Radović: Uprava policije prekinula civilni nadzor nad postupanjem prema osobama lišenim slobode
Uprava policije odbila je da produži odredbe Memoranduma o saradnji sa Građanskom alijansom (GA), koje su omogućavale nezavisan uvid u postupanje prema osobama lišenim slobode, kazao je programski direktor te nevladine organizacije Milan Radović.
On je, kako je saopšteno iz GA, kazao da je riječ o mehanizmu uspostavljenom 2015. godine, koji je 11 godina funkcionisao bez ijedne prepreke, kroz nekoliko različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije.
Radović je rekao da je Memorandum rezultirao velikim brojem izvještaja o zatečenom stanju u odjeljenjima bezbjednosti i postupanju policijskih službenika prema osobama lišenim slobode.
Prema njegovim riječima, takav zaokret sam po sebi dovoljno govori o pravcu kojim se Uprava policije kreće, prema zatvaranju sistema na štetu ljudskih prava i urušavanju onoga što je godinama pažljivo građeno.
Radović je naveo da je Memorandum kojim je ta saradnja posljednji put formalizovana, potpisan u maju 2021. godine sa MUP-om i Upravom policije i formalno je važio do 31. maja.
Kako je kazao, aktuelni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je za vršioca dužnosti direktora imenovan u decembru 2024. godine, a za direktora u punom mandatu izabran je 27. decembra prošle godine.
- Punih godinu i po, sve do isteka Memoranduma, nenajavljene posjete i ostale aktivnosti iz ovog dijela saradnje sprovodili smo nesmetano, dok je Šćepanović već rukovodio Upravom policije - rekao je Radović.
On je kazao da su se po isteku Memoranduma obratili potpisnicima zahtjevom za produženje saradnje.
- Umjesto očekivanog produženja dobili smo zvanični odgovor da su odredbe na kojima počiva Memorandum Upravi policije neprihvatljive - dodao je Radović.
Na taj odgovor, kako je rekao, reagovali su dopisom u kojem su detaljno obrazložili zbog čega iznijeta argumentacija, prema ocjeni GA, nema pravno utemeljenje.
Radović je kazao i da su predložili sastanak kako bi o spornim pitanjima razgovarali.
- Zvaničan odgovor nijesmo dobili, što nas, nakon 11 godina saradnje, iskreno iznenađuje - rekao je Radović.
On je kazao da iz Uprave policije kao razlog za odbijanje navode da već postoje nezavisni mehanizmi kontrole, Komitet za prevenciju torture (CPT) i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda kroz rad Nacionalnog preventivnog mehanizma.
- Nijedan od ta dva mehanizma, međutim, nije nastao ove godine, oba su postojala i u trenutku kada je saradnja sa GA uspostavljena, kao i tokom čitavog perioda njenog nesmetanog funkcionisanja - rekao je Radović.
On je dodao da ni Ustav ni Zakon o unutrašnjim poslovima, na koje se Uprava policije poziva, ne sadrže odredbu koja bi ovakav vid saradnje činila pravno neprihvatljivim.
- Naprotiv, Potkomitet Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, tijelo nadležno za tumačenje Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, još je 2010. godine zauzeo stav da u preventivnom djelovanju ne smije biti isključivosti i da ulogu nacionalnih preventivnih mehanizama podržava i dopunjuje upravo civilno društvo - kazao je Radović.
On je rekao da angažman nevladinih organizacija u nadzoru mjesta lišavanja slobode nije izuzetak ni u ostatku Evrope.
Prema riječima Radovića, riječ je o prepoznatom i podržanom modelu dobre prakse.
On je ocijenio da ne stoji argumentacija na koju se Uprava policije poziva.
- Koliko je nezavisan nadzor i dalje neophodan, dovoljno govori nalaz do kojeg je naš tim došao prošle godine u Bijelom Polju, koji smo tada i javno saopštili - kazao je Radović.
On je naveo da su nenajavljenom posjetom Odjeljenju bezbjednosti (OB), koje je ujedno i sjedište Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, zatekli prostorije za zadržavanje u stanju potpuno neuslovnom za boravak, sa uništenim mobilijarom, dotrajalom infrastrukturom i higijenskim uslovima ispod svakog propisanog minimuma.
- Upravo zahvaljujući našem nenajavljenom obilasku, ovaj nalaz je postao dostupan javnosti - dodao je Radović.
On je kazao da je, pored samih obilazaka, tim GA godinama unazad dokumentovao i slučajeve torture, od kojih su mnogi imali epilog na sudu i rezultirali pravosnažnim osuđujućim presudama za policijske službenike.
- Među njima je i slučaj brutalnog prebijanja Mija Martinovića 2021. godine, koji je naš tim tada, dokumentovao na terenu i prvi javno objavio - kazao je Radović.
On je naveo da su u istom periodu evidentirali i 24 druga slučaja prekoračenja ovlašćenja i zlostavljanja, a tokom čitave decenije rada na desetine sličnih slučajeva širom Crne Gore.
- Isto važi i za nerede na Cetinju 2021. godine, uoči ustoličenja, kada niko od drugih nadzornih mehanizama na koje se Šćepanović poziva nije bio prisutan na terenu, a kada je naš tim obišao OB Cetinje i razgovarao sa licima lišenim slobode - rekao je Radović.
On je dodao da su kroz sve te slučajeve, kao i kroz redovan monitoring, pratili i evidentirali ono što Nacionalni preventivni mehanizam, zbog obima posla i ograničenih kapaciteta, nije uvijek bio u mogućnosti da isprati u realnom vremenu.
- U tom smislu smo bili njegova produžena ruka, a o svim nalazima smo redovno i blagovremeno obavještavali Upravu policije - kazao je Radović.
Prema njegovim riječima, vremenski i sadržinski kontekst te odluke ne može se zanemariti.
Radović je podsjetio da je GA, pored ukazivanja na zatečeno stanje u OB Bijelo Polje, javno kritikovala Zakon o unutrašnjim poslovima.
Posebno su, kako je naveo, kritikovali odredbe o komisiji za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja policijskim službenicima ocijenjenim kao „bezbjednosni rizik“ uskraćuje pravo na odbranu u redovnom disciplinskom postupku, Zakon koji je tada javno branio upravo sadašnji direktor policije.
- Osnovanost tih upozorenja kasnije je potvrdila i Agencija za sprečavanje korupcije, a izmjena spornih odredbi dio je i nedavno potpisanog sporazuma između vlasti i opozicije - dodao je Radović.
On smatra da je, u svjetlu te hronologije, na Upravi policije da javnosti objasni zašto je praksa koja je 11 godina bila prihvatljiva, a koja nijednom prethodnom rukovodstvu nije predstavljala problem, odjednom postala nedopustiva.
- Iz svega navedenog proizlazi da se sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode i to upravo u trenutku kada naši nalazi pokazuju da je nezavisan nadzor potrebniji nego ikad - rekao je Radović.
On je kazao da će se o svemu obavijestiti CPT, delegaciju Evropske unije, Savjet Evrope i OEBS, partnere sa kojima godinama sarađuju na unapređenju stanja ljudskih prava u Crnoj Gori.
Te institucije su, kako je naveo Radović, kroz brojne programe i preporuke, decenijama ulagale upravo u izgradnju ovakvih mehanizama saradnje između civilnog sektora i policije i imaju legitiman interes da budu upoznate sa okolnostima u kojima se gasi jedan od uspješnih primjera takve saradnje u regionu.
- Ostajemo pri ocjeni da ne postoji nijedna stvarna potreba da se mijenja praksa koja je 11 godina dobro funkcionisala i da je odluka o okončanju ove saradnje donesena daleko izvan pravnih i strukovnih okvira. Shodno tome, GA će nastaviti da insistira na punom obnavljanju Memoranduma - poručio je Radović.