<article>Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i teške bolesti, potvrđeno je za N1.Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV.Bio je književnik, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.Bio je jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. godine u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih djelova bivše Jugoslavije, zatim osnivač Beogradskog kruga (1990), Foruma pisaca i član međunarodne književne asocijacije “Grupa 99”, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.Napisao je više televizijskih drama i filmskih scenarija.Objavio je knjige pripovedaka Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu.S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade “Mladost”, “Milan Rakić”, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.Njegovi romani prevedeni su na više jezika, a pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.</article>

Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i teške bolesti, potvrđeno je za N1.
Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu i na Akademiji za pozorište, film, radio i TV.
Bio je književnik, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.
Bio je jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. godine u Sarajevu, koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih djelova bivše Jugoslavije, zatim osnivač Beogradskog kruga (1990), Foruma pisaca i član međunarodne književne asocijacije “Grupa 99”, osnovane na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.
Napisao je više televizijskih drama i filmskih scenarija.
Objavio je knjige pripovedaka Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu.
S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.
Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade “Mladost”, “Milan Rakić”, BIGZ-ove i Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.
Njegovi romani prevedeni su na više jezika, a pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.
Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo peva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Filip David

Kultura

Preminuo književnik i profesor Filip David

Državljanin Republike Turske B.O. (36), sa privremenim boravkom u Ulcinju, oglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog bježanja od policije - saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Njemu je, kako navodi predsjednik ovog suda Marko Đukanović, dežurna sutkinja Anka Kekić 15. aprila u hitnom postupku izrekla sankciju nakon što je u postupku dokazano da je dan ranije, oko 222 sata, u neposrednoj blizini Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj ometao policijskog službenika B. E.
On se, kako se navodi, na usmeno naređenje policijskog službenika "stop policija" oglušio i dao u bjekstvo.
- Brzom reakcijom policijskih službenika je bio sustignut i sproveden u stanicu policije Ulcinj - ističe Đukanović.
Kazna mu je kao stranom državljaninu naplaćena odmah po izricanju odluke.

Ulcinj: Turski državljanin bježao policiji, kažnjen sa 1.500 eura

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Vlasti u Turskoj i širom Evrope su, u nizu koordinisanih akcija koje je podržao Europol, razbile četiri velike kriminalne mreže koje su imale ključnu ulogu u krijumčarenju narkotika ka Evropskoj uniji i Turskoj.
- Ovi rezultati postignuti su zahvaljujući nastavku korišćenja šifrovanih komunikacionih platformi, uključujući Skaj ECC i ANOM, koje ostaju snažno oruđe u rukama istražitelja - saopšteno je iz Europola.
Kako je objašnjeno, danas us izvedene su koordinisane akcije u više evropskih zemalja i u Turskoj, usmerene na vođe i logističke strukture ovih kriminalnih mreža. Uhapšeno je 232 osumnjičenih, među kojima su i visokoprofilisane mete koje su igrale ključnu ulogu u švercu droge i pranju novca.
- Istrage su vođene u više jurisdikcija, a vlasti iz Belgije, Francuske, Njemačke, Holandije i Španije udružile su snage s Europolom kako bi razbile mreže koje su djelovale širom evropskog kontinenta - navedeno je u saopštenju Europola.
Tokom istraga, zaplijenjena je imovina vrijedna više od 300 miliona eura u Turskoj i Evropi – uključujući 681 nepokretnost i 127 vozila.
Ove kriminalne organizacije, iako su djelovale nezavisno, imale su ogroman uticaj i bile su među najmoćnijim akterima u evropskom narko-trafikingu.
- Korišćenjem tradicionalnih ruta krijumčarenja, ali i sofisticirane logistike, ove grupe su povezane sa zaplijenom najmanje 21 tone droge u Evropi i Turskoj, uključujući 3,3 miliona tableta MDMA. Istražitelji su takođe otkrili njihovu umiješanost u pranje novca, nasilne zločine i širu mrežu organizovanog kriminala - dodaje se u saopštenju Europola.
<h2>Razbijanje kriminalnih mreža pomoću Skaj obavještajnih podataka</h2>
Poznata kao Operacija BULUT (što na turskom znači „oblak“), ova operacija zasnivala se na obavještajnim informacijama prikupljenim sa platformi Skaj ECC i ANOM.
U okviru operativnog okvira, francuske vlasti su podijelile dešifrovane podatke sa Skaj ECC platforme s Turskom, kako bi pomogle u razvoju domaćih istraga protiv najistaknutijih osumnjičenih iz svijeta organizovanog kriminala.&nbsp;
Francusko tužilaštvo JUNALCO upravlja svim međunarodnim zahtjevima za pravnom pomoći vezanim za Skaj ECC podatke. Australijska federalna policija je turskim vlastima dostavila i obavještajne podatke sa ANOM platforme, čime je dodatno obogaćena slika kriminalne mreže.
Ova saradnja omogućila je raspoređivanje pripadnika turske Nacionalne policije u sjedište Europola, gdje su radili rame uz rame sa evropskim istražiteljima na analizi šifrovanih komunikacija i identifikaciji kriminalnih mreža koje djeluju u Turskoj.
- Ove informacije dovele su do prve runde hapšenja u Turskoj, kada su ciljani ključni članovi vrha hijerarhije narko-trafikinga. Pošto je istraga otkrila značajne veze sa organizovanim kriminalom širom EU, operacija je ušla u drugu fazu – koju je koordinisao Europol, uz učešće više članica EU u zajedničkom razbijanju aktivnosti mreža na evropskom tlu - ističe se u saopštenju.
<h2>Lekuf: Niko nije van domašaja kada se djeluje na osnovu pouzdanih informacija</h2>
Ova operacija dio je šire strategije Europola da podrži države članice EU u sistematskom identifikovanju, ciljanju i razbijanju najotpornijih kriminalnih mreža koje djeluju u Evropi, bez obzira na to gdje su bazirane.
Te mreže se oslanjaju na međunarodne lance snabdijevanja i složene strukture za krijumčarenje narkotika i pranje nezakonitih prihoda kroz više jurisdikcija.
Zamjenik direktora Europola za operativu Žan Filip Lekuf kazao je da, godinama nakon što su razbijene, šifrovane platforme poput Skaj ECC i ANOM i dalje pomažu policijskim agencijama da pretvore obavještajne podatke u konkretne akcije.&nbsp;
- Ovaj slučaj pokazuje koliko su ti podaci i dalje moćni u identifikaciji i razbijanju visoko vrijednih kriminalnih mreža koje djeluju u Evropi. Od logističkih koordinatora do samog vrha kriminalne infrastrukture – niko nije van domašaja kada države sarađuju i djeluju na osnovu pouzdanih informacija - kazao je Lekuf.

Uz pomoć Skaja i ANOM-a razbijene četiri kriminalne mreže u Evropi: 232 uhapšenih, zaplijenjena imovina vrijedna 300 miliona eura

Američki Njujork Tajms je 1996. godine objavio članak o prvim danima nakon rata u bolnici Koševu gdje su razgovarali s doktorima koji su prvi put nakon četiri godine dobijali platu i godišnji, ali i sa izazovima u postratnom periodu u liječenju brojnih posljedica rata, prenosi Klix.ba.
- Na traumatološkom odjeljenjuu bolnice Koševo ovdje više ne padaju granate, a prvi put nakon četiri ljeta doktori i medicinske sestre idu na godišnji odmor. Voda i struja sada dolaze redovno. Kad Biljana Jandrić, bibliotekarka, poželi šoljicu kafe više se ne mora šuljati u mrtvačnicu, gdje su snažni dezinficijensi gorjeli bolje od većine stvari za kuhanje vode - započinje tekst na Njujork Tajms.
- Mir za nas je jako lijep - rekao je doktor Ismet Gavrankapetanović, ortopedski hirurg koji je tri godine manje-više živio unutar bolnice, izvodeći stotine amputacija među hiljadama operacija dok su on i malo, prezaposleno osoblje doktora njegovali gotovo sve ljude, više od 50.000, ranjenih u opsadi Sarajeva koju su vodili bosanskih Srba. Ipak, rat zapravo nikada nije napustio Koševo. Kao što je i istina oko Bosne u gotovo svakom kutku života, mir je donio svoje probleme.
Na dječjem odjeljenju koji nadgleda, doktor Gavrankapetanović brinuo se o natučenom i jaučućem dječaku starom oko pet godina, glave zašivene na nekoliko mjesta, ruke i noge u zavojima.
- Potreban mu je odmor, ali ne smije zaspati - kazao je doktor.
Drugi dječak, Maid Bucman, (7) naslanjajući se na štake, gledao je.
Prvog dječaka, rekao je doktor, udario je automobil, nešto što je sve češće ovih dana dok Sarajlije jure ulicama, nenaviknuti na vožnju nakon gotovo četiri godine ostavljanja automobila u skladištu. Drugom dječaku je u Mostaru od protivpješačke mine raznesena lijeva noga.
Povrede od mina najčešće su teške povrede koje se vide u bolnici otkako su borbe i granatiranja prestale krajem prošle godine.
- Bojim se da ćemo u budućnosti toga imati još više - rekao je doktor Gavrankapetanović.
Možda nijedno mjesto u Bosni nije svjedočilo većem broju ratnih užasa od bolnice Koševo, ogromnog kompleksa "kutijastih" zgrada na brdu u sjevernom Sarajevu koje se nalazilo u jasnom pogledu na položaje bosanskih Srba koje su granatirali.
Same cifre su nevjerovatne. Doktor Fuad Šišić, ovdašnji glavni hirurg, ove je godine (1996.) objavio sumorno ilustriranu knjigu o umijeću ratne medicine.
U njemu je sastavio statistiku za prve tri godine. Tako je 1992. godine u bolnici liječeno 22.549 ranjenika. To znači 1.879 ljudi mjesečno, 62 ljudi dnevno. Najgori dan te godine bio je 8. juna, kada su stigle 332 ranjene osobe.
Cifre ne pokazuju da su hirurzi često radili sa svjetiljkom na podovima koji su ostali izbrazdani krvlju jer niko nije želio potrošiti dragocjenu količinu vode da ih očisti.
Doktor Mufid Lazović, zamjenik direktora Klinike za traumatologiju, kaže da se jedan dan posebno istakao. Godine 1992. u minobacačkom napadu na staru gradsku jezgru Sarajeva poginulo je osam, a više ih je ranjeno. Operirao je nekoliko djevojčica, sve užasno osakaćene. Ispostavilo se da ih je sve poznavao.
- Svi su oni bili moji susjedi. Nisam ih prepoznao. Nakon operacije došli su roditelji i raspitivali se za svoju djecu, tada sam shvatio ko su - rekao je doktor Lazović, govoreći isprva s odmakom, a zatim s narastajućim emocijama.
Doktor Gavrankapetanović, krupan i živahan muškarac sa samo 33 godine, promolio je glavu kroz prozor i pokazao ogromnu rupu u betonskoj strani zgrade u koju je pala srpska granata.
- Gledajte, tu je prvo udarilo - rekao je. Zatim je otvorio vrata sobe 123 kako bi pokazao rupu kroz koju je granata probila na putu niz hodnik, ranivši troje ljudi, ali srećom nikoga ne ubivši.
Oko bolnice postoje spori znakovi oporavka. Tek prošle sedmice radnici su postavili opremu kako bi osigurali stalnu opskrbu vodom svih zgrada, što još uvijek nije slučaj u okolici Sarajeva.
Jedan radnik u mrtvačnici prisjetio se da je njegovog prvog radnog dana, 12. juna 1992. godine, unutra bilo naslagano 250 tijela, s prostorom za hlađenje samo za 10. U prošloj sedmici samo je 13 tijela stiglo da bude tamo pohranjeno, svi ljudi koji su umrli prirodnom smrću.
Gospođa Jandrić, bibliotekarka, izvijestila je da sada ima 64 kilograma, u odnosu na 45 kilograma u najgore vrijeme rata.
- Sada smo debeli, ali tokom rata bili smo jako mršavi - kazala je ona.
Doktori i medicinske sestre konačno su plaćeni, što nije bio slučaj veći dio rata. I, kao što je Koševo iz redovne bolnice naglo moralo preći u ratno odjeljenje, sada se suočava s pitanjem kako se, dok traje mir, vratiti u redovnu bolnicu.
- Ima dosta promjena. Nema više tenzija kao što je bilo. Dakle, promatramo različite vrste problema. Kako se organiziramo? Kakve bismo plaće trebali imati? Idemo iz socijalizma u kapitalizam, iz rata u mir - kazao je doktor Lazović.
Doktor je ustao i brzo prošao kroz odjeljenje. Zaustavio se kako bi porazgovarao s Ostojom Obradovićem (42), bivšim vojnikom koji je prvi put došao na traumatološko odjeljenje u novembru 1994. kada je izgubio veći dio noge od mine. Ali ono što mu je ostalo od noge ponovno je počelo boljeti i bilo mu je potrebno dodatno liječenje.
Drugi pacijent, Ripet Hairić (38) nikada nije dobio odgovarajuću njegu kada mu je prije dvije godine slomljen kuk nakon što je granata pogodila automobil koji je vozio. Sada je ležao čekajući rekonstruktivnu operaciju, s nekoliko igala u boku.
Doktor je stao razgovarati sa ženom koja ima 67 godina, ali je izgledala deceniju ili više starije. Rekao je da su njeni noćni vrisci budili druge pacijente. Ona je muslimanska izbjeglica iz Srebrenice, gdje su bosanski Srbi masakrirali možda 5.000 Muslimana (tekst je iz 1996. godine kada još uvijek nisu bile u potpunosti poznate razmjere genocida u Srebrenici op.a), a sanjala je i svojih pet sinova za koje nikada nije čula, rekao je doktor.
Lazović je rekao da su rat i sva tuga koja je odjekivala koševskim hodnicima promijenila i njega i njegove kolege.
- Možete vidjeti što se u životu stvarno računa. Materijalne stvari nisu toliko važne. Naučiš kako biti sretan - kazao je Lazović.
Doktor Gavrankapetanović je rekao da mu je drago što Sarajevo više nije tako odsječeno, iako još nije uspio pronaći doktore izvan Bosne da mu pošalju nove medicinske knjige, koje ne može pročitati već četiri godine.
- Sada imamo vezu s vanjskim svijetom. Možeš sjesti u auto i otići na selo. Možete ići na obalu, ali nije kao prije rata. Stari smo. Toliko toga znamo. Još se sjećamo stvari koje su se ovdje dogodile. Sva sreća da imamo mozak pa neke stvari možemo zaboraviti - kazao je Gavrankapetanović.
Žena je pozvala doktora Gavrankapetanovića u hodnik i dala mu mali omot novčanica. Bila je to njegova plata, još uvijek dovoljno nova ideja da se široko nasmiješio.
- Da, da - rekao je, gurajući novac u džep na prsima.

Kako je Njujork Tajms pisao o bolnici Koševo 1996. godine: Noćni vrisci majke iz Srebrenice budili su sve

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Preminuo književnik i profesor Filip David

Tagovi

Ulcinj: Turski državljanin bježao policiji, kažnjen sa 1.500 eura

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Uz pomoć Skaja i ANOM-a razbijene četiri kriminalne mreže u Evropi: 232 uhapšenih, zaplijenjena imovina vrijedna 300 miliona eura

Kako je Njujork Tajms pisao o bolnici Koševo 1996. godine: Noćni vrisci majke iz Srebrenice budili su sve

PRATITE TVe UŽIVO