreda preko njegovog portala. Na to je advokat Mićović rekao da ga to ne zanima. Mićović je prigovorio iskazu Raičkoviću u odnosu na dio koji se mimoilazi sa odbranama njegovih klijenata. On smatra da je Raičković dala lažni iskaz za koje djelo se goni po službenoj dužnosti. Na pitanje Zorana Bećirovića, novinarka Raičković je odgovorila da nije tačno da je govorila: "Ubićeš ga sine, nemoj sine", već je govorila: "Nagrdiste mi dijete", tražeći da joj neko pomogne. Prema riječima Raičković, Bećirović je udario i njenog vjerenika a i nju. Bećirović je kazao da smatra da Raičković nije kredibilna svjedokinja. Svi optuženi su prigovorili iskazu Raičković. Na pitanje sudije Ilija Radulovića, Raičković &nbsp;je rekla da nije bilo Dukića da bi je ugušili jer im je govorio da prestanu jer je u tom momentu Mijatović davio, a Bećirović čupao za kosu, pogotovo imajući u obzir jer ona ima zdravstveni problem. Raičković je kazala da su znali da je novinarka i da su njihove odbrane sračunato date. Nakon tri sata i 40 minuta okončano je saslušanje Raičković. <h2>Ana je bila preko Uroša da bi ga zaštitila</h2> Vjerenik Ane Raičković, Tomo Arapović ispričao je da pozvao Anu ali mu je prekinula telefonsku vezu. - Kada mi se javila, čujem uvrede, raspravu, Ana mi je rekla nemoj da dolaziš, tu je Zoran Ćoćo Bećirović i da se raspravlja sa njim. Kad sam došao vidio sam Anu uplakanu u stresu, takvu je nikada nijesam vidio- kazao je Arapović. Prišao je, kako kaže, stolu da pita o čemu se radi i razgovarao je sa Mijatovićem. Nakon toga dolazi Anin sin Uroš Gagović. Prema riječima Arapovića, bila je žustra rasprava, Uroš je ušao u fizički obračun sa Mijatovićem. Isprovocirali su Uroša, kako je dodao, rekli su mu: dođi pič.. - Dva puta sam udaren po glavi, pokušao sam da izbalansiram da ne dođe do toga - kazao je Arapović. Ana je pala na Uroša da bi, kako je naveo, sačuvala dijete. Uspio sam da odvojim Uroša i nju. - Ani je bilo ciljno da Uroš krene odatle - kazao je Arapović. Tu se ne završava sve pokušavaju i njega (Arapovića) da izvuku iz auta. On je jasan bio da je dobio dva udarca otpozadi.&nbsp; - Pitao sam Zorana Bećirovića da li me je on udario on je rekao da nije - rekao je Arapović. On je istakao i da su Anu i Uroša udarali. - Odvojio sam čovjeka od Uroša koji je bio mlađi i koji je bio preko njega - ispričao je Arapović. Arapović je rekao da nije došao sa namjerom da se tuče, već da zaštiti vjerenicu. Na pitanje odbrane, advokata Danila Mićovića, Arapović je rekao da mu je Mijatović rekao: Što ćeš ti koji ku... ovdje? Arapović je rekao da mu se Mijatović unosio u facu ali nije "preduzimao fizičku radnju". Arapović je na pitanje odgovorio da je krenuo u svoje vozilo da potraži Uroša a mislio je da je Ana na sigurnom. Kad je ušao u vozilo vidio je da su optuženi oko Aninog vozila i onda kreću prema njemu i pokušavaju da ga izvuku iz auta. - Očekivao sam da je Ana pošla, upalio sam auto, nijesu uspjeli da me izvuku iz auta, krenuo sam i pozvao policiju - ispričao je Arapović. On je rekao da je čuo preko telefona da joj Bećirović govori: ku..., kučko. Optuženi su prigovorili iskazu svjedoka Arapovića. <h2>Čuo da prijete i vrijeđaju majku</h2> Sin Ane Raičković, Uroš Gagović kazao je da čuo sa majkom i dogovorili se da mu uzme hamburger u Gurman. - Kada sam pozvala majku čuo sam prijetnje i uvrede, sada češ ti ovdje svima nama da puš.. kurac. Došao sam i vidio majku u autu potrešenu- kazao je Gagović. On je dodao da su mu dobacili: dođi pič..&nbsp; Gagović je rekao da mu nije bila namjera da se svađa, htio je samo da vidi o čemu se radi. Rekao je da je majka pokušavala da ga zaustavi da ne ide prema njima a u tom momentu Mijatović je već ustao. -Ja sam potrčao i došao do vrata. Tomo je priča sa njima, ne mogu da se sjetim gdje je tačno stajao -kazao je Gagović. Mijatović je, kako kaže, prvi krenuo prema njemu. Gagović je rekao i da je Mijatović pokušao da ga udari ali je spriječio to. -Mijatovića sam udario i pao je na pod. Nekoliko puta me je udario i ja sam uzvratio- rekao je Gagović. Dok se to dešava Gagovića je neko još sa strane udario. Majka mu je, kako kaže, rekla da ide i on je pošao. Gagović je rekao da je mislio i da će njegova majka poći. Gagović je ponovio da se zabrinuo za majku jer je jasno čuo da joj prijete. - Mene majka nije zvala da dođem, nego sam ja sam odlučio da dođem-kazao je Gagović. Majka kad ga je vidjela da je došao kod Gurmana bila je prestravljena, bukvalno je bila bez riječi. - Govorila mi je nemoj, nemoj - kazao je Gagović. On je na pitanje svoje majke, kazao da mu je advokat Mićović uoči davanja iskaza kod tužiteljke rekao da Mijatović ima teške povrede i da će odgovarati za to. Na optužnici za napad na Raičković i njenu porodicu - sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić. Oni su optužni za nasilničko ponašanje. Nastavk suđenja zakazan je za 24. februar kada će svjedočiti policajac Srđan Korać. Odbrana je zatražila ukidanje pritvora Bećiroviću i Mijatoviću. Tužiteljka Vlahović se protivi prijedlogu odbrane. Sudija Radulović je odbio prijedlog odbrane da im se ukine pritvor. Po ocjeni suda postoje razlozi za trajanje &nbsp;pritvora.

Raičković: Rekli su da će me polomiti i da će mi naći sina, odbrane Bećirovića, Mijatovića i Dukića date sračunato

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) za određivanje pritvora V.R., osumnjičenom za seksualno uznemiravanje maloljetne djevojčice u gradskom autobusu. 
 
U saopštenju podgoričkog Osnovnog suda navodi se da nema osnovane sumnje da je V.R. izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje i dodaje da je on pušten da se brani sa slobode.
- Na video snimku na kojem tužilaštvo temelji osnovanu sumnju ne vidi se bilo kakvo ponašanje osumnjičenog koje je seksualne prirode i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje po bilo koje lice koje se nalazi kritičnom prilikom u predmetnog autobusu - piše u saopštenju suda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-muskarcu-zbog-sumnje-da-je-u-gradskom-autobusu-neprimjereno-dodirivao-maloljetnicu-i-pokusao-da-je-prati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je osumnjičeni negirao krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, tvrdeći da je u autobusu sve vrijeme bio ispred djevojčice i sigurno joj nije prilazio i stajao iza nje. 
 
- Niti se donjim dijelom tijela prislonio uz njen donji dio tijela, niti je taj dio tijela pomjerao lijevo - desno - naveli su iz suda ukazujući na izjavu osumnjičenog. 
 
Oni su pojasnili da se iz video snimka koji je sadžan u spisima predmeta i na kojem ODT temelji osnovanu sumnju ne može izvesti zaključak da je osumnjičeni "preduzeo bilo koju radnju seksualnog uznemiravanja u odnosu na bilo koje od dva ženska lica koja se vide naspram njega na početku video snimka". 
 
U Osnovnom sudu kažu da se, osim gužve u autobusu, koja je nastupila spontano ulaskom novih putnika u već popunjeni autobus, na snimku ne vidi bilo koji oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja osumnjičenog. 
 
- A koje je seksualne prirode i kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak - dodaju u Osnovnom sudu. 
 
Dodaju da se ne vidi bilo kakvo ponašanje osumnjičenog koje je seksualne prirode i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje. 
 
- Jasno se na ovom snimku može vidjeti i da je žensko lice koje je bilo okrenuto u pravcu kretanja autobusa reagovalo nakon što je sa lijeve strane tijela slučajno dodirnuto od strane novopridošlog ženskog lica, kada je svoj pogled usmjeravalo u pravcu osumnjičenog - piše u saopštenju Osnovnog suda. 
 
Ističu i da je ona sličnu reakciju imala i nakon što je, zbog gužve, dodirnuta za vrijeme dok je bila fokusirana na mobilni telefon. 
 
- Dakle, kako ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni izvršio krivično djelo stavljeno mu na teret, to nedostaje materijalnopravni uslov za određivanje pritvora zbog čega je predlog i odbijen kao neosnovan - zaključili su u saopštenju.

Osnovni sud: Nema osnovane sumanje da je muškarac seksualno uznemiravao djevojčicu u gradskom autobusu, pušten je da se brani sa slobode

Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Z. P. jer je 4. januara prijetio bratanićima da će „proći kao ovi Crnogorci sa Cetinja“ - saznaje Portal ETV.
Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je 4. januara oko tri časa, ispred porodične kuće prijetio svojim bratanićima, oštećenim D.P. i L.P, riječima da će proći kao “ovi Crnogorci sa Cetinja - saopštili su iz ODT.
Z.P. je i krajem prošle godine prijetio da će ih pobiti, „da će im baciti bombu“ i „da će vidjeti koga će prvog iz kuće iznijeti“.

Osumnjičeni poslat u Spuž zbog prijetnji bratanićima da „će proći kao ovi Crnogorci sa Cetinja“

Bivši funkcioner Socijalističke narodne partije Nebojša Vuksanović u obavezi je da plati 1.500 eura zbog povrede ugleda kompanije "Bemax", odluka je sudije podgoričkog Osnovnog suda Nikole Boškovića. Advokat kompanije Zoran Piperović u izjavi za Televiziju E ističe da je presuda značajna, jer bi trebalo da znači zaustavljanje prakse blaćenja najuspješnije crnogorske kompanije.
Vuksanović, koji je bio nosilac liste Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima 2022. u Glavom gradu, kazao je na predizbornom skupu u Tološima tada da je Osnovna škola "Novka Ubović" izgrađena "našim-vašim parama", dodajući: "Nijesu to njihove pare, od nas su ih oteli i mi ćemo nakon izbora sve to da ispitamo".
Piperović navodi da treba napomenuti da je Novka Ubović baba vlasnika Bemaxa, Ivana Ubovića, odnosno član porodice Ubović.&nbsp;
- Ova presuda je značajna jer bi trebalo da znači zaustavljanje prakse blaćenja najuspješnije crnogorske kompanije. Dosuđeni novčani iznos od 1.500 eura nema nikakvu ulogu, presuda je mogla da glasi da je Bemax kompanija dobila kao satisfakciju i jedan euro, pa ću nakon pravosnažnosti iste da predložim vlasniku Ivanu Uboviću da taj iznos da kao donaciju predmetnoj školi - kazao je Piperović.
Iako nema dodirnih tačaka, kako dodaje, i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović će slično proći po tužbama koje se protiv njega vode u Osnovnom sudu u Ulcinju.
- Iako mu to sada izgleda tako daleko - naveo je Piperović.
&nbsp;Sudija Osnovnog suda Nikola Bošković djelimično je usvojio tužbeni zahtjev kompanije "Bemax", odnosno obavezao Vuksanovića da na ime naknade nematerijalne štete nastale zbog povrede prava ličnosti - povreda prava ugleda pravnog lica - isplati 1.500 eura, od traženih 30.000.
U ovo, kako se navodi u presudi, se ubraja i zakonska zatezna kamata počev od 31. oktobra 2022, kao dana podnošenja tuzbe, pa do konačne isplate u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Vuksanović se obavzuje i da kompaniji "Bemax" nadoknadi troškove postupka u iznosu od 70 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Piperović je, kako se navodi u obrazloženju presude, naveo da je ova firma prepoznata kao jedna od najuglednijih crnogorskih kompanija, poznata i van granica Crne Gore, te da se prema poslovnim rezultatima može svrstati i među najuglednije privredne subjekte na Balkanu.&nbsp;
Naglasio je da je "Bemax" bio izvođač na kapitalnim projektima u Croj Gori, da je kao podizvođač na projektu autoputa "Bar - Boljari" na dionici Podgorica - Mateševo radove izveo do perfekcije u roku i na zadovoljstvo svih građana Cre Gore, kao i da se nalazi na bijeloj poreskoj listi i da su renomirane revizorske kuće godinama pozitivno ocjenjivale njegove godišnje finansijske izvještaje.&nbsp;
Piperović je istakao da je na predizborom skupu u Tološima 9. oktobra 2022. Vuksanović, govoreći o Osnovnoj školi "Novka Ubović", između ostalog, izjavio: "Osnovnu školu u Tološima nije poklonio Bemax, nego vi, od naših, vaših para, koje je on uzeo ko zna gdje, a ja se nadam da ćemo poslije 23. oktobra saznati kako je pare uzeo, a da je on donirao, nemojte molim vas".
Advokat, kako se pored ostalog navodi, smatra da mu je ovakvom izjavom tuženi kao pravnom licu povrijedio pravo ličnosti, te da je povrijedio porodicu Ubović, kao i sjeni preminulih članova porodice, te sjeni Novke Ubović. Ukazao je da se rukovodio najplemenitijom namjerom, da Glavnom gradu Crne Gore donira školu, te da je sa Vladom 1. decembra 2020. zaključio ugovor o donaciji, kao i aneks, te da je na taj način donirao objekat - školu od 8.684 metara kvadratnih besplatno, a da je Vuksanović takvo postupanje ponizio, navodeći da je tužilac te pare uzeo ko zna gdje "od vaših, naših para".&nbsp;

Piperović: Vuksanović da plati 1.500 eura zbog povrede prava ličnosti kompanije "Bemax", predložiću da se novac donira školi "Novka Ubović"

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je na pojačani pritisak kako bi se zaustavila izraelski "masakr u Gazi", te najavio da Madrid planira da podnese rezoluciju Ujedinjenim nacijama kojom bi se od Svjetskog suda zatražilo mišljenje o pristupu humanitarnoj pomoći palestinskoj teritoriji. 
 
Sančez je na samitu Arapske lige u Bagdadu izjavio da je rat koji je započeo napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine doveo do "neprihvatljivog broja" žrtava u Gazi, čime je prekršen "princip humanosti".
- Izuzetno teška humanitarna kriza kroz koju Gaza prolazi od oktobra 2023. prouzrokovala je više od 50.000 mrtvih, 100.000 ranjenih i raseljavanje dva miliona ljudi- rekao je on, koji je ranije već oštro kritikovao izraelsku ofanzivu.
Svjetski lideri bi, prema njegovim riječima, trebalo da "intenziviraju pritisak na Izrael kako bi se zaustavio masakr u Gazi, posebno putem mehanizama koje nam pruža međunarodno pravo".
Sančez je najavio da će Španija "predložiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da zatraži od Međunarodnog suda pravde mišljenje o tome da li Izrael ispunjava svoje međunarodne obaveze kada je riječ o omogućavanju pristupa humanitarnoj pomoći Gazi", koja je pod potpunom blokadom pomoći od 2. marta.
Sančez je rekao da će Španija takođe podržati nacrt druge rezolucije UN-a kojom se od Izraela traži da "okonča humanitarnu blokadu" i omogući "potpun i neometan pristup humanitarnoj pomoći" Gazi.

Sančez najavio UN rezoluciju zbog izraelskih napada u Gazi

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, članica EUROPARC Federacije, povodom Evropskog dana parkova, organizuje panel diskusiju pod nazivom „Zajedno za prirodu” , sa ciljem da se kroz konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja relevantnih subjekata istakne značaj zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima.
Panel diskusija će se održati sjutra u Hotelu Crowne Plaza u Podgorici, sa početkom u 10.00 časova.&nbsp;
- Ovaj događaj okupiće predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode. - navodi se u saopštenju.
U uvodnom dijelu, učesnicima skupa obratiće se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori NJ.E. Anne Marie Maskay i direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić.&nbsp;
Zatim slijedi prezentacija pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nele Vešović Dubak, te učešće ključnih subjekata u okviru tri panela i diskusija. U prvoj diskusiji o ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovaće i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević. O ulozi međunarodnih partnera i donatora u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori NJ.E. Veseljko Grubišić, Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP Aleksandra Kiković, Glavni tehnički savjetnik JICA projekta Juta Morikava, i državni sekretar ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.&nbsp;
Na temu doprinosa civilnog sektora u zaštiti biodiverziteta i promociji zaštićenih područja, svoje diskusije, razmjenu mišljenja i iskustva u radu, izložiće predstavnici pet NVO: NVO CZIP Ksenija Medenica, NVO EnvPro Ana Katnić, NVO Green Home Azra Vuković, NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak i NVO Eko tim Milija Čabarkapa.&nbsp;
Moderator Panela je Danijel Garić.
- Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, organizuje promotivne, ekološke i edukativne događaje povodom Evropskog dana parkova. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za prirodu‟ i ima za cilj da ukaže na značaj saradnje svih subjekata u očuvanju prirode, kao i da proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost njihovog očuvanja i održivog razvoja. Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine- podsjećaju organizatori.

Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju panel diskusiju ''Zajedno za Evropu''

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici. Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285" data-rendition-name="original" width="778" height="1599" loading="lazy" alt="Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela"> <figcaption>Provokatori sa Kruševog ždrijela (Photo: Portal ETV/DM)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji. Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu. - Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi. Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili. - Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: osnovni-sud-u-podgorici