Crnogorska narodna književnost kao izraz nacionalnog duha i identiteta
Četiri antologije crnogorske narodne proze, antologija bajki „Vilina gora“, legendi „Vatra samotvora“, basni „Kad je sve zborilo“ i priča „Potopno vrijeme“ koje je objavila Matica crnogorska predstavljene su prethodnih dana u Umagu i Puli. Promocije je organizovala Matica crnogorska u saradnji sa Društvom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag i Zajednicom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore grada Pule.
Antologije koje je Matica crnogorska objavila poslije dugog perioda predstavljaju svojevrsni vrhunac istraživačkog i terenskog rada Radoja Radojevića na prikupljanju crnogorskog narodnog stvaralaštva, rekao je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, jedan od urednika izdanja. Antologiju basni „Kad je sve zborilo“ i antologiju priča „Potopno vrijeme“ je nakon tragičnog nestanka Radoja Radojevića dovršio i priredio za štampu Danilo Radojević.
– Priređujući antologije braća Radojevići su vodili računa da obuhvate kompletan etnogeografski prostor Crne Gore. Legende, bajke, basne i priče sadržane u ovim izborima nastajale su u krajevima širom Crne Gore, tematski su podijeljene i autentično predstavljene. Predgovori i pogovori koje su napisali Radoje i Danilo Radojević ujedno predstavljaju izuzetne studije o crnogorskoj narodnoj književnosti. Čitajući ih dobijamo cjelovitiju predstavu o crnogorskoj usmenoj književnosti a njihovi tekstovi nam otkrivaju i niz neobično važnih činjenica. Ukazao bih ovom prilikom zbog njenog značaja samo na jednu, koja nam govori – da pored crnogorskog naroda niti jedan drugi slovenski narod na Balkanu nema toliki broj narodnih basni da bi ih mogao objaviti kao posebnu knjigu – rekao je Ivanović.
Dodao je da pored nesumnjive potrebe da se ove četiri vrijedne antologije poslije toliko godina ponovo objave i budu dostupne publici, ovaj projekat smatraju i svojevrsnim omažom braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca.
Ova edicija predstavlja drugo izdanje, s obzirom da je prvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Ono je, nažalost, najviše zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike palo u zaborav. Matica crnogorska, kao ustanova, shodno svojim zakonskim određenjima i programskim smjernicama obavlja djelatnost u cilju afirmacije i njegovanja crnogorskog kulturnog identiteta, pa je to bio odlučujući faktor da neponovljivu Antologiju crnogorske narodne proze publikujemo u novom izdanju, s obzirom da kvalitet teksta možemo označiti kao jedno od centralnih mjesta u crnogorskoj nacionalnoj književnosti - rekao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Antologija vjerno prikazuje moralna shvatanja tadašnjih Crnogoraca, što govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti, u kojoj je sadržan dio naše duhovne baštine, te ova prozna ostvarenja upotpunjavaju kulturnoistorijski kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda, dodao je Jovović.
- Četvoroknjižje o kome je riječ predstavlja još uvijek otvoren horizont za nova istraživanja, što istovremeno omogućava dalju interpretaciju određenih fenomena iz istorije i etnologije Crne Gore. Iako su priređivači ove edicije zabilježili da su pojedini zapisivači dodavali, a neki i krivotvorili autentični tekst u pojedinim narodnim kazivanjama još u XIX vijeku iz ideoloških odnosno političkih pobuda, njihova upotrebna vrijednost je i danas velika među populusom, s obzirom da ne samo domicilno stanovništvo, nego i stranci, pa čak i turisti, više spoznaje imaju preko legendi i narodnih kazivanja o Crnoj Gori nego iz referentne istorijske literature. Tipičan primjer su antičke i srednjovjekovne legende o postanku gradova na Crnogorskom primorju, Ulcinja, Budve ili Kotora. Neupitno je da brojne legende i narodna kazivanja sadrže neki istorijski podkontekst, zbog čega su one aktivno učestvovale u dugom razdoblju oblikovanja bića crnogorskog naroda, prožimanja više različitih etnosa, ilirskog, romanskog i slovenskog u jedan narod – rekao je Jovović.
Program u Puli vodila je Nina Petrović, a prisutnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Pule, prof. dr Vito Paoletić koji je izrazio zadovoljstvo što je prisustvovao i pohvalio izdavački projekat Matice crnogorske kao bitan za razumijevanje crnogorskog identiteta i prožimanje kultura susjednih slovenskih naroda.
U Umagu je u ulozi domaćina na sceni bila Milanka Marić. Odlomke iz teksta Milovana Radojevića čitala je Ružica Mitrović-Maurović, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ – Umag na čiju su inicijativu održane ove dvije promocije.