SELEKTIVNA PRAVDA I STRAH OD POLITIČKIH POSLJEDICA: Radulović upozorava na problem institucija

Selektivna primjena zakona ugrožava pravnu sigurnost i povjerenje građana u institucije, a posebno je opasno kada se stvori utisak da od političke moći i funkcije zavisi hoće li neko biti predmet ozbiljne kontrole. 

Advokat Veselin Radulović u razgovoru za Portal ETV upozorava da problem nije samo selektivna pravda već i opasnost da takva praksa postane normalna, dok institucije ne pokazuju jednake standarde prema svima.

ISTI ZAKON I ISTI KRITERIJUMI MORAJU VAŽITI ZA SVE

- Selektivna primjena zakona jeste jedan od ozbiljnih rizika za pravnu sigurnost i povjerenje građana u institucije. Ipak, mislim da bi bilo neprecizno reći da Crnu Goru ruši samo selektivna pravda - kaže Radulović.

On objašnjava da država ne može biti stabilna ako postoji utisak da od političke moći, funkcije ili pripadnosti određenoj strukturi zavisi hoće li neko biti predmet ozbiljne kontrole ili će njegovo postupanje ostati bez odgovarajuće reakcije institucija.

- Pravna država podrazumijeva da isti zakon i isti kriterijumi važe za sve, bez obzira na to da li je neko predstavnik bivše ili sadašnje vlasti, opozicije ili vlasti, uticajni funkcioner ili običan građanin. Ako se slični slučajevi tretiraju različito, a za to ne postoji objektivno i pravno utemeljeno objašnjenje, onda imamo ozbiljan problem jednakosti pred zakonom - ističe advokat.

Prema njegovim riječima, rezultati institucija ne mogu se mjeriti samo kroz postupke protiv pojedinaca koji su ranije bili na vlasti. Jednako je važno kako se postupa kada se sumnje odnose na aktuelne funkcionere, nosioce političke moći i institucije kojima rukovode.

- Različiti standardi u postupanju policije i tužilaštva koji su vidljivi u praksi, moraju se ozbiljno razmatrati i provjeravati - upozorava Radulović.

On smatra da je posebno opasna mogućnost da selektivna pravda postane uobičajena praksa.

- Zato bih rekao da Crnu Goru ne ugrožava samo selektivna pravda, već možda i više mogućnost da se ona normalizuje, da građani prestanu da očekuju jednaku zaštitu zakona i da povjerenje u institucije zamijene uvjerenjem da je pravda pitanje političke moći. To je posebno opasno za državu koja želi da izgradi održivu vladavinu prava i ispuni evropske standarde - poručuje on.

POLITIČKI UTICAJ I ODGOVORNOST INSTITUCIJA

Radulović smatra da selektivnu pravdu ne bi bilo odgovorno pripisati isključivo jednoj instituciji ili političkoj partiji, jer se odgovornost mora utvrđivati u svakom konkretnom slučaju.

- Ne bi bilo odgovorno da selektivnu pravdu pripišem isključivo jednoj instituciji ili političkoj partiji. To bi zahtijevalo da se za svaki konkretan slučaj utvrde činjenice, nadležnosti i odgovornost. Međutim, smatram da je važno razlikovati politički uticaj na institucije od neposredne odgovornosti onih koji donose i sprovode odluke - navodi advokat.

Govoreći o ulozi političara, upozorava na javno diskreditovanje kritičara, unaprijed izrečene ocjene o krivici pojedinaca i povezivanje političkih neistomišljenika sa kriminalom.

- Politički funkcioneri doprinose stvaranju ambijenta selektivnosti kada javno diskredituju kritičare, unaprijed proglašavaju pojedince krivim ili neosnovano povezuju neistomišljenike sa kriminalom, dok istovremeno izostaje jednako odlučna reakcija na sumnje koje se odnose na njih ili na ljude iz njihovih političkih struktura - kaže Radulović.

Dodaje da i komentari i optužbe na račun pravosuđa, kada se političarima ne dopadaju sudske odluke, mogu narušiti povjerenje u nepristrasnost postupanja.

- Takva ponašanja sama po sebi ne dokazuju da je neki konkretan postupak institucija nezakonit, ali stvaraju pritisak i ozbiljno narušavaju povjerenje u nepristrasnost postupanja - ističe on.

ODGOVORNOST SE MORA UTVRĐIVATI NA OSNOVU KONKRETNIH ODLUKA

Neposrednu odgovornost institucija, naglašava Radulović, treba utvrđivati na osnovu njihovih konkretnih odluka i radnji. To se odnosi na policiju, koja prikuplja obavještenja i dokaze, tužilaštvo, koje procjenjuje postoje li uslovi za krivično gonjenje, sudove koji odlučuju u okviru svoje nadležnosti, kao i druge kontrolne organe.

Posebno ukazuje na značaj kontrole zakonitosti zapošljavanja, javnih finansija, sukoba interesa i odgovornosti javnih funkcionera.

- Zato je veoma važno ukazati na svaki slučaj u kome institucije ne primjenjuju jednake standarde, ne postupaju jednako ozbiljno prema uporedivim sumnjama i za različit tretman ne postoje zakoniti i objektivni razlozi - navodi Radulović.

SELEKTIVNOST SE PREPOZNAJE PO RAZLIČITOM POSTUPANJU

Prema njegovoj ocjeni, selektivnost se najjasnije vidi kada se u uporedivim situacijama prema nekim osobama primjenjuju stroge mjere, dok se prema drugima postupa znatno blaže ili se uopšte ne postupa, bez uvjerljivog pravnog obrazloženja.

- Ona se može ispoljiti i kroz nejednaku brzinu postupanja, različite kriterijume za određivanje pritvora ili drugih mjera, različit odnos prema dokazima i različitu spremnost da se ispitaju sumnje koje se odnose na politički uticajne osobe - objašnjava advokat.

Zbog toga, kako kaže, problem ne treba svoditi na pitanje ko je politički najmoćniji, već na to ko ima ovlašćenje da odlučuje, kako ga koristi i da li za svoje odluke snosi odgovornost.

- Politička odgovornost pripada političarima za njihove izjave, uticaj i upravljanje institucijama, a pravna i profesionalna odgovornost mora se utvrđivati individualno, na osnovu dokaza - ističe Radulović.

INSTITUCIJE MORAJU POSTUPATI BEZ STRAHA OD POLITIČKIH POSLJEDICA

Radulović poručuje da se selektivna pravda ne može suzbiti zamjenom jedne političke selektivnosti drugom. Rješenje vidi u institucijama koje će jednako odlučno ispitivati sumnje, bez obzira na to na koga se odnose, uz poštovanje pretpostavke nevinosti i prava svakog pojedinca.

- Moj stav je da se selektivna pravda ne može pobijediti zamjenom jedne političke selektivnosti drugom. Rješenje je u institucijama koje će jednako odlučno ispitivati sumnje bez obzira na to kome one idu u korist ili na čiju štetu, uz poštovanje pretpostavke nevinosti i prava svakog pojedinca - naglašava advokat.

Ipak, ocjenjuje da institucije u Crnoj Gori još nijesu spremne da dosljedno postupaju na takav način, bez straha od političkih posljedica.

- Nažalost, institucije u Crnoj Gori još uvijek nijesu spremne da postupaju na takav način, bez straha da će njihova odluka proizvesti političke posljedice - zaključuje Radulović u razgovoru za Portal ETV.