<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda. U Nikšiću i Budvi zabilježene su po dvije saobraćajne nezgode, a po jedna u Bijelom Polju i Ulcinju. Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 85 prekršajnih prijava. Policija je oduzela 17 pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda. 
 
U Nikšiću i Budvi zabilježene su po dvije saobraćajne nezgode, a po jedna u Bijelom Polju i Ulcinju. 
 
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 85 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela 17 pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda. 
 
U Nikšiću i Budvi zabilježene su po dvije saobraćajne nezgode, a po jedna u Bijelom Polju i Ulcinju. 
 
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 85 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela 17 pari registarskih tablica.

Skupština Crne Gore danas će odlučivati o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Premijer Milojko Spajić kazao je da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovn

Spajić: Nikada se više neće prodavati zemljište u Crnoj Gori, ići će se isključivo na model suvlasništva i koinvestiranja

Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i teške bolesti, potvrđeno je za N1.
Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV.
Bio je književnik, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.
Bio je jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. godine u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih djelova bivše Jugoslavije, zatim osnivač Beogradskog kruga (1990), Foruma pisaca i član međunarodne književne asocijacije “Grupa 99”, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.
Napisao je više televizijskih drama i filmskih scenarija.
Objavio je knjige pripovedaka Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu.
S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.
Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade “Mladost”, “Milan Rakić”, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.
Njegovi romani prevedeni su na više jezika, a pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.
Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.

Preminuo književnik i profesor Filip David

Nova zgrada Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici, u čiju izgradnju je američka Vlada uložila 264 miliona USD, biće otvorena 25. aprila, najavljeno je iz tog diplomatskog predstavništva.
Iz Ambasade su kazali da će novu zgradu otvoriti ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, crnogorski predsjednik Jakov Milatović i direktorka Biroa za izgradnju objekata u inostranstvu (OBO) Patriša A. Lesina.
- Vlada SAD uložila je 264 miliona USD u izgradnju novog kompleksa - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su tokom prve faze, čiji početak je obilježen polaganjem kamena temeljca 2020. godine, izgrađena četiri od šest novih objekata, unaprijeđena komunalna infrastruktura i obnovljena spoljna ograda.
- U drugoj fazi, koja je u toku, biće izgrađena još dva objekta, a preostali radovi biće završeni do 2027. godine - dodaje se u saopštenju.
Iz američke Ambasade su kazali da je novi kompleks projektovan prema najvišim standardima efikasnosti i bezbjednosti, kao i da odražava trajnu posvećenost SAD-a Crnoj Gori.

Otvaranje nove zgrade američke Ambasade 25. aprila

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore bila je domaćin novinarskoj ekipi renomiranog poljskog televizijskog kanala TVN, koji je jedan od najgledanijih u Poljskoj sa publikom od preko 38 miliona gledalaca i dio je prestižne grupacije Warner Bros i Discovery.&nbsp; Povod posjete bilo je snimanje emisije „Vidimo se“ u okviru jutarnjeg programa, čija se premijera očekuje krajem maja ove godine. Emisija će prikazati Crnu Goru kroz prizmu luksuza, životnog stila, lokalne kulture, gastronomije i aktivnosti na primorju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120456_673c7cb37137d90768cc29adc2dea101d624ff7e476f3d5b61a4d9636bc6d622.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414120456_673c7cb37137d90768cc29adc2dea101d624ff7e476f3d5b61a4d9636bc6d622" data-rendition-name="original" width="876" height="868" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Tokom boravka u Crnoj Gori, od 9. do 13. aprila, ekipa je obišla i snimila neke od najatraktivnijih destinacija na crnogorskom primorju. Putovanje je započelo u Budvi, sa snimanjem spektakularnog pogleda na ostrvo Sveti Stefan i nastupom lokalnog folklornog ansambla, kao i autentičnim kulinarskim iskustvom uz demonstraciju pripreme tradicionalnih jela. Uslijedila je šetnja starim gradom Budva i posjeta plaži Ričardova glava. - Veoma sam srećan što ću Crnu Goru prikazati na najvećoj privatnoj televiziji u Poljskoj – TVN. Oduševljen sam prirodom, pogledima i gradovima sa bogatom istorijom, kao i prelijepim Bokokotorskim zalivom. Iznad svega, mnogo mi se sviđaju vaši ljudi, vaš način života i provođenja slobodnog vremena. Vi ste izuzetno društvena nacija koja voli da dočekuje goste. Zajedno sa mojom televizijskom ekipom, divno smo se proveli u Crnoj Gori i jedva čekam da se vratim ovdje - kazao je voditelj emisije Michał Cessanis, koji je i glavni urednik časopisa National Geographic Traveller.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120452_4dcfc613d2cbb4fdd7e4bb4fd0659955b699f3b12aef8bbb7ed8c54d0bc5575d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250414120452_4dcfc613d2cbb4fdd7e4bb4fd0659955b699f3b12aef8bbb7ed8c54d0bc5575d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Narednih dana, TV ekipa je nastavila istraživanje autentičnih mjesta i prirodnih ljepota Crne Gore – posjetili su mjesta poluostrva Luštica, Porto Montenegro, prirodni rezervat Solila, Herceg Novi i selo Žlijebi, kao i turistička mjesta u Kotoru. Posebno su uživali u posjeti ruralnim domaćinstvima, a zatim i u obilasku Virpazara i Skadarskog jezera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414120456_1bd4b26120fde5f2d7be3f72b9cd2826c205c4eafd7c56af7681da668ff5d4ee.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250414120456_1bd4b26120fde5f2d7be3f72b9cd2826c205c4eafd7c56af7681da668ff5d4ee" data-rendition-name="original" width="872" height="872" loading="lazy" alt="NTO"> </figure>  Organizaciju ove studijske posjete omogućila je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, uz podršku lokalnih turističkih organizacija Budve, Kotora i Herceg Novog, kao i hotelske grupe Casa del Mare.&nbsp; Ova posjeta predstavlja značajnu aktivnost u promociji Crne Gore na tržištu Poljske, sa ciljem privlačenja novih gostiju tokom 2025. godine.

Poljska TV snima emisiju o Crnoj Gori: “Sviđa nam se vaša zemlja, način života i gostoljubivost”

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Spajić: Nikada se više neće prodavati zemljište u Crnoj Gori, ići će se isključivo na model suvlasništva i koinvestiranja

Preminuo književnik i profesor Filip David

Otvaranje nove zgrade američke Ambasade 25. aprila

Poljska TV snima emisiju o Crnoj Gori: “Sviđa nam se vaša zemlja, način života i gostoljubivost”

PRATITE TVe UŽIVO