<article>Šavnička policija uhapsila je M.M. (37) iz Podgorice zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije.Navodi se da su službenici šavničke policije, vršeći pojačanu kontrolu saobraćaja na magistralnom putu Šavnik-Žabljak, kontrolisali vozilo podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao M.M.Testiranjem je, kako se dodaje, utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu M.M. i on je uhapšen.- M.M. je uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao kaznu zatvora od 20 dana, kao i četiri mjeseca zabrane upravljanja vozilom "B" kategorije - rekli su iz policije u objavi na mreži Iks.Oni su naveli da je provjerama utvrđeno i da je M.M. višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela, kao i prekršaja iz oblasti javnog reda i mira i saobraćaja.</article>

Šavnička policija uhapsila je M.M. (37) iz Podgorice zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su službenici šavničke policije, vršeći pojačanu kontrolu saobraćaja na magistralnom putu Šavnik-Žabljak, kontrolisali vozilo podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao M.M.
Testiranjem je, kako se dodaje, utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu M.M. i on je uhapšen.
- M.M. je uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao kaznu zatvora od 20 dana, kao i četiri mjeseca zabrane upravljanja vozilom "B" kategorije - rekli su iz policije u objavi na mreži Iks.
Oni su naveli da je provjerama utvrđeno i da je M.M. višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela, kao i prekršaja iz oblasti javnog reda i mira i saobraćaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hronika

Podgoričanin uhapšen zbog vožnje pod dejstvom kokaina, određeno mu 20 dana zatvora

Sporazum između Tajlanda i Kambodže o prekidu vatre "postepeno" se sprovodi, saopštilo je u ponedjeljak (5. januar) kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
Kina se nada da će obje strane osigurati "sveobuhvatno" i "trajno" primirje, rekao je portparol ministarstva Lin Jian na redovnoj konferenciji za novinare.
Tajland je vratio 18 vojnika u Kambodžu, takođe je rekao Lin.
Tajland i Kambodža dogovorili su drugo primirje krajem decembra, čime su okončane sedmice graničnih sukoba koji su se pretvorili u najgore borbe u godinama između jugoistočnoazijskih komšija, prenosi "AsiaOne".

Kina: Postepeno se sprovodi primirje između Tajlanda i Kambodže

Viši sud u Podgorici još nije donio odluku o zahtjevu Miloša Medenice da mu se, umjesto boravka u stanu u kojem živi, odredi kućni pritvor u porodičnoj kući u Podgorici u kojoj živi njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.
Iz podgoričkog Višeg suda za Dan su potvrdili da o ovom zahtjevu još nije odlučivano.
Miloš Medenica je optužen da je bio na čelu kriminalne grupe koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za šverc cigareta, protivzakoniti uticaj i podstrekavanje na nasilje. U istom predmetu optužena je i njegova majka. Kućni pritvor određen mu je 17. oktobra prošle godine, nakon što je napustio Istražni zatvor u Spužu.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić zatražio je u završnok riječi da se Vesna Medenica osudi na kaznu zatvora od 20 godina,a da se ostalim optuženima izreknu kazne u rasponu do 20 godina zatvora, uz novčane kazne do 100 hiljada eura.
Tokom iznošenja završnih riječi 11. decembra 2025. godine, tužilaštvo je istaklo da je riječ o jednom od najtežih slučajeva u crnogorskom pravosuđu.
Vesna Medenica je tokom suđenja negirala optužbe, navodeći da nikada nije vršila protivzakoniti uticaj na kolege sudije, niti učestvovala u kriminalnim aktivnostima.

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavima putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na smanjenu vidljivost na većini puteva u državi.
Iz AMSCG su kazali da su učestali odroni na putevima duž usjeka i klisura, kao i na pojačanu vodu na putevima.
- Skrećemo pažnju vozačima da voze pažljivije, poštuju saobraćajne propise,naročito ograničenje brzine - naveli su iz AMSCG.
Oni su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na putevima u Crnoj Gori do 12. januara neće biti radova.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako tvrdi Moskva.
- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. 
Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.
Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. 
- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Američka intervencija u Venecueli samo je početak nove ere odnosa na zapadnoj hemisferi, a ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene (nove) strategije Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost koja se zasniva na doktrini predsjednika Džejmsa Monroa iz 1823. godine, ocijenio je u intervjuu za Jutarnji list poslanik HDZ-a u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.
"Ovo je tek početak, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što su SAD to radile i u 19. vijeku", rekao je.&nbsp;
Kao iskusni diplomata koji je rođen u Buenos Airesu, Štir je jedan od najkvalifikovanijih sagovornika u Hrvatskoj kada je riječ o političkim odnosima u Latinskoj Americi i odnosima tih zemalja sa Sjedinjenim Državama koje, kako Štir kaže, namjeravaju da potisnu Kinu sa južnoameričkog kontinenta i ponovo nametnu svoju hegemoniju.
Kako gledate na pravnu i političku legitimnost i zakonitost američke operacije na teritoriji Venecuele?
– Sasvim je sigurno da je riječ o operaciji koja je zbog legitimnosti izazvala velike rasprave u svijetu, ali i u samim SAD-u. Činjenica je da za takvu intervenciju nije bilo prethodne saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali je isto tako činjenica da je Savjet bezbjednosti UN-a već duže vrijeme blokiran u svom radu. Smatram da će čak i u ovakvoj situaciji – gdje je SAD demonstrirao silu – ipak biti potrebna određena razina legitimizacije. To znači da bi trebalo priznati da je legitimni predsjednik Venecuele Edmundo Gonsales Urutija, koji je pobijedio na posljednjim izborima, ali nije postao predsjednik jer je Maduro te izbore očigledno pokrao. Mislim da je i unutar same Venecuele ključno da Gonsales Urutija ima takav legitimitet.
SDP i Možemo! žestoko su osudili Trampovu akciju. Smatraju da ona krši međunarodno pravo i pitaju se da li je Grenland sljedeća meta.
– Volio bih da su bili jednako glasni i kada je Maduro pokrao predsjedničke izbore. Nažalost, evropska ljevica imala je određene odnose sa tim i takvim Madurom, a tek su se u kasnijoj fazi njegove vladavine distancirali od njega i njegovog režima. Do posljednjeg trenutka evropska ljevica nije htjela da prizna da je Edmundo Gonsales Urutija bio pobjednik tih izbora, iako su svi dokazi o krađi izbora bili jasno vidljivi i dokumentovani. Isto tako, važno je reći da Evropa mora jasno naznačiti da je nedopustiva bilo kakva povreda autonomije i suvereniteta Grenlanda od bilo koje velike sile, pa tako i SAD-a.
Da li vas je iznenadila izuzetno mlaka reakcija institucija Evropske unije koje nastavljaju da „pažljivo prate razvoj situacije“, dok situacija, čini se, izmiče kontroli?
– Ne bih rekao da situacija izmiče kontroli, barem kada je riječ o sprovođenju onoga što je američki predsjednik Donald Tramp naumio da uradi. Ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene njegove (nove) strategije nacionalne bezbjednosti koja se zasniva na doktrini predsjednika Monroa iz 1823. godine.
Dakle, možemo li očekivati Trampove intervencije i u drugim zemljama Latinske Amerike? Da li je kubanski režim prvi na redu?
– SAD se vratio Monroovoj doktrini, koja je bila koncipirana na ideji da se evropske kolonijalne sile izbace sa američkog kontinenta. Danas je ta doktrina koncipirana na ideji da se iz Latinske Amerike izbace ruski i kineski interesi. Ovo je tek početak. Da, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što je to SAD radio i u 19. vijeku. A što se Kube tiče, ona nije jedina. Tu je i Nikaragva, a mislim da će (Trampova administracija) pokušati da spriječi i kineski strateški projekat izgradnje željezničke pruge koja bi povezivala Brazil sa Čankajem, golemom lukom koju je Kina izgradila u Peruu. Takođe, SAD će učiniti sve kako bi ograničio kineski uticaj na tom kontinentu, jer je danas Kina najveći spoljnotrgovinski partner gotovo svih južnoameričkih zemalja.
Imate li saznanja kako „dišu“ građani Venecuele nakon Trampove otmice Madura?
– Većina građana je na prošlim predsjedničkim izborima odbila Madura i izabrala opozicionog kandidata Gonsalesa. Možemo, dakle, zaključiti da je većina zadovoljna time što je Maduro svrgnut s vlasti. Građane najviše brine to što ne znaju kako će politička tranzicija u Venecueli izgledati i što još uvijek nije jasno hoće li se ljudi iz Madurovog režima zadržati na pozicijama moći. Ne mislim tu samo na Madurovu potpredsjednicu, već i na ministra unutrašnjih poslova i ministra odbrane. To je trio koji drži sve poluge moći u tom režimu.

Štir: Venecuela je samo početak, SAD se vraćaju Monroovoj doktrini

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro do početka suđenja dane će provoditi u strogo obezbijeđenom objektu u Bruklinu, u Njujorku. Budući da optužbe protiv njega potiču iz Njujorka, to je omogućilo organima reda da ga smjeste u taj objekat. Metropolitan Detention Center, u kojem je bio smješten i ozloglašeni vođa kartela Hoakin „El Čapo“ Gusman prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu, bio je privremeni dom i za Šona „Didija“ Kombsa, Gislejn Maksvel, R. Kelija i Sema Bankman-Frida .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Iako je ovaj pritvorski objekat posebno opremljen za smještaj visokorizičnih pritvorenika, on je ujedno i jedini savezni pritvorski centar za najveći grad u SAD, nakon što je Zavod za zatvore zatvorio kompleks na Menhetnu poslije samoubistva Džefrija Epstina u tom zatvoru — događaja koji je skrenuo pažnju javnosti na brojne probleme u toj ustanovi. Prije nekoliko godina, u tom objektu uvedene su posebne mjere kako bi se smjestio El Čapo, koji je ranije uspijevao da pobjegne iz zatvora u Meksiku. Suosnivač njegovog kartela Sinaloa, Ismael „El Maho“ Sambada Garsija, takođe je bio držan u tom pritvoru prije nego što je priznao krivicu po povezanim optužbama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed" data-rendition-name="original" width="8589" height="5726" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ipak, kako piše CNN, SAD rizikuju time što predsjednika druge države drže u tako gusto naseljenom metropolitanskom području, što nosi niz bezbjednosnih pitanja koja prevazilaze samu bezbjednost zatvorenika i osoblja pritvora.

Podgoričanin uhapšen zbog vožnje pod dejstvom kokaina, određeno mu 20 dana zatvora

Kina: Postepeno se sprovodi primirje između Tajlanda i Kambodže

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

PRATITE TVe UŽIVO