<article>Na putu od Nikšića prema Vilusima dogodila se saobraćajna nesreća. Portalu RTNK je potvrđeno da je jedna osoba poginula.Na terenu su pripadnici nikšićke policije, ekipa Hitne pomoći i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić.Do udesa je došlo uslijed sudara dva vozila. Saobraćajna nesreća dogodila se u mjestu Podbožur.</article>

Na putu od Nikšića prema Vilusima dogodila se saobraćajna nesreća. Portalu RTNK je potvrđeno da je jedna osoba poginula.
Na terenu su pripadnici nikšićke policije, ekipa Hitne pomoći i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić.
Do udesa je došlo uslijed sudara dva vozila. Saobraćajna nesreća dogodila se u mjestu Podbožur.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Saobraćajna nesreća

Stradala jedna osoba

Nikšić-Vilusi

Hronika

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Vilusi, stradala jedna osoba

''Zimus su me pitali, a bio sam nešto umoran, o Crnoj Gori. Pa, da meni nema Crne Gore, ne bih ni ja mogao da postojim. A, opet, na neki način ja sam rijetko u Crnoj Gori, pa može ispasti kao da se prenemažem. Da je sreće, ja iz te Crne Gore ne bih nikad ni otišao, da sam mogao tamo da slikam, da je tamo onda bilo nekih većih mogućnosti. Ja nikad nijesam mogao da prebolim Crnu Goru". Tako je o Crnoj Gori, u knjizi Branke Bogavac “Razgovori sa Dadom”, govorio jedan od najvećih umjetnika koje je ona ikad imala - Miodrag Dado Đurić. 

Radovi na papiru velikog crnogorskog slikara nedavno su postigli izuzetne rezultate na aukciji koja je održana u Parizu. Svi ponuđeni radovi pronašli su svoje nove kolekcionare, a ukupan ostvaren rezultat premašio je 650.000 eura. Ovo je velika vijest, za mnoge iznenađujuća, ali nije iznenađenje za gosta današnje emisije E-uživo, slikara i Dadovog prijatelja, Rajka Todorovića Todora, koji kaže da tek dolazi vrijeme kad će se cijeli svijet diviti Dadu Đuriću. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

''E uživo'' na TV E: Gost slikar Rajko Todorović Todor

U Crnoj Gori svake godine bude oko 20 novih slučajeva obolijevanja djece od nekog oblika kancera, naveli su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dodajući da su u dječijem uzrastu najčešćihematološki maligniteti, odnosno, kanceri krvi.
- Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju- kazali su iz KCCG.
Podsjećaju da se svake godine, 15. februara, širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.
- Cilj je podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju naši mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Važno je, takođe, naglasiti i značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka- dodaju u saopštenju.
U Sjedinjenim Američkim Državama je 1997. godine, na inicijativu grupe roditelja, kreirana je zlatna vrpca koja se od tada korisi kao simbol borbe protiv raka među djecom.
- Zlatna boja je odabrana da se i na ovaj način pokaže da su djeca neprocjenjivo vrijedna. Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječena i nastavi život bez znakova bolesti- naveli su u saopštenju.
Ukazuju da ipak liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.
- Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi- dalje navode iz KCCG.
Dodaju da se kod nekih pacijenata mogu javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini.
- Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja. Kod jednog broja djece mogu se javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu- navode iz KCCG.
Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje.
- Danas se o ovim pitanjima vodi sve više računa, a pacijenti se dugoročno prate kako bi se na vrijeme pružila adekvatna medicinska i savjetodavna podrška. Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Povećana osjetljivost, povremena anksioznost ili strah nijesu neuobičajeni i predstavljaju normalnu reakciju na stresno životno iskustvo- dodali su.
Kako navode, iako u javnosti postoji uvjerenje da djeca koja su primila hemioterapiju nužno imaju ozbiljne zdravstvene probleme tokom života, većina djece koja su izliječena od malignih bolesti izrasta u zdrave i funkcionalne odrasle osobe.
- Kasni efekti su mogući, ali nijesu pravilo, niti su uvijek trajni. Takođe, redovne kontrole ne služe izazivanju straha, već omogućavaju rano prepoznavanje i liječenje eventualnih kasnih posljedica, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti je još jedno česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku. Dugoročno praćenje djece koja su liječena od malignih bolesti ključno je za očuvanje zdravlja i omogućavanje kvalitetnog života. Ovo praćenje nije podsjećanje na bolest, već obezbjeđivanje da djeca imaju zdrav i sretan život u budućnosti-- dodali su.
Poručuju da podrška porodice, zdravstvenih radnika, obrazovnih institucija i šire zajednice igra ključnu ulogu u procesu oporavka i reintegracije djeteta u svakodnevni život.
- Dakle, kasni efekti hemioterapije kod djece predstavljaju realnu, ali ne i neizbježnu posljedicu liječenja malignih bolesti. Uz pravovremeno praćenje, savremenu medicinsku brigu i adekvatnu psihosocijalnu podršku, većina djece koja su prošla kroz liječenje malignih bolesti ima priliku ostvariti ispunjen i kvalitetan život. Na Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, pozivamo sve nas da budemo podrška ovoj djeci i njihovim porodicama na putu oporavka, jer svako dijete zaslužuje priliku za srećno i zdravo djetinjstvo- zaključuje se u saopštenju KCCG.

KCCG: U dječijem uzrastu najčešći hematološki maligniteti

Izložba cvijeća Praznika mimoze otvorena je jutros u prvoj fazi Instituta Igalo, godine pod sloganom „Mimoza u ruci, ljubav u srcu“, saopštili su organizatori.
Tradicionalna manifestacija, koja je decenijama dio ovog festivala, okupila je više od 50 izlagača iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, a otvaranje su obilježili nastupi mališana iz vrtića „Naša radost“ i ženske vokalne grupe „Lira“.
Izložbu je otvorila generalna konzulka Republike Srbije u Herceg Novom, Jasmina Milačić, koja je istakla da ova manifestacija već decenijama simbolizuje dolazak proljeća, radost života i duh Herceg Novog.
- Cvjetanje mimoze podsjeća nas na snagu zajedništva i na vrijednosti koje povezuju ljude sa obje strane granice, ali i širom regiona. Upravo zato početak Praznika mimoze ima poseban značaj za crnogorsko-srpski kulturni prostor, jer pokazuje kako tradicija, kultura i međusobno poštovanje mogu biti most koji povezuje naše narode- naglasila je Milačić.
Ona je poručila da Republika Srbija ostaje iskreno opredijeljena da kroz saradnju u kulturi, ekonomiji, turizmu i svim drugim oblastima doprinosi izgradnji dobrih i stabilnih prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Uvjereni smo da su upravo ovakvi događaji prilika da se ti odnosi dodatno učvrste kroz susrete ljudi, ideje i zajedničko slavlje života- istakla je Milačić i proglasila izložbu otvorenom, uz želju da donese radost, nova prijateljstva i uspješnu godinu pred nama.
Otvaranju Izložbe cvijeća prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Ivan Otović, potpredsjednica Skupštine opštine Dragana Stanišić i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Izložba cvijeća trajaće do nedjelje, 15. februara i biće otvorena u terminu od 9 do 19 časova.
Zvanično otvaranje 57. Praznika mimoze zakazano je za večeras – u 19 časova će defile kroz grad povesti Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, Mjesna muzika Đenović, trombonjeri i maškare, a u 20.30 časova na platou u Igalu biće upriličeno svečano otvaranje i koncert Nine Badrić i Gorana Karana.
Kompletan program pogledajte na: https://praznikmimoze.me/
Pokrovitelji i organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

''Mimoza u ruci, ljubav u srcu'': Otvorena tradicionalna Izložba cvijeća

Svaki novi medijski nastup direktora policije i ministra unutrašnjih poslova danas djeluje kao najbolja ilustracija kako je i zašto Miloš Medenica uspio da pobjegne. U tim nastupima nema ni odgovornosti, ni pravne dosljednosti, ni institucionalne ozbiljnosti. Ti nastupi pokazuju samo improvizacije, neprimjerena samohvalisanja, neznanje, prebacivanje krivice i zabrinjavajuću konfuziju na vrhu sistema bezbjednosti.
Tako je direktor policije Lazar Šćepanović najprije na pres konfereciji saopštio da policija radi na identifikaciji profila koji objavljuje snimke na kojima je navodno Miloš Medenica. Međutim, nije nam rekao o kom se krivičnom djelu radi. Samo par sati kasnije ministar Šaranović u emisiji “Načisto” je rekao da objavljivanje ovih snimka nije krivično djelo, da je najmanje važno da li je na snimcima Medenica i da su druge komponente slučaja mnogo bitnije. Zato se postavlja pitanje šta je onda predmet policijskog rada koji je direktor policije predstavio na presu? Da li možda policija utvrđuje ko uznemirava komfor vrha bezbjednosnog sektora?
Dakle, u jednom danu smo imali upečatljiviji paradoks u kojem ministar tvrdi da objavljivanje snimaka nije krivično djelo i da je najmanje važno u ovom slučaju, dok direktor policije govori da policija radi na identifikaciji onih koji objavljuju te snimke. Ako djela nema i ako je to najmanje važno, koga i zbog čega identifikujete? U tom raskoraku između političke improvizacije i pravne realnosti nestaje povjerenje javnosti, a iz njega postaje očigledno da su oni koji kontrolišu i upravljaju bezbjednosnim sektorom pravo ili učili na nekakvim megatrenovima, ili su ih podučavali oni koji ni sami nijesu znali šta je razlika između procesne nadležnosti i televizijskog, politikantskog nastupa.
Dodatno, javnost je od direktora policije opet dobila prozivanje nevladinih organizacija i „nekih advokata“ koji se usuđuju da pitaju ima li odgovornosti u policiji. Da, to je isti onaj direktor koji se hvali da je završio Pravni fakultet i koji pred kamerama svima drži lekcije o tome kako se tumače zakoni. Tako je direktor policije profesionalnu kritiku predstavio kao neprijateljsko djelovanje i “uzbunjivanje javnosti”, a svako pitanje i pozivanje na odgovornost kao napad na državu.
U istoj emisiji „Načisto“ ministar Šaranović je govorio i o trivijalnosti javno-političke scene i hibridnom djelovanju organizovanog kriminala, da su snimci sa likom Medenice vještački generisani i da su dio hibridnog rata. Međutim, nakon što se u pauzi za reklame na video poziv javila osoba za koju su svi u studiju – osim ministra – naveli da je Miloš Medenica, ministar „nije isključio mogućnost“ da je to zaista on. Tako je ministar samo u jednom emisijim prešao put od nesporno utvrđene vještačke inteligencije do moguće autentičnosti. U demonstraciji zapanjujuće kombinacije nesposobnosti i elementarnog neznanja konzistentnost je, očigledno, kolateralna šteta.
Vrhunac ironije dolazi u ponavljanju da policija, čak i da je vidjela Medenicu kako napušta stan, nije mogla da reaguje jer navodno nije imala nalog suda. Isti taj sistem, međutim, bez problema šalje inspektore da po završetku emisije sačekaju novinara ispred redakcije i pozovu ga da da izjavu. Dakle, za bjegunca pod mjerama nadzora nema nadležnosti bez posebnog naloga suda, ali za novinara koji emituje sadržaj od javnog interesa ne treba nalog ni suda, ni tužilaštva.
Konačno, najopasnija poruka nije u kontradiktornostima, već u demonstraciji selektivne moći. Kada se tvrdi da se bjegunac nije mogao spriječiti bez sudskog naloga, ali se novinar može promptno pozvati na informativni razgovor nakon emisije, tada javnost s pravom postavlja pitanje: da li je problem u nedostatku nadležnosti ili u nedostatku volje i znanja?
Jer država koja pred kamerama djeluje zbunjeno, kontradiktorno i defanzivno, a istovremeno pokazuje efikasnost prema onima koji postavljaju pitanja, ne uliva strah organizovanom kriminalu. Ona pokušava uliti strah onima koji o njemu govore. Takva država san je svakog ozbiljnog kriminalca jer mu poručuje da sistem nema ni jedinstven stav, ni jasnu strategiju, ni dosljednost u postupanju. U ime takve države i takvih čelnika bezbjednosnog sektora, organizovani kriminal zaista ima razloga da svakog dana „ispaljuje vatromet“. Ne zato što je jači od institucija, već zato što institucijama rukovode ovakvi kadrovi.
Na kraju, snimci sa likom Medenice, bili oni vještački generisani ili potpuno autentični, predstavljaju javno ruganje službama bezbjednosti, a za takav nivo urušavanja autoriteta najviše mogu da „zahvale“ upravo onima koji tim službama rukovode. Bezbjednosni sektor je od slučaja kopanja tunela ispod zgrade Višeg suda u Podgorici prošao put od bezbjednosne blamaže do bezbjednosne smetnje – i natrag, jasno pokazujući da ni improvizacija ni neznanje nisu slučajni, već da su postali „standard“ rukovođenja.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Vilusi, stradala jedna osoba

Tagovi

''E uživo'' na TV E: Gost slikar Rajko Todorović Todor

KCCG: U dječijem uzrastu najčešći hematološki maligniteti

''Mimoza u ruci, ljubav u srcu'': Otvorena tradicionalna Izložba cvijeća

Od bezbjednosne blamaže do bezbjednosne smetnje – i natrag

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO