<article>U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve (što se bespravno zbilo 1920. godine) objavljivani su važni istorijski spisi, izvori, monografije, udžbenici..., iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije i jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava, istorije pomjesnih crkava itd, i to od strane referentnih naučnih ličnosti, pedagoga, prosvjetara.Publikovana su djela, koja jasno govore o istorijskoj autokefalnosti (nezavisnosti i samostalnosti) Crnogorske crkve, odnosno, Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju.U tom smislu, ovom prigodom, citiramo jednu važnu knjigu, koja je bila udžbenik u okviru zvaničnog prosvjetnog sistema ondašnje države,iz 1940. godine, a štampana je u Beogradu, te koja o tome uvjerljivo i agrumentovano svjedoči.Naime, Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije "Kraljice Marije" u Beogradu i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu, koji je bio i doktor nauka, su 1940. godine u Beogradu, objavili udžbenik pod naslovom „Istorija Srpske pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola".Na naslovnoj strani navedene knjige piše i sljedeće: "Po odobrenju Svetog arh. sinoda Br. 2182/3ap. 624 od 11. marta 1904 g. i preporuci Glavnog prosvetnog saveta Sbr 1473/39 od 22. juna 1940 g. gospodin Ministar prosvete, odlukom svojom IV Br. 6054 od 23. jula 1940 g. odobrio je ovaj udžbenik za više razrede srednjih i stručnih škola".U toj knjizi navedeni autori jasno navode autokefalnost Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) precizirajući, na strani 118 navedenog djela, da je, kako konstatuju... „samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije (za Petra I Petrovića), ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija".</article>

U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve (što se bespravno zbilo 1920. godine) objavljivani su važni istorijski spisi, izvori, monografije, udžbenici..., iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije i jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava, istorije pomjesnih crkava itd, i to od strane referentnih naučnih ličnosti, pedagoga, prosvjetara.
Publikovana su djela, koja jasno govore o istorijskoj autokefalnosti (nezavisnosti i samostalnosti) Crnogorske crkve, odnosno, Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju.
U tom smislu, ovom prigodom, citiramo jednu važnu knjigu, koja je bila udžbenik u okviru zvaničnog prosvjetnog sistema ondašnje države,iz 1940. godine, a štampana je u Beogradu, te koja o tome uvjerljivo i agrumentovano svjedoči.
Naime, Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije "Kraljice Marije" u Beogradu i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu, koji je bio i doktor nauka, su 1940. godine u Beogradu, objavili udžbenik pod naslovom „Istorija Srpske pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola".
Na naslovnoj strani navedene knjige piše i sljedeće: "Po odobrenju Svetog arh. sinoda Br. 2182/3ap. 624 od 11. marta 1904 g. i preporuci Glavnog prosvetnog saveta Sbr 1473/39 od 22. juna 1940 g. gospodin Ministar prosvete, odlukom svojom IV Br. 6054 od 23. jula 1940 g. odobrio je ovaj udžbenik za više razrede srednjih i stručnih škola".
U toj knjizi navedeni autori jasno navode autokefalnost Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) precizirajući, na strani 118 navedenog djela, da je, kako konstatuju... „samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije (za Petra I Petrovića), ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kolumne

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

Stiv Banon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom razmatrao je strategije za suprotstavljanje papi Franju, navodeći da se nada kako će ga „srušiti“, pokazuju novobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravde.
Poruke koje su razmijenili 2019. godine, objavljene prošlog mjeseca u sklopu opsežne dokumentacije, pokazuju da se Banon, nakon odlaska iz Trampove administracije, obratio pokojnom finansijeru za pomoć u nastojanjima da potkopa papu, piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/02/14/world/bannon-epstein-take-down-pope-francis-latam-intl" target="_blank">CNN</a>.
Banon je bio oštar kritičar pape Franja, kojeg je doživljavao kao protivnika svoje „suverenističke“ vizije – vrste nacionalističkog populizma koji se širio Evropom tokom 2018. i 2019. godine. Objavljeni dokumenti ukazuju da je Epstin pomagao Banonu u izgradnji njegovog pokreta.
- Srušiću Franju - napisao je Banon Epstinu u junu 2019. godine. „Klintonovi, Si, Franjo, EU – samo dajte, brate.“
Papa Franjo predstavljao je značajnu prepreku Banonovom nacionalističkom populizmu. Bivši Trampov saradnik opisao ga je 2018. godine za The Spectator kao osobu „vrijednu svakog prezira“, optužujući ga da se priklanja „globalističkim elitama“. Prema navodima SourceMateriala, Banon je podsticao Matea Salvinija, sadašnjeg potpredsjednika italijanske vlade, da „napada“ papu. Salvini je koristio hrišćansku ikonografiju i retoriku u sprovođenju protuimigrantske politike.
Rim i Vatikan bili su važni za Banona. Tamo je otvorio kancelariju dok je vodio Breitbart News i bio uključen u pokušaje osnivanja političke „škole za gladijatore“ radi odbrane judeohrišćanskih vrijednosti u blizini Vječnog grada. Papa Franjo je, s druge strane, bio protivteža Trampovom svjetonazoru, oštro kritikujući nacionalizam i stavljajući akcenat na zaštitu migranata.
Novootkriveni dokumenti Ministarstva pravde pokazuju da je Banon u više navrata kontaktirao Epstina kako bi naštetio papi. U porukama se pozivao na knjigu francuskog novinara Frederika Martela „U vatikanskom ormaru“, koja govori o tajnovitosti i licemjerju na visokim nivoima Crkve.
Pitanje homoseksualnosti u Crkvi dio konzervativaca tumači kao dokaz dublje krize, dok većina stručnjaka upozorava da se seksualna orijentacija ne smije poistovjećivati sa zlostavljanjem.
Banon je razmatrao ekranizaciju knjige nakon susreta s autorom u Parizu i sugerisao da bi Epstin mogao biti izvršni producent. Epstin, međutim, u porukama pominje snimanje Noama Čomskog. Martel je za CNN kazao da je Banon želio da „instrumentalizuje“ knjigu protiv pape Franja.
Dokumenti pokazuju da je Epstin 1. aprila 2019. sebi poslao poruku s naslovom „U vatikanskom ormaru“, a potom Banonu proslijedio tekst „Papa Franjo ili Stiv Banon? Katolici moraju birati“, na što je Banon odgovorio: „Lak izbor.“
Biograf pape Franja, Ostin Ajveraj, ocijenio je da je Banon pogrešno procijenio i knjigu i papu.
Velečasni Antonio Spadaro poručio je da ove poruke pokazuju pokušaj spajanja „duhovnog autoriteta i političke moći u strateške svrhe“, ističući da se papa Franjo takvim nastojanjima snažno protivio.
Kada Banon podijeli s Epstenom članak o tome kako Vatikan osuđuje "populistički nacionalizam", Epsten citira biblijski ep Džona Miltona "Izgubljeni raj", trenutak kada je Sotona izbačen iz raja.
- Bolje vladati u paklu nego služiti u raju - poručuje Epstin Banonu.

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

Specijalna projekcija filma „Obraz“, u režiji Nikole Vukčevića, održana je sinoć u velikoj sali Kulturno-informativnog centra Budo Tomović, gdje je publika u dva termina ispunila salu i dugim aplauzima pozdravila autorsku i glumačku ekipu.
Film, koji je nastajao punih osam godina kao koprodukcija četiri zemlje, već je osvojio značajna priznanja na međunarodnim festivalima i dobio nacionalnu kandidaturu za nagradu Oskar. Sinoćnja projekcija dodatno je potvrdila njegov umjetnički i etički domet, kao priču koja pojam „obraz“ definiše kroz čojstvo, ličnu hrabrost i humanost.
Prije projekcije publici se obratila v.d. direktorica KIC-a Marijana Zečević, ističući da se pojam obraza može razumjeti kao unutrašnja moralna struktura i dostojanstvo čovjeka. Pozivajući se na etičku misao Imanuela Kanta i kategorički imperativ, naglasila je da film kroz moralne dileme podsjeća na trajnu borbu između savjesti, pravde i straha, kakvu prepoznajemo i u romanu „Derviš i smrt“.
— U vremenu rata, ostati čovjek je najveća hrabrost — poručila je Zečević, ističući da film nosi univerzalnu poruku da se istinska veličina čovjeka ogleda upravo u trenucima najvećih iskušenja.
U razgovoru sa publikom, reditelj Vukčević naglasio je da mu je bilo od presudne važnosti da realizuje ovaj film, vjerujući da može biti most među generacijama i među ljudima.
— Ovo ostvarenje proizašlo je iz duboke potrebe da kroz umjetnost izrazim ideju zajedništva — kazao je Vukčević, dodajući da je tišina tokom projekcije, gotovo opipljiva, bila snažan pokazatelj saosjećanja i poštovanja publike.
O procesu rada govorili su i scenaristkinja Ana Vujadinović, producent Milorad Radenović, kao i mladi Elez Adžović, koji tumači lik dječaka Mehmeta, dijeleći sa prisutnima iskustva sa snimanja.
Duge ovacije na kraju večeri potvrdile su da „Obraz“ nije samo filmski događaj, već snažno emotivno iskustvo koje nadilazi trajanje projekcije, podsjećajući da su dostojanstvo, hrabrost i ljudskost vrijednosti koje se uvijek iznova moraju braniti i živjeti.

Specijalna projekcija filma „Obraz“ u KIC-u: Emotivna posveta čojstvu i hrabrosti

Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore, predvođena ministrom dr Vojislavom Šimunom, boravila je u zvaničnoj posjeti Turskoj, gdje je održala niz radnih sastanaka sa ključnim institucijama turskog zdravstvenog sistema, s ciljem jačanja sistemske saradnje i razmjene iskustava.
Tokom susreta sa generalnim direktorom Direktorata za međunarodnu saradnju dr Azizom Alperom Bitenom, predstavljena je organizacija i funkcionisanje turskog zdravstvenog sistema, sa posebnim akcentom na upravljanje resursima, organizaciju usluga i digitalna rješenja. Razgovarano je o prepoznavanju konkretnih oblasti u kojima bi dva sistema mogla unaprijediti saradnju.
Posebna pažnja posvećena je sastanku sa rukovodstvom Turske agencije za ljekove i medicinska sredstva (TITCK), gdje su razmatrane mogućnosti uspostavljanja savremenog sistema praćenja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori. Predstavljeno je da će Crna Gora uskoro započeti implementaciju tog sistema, uz interesovanje da se iskoristi tursko iskustvo u ovoj oblasti.
Otvorena su i pitanja unapređenja procedura registracije medicinskih sredstava, kao i mogućnost stručne podrške i razmjene regulatornih praksi. Razgovarano je i o potencijalnim investicijama turskih farmaceutskih kompanija u proizvodne kapacitete u Crnoj Gori, što bi doprinijelo jačanju domaće industrije ljekova i sigurnosti snabdijevanja.
U nastavku posjete, delegacija se sastala sa predstavnicima Agencije za međunarodne zdravstvene usluge (USHAŞ), gdje je naglašena namjera da se saradnja podigne na viši, strateški nivo — kroz razmjenu znanja, edukaciju zdravstvenog kadra, dolazak turskih stručnjaka u Crnu Goru i realizaciju zajedničkih projekata u oblasti savremenih medicinskih usluga. Turska strana je informisala crnogorsku delegaciju o pripremi novih podzakonskih akata koji će dodatno precizirati oblike međunarodne saradnje sa javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.
Delegacija je obišla i najveću državnu bolnicu u Ankari, koja djeluje u okviru Ministarstva zdravlja Turske, gdje je menadžment predstavio organizaciju rada, kliničke kapacitete i modele upravljanja. Poseban fokus bio je na mogućnostima stručnog usavršavanja crnogorskih ljekara, razmjeni stručnjaka i uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih procedura u crnogorski zdravstveni sistem.
Iz Ministarstva zdravlja poručeno je da posjeta potvrđuje opredijeljenost obje zemlje da saradnju u oblasti zdravstva razvijaju dugoročno i sistemski, sa ciljem unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i jačanja kapaciteta zdravstvenih sistema.

Šimun u Ankari: Sistem praćenja ljekova, ulaganja i edukacija u fokusu saradnje sa Turskom

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da će se odazvati pozivu za kontrolno saslušanje u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović juče je najavio podnošenje krivičnih prijava protiv predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića i predsjednika Skupštine opštine (SO) Kotor Vojina Batute zbog aktuelne situacije u Kotoru, ali i da će tražiti kontrolno saslušanje ministra javne uprave (MJU) Maraša Dukaja.
Dukaj je kazao da ne prepoznaje nijedan razlog da povodom stanja u opštini Kotor, poslanik Nikola Milović inicira kontrolno saslušanje njega kao ministra.&nbsp;
- Iako mislim da Parlament ima važnijeg posla, rado ću se odazvati pozivu, jer imam profesionalno štošta da saopštim i opoziciji i vlasti, pošto je za sve probleme koji se danas dešavaju Ministarstvo javne uprave odavno predložilo rješenja. Eto prilike da ih sve zajedno podsjetim, a da javnost pored političkog čuje i poneki institucionalni glas - poručio je Dukaj.

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

Piše: Mr Novak Adžić

Bivši Trampov savjetnik i Epstin htjeli da sruše papu Franja

Specijalna projekcija filma „Obraz“ u KIC-u: Emotivna posveta čojstvu i hrabrosti

Šimun u Ankari: Sistem praćenja ljekova, ulaganja i edukacija u fokusu saradnje sa Turskom

Dukaj: Doći ću na kontrolno saslušanje, imam profesionalno štošta da saopštim i opoziciji i vlasti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO