Knjiga „Crnogorska raskršća II“ Marka Špadijera, istaknutog publiciste i društvenog radnika, novo je izdanje Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Radi se o izboru tekstova objavljenih u periodu 2008–2025, svjedočanstvima koja su, prema riječima autora, dugogodišnjeg generalnog sekretara Matice crnogorske i urednika prvih 100 brojeva časopisa „Matica“, nadživjela trenutak u kome su nastala.&nbsp;
Prvi dio „Crnogorskih raskršća“ sadrži tekstove objavljene od 1987. do 2007. godine, od promjene sistema i tranzicije do obnove nezavisnosti. Nova knjiga bavi se postreferendumskom Crnom Gorom sa njenim, kako navodi autor u svom predgovoru, „traumatičnim traganjima za sopstvenim likom i nastojanjima da nađe svoje mjesto u svijetu.“
– Suverenost Crne Gore, za koju sam se sa svojim prijateljima borio sa toliko strasti, nije donijela društvene promjene o kojima smo maštali. Vladajuća partija je prigrabila za sebe tekovine referenduma i nije iskoristila naraslu patriotsku i građansku energiju da uključi što više kreatvnih ljudi u demokratski preobražaj društva. Nastavljena je praksa da se uspješnost politike mjeri korisnošću za partijske interese. Kod ne malog broja građana i vanpartijskih intelektualaca došlo je do razočarenja i pasivizacije, dok se opozicija pribrala i nastavila s agresivnom opstrukcijom suverenosti i oslanjanje na SPC i saveznike van zemlje – navodi Špadijer.
On dodaje da u trenutku kad je bio uvjeren da je Crna Gora na raskršću istorije izabrala dug i siguran samostalan put dostojanstva, demokratije i prosperiteta, pokazalo se da nas jedni izbori mogu opet dovesti na raskrsnicu.&nbsp;
– Crnoj Gori kao da je suđeno da stalno strepi nad budućnošću. Zadnjih pet godina je nastalo vrijeme identitetskog haosa. Crna Gora je ostala u evropskom kostimu skrojenom na referendumu, ali se vratila koketiranju sa starim ljubavnicima – navodi Špadijer.&nbsp;
Ističe da je kad se vratio na tekstove objavljene u ovoj knjizi zapazio da je često bio nerealni optimista.&nbsp;
– Ne kajem se zbog te zablude. Nažalost, počinjem da na svijet gledam bez iluzija, gotovo bez nade. Na globalnom planu gospodare zakoni čija snaga leži u nuklearnom topuzu, trijumfu desnice i preziru prema čovjeku, a na domaćem minhauzenskom salonu čudesa caruju obmane svake vrste. To nije moj svijet i spreman sam da ga napustim bez žala – zaključuje Špadijer.&nbsp;
Ova knjiga uvjerljivo demonstrira oštrinu pera i bistrinu pameti našeg autora, a riječ je o raznovrsnim publicističkim žanrovima: intervjui, analize političkih događanja, sjećanja na sopstvenu društveno-političku djelatnost i ljude sa kojima je sarađivao, eseji koji tematizuju kulturne politike u Crnoj Gori, ističe u pogovoru književnik i nasljednik Marka Špadijera na mjestu urednika časopisa „Matica“ Dragan Radulović.&nbsp;
– U ovoj knjizi nalaze se odabrani tekstovi koji na najbolji način osvjetljavaju bogata intelektualna interesovanja autora i njegovo shvatanje društvenog angažmana koje pristoji mislećem biću u politički turbulentnim vremenima. A naslov koji je dao svojoj knjizi sugeriše da se Crna Gora uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost, da u crnogorskom slučaju ništa nije zauvijek dato a da ne zahtijeva neprekidnu brigu i održavanje – zapisao je Radulović.&nbsp;
Knjiga „Crnogorska raskršća II“ objavljena je u okviru biblioteke „Svjedočanstva vremena“, a u ime izdavača je potpisuju Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Petar Popović, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora se uvijek nalazi pred izazovima koji temeljno propituju njenu budućnost

Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja Tomaš Šaranović boravio je u posjeti Udruženju Matica crnogorska, tokom boravka u Crnoj Gori, zemlji svojih predaka.
Sa Šaranovićem su razgovarali generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nadzornog odbora Veselin Popović, a tema sastanka bila je nastavak i unapređenje saradnje sa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima u Južnoj Americi.
Šaranović je zahvalio Matici crnogorskoj na programskom paketu na španskom jeziku, koji je tokom prošle godine obezbijeđen za potomke crnogorskih iseljenika u Južnoj Americi, uključujući i Udruženje na čijem je čelu. Paket je obuhvatio izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ i „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, kao i panoe posvećene crnogorskoj tradicionalnoj nošnji.
Na sastanku je dogovoreno da se saradnja nastavi kroz nove projekte koje Matica crnogorska privodi kraju, a koji su namijenjeni iseljeništvu u Južnoj Americi na španskom jeziku. Riječ je o izboru iz Antologija crnogorske narodne proze i ilustrovanim bajkama, koje će biti dostupne u štampanom i elektronskom izdanju.
Iz Matice crnogorske ističu da postignuti dogovori predstavljaju još jedan korak u jačanju veza sa iseljeništvom i približavanju crnogorske kulturne baštine potomcima naših iseljenika.

Predsjednik Udruženja Crnogoraca iz Urugvaja u posjeti Matici crnogorskoj

Novo izdanje knjige istoričara dr Radoja Pajovića „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ objavljeno je u izdanju Matice crnogorske kao drugo crnogorsko, poslije prvog iz 2005. godine. &nbsp;
Knjiga je prvobitno nastala za potrebe edicije „Tragom izdaje i zločina“ i objavljeno u Zagrebu, da bi kasnije bila dopunjena i proširena za crnogorsko izdanje.
- Kako je ranije najavljeno, ponovno objavljivanje Pajovićeve studije je reakcija, odgovor Matice crnogorske na agresivno veličanje kvislinškog četničkog pokreta i pokušaje neargumentovanog istorijskog &nbsp;revizionizma retrogradnih i nacionalističkih struktura u crnogorskom društvu. Autorova želja je bila da ovom studijom dokumentovano, što realnije i svestranije prikaže Đurišićevu ličnost i ulogu u četničkom pokretu Draže Mihailovića, konkretnu kolaboraciju i zločine &nbsp;neophodne za razumijevanje njegovog karaktera - navodi se u saopštenju.
Ova studija o Pavlu Đurišiću obiluje podacima o vojnoj strukturi Đurišićeve organizacije, o četničkom političkom i velikodržavnom programu, italijanskim podacima o Đurišićevim političkim i nacionalnim stavovima, kao i o stavovima o NOP-u, Muslimanima i počinjenim zločinima. Radoje Pajović izvršio je za crnogorsko izdanje dopune na bazi novih naučnih saznanja.
- U inostranim arhivima postoji bogata arhivska građa o Drugom svjetskom ratu, koja je postala dostupna istraživačima tek od 1995. godine, tj. poslije isteka vremenske distance od 50 godina - kazali su iz Matice crnogorske.&nbsp;
Takav je slučaj i sa italijanskim arhivima – Istorijskim (diplomatskim) arhivom pri MIP-u, Centralnim državnim arhivom i Istorijskim arhivom pri Glavnom generalštabu Vojske.&nbsp;
- Tokom posljednjeg studijskog boravka u Italiji pronašao sam nekoliko hiljada italijanskih dokumenata o Drugom svjetskom ratu na tlu Crne Gore, među kojima i ona koja govore o četničkom pokretu Draže Mihailovića. Među njima ima, naravno, i onih koja govore o Pavlu Đurišiću, njegovim političkim stavovima i njegovoj tajnoj saradnji sa italijanskim okupatorom u toku januara, februara i marta 1942. godine. U tom periodu Pavle Đurišić je imao osam susreta sa zvaničnim predstavnicima italijanskog okupatora, koji do sada nijesu bili poznati našoj ni naučnoj, a kamoli široj javnosti. U prilozima za knjigu objavljujemo 12 italijanskih dokumenata u prevodu i originalu (na italijanskom jeziku). Ta dokumenta gotovo senzacionalistički otkrivaju mnoge nepoznate momente iz života i djelovanja Pavla Đurišića - navodi se u predgovoru.&nbsp;
Matica crnogorska duguje zahvalnost nosiocima autorskih prava, porodici pokojnog akademika dr Radoja Pajovića, istaknutog istoričara, montenegriste i člana Matice crnogorske. Knjigu ispred izdavača potpisuje Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Knjiga „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ je objavljena u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.&nbsp;

Dokumentima do istine o četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću

Fototipsko izdanje „Prazničnog mineja“ iz 1538. godine, knjige iz štamparije znamenitog crnogorskog štampara Božidara Vukovića Podgoričanina, od sada je dostupno i u elektronskoj verziji, u prigodnoj digitalnoj opremi.
Riječ je o zanatski i umjetnički najvrednijoj knjizi koju je Vuković Podgoričanin odštampao u Veneciji, a elektronsko izdanje predstavlja nastavak aktivnosti na očuvanju i promociji crnogorske kulturne baštine.
Fototipsko izdanje objavila je Matica crnogorska 2021. godine, u saradnji sa Nacionalna biblioteka Bugarske Sv. Ćirilo i Metodije. Sastavni dio izdanja čini i dodatak sa tekstovima dr Marije Polimirove i prof. dr Božidara Šekularca na crnogorskom, bugarskom i engleskom jeziku.
Urednica izdanja dr Marija Polimirova navela je da je cilj bio da se „Praznični minej“ predstavi u punom obimu od 432 lista, ističući da Nacionalna biblioteka u Sofiji posjeduje pet dobro očuvanih primjeraka ovog izdanja.
– Pažnja je bila usmjerena na odabir najprikladnijeg primjerka za pripremu i štampanje fototipskog izdanja – istakla je Polimirova.
Objavljivanje „Prazničnog mineja“ dio je šireg projekta Matice crnogorske posvećenog promociji crnogorskog ćirilskog štamparstva XV i XVI vijeka. U okviru tog programa ranije je realizovana istoimena izložba, kao i fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ iz 1494. godine iz Crnojevića štamparije, u saradnji sa Bugarskom akademijom nauka.
U dodatku izdanja, Božidar Šekularac naglašava istorijski značaj Vukovića Podgoričanina.
– On je nastavljač viševjekovne crnogorske književne tradicije, od rukopisnih bogoslužbenih knjiga do štampanih izdanja. Njegov doprinos ćiriličnom štamparstvu je nemjerljiv, a knjige iz njegove venecijanske štamparije danas su rasute po bibliotekama i manastirima širom Evrope. Predstavlja dragulj crnogorskog štamparstva i pismenosti – navodi Šekularac.
Ranije je u elektronskom obliku objavljen i rukopisni „Cetinjski psaltir“ iz XV vijeka, a u narednom periodu planirano je i digitalno izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića.
Iz Matice crnogorske poručuju da sva ova izdanja svjedoče o kontinuitetu i dometima crnogorske nacionalne kulture, pismenosti i duhovnosti, te da će elektronska izdanja uskoro biti dostupna publici i putem zvaničnog sajta Matice crnogorske.

1250x600

1084x550

Objavljeno elektronsko izdanje „Prazničnog mineja“ Božidara Vukovića Podgoričanina

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Objavljena zimska sveska časopisa "Matica"

Zbornik literarnih i likovnih radova učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola na konkursu povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore 2025. godine pod nazivom „Trajanje u kamenu“ novo je izdanje Matice crnogorske.
- Ova manifestacija ima već prepoznatljivu tradiciju. Ogranak Matice crnogorske u Herceg Novom je raspisao prvi likovni konkurs povodom Dana nezavisnosti Crne Gore 2012. godine, a zatim je proširen i na literarni i muzički. Tokom 2024. godine konkurs je obuhvatio i gradove Podgoricu, Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Šavnik i Berane, a 2025. pridružuju se i Rožaje i Bar- istakli su iz Matice,
Žiri su činili istaknuti prosvetni radnici, likovni, dramski i književni stvaraoci, muzički umjetnici i kulturni poslenici: Žana Karadžić, Marija Šušter, Jovan Mališić, Avdo Nurković, Boris Đurović, Stevan Koprivica, Bogdan Musović, Darko Vlaović, Jelena Popović, Sara Vujović, Bosiljka Kulišić, Ivan Derzhiev, Irena Mijušković, Ana Vasić, Maja Žmukić, Linda Poznanović, Lara Bubanja, Đuro Poznanović, Tijana Rakočević, Danka Vuletić, Jasmina Nikčević, Luka Lagator, Vesko Pejović, Maja Šofranac, Rajko Radulović i Slavka Daković.
Konkurs se svake godine raspisuje na zadatu temu vezanu za Crnu Goru, s ciljem da inspiriše rodoljubivi odnos učenika prema domovini i podstakne njihovu kreativnost. Prema riječima urednica i koordinatorki konkursa, Dragane Erjavšek i Jelene Medojević-Orlandić, njegova svrha je da ojača povezanost mladih sa kulturno-istorijskim nasljeđem Crne Gore i da ih podstakne na promišljanje o vrijednostima koje čine njen identitet. Prošlogodišnja tema, „Trajanje u kamenu“, pružila je učesnicima priliku da razmišljaju o postojanosti, tradiciji i duhovnoj snazi koja oblikuje crnogorski prostor i duh – o svemu onome što je, poput kamena, trajno i neuništivo.
– Ovaj Zbornik obuhvata nagrađene literarne i likovne radove učenika, koji na autentičan i raznovrstan način izražavaju svoje viđenje teme. Njihova mladalačka razmišljanja, iako ponekad nesavršena, dragocjena su i iskrena svjedočanstva o načinu na koji mladi osjećaju i tumače svijet oko sebe. Simboli trajanja i kamena – dva ključna pojma iz naslova – u njihovim radovima dobijaju različite oblike: kroz slike predaka, starih gradova i kamenih kuća, kroz motive duhovnosti, slobode i univerzalnih vrijednosti, ali i kroz stihove nadahnute Njegošem. Većina ovih mladih pjesnika, pripovjedača i slikara ovom prilikom prvi put javno objavljuje svoje radove – navodi se u predgovoru urednica.
Zbornik je grafički oblikovala profesorica Suzana Pajović sa Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, a izdanje u ime izdavača potpisuje ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.
- Vjerujemo da će prezentovani nagrađeni radovi nadahnuti i buduće generacije da misle, stvaraju i pišu, jer samo pisana riječ ima moć da traje – baš kao što traje kamen, ističe se u predgovoru zbornika „Trajanje u kamenu“.
Primjerci zbornika biće uručeni nagrađenim učenicima, njihovim mentorima i školama u narednih nekoliko dana kao poklon na početku drugog polugođa.

Matica crnogorska: Objavljen zbornik učeničkih radova ''Trajanje u kamenu'

Udruženje Zajednica Crnogoraca u Albaniji organizovalo je u luci Medova obilježavanje 110. godišnjice tragedije u albanskom zalivu San Đovani di Medova, u kojoj je u zoru 6. januara 1916. godine stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca. Riječ je o iseljenicima iz Amerike i Kanade koji su, pod pokličem – Naprijed za Crnu Goru! – krenuli da pomognu odbrani svoje domovine, ali su izgubili život u brodolomu broda Brindizi, koji se često naziva i – Crnogorski Titanik. Delegacija Matice crnogorske, u sastavu predsjednik Ivan Jovović, generalni sekretar Ivan Ivanović i predstavnik barskog Ogranka Matice crnogorske Neđeljko Đurović, koja od 2019. godine zvanično prisustvuje ovom činu odavanja počasti, zajedno sa brojnim delegacijama i građanima položila je vijence u more, u znak sjećanja na stradale crnogorske rodoljube. Iako se inicijativa za postavljanje spomen-ploče ovim herojima pominje godinama, obilježje do danas nije postavljeno. U ime Matice crnogorske prisutnima se obratio predsjednik Ivan Jovović, ističući da sjećanje na najveću pomorsku, a ujedno i ratnu tragediju koja je u jednom danu zadesila crnogorski narod, ne smije i ne može izblijedjeti. – Obavezni smo, ne samo pred istorijom već i pred budućim generacijama, da ovo mjesto učinimo markerom nacionalnog i državnog identiteta, simbolom patriotskog čina jedne generacije crnogorskih iseljenika kojima su u brodolomu potopljene sve nade da će pomoći odbrani svoje domovine. Nažalost, njihova lična tragedija ubrzo je postala i kolektivna, ne samo zbog neprijateljskih dejstava austrougarskih trupa, već i zbog licemjernog odnosa tzv. saveznika prema Kraljevini Crnoj Gori – kazao je Jovović, dodajući da je naša – plava grobnica – decenijama bila institucionalno zapostavljena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8" data-rendition-name="original" width="641" height="854" loading="lazy" alt="medova"><figcaption>Foto: matica crnogorska</figcaption></figure>  On je upozorio da se poštovanje prema crnogorskim žrtvama ne može očekivati od drugih ukoliko ih sama država ne čuva i ne njeguje. – Ne možemo tražiti od susjeda ili međunarodnih subjekata da poštuju crnogorske žrtve ako mi sami to ne činimo. Gdje su danas, i gdje su bili prethodnih godina i decenija, najviši državni funkcioneri, intelektualci, naučni i kulturni radnici? Zašto nikada resorno ministarstvo nije organizovalo đačke i studentske posjete ovom mjestu trajnog pijeteta? Mnogo je otvorenih pitanja i nedoumica, uključujući i one koje se odnose na istorijske kontroverze ove tragedije. Matica crnogorska ne želi samo da riječju i slikom čuva sjećanje na medovske stradalnike, već ovim putem stavljamo na raspolaganje i stručnu, kao i finansijsku pomoć za realizaciju projekta postavljanja dostojnog spomen-obilježja u lučkom akvatorijumu Medova – poručio je Jovović. Obilježavanju su prisustvovali i predstavnik crnogorske manjine u Vladi Albanije Marinko Ćulafić, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Tirani Pavle Karanikić, kao i delegacija UBNOR-a Bar, u čije ime se prisutnima obratio sekretar Vukan Vujačić. Sjećanje na veliko crnogorsko stradanje u Medovi, kao i godišnjica Božićnog ustanka, obilježeni su i na Cetinju, gdje su predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator i sekretar Ogranka Vesko Pejović položili cvijeće na spomenik – Lovćenska vila – i na Spomenik crnogorskim ustanicima u Bajicama.

Vječna slava crnogorskim rodoljubima

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Ramo, Hajdn, Burgmiler i Šostakovič u izvedbi učenika iz Herceg Novog i Budve

Iz štampe je izašao 103. broj časopisa „Matica“, koji otvara tekst Novaka Adžića o sudskim procesima protiv crnogorskih rodoljuba 1925. godine. O knjizi „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom identitetu“ Ilije Veleva piše Valentina Mironska-Hristovska, ulogu crnogorske crkve u odbrani države tematizuje Jovan Đuranović, a o odnosima Crne Gore i Svete Gore piše Petar Lekić, saopšteno je iz Matice crnogorske.
O predlogu rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš u tekstu „Valja znati što se smije htjeti“ piše Radovan Radonjić, dok se etičkim položajem savremenog čovjeka bavi Čedomir Bogićević.&nbsp;
- Dragutin Papović piše o Duklji i Zeti u spisima Nemanjića, a o susretu Kralja Nikole i Nikole Pašića 1915. godine piše Ivan Martinović. Stradanje crnogorskih muslimana krajem XX vijeka sagledava Jovan Muhadinović. Radom dr Petra Orahovca u Bugarskoj bavi se Petko Mangačev, a obnovu putne infrastrukture u Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata analizira Velizar Radonjić - navodi se u saopštenju.
Arhitektonsko djelo Svetlane Kane Radević aktuelizuje Aleksandar Ašanin.&nbsp;
- O odnosu jezičke norme i govora u crnogorskom jeziku piše Novica Vujović. Poeziju Radosava Ljumovića analizira Sofija Kalezić. O filmskom jeziku i društvenoj metafori u djelima Vlatka Gilića piše Sead Šabotić, a o filmu „Ja, Kuba“ Mihaila Kolotozova piše Rajko Radović - kazali su iz Matice crnogorske.
Muziku u opusu Voja Stanića sagledava Vanja Vukčević, a period od opereta do nove domaće drame analizira Luka I. Milunović.
- &nbsp;Svetozar Savić istražuje nazive vinskih mjera i sudova u statutima Budve i Kotora. Časopis zatvara V nastavak teksta o crnogorskoj vojnoj istoriji Srđe Martinovića - naveli su iz Matice crnogorske.&nbsp;

Objavljena jesenka sveska časopisa "Matica": O sudskim procesima protiv crnogorskih rodoljuba, ulozi crnogorske crkve u odbrani države, odnosima Crne Gore i Svete Gore...

„Autobiografija“ Ranka Radovića je pripovijest o porodici i martinićkom siromaštvu, neizmjernoj ljubavi i oslanjanju na najbliže, o ponosu, o školovanju i uspjehu, ali i o dilemama i odlukama koje nije bilo lako donositi, a na kraju i o talentu i profesionalizmu u oblasti koja je u isto vrijeme i umjetnost i vještina, rečeno je sinoć u Danilovgradu na promociji intimnih zapisa istaknutog arhitekte.&nbsp;
O ovoj knjizi koju je nedavno Matica crnogorska objavila govorila je struka, prijatelji zajedno sa izdavačem i porodicom.&nbsp;
Arhitektica Slavica Stamatović-Vučković osvrnula se na Radovićevu emancipatorsku ulogu i njegova brojna predavanja koja je održao diljem Jugoslavije.
– Većina tih predavanja nijesu bila uopšte plaćena, možda bi ga neko pozvao ili eventualno platio smještaj, neki dio troškova, ali on je sve to radio tako srdačno, tako srčano, strastveno i s ogromnom ljubavlju za arhitekturu, za profesiju, prije svega sa željom da prenese svoje znanje na mlađe ljude i da učini da arhitektura bude vidljiva, prisutna u jugoslovenskom kontekstu – rekla je Stamatović-Vučković.
Arhiteksta iz Zagreba Krešimir Rogina istakao je da je arhitektura elitna djelatnost, ma koliko siromašna bila i o Radoviću, svom mentoru s magistarskih studija, govorio je prije svega kao o umjetniku.&nbsp;
– Da bismo sačuvali njegov duh trebamo emanirati Ranka Radovića kroz sebe, kroz ono što nam poručuje ovom knjigom: da trebaš biti ne bolji čovjek, nego samo čovjek – rekao je Rogina i uporedio Radovića s velikanima umjetničke scene i pop-kulture, Belmondom, Pikasom i Dejvidom Bouvijem.&nbsp;
Rankove misli nijesu bile sterilne, ograđene, frazerske, nepotrebne, misli radi misli, rekao je politikolog Čedomir Čupić i dodao da je Radović bio „sastavljen od darova kao što je kuća sastavljena od cigala“.&nbsp;
– Priroda i bog s njim su ljude darivali, a on je taj svoj dar dijelio s drugima. Njegova nesebičnost u darivanju strasno se i voljno umnožavala u drugima – rekao je Čupić.&nbsp;
Urednik izdanja Marko Špadijer istakao je da se Radović u svojoj „Autobiografiji“ predstavio kao pisac izvanredne memorije i slikovitih opisa situacija.&nbsp;
– Ova autobiografska kazivanja se završavaju 1991. godine, kada je Ranko imao 56 godina, a on je živio još 14. To je bio najdramatičniji period raspada Jugoslavije, osjećao se strancem u domovini i šteta što o tom periodu nemamo neke njegove zapise – rekao je Špadijer.&nbsp;
Publicista Rajko Radović, sin istaknutog arhitekte, podvukao je da je vrlo bitno da tu knjigu ne vidite samo kao autobiografiju, već kao neki trag u vremenu.&nbsp;
– Mislim da Ranko nikada Martiniće nije doživljavao kao selo, on je doživljavao crnogorska brda kao neku vrstu prirodne arhitekture, doživljavao je ta brda kao građevine. Mislim da je njegov stav bio borben, da je bio ratnik. Mislim da je za Martiniće bitna bila bitka na Martinićima gdje su se Crnogorci odbranili od otomanskog nadiranja i da je ratnički duh i stav ključ za shvatanje Ranka – rekao je Radović.&nbsp;
Promociju je pratila izložba odabranih radova studenata III godine Arhitektonskog fakulteta (2024/25) izrađenih u okviru predmeta Teorija arhitekture 3, koji je vodila učesnica promocije prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, pod nazivom „Živi prostor – omaž prof. Ranku Radoviću“.
Kompletan snimak promocije Radovićeve „Autobiografije“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dd9JF48XiciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnogorska brda doživljavao kao vrstu prirodne arhitekture

Iz Građanske inicijative „21. maj“ saopštili su da Poreska uprava nastavlja da obmanjuje javnost o digitalnoj transformaciji javnih registara koji su u njenoj nadležnosti.
- Umjesto da prizna da je tzv. IRMS primjer digitalnog sunovrata i da je njegova višemjesečna traljava i nefunkcionalna primjena nanijela neprocjenjivu štetu privredi, svakog dana slušamo besmislena pravdanja od strane vrha PU - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, osim što malokrvno radi njegov segment vezan za računovodstvene i fiskalne poslove, dio vezan za radne odnose i poreske potvrde je u pometnji, dok je mrtav segment koji se tiče Centralnog registra privrednih subjekata.
- Pritom, pozivanje na normativne probleme, iako je svakom suvislom pravniku jasno da je novi Zakon o privrednim društvima primjer lošeg i štetočinskog teksta, je groteskno jer trenutno ni jedna firma ne može da digitalno sprovede tzv. postupak usklađivanja sa novim zakonom - dodaju.
Iz GI „21. maj“ poručuju da taj postupak ne zavisi od zakonskih nebuloza koje se tiču notara na što se poziva PU, već je nesprovodljiv zahvaljujući, kako su kazali, zlosrećnom softveru.
- Tako da u ovom trenutku niti je moguće osnovati preduzeće u Crnoj Gori, niti registrovati preduzetničku djelatnost, niti je moguće uskladiti privredna društva sa zakonom, niti je moguće sprovesti bilo kakvu kompanijsku promjenu. Sve ovo poprima obilježja ozbiljne privredne subverzije i zahtijeva reagovanje državnog tužilaštva - zaključili su.

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Predsjednik Libana, Žozef Aun, osudio je izraelske zračne napade u regijama Sidon i Beka, rekavši da napadi ometaju napore za stabilizaciju zemlje te je pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje.
- Nastavak napada predstavlja neprijateljski čin i osujetiti će napore i diplomatske poduhvate koje Liban ulaže sa svojim bratskim i prijateljskim zemljama, predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi stabilizovao stanje i zaustavio izraelska neprijateljstva protiv Libana - rekao je Aun.
Dodao je da ovi napadi predstavljaju novo kršenje suvereniteta Libana i jasno kršenje međunarodnih obaveza.
Takođe, odražavaju negiranje volje međunarodne zajednice, posebno rezolucija Ujedinjenih nacija koje pozivaju na potpuno poštivanje Rezolucije 1701 i njenu provedbu u svim aspektima.
Aun poziva međunarodnu zajednicu da "preuzme svoju odgovornost i odmah zaustavi napade, te da izvrši pritisak za poštivanje međunarodnih rezolucija, očuvanje suvereniteta, sigurnosti i teritorijalnog integriteta Libana i izbjegavanje daljnje eskalacije i napetosti u regiji".

Predsjednik Libana pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje na izraelske napade

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Tag: matica-crnogorska