<article>U podgoričkom naselju Zlatica, na Bulevaru Vilija Branta večeras je došlo do saobraćajne nezgode, kojom prilikom je jedan automobil udario u stub semafora.Još uvijek nije poznato da li ima povrijeđenih.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTjU1PFyZwn0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Zbog udesa je došlo do zastoja u saobraćaju na ovom putu, iako nije dolazilo do potpunog prekida saobraćaja.Uskoro opširnije...</article>

U podgoričkom naselju Zlatica, na Bulevaru Vilija Branta večeras je došlo do saobraćajne nezgode, kojom prilikom je jedan automobil udario u stub semafora.
Još uvijek nije poznato da li ima povrijeđenih.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTjU1PFyZwn0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zbog udesa je došlo do zastoja u saobraćaju na ovom putu, iako nije dolazilo do potpunog prekida saobraćaja.
Uskoro opširnije...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

udes

Zlatica

Hronika

Podgorica: Saobraćajna nezgoda na Zlatici

U podgoričkom naselju Zlatica, na Bulevaru Vilija Branta večeras je došlo do saobraćajne nezgode, kojom prilikom je jedan automobil udario u stub semafora.
Još uvijek nije poznato da li ima povrijeđenih.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTjU1PFyZwn0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zbog udesa je došlo do zastoja u saobraćaju na ovom putu, iako nije dolazilo do potpunog prekida saobraćaja.
Uskoro opširnije...

Norveška policija saopštila je u četvrtak 5. februara da je otvorila istragu zbog „ozbiljne korupcije“ protiv bivšeg premijera Turbjorna Jaglanda, zbog njegovih veza sa osuđivanim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Ministar spoljnih poslova Norveške najavio je i da će zatražiti ukidanje Jaglandovog imuniteta, koji uživa kao bivši čelnik međunarodne organizacije, kako bi se istraga nesmetano sprovela, piše Le Monde.
Jagland je bio premijer Norveške od 1996. do 1997. godine, a generalni sekretar Savjeta Evrope od 2009. do 2019. godine.
U periodu od januara 2009. do marta 2015. predsjedavao je i komitetom koji bira dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Okokrim, policijska uprava za privredni kriminal, navela je u saopštenju da je „otvorena istraga protiv Turbjorna Jaglanda zbog sumnje na ozbiljnu korupciju“.
- Smatramo da postoje opravdani razlozi za istragu, s obzirom na to da je u periodu na koji se odnose objavljeni dokumenti obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope - izjavio je direktor Okokrima Pol K. Lunset.
Kako je dodao, istraga će, između ostalog, ispitati da li su u vezi sa njegovim funkcijama primani pokloni, finansirana putovanja ili odobravani zajmovi.
Pošto Jagland ima imunitet kao bivši čelnik međunarodne organizacije – Savjeta Evrope – policija je zatražila od Ministarstva spoljnih poslova da taj imunitet bude ukinut.
Ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide izjavio je u četvrtak da je „važno da se činjenice u ovom slučaju rasvijetle“ i dodao da Jaglandov imunitet „ne smije biti prepreka istrazi“.
- Zbog toga sam odlučio da Norveška Savjetu ministara Saveta Evrope uputi prijedlog da se Jaglandu ukine imunitet - naveo je Eide.

Afera Epstin: Bivši norveški premijer pod istragom zbog sumnje na "ozbiljnu korupciju"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremenom sa kišom, &nbsp;i najvisom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim oblastima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, a ponegdje se moguće umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć snijeg ili susnježica.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kiša, do 15 stepeni

Novo gostovanje direktora policije u emisiji “Načisto” potvrdilo je još jednom da problem nije jedan propust, jedan nastup ili jedna pogrešna procjena, već profil čovjeka koji rukovodi policijom. Profil koji je, po svemu sudeći, opasan po instituciju kojom upravlja.
U jednom dahu, direktor policije je, bez ikakvog obrazloženja, procjene rizika ili institucionalnog okvira, javno procijenio da je on „ključna bezbjednosna meta organizovanog kriminala“. Predsjedniku Višeg suda u direktnom prenosu čitao je članove zakona i objašnjavao šta je sud „morao i mogao“, a šta nije uradio. Tako je Lazar Šćepanović još jednom preuzeo ulogu sudije, tužioca i pravnog instruktora, očigledno uvjeren da u bezbjednosnom sistemu za njega ne postoje granice ovlašćenja.
U istoj emisiji, direktor policije je tvrdio da bi policija kršila zakon da je prema Medenici preduzimala određene mjere, iako je riječ o licu sa izrečenom mjerom zabrane napuštanja stana, čije izvršenje zakon izričito povjerava policiji. Tako smo dobili apsurdnu situaciju u kojoj je policija istovremeno i odgovorna i nemoćna, istovremeno i nadležna i spriječena, istovremeno i dužna i vezanih ruku. Ali, uvijek bez krivice i odgovornosti.
Porukom da policija navodno ne može da reaguje na kršenje mjere nadzora, direktor policije je poslao izuzetno opasnu poruku da su sve mjere nadzora faktički obesmišljene i da ih lica pod nadzorom mogu kršiti bez posljedica. Time ne samo da je potkopao autoritet policije i pravni poredak, već je stvorio ambijent koji ohrabruje bjekstvo, jer kriminalnim strukturama jasno signalizira institucionalnu pasivnost i odsustvo operativne odlučnosti. Tako je potvrđena moja konstatacija iz prošle kolumne da je direktor policije postao bezbjednosna prijetnja i bezbjednosna smetnja.
Kada je novinar Komnenić, sasvim logično i legitimno, pitao da li je policija „običan fikus“ ako ne može da privede osobu koja krši mjere, direktor policije je odgovorio prijetnjom procesuiranja nakon emisije zbog navodnog vrijeđanja policije. Time je Lazar Šćepanović ne samo prešao granicu profesionalnog ponašanja, već je brutalno pogazio. Umjesto odgovora uputio je prijetnju, a umjesto argumenata ponudio je autoritet funkcije.
Na kraju, bez ikakve provjere, stručne ekspertize ili istrage, direktor policije je novi snimak odbjeglog Medenice momentalno proglasio proizvodom vještačke inteligencije. Tako je još jednom pokazao da mu je instinkt za brzoplete zaključke jači od obaveze za provjeru činjenica i spontano samopromovisao u sudiju, vještaka i regulatora istine. Sve to bez dokaza, sa manjkom znanja i viškom samopouzdanja.
Sve ovo zajedno ne predstavlja lapsus, već konzistentan obrazac ponašanja direktora policije koji politizuje funkciju, nipodaštava sudove, relativizuje zakone, prijeti novinarima i preuzima ulogu vrhovnog tumača svega – od krivičnog prava do digitalne forenzike. Galama, povišeni ton, prijetnje novinaru i javno „predavanje“ sudovima šta i kako treba da rade, bio je pokušaj direktora policije da se nametne kao profesionalni autoritet, ali je upravo tim nastupom pokazao suprotno. Autoritet ne proizlazi iz funkcije i decibela, već iz znanja, samokontrole i odgovornosti, što Lazar Šćepanović nije pokazao u bilo kom javnom nastupu.
Dakle, ovakav nastup predstavlja kontinuitet, a ne incident i jasno pokazuje da se kršenje Kodeksa policijske etike od strane direktora policije nastavlja bez ikakvih posljedica. Opasno je da policiju vodi čovjek koji na kritiku odgovara prijetnjom, na propust teorijama, na zakon proizvoljnim tumačenjem, a na odgovornost njenim potpunim izbjegavanjem i prebacivanjem na druge adrese. Policija nije privatna platforma za lične procjene i javne obračune. Ona bi morala biti stub bezbjednosti države.
Kada direktor policije počne da se ponaša kao da je iznad zakona, sudova i javnosti – tada problem više nije bjekstvo jednog osuđenog lica, već smjer u kojem ide cijeli bezbjednosni sistem. U takvom sistemu policija prestaje da bude stub bezbjednosti i oslonac države i pretvara se u izvor nestabilnosti. Institucija koju vodi čovjek bez mjere, samokontrole i odgovornosti ne štiti poredak, već ga potkopava iznutra. I zato snimci u kojima se bjegunci pred pravdom ismijavaju direktoru policije, bili oni autentični ili ne, nijesu incident, već logična i očekivana posljedica sistema u kojem se autoritet gradi galamom i prijetnjama, a ne djelima.

Bezbjednosna smetnja u udarnom TV terminu

U Osnovnom sudu u Pogorici okončano je suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića u predmetu protiv bivše istraživačice organizacije BIRN, novinarke dnevnika Vijesti Jelene Jovanović i bivše urednice BIRN-ove platforme Balkan Insight Dušice Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo, propagandnim uratkom „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“, objavljenim u novembru 2022. godine, u kojem su ga, sa još osam crnogorskih građanskih aktivista i aktivistkinja i dvije novinarke označile krajnjim desničarem i vjerskim esktremistom. Presuda će biti izrečena u roku od 30 dana. Sramna mapa povučena je odavno, ali izvinjenje BIRN-a, istraživačice Jovanović i bivše urednice Tomović nije uslijedilo, štoviše, njih dvije uporno istrajavaju u tvrdnjama da osobe koje su opasno targetirale jesu ekstremisti i esktremistkinje, a ranije su prijetile i da će lista biti proširena. <h2>&nbsp;OPASNE OPTUŽBE</h2> U Sarajevu, gdje je sjedište BIRN-a, skoro svi postupci protiv ove nevladine organizacije su prvostepeno okončani u korist targetiranih. U Podgorici, međutim, prvostepeno je okončan samo jedan proces – u korist novinarke i aktivistkinje Tanje Pavićević.&nbsp; Na završnom ročištu po tužbi Mrvaljevića, konstatovano je da punomoćnici stranaka čine nespornim da je tužena prvog reda (Jelena Jovanović) zaključila autorski ugovor sa BIRN-om.&nbsp; To je uslijedilo nakon što je advokat saopštio sudiji Milošu Jokanoviću „da nije postupio po nalogu suda sa prethodnog ročišta“, odnosno nije dostavio ugovor Jovanović sa BIRN-om. Mrvaljevićeva advokatica Marijana Laković u završnoj riječi zatražila je da sud usvoji tužbeni zahtjev, dok je druga strana predložila sa on bude odbijen kao neosnovan. Tokom sudskog postupka Mrvaljević je kazao da je angažovanje u NVO na čijem je čelu posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva i da u njegovim izjava i tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih komentara. - Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – ispričao je na jednom od ročišta. Poslije objavljivanja skandalozne mape 2022. javno mnjenje je, kako je kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa NVO „Luča“. - Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta (EU) neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori. Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru saopšteno mi je da zbog pojave moga imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate moju aplikaciju, iako sam ušao u uži izbor među dvoje kandidata – rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković</figcaption> </figure>  Neprijatnosti je doživljavao i na nekim javnim skupovima, kada su mu pojedinci prilazili uz komentare da je ekstremista. Objasnio je da je posljedice objavljivanja njegovog imena na spisku ekstremista imala i njegova familija. Bio je kategoričan i da je povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru.&nbsp; <h2>&nbsp;BESRAMNA ODBRANA</h2> Jovanović i Tomović, osim Mrvaljevića, ekstremistima su proglasile i građanske aktiviste Tatjanu Knežević Perišić, Tijanu Lopičić, Maju Miličković, Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Peđu Vušurovića, Draška Didija Martinovića i novinarke Tanju Pavićević i Kaćušu Krsmanović. BIRN je skandaloznu mapu predstavio na konferenciji u Sarajevu u novembru 2022. godine, a žestoke reakcije na sekciju za Crnu Goru, na dio koji se odnosio na građanske aktiviste i aktivistkinje i dvije novinarke, uslijedile su već na samom panelu. U narednim danima i mjesecima ređale su se osude intelektualaca, građanskih aktivista i profesionalnih novinara iz Crne Gore i regiona, ali i zapadnih diplomatskih misija. Jovanović i Tomović, s druge strane, nastavile su sa besramnim klevetanjem, tvrdeći da je mapa urađena uz poštovanje metodoloških principa i istraživačkih mehanizama, da bi na pripremnim ročištima u podgoričkom sudu opasno i beskrupulozno targetiranje devetoro ljudi predstavile kao vrijednosni sud, u pokušaju da izbjegnu odgovornost. Čak su posegnule i za obmanjivanjem suda tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti, što nije tačno. BIRN je u okviru mape objavio dva izvještaja – prvi 16. novembra 2022, a dorađeni dvije sedmice kasnije, 30. novembra.&nbsp; U tužbi Mrvaljevića, pored ostalog, piše da je Jovanović zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju je tada zastupala direktorica Marija Ristić da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene – Tomović, koja je bila na čelu Balkan Insight Crne Gore. Na predstavljanju maše, direktor BIRN BiH Denis Džidić, saopštio je, kako je prenio Portal Hajat, da su desničarske organizacije iz mape i njihove konekcije sa političarima „najveća prijetnja u Evropi i svijetu“. Kazao je i da „ove grupe predstavljaju ozbiljne sigurnosne prijetnje koje se vezuju za rat na području bivše Jugoslavije, pa se tako glorificiraju ratni zločinci koji su osuđeni pred Haškim sudom... Važno je staviti fokus na pravna i strateška pitanja, važno je vidjeti u akcionom planu koje će aktivnosti vlasti i policijske agencije poduzeti u mapiranju takvih grupa“.

Podgorica: Saobraćajna nezgoda na Zlatici

Tagovi

Afera Epstin: Bivši norveški premijer pod istragom zbog sumnje na "ozbiljnu korupciju"

Danas kiša, do 15 stepeni

Bezbjednosna smetnja u udarnom TV terminu

Jelena Jovanović odbila da dostavi ugovor

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO