Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ autora Momčila Šaletića novo je izdanje Matice crnogorske. Radi se o drugom, dopunjenom izdanju 30 godina nakon što je prvi put objavljena. U knjizi je Šaletić ukrstio istorijske izvore i dokumenta s plemenskom legendom s namjerom, kako sam navodi, da dođe do potpunije istorijske istine, čime je otvorio jedan novi ugao u obradi ovakvih tema.
U svom predgovoru ovom izdanju Šaletić objašnjava da je u savremenom dobu tehnološki razvoj učinio da se stvara sasvim nova kultura, a „ono što je do juče bila naša svakodnevica danas je već napušteno i zaboravljeno.“
– Nestaju običaji, blijedi tradicija, drugačiji su odnosi u porodici, labave bratstveničke veze. Jednom riječju – naš lični i društveni život se mijenja. Te promjene su više ideološke nego društvene. Čuvanje i znanje o tragovima naše prošlosti je još uvijek čvrsta veza koja nas drži za ovo tlo na kome živimo, na kome smo ponikli i mi, i naši preci, i naši potomci. Bili toga svjesni ili ne, naša prošlost ipak živi u nama i dobrim dijelom nas čini takvima kakvi jesmo. Njoj ne treba robovati, ali je baš zato treba poznavati i čuvati je od zaborava, makar u knjigama – zapisao je Šaletić.
Uz prvo izdanje Šaletić je istakao da istorija Bjelopavlića, s obzirom na bogatstvo događaja i izuzetnih ličnosti, predstavlja pravu riznicu.
– Ovaj moj skromni pokušaj da potpunije osvijetlim legende o nastanku Bjelopavlića, i u kraćim tekstovima, nekoj vrsti „Istorijskih medaljona“, predstavim pojedine događaje, samo je jedan fragment, jedan pogled na to ogromno istorijsko bogatstvo – zapisao je Šaletić.
Knjiga sadrži 20 poglavlja u kojima se nalaze, između ostalih, zapis o prvom ljekaru u Bjelopavlićima, o starosti manastira Ostrog, bitkama i sporovima, kao i o znamenitim ličnostima iz bjelopavlićkog kraja. 
Urednik izdanja je Marko Špadijer, a knjigu u ime izdavača potpisuje Ivan Ivanović. Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ Momčila Šaletića objavljena je u okviru biblioteke Matice crnogorske „Kultura i istorija“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

Program obilježavanja 25 godina od pokretanja časopisa „Matica“ održan je sinoć u Matici crnogorskoj. U „Matici“ je, zaključno sa stotim brojem, svoje radove objavilo oko 580 autora iz Crne Gore i inostranstva koji su zastupljeni sa preko 1800 priloga na više od 47.000 strana, a urednik prvih 100 brojeva, Marko Špadijer, istakao je da je stvorena sinergija časopisa i Matice crnogorske.&nbsp;
Analiza bibliografske građe u Bibliografiji koju je uradila Nada Drašković ovim povodom pokazuje da je najviše radova u dosadašnjem periodu objavljeno iz oblasti društvenih nauka. Ukupan tiraž do sada objavljenih brojeva je 57.800 primjeraka.&nbsp;
– Programi Matice crnogorske su uređivačka platforma Časopisa, a on je doprinio njenoj vidjivosti u javnosti. Časopis je okupio značajan crnogorski stvaralački potencijal. Pokazao je &nbsp;postojanost i trajnost. Četvrt vijeka nije, za naše prilike, kratak period kontinuiranog izlaženja neke periodične publikacije. Časopis „Matica“ već sada spada u ekskluzivan broj crnogorskih časopisa sa tolikim „stažom“, a tek je na kraju početka – rekao je Špadijer. 

&nbsp;On je zahvalio saradnicima i donatorima koji su tokom četvrt vijeka izlazili u susret redakciji čak i onda kad su materijalne prilike bile nepovoljne. Inicirao je i da se 28. janur, dan kada je 2000. godine na sjednici Upravnog odbora donesena odluka da se pokrene i imenovana Redakcija ubuduće obilježava kao dan časopisa „Matica“.
Član Savjeta „Matice“ Novica Samardžić podsjetio je na predvečerje pokretanja časopisa. &nbsp;
– Borba za slobodnog pojedinca i slobodni narod, duh tolerancije i otpor nasilju, preispitivanje nasljeđa i osvjetljavanje s pozicije novih saznanja i afirmisanje principa ljudskosti - bio je nesputan vidokrug za sve spremne da šire granice spoznaje, razbijaju stereotipe i iluziju o zauvijek datim rješenjima, ne povlađuju trendovima i ne gube iz vida neophodnost opreza i sumnje – rekao je Samardžić i dodao da je Špadijer bio „najvatreniji zagovornik, pokretač i realizator časopisa“, a njegova „desna ruka i duša redakcije, sekretar, neumorni organizator svih redakcijskih poslova“ Danka Barović.&nbsp;
Na promociji je govorio još jedan član Savjeta časopisa, politikolog i profesor Dragutin Lalović, povjerenik Matice crnogorske za Hrvatsku, koji je istakao da časopis traži da izađete izvan granica Matice crnogorske i da ih širite, a ne samo da budete instrument njenog Programa, koliko god on bio pametan, ambiciozan i argumentovan.&nbsp;
– Nakon niza godina Crna Gora se nalazi u situaciji da više nema providensijalnih osoba iza kojih bi trebalo praviti sljedbe i koje su uvijek iznimno ugrožavale demokratsku bit Crne Gore, drugim riječima kolektivnu samosvijest njenih građana. Sada je to demokracija koja ovisi o samim građanima i ta demokracija vam se očigledno ne sviđa. Naravno da vam se ne sviđa. Demokracija se liječi demokracijom, a između ostalog i vrhunskim časopisima kao što je „Matica“. U demokratskom ambijentu u kome je bitka između crnogorske i srpske ideje, časopis „Matica“ ima nezamjenjivo mjesto, a u njoj je to imao i Marko Špadijer, kao i njegov nasljednik Dragan Radulović.&nbsp;
Obilježavanje 25 godina časopisa „Matica“ uveličale su i predstavnice filatelističkog tima Pošte Crne Gore Aleksandra Perović i Aleksandra Božović koje su realizovale posebnu markicu i koverat prvog dana posvećenu časopisu.&nbsp;
– Marka je ambasador zemlje iz koje dolaze, pa se nadamo da će i ovo naše izdanje širom svijeta pronositi priču o časopisu „Matica“ – rekla je Perović.&nbsp;
Novi urednik časopisa „Matica“ Dragan Radulović istakao je da je 25 godina i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska.&nbsp;
– Časopis „Matica“ je učestvovao u kreiranju politike i strategije Matice crnogorske i sa toliko tekstova, saradnika iz Crne Gore i inostranstva predstavlja nešto grandiozno, značajno i što se mene tiče ovi ljudi s kojima sarađujem neće mi dozvoliti da nešto pokvarim – rekao je Radulović.&nbsp;
Imajući u vidu naš kolektivni mentalitet u Crnoj Gori, gdje se nešto uvijek relativno lako pokrene ili osnuje, a još prije razgradi ili uništi, jubilej 100. broja „Matice“ je pokazatelj da u konkretnom slučaju nije bilo amaterizma, od koncepta do realizacije, tako da ovaj časopis čini aktivnu legitimaciju u savremenom crnogorskom izdavaštvu, rekao je Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. &nbsp;
– Zahvaljujući iskustvu i predanom radu na svakom broju časopisa njegovog glavnog i odgovornog urednika Marka Špadijera, danas možemo, bez bilo kakvog prigodničarskog pristupa, objektivno saopštiti da objavljeni brojevi Matice predstavljaju vrijednu zaostavštinu u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da su između korica na toliko naslova i stranica anticipirani tokovi i projekcije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore, mada je u bibliografiji ovog časopisa obuhvaćena i šira tematika, koja je po procjenama uredništva bila u funkciji spoznaje nepoznatih ili manje poznatih fenomena kod crnogorske čitalačke publike. To je ujedno potvrda da časopis nije samo bio usmjeren prema stručnoj nego i široj javnosti, pri čemu treba ukazati na činjenicu da se u kontinuitetu bavio sadržajima od interesa za naše iseljeništvo, prije svega, onaj dio sa prostora nekadašnje Jugoslavije, o čemu svjedoči veliki broj saradnika ovog časopisa sa pomenutog područja – rekao je Jovović.
On je apostrofirao da „gotovo nema ličnosti iz društvenog života Crne Gore, odnosno intelektualca koji za proteklih četvrt vijeka nije objavio članak u ovom časopisu.“&nbsp;
– Večerašnja promocija jubilarnog broja je istovremeno prilika da ukažem da je ovo prvi časopis u Crnoj Gori koji je započeo objavljivanje članaka kako u štampanoj tako i u elektronskoj formi na crnogorskom jeziku, prevashodno na jotovanoj verziji, što je bila intencija uprave Matice crnogorske, čim su za to stvorene pretpostavke. Takva percepcija crnogorskog jezika je, nažalost, i do danas ostala u manjini, iz razloga što se do danas iz raznih političkih i lingvističkih krugova unutar i izvan Crne Gore normiranje na jotovanoj verziji proglašava za anahronizam, pa čak i za crnogorski nacionalizam. Crnogorski jezik je danas pravna i faktička realnost, uprkos i javnim i latentnim pritiscima tzv. jezičkih čistunaca, koji iza mantre jugonostalgije, odnosno nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezičkog standarda, žele da crnogorskom narodu ospore temeljno ljudsko pravo, da svoj jezik nominuju i normiraju nacionalnim imenom. U ovom pogledu, Matica crnogorska nastavlja svoju misiju, da preko časopisa, kao i u ukupnoj svojoj izdavačkoj djelatnosti afirmiše i njeguje autentični iskaz crnogorskog jezika, ostavljajući mogućnost saradnicima da autonomno predlože uredništvu na kojoj od varijanti crnogorskog jezika žele da objave članak – rekao je, između ostalog, Jovović.&nbsp;
Na kraju programa on je Marku Špadijeru uručio i prigodnu Plaketu uz zahvalnost za njegovu posvećenost i rad „koji zaslužuje da bude verifikovan najvišim državnim priznanjem – Trinaestojulskom nagradom.“&nbsp;
&nbsp;

1250x600

1084x550

Radulović: Četvrt vijeka i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska

Jubilej časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“, 25 godina od objavljivanja prvog broja, biće obilježen posebnim programom koji Matica crnogorska organizuje u četvrtak, 15. maja u 19 sati u svojim prostorijama u Podgorici.&nbsp;
Na promociji 100. broja i četvrtine vijeka od osnivanja govoriće utemeljivač i urednih prvih 100 brojeva Marko Špadijer, novi glavni urednik Dragan Radulović, članovi Savjeta časopisa Dragutin Lalović i Novica Samardžić, i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp;
- Značaj časopisa Matice crnogorske ilustruje prije svega ugled i prijem u naučnoj, kulturnoj i intelektualnoj zajednici regiona, kao i preko 560 autora i saradnika iz zemlje i inostranstva. U Crnoj Gori je malo časopisa koji su uspjeli da u kontinuitetu traju, okupljajući sve veći krug saradnika, unapređujući kvalitet i interesovanje publike- podsjećaju iz Matice crnogorske.
Naziv časopisa „Matica“ izabran je zato što pojmovno i asocijativno sugeriše plemenitost, nastojanje da se bude u centru, aktivno jezgro ideja i ogledalo glavnog toka vremena, zapisao je u uvodnom tekstu prvog broja „Matice“ njen glavni i odgovorni urednik Marko Špadijer koji je u toj ulozi, predano i dosljedno, bio svih 25 godina. 
&nbsp;
– Htjeli smo da časopisom „Matica“ otvorimo forum za razne teme i stvaralačke izazove. Istina, više smo dobili panoramu nego sukob ideja, ali mislim da se može zapaziti korelacija raznih naučnih, stručnih, kulturnih i drugih sadržaja i domena. Vladajućem govoru populizma, netolerancije, jeftine politizacije i ideologizacije svih društvenih tema suprotstavili smo se dubljim i rafiniranijim bavljenjem crnogorskom društvenom zbiljom. U njemu se prošlost i sada šnjost prepliću i međusobno dopunjavaju i pomažu da se fermentiraju kodovi crnogorskog kulturnog identiteta – zapisao jeurednik godinama kasnije, kad se časopis utemeljio i postao kvartalno štivo od izuzetnog značaja za crnogorsku javnost, prije svega društvene nauke i književnost. 
&nbsp;

Špadijer: Vladajućem govoru populizma, politizacije i ideologizacije svih društvenih tema suprotstavili smo se dubljim bavljenjem crnogorskom društvenom zbiljom

Istoričar Miloš Vukanović održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje pod nazivom „Pred izazovima revizionizma – 80 godina pobjede nad fašizmom“ u susret sjutrašnjem jubileju, kojem je prisutnima govorio o tome što znači 9. maj, kako se obilježavao do 90-ih godina, a kako nakon, kako je došlo do evolucije obilježavanja 9. maja u Evropi, te koji će biti izazovi očuvanja tekovina pobjede nad fašizmom 1945. godine. Posebno se osvrnuo na odnos prema proučavanju antifašizma u crnogorskom obrazovnom sistemu i zanemarivanju lokalne antifašističke istorije. 
Razlika između zapadne i istočne Evrope po pitanju obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u istoriji zavisila je od broja žrtava koje su države dale. 
– Zapadne zemlje jesu podnijele značajne žrtve, ali se to ne može porediti sa kataklizmom koja se desila na istoku. Sovjetski savez je morao 9. maj da projektuje kao značajan datum da bi se obilježilo desetine miliona žrtava koje su dali – rekao je Vukanović i dodao da je Evropa napravila zaokret i posvetila se ujedinjenju s klauzulom iz Šumanove deklaracije koja je ujedinjenje predstavila kao potrebu da nikad više ne dođe do sličnog sukoba. 
Ujednjenje Evrope uslovilo je promjene u kulturi sjećanja, te do izjednačavanja komunizma i nacizma. 
– Sve ovo govorim zbog priče koja je trenutno aktuelna da komunizam koji je pobijedio u Crnoj Gori nije kompatibilan sa evropskim vrijednostima – rekao je Vukanović i dodao da su počeci ovoga otvaranje Muzeja terora u Mađarskoj, kad je u Poljskoj otvoren Muzej poljskog ustanka, te je nakon dugo vremena 9. maj postao nepoželjan u brojnim zemljama Evrope. 
Odnos prema spomeničkom nasljeđu iz II svjetskog rata u Crnoj Gori mijenjao se, istakao je Vukanović. Sačuvali smo imena škola, ulica i trgova, ali smo u obrazovnom sistemu omanuli, tamo gdje je trebalo da se više govori o antifašizmu. 
– Imali smo i te kako pogrešan pristup nastavi gdje smo se i dalje trudili da objasnimo Sutjesku i Neretvu, ali smo zaboravili na Pet Danica, Košćele, Barutanu, Kolašinski zatvor, zaboravili smo na lokalnu antifašističku istoriju. Antifašizam se ne uči samo kroz velike bitke, uči se kroz lokalne primjere. A svako selo, svaka ulica, svaki grad, svako naselje u Crnoj Gori ima spomenik posvećen nekom velikom djelu iz tog perioda. Samo entuzijastični profesori slali su đake da nađu ispred svojih kuća ploču ili da pođu u Momišiće da vide kome je posvećen spomenik. Država jeste imala ideju da sačuvamo naš antifašizam, ali nije imala dovoljno jaku inicijativu da se posveti tome u obrazovnom sistemu, da nove generacije razumiju da antifašizam nijesu samo partizani koji su pobijedili Njemce, već ideja koja je pobijedila kolaboraciju i zlo – rekao je Vukanović i dodao da smo podbacili i da smo morali više da ulažemo u lokalnu antifašističku propagandu.

Vukanović: Trudili smo se da objasnimo Sutjesku i Neretvu, a zaboravili Košćele, Pet Danica, Barutanu, nove generacije ne uče u školi pravo značenje antifašizma i lokalne antifašističke istorije

Četiri antologije crnogorske narodne proze koje je Matica crnogorska nedavno objavila - Vilina gora", "Kad je sve zborilo", "Vatra samotvora" i "Potopno vrijeme" - biće promovisane u četvrtak 24. aprila u 19 sati u prostojimama izdavača u Beogradskoj ulici.
O antologijama će, kako najavljuju iz Matice crnogorske, govoriti književnik i teatrolog Milovan Radojević, metodičarka književnosti Sofija Kalezić, profesor crnogorske književnosti Vladimir Vojinović, lingvista Novica Vujović, profesorica engleske književnosti Marija Krivokapić i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. Moderatorka programa biće Dragana Erjavšek.
- Četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze, koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, otvorile su novu biblioteku Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“ - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Najprije je izašla antologija crnogorskih narodnih legendi "Vilina gora" koja je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci "Luča".&nbsp;
Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novih izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović.&nbsp;
- Uslijedile su crnogorske narodne bajke objavljene u knjizi "Vatra samotvora" (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), zatim crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom "Kad je sve zborilo" (prvobitno objavljene 1979. godine) i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi "Potopno vrijeme" (objavljeno 1982. godine). Za ponovno publikovanje navedenih antologija braće Radojević Matica crnogorska je prethodno obezbijedila autorska prava koja su joj ustupili njihovi potomci i članovi porodice - navodi se u saopštenju.

Promocija četiri antologije crnogorske narodne proze

Knjiga Dragutina Papovića „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ koju je Matica crnogorska objavila krajem prošle godine biće promovisana u utorak, 8. aprila 2025. godine u 19 sati u svečanoj sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću.
O knjizi će, pored autora, govoriti profesor Radovan Damjanović, istoričar Ivan Tepavčević i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je urednik ovog izdanja. Medijatorka programa biće predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.
Knjiga „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ se sastoji od pet rasprava o temama koje se odnose na istoriju Duklje i Dukljana od antike do početka 11. vijeka.&nbsp;
Osim klasične istorijske naracije i preispitivanja objavljenih izvora, u ovim raspravama je vođena i polemika s upitnim stavovima drugih istoričara, a ukazano je i na ono što je i dalje problematično ili nepoznato iz ovog perioda. Zato je ova knjiga rezultat nastojanja da se svestrano prouče najznačajnije teme iz istorije Duklje i Dukljana do početka 11. vijeka.
Papović je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću 2013. godine. Za docenta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću izabran je 2020. godine. Objavio je knjige: „Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka“, „Protivnici vlasti u Crnoj Gori 1945–1948“, „Rani ratovi“, „Prilozi za istoriju nauke i kulture u Crnoj Gori 1945–1990“, „Intelektualci i vlast u Crnoj Gori 1945–1990“ i „Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (1965–1991)“.
Tokom 2015. i 2016. godine obavljao je dužnost generalnog direktora Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Bio je poslanik u crnogorskoj Skupštini od 2016–2023. godine.

„Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ u Nikšiću

Na 120 godina od rođenja i na 85 godina od objavljivanja njegove prve zbirke poezije, Matica crnogorska je u Nikšiću organizovala predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla“ u čijem je fokusu stvaralaštvo i društveno-politički aktivizam crnogorskog pjesnika Mirka Banjevića, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Jedna grupa pjesnika koju će Branko Banjević nazvati crnogorskom modernom, a kojoj je Mirko Banjević pripadao, je u periodu između dva rata kroz svoj duh sve ono što se događalo pretvarala u jedno novo stvaralaštvo, istakla je Savković-Vukčević. Prema njenim riječima, tu je snaga crnogorskog jezika svojom dubinom, svojom misaonošću obuhvatila sve to što se događalo kod naših ljudi i ispisala novo poglavlje naše kulture.
- Bilo je to vrijeme kad se htjelo sve crnogorsko zatrijeti, poniziti, zloupotrijebiti, kad svi oni koji porobljavaju i asimiliraju zapravo znaju đe prvo treba da udare, a to je polje kulture, to je mjesto našega bića. Utoliko je bilo značajnije što je crnogorski jezik pokazao otpor pred tim monstruoznostima buržoarskim, monarhističkim, fašističkim. To je vrijeme kad u Beograd dolaze pjesnici koji su pobjegli od Hitlera, koji govore o onome što se događa u Njemačkoj. Na jednom od takvih događaja uhapšen je i Mirko Banjević, hapšen je mnogo puta, i ta se ideja slobodarska pronosi kroz Crnu Goru – objasnila je Savković-Vukčević.&nbsp;
Analitičari vole da kažu da je Mirko Banjević i kao čovjek i kao pjesnik izrastao iz muke, ali ga ta muka nije ukrotila, istakla je ona.&nbsp;
- Smatrao je da u Crnoj Goiri u tim zlim vremenima kad je kompletan narod ugrožen, kad je pred istrebljenjem, kad je ugrožena njegova egzistencija, ne bi trebalo da se vodimo onim što je misao pojedinca. Zna se što je uvijek bio kolektivni crnogorski cilj, a to je odbrana slobode. Samo u takvim situacijama se može govoriti o strahu kod Mirka Banjevića i to ne o strahu pred izazovima, a bilo ih je mnogo, već briga njegova da neko u tim vremenima kad zloduh zavlada i zemljom i narodom ne ostane izolovan, ne ostane zapitan, dezorjentisan... Tada je Mirko Banjević smatrao da smo svi dužni da se osvrnemo oko sebe i da pronađemo jednog takvog čovjeka. U njegovim stihovima taj borbeni optimizam nije samo poziv na borbu, nego vjera da borba i istina moraju da pobijede, i toga se drži od prvih njegovih stihova pa sve do završnih knjiga. Mi imamo tu vjeru bez obzira na okolnosti, na razočaranja, na bol koji život nosi – rekla je Savković-Vukčević.&nbsp;
Na predavanju je bilo riječi i o samim poetskim počecima Mirka Banjevića u gimnazijskim danima, njegovoj buntovnoj prirodi i heroizmu, jednostavnom i nepatetičnom. Emitovana su i dva odlomka iz autorske emisije Nele Savković-Vukčević „Krugovi književnosti“. U ime Matice crnogorske publiku je pozdravila predsjednica nikšićkog Ogranka Jasmina Nikčević.&nbsp;
&nbsp;Kompletno predavanje dostupno je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s">https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s</a>

Savković-Vukčević: Banjević vjerovao da borba i istina moraju da pobijede

Predstavljanjem knjige „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića sinoć u Zagrebu obilježeno je i dvadeset godina saradnje crnogorskog književnika i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske koja je knjigu objavila u saradnji sa Maticom crnogorskom.
O onome što sadrži knjiga govorio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović koji je izdvojio da je Radulović ukazivao „na opasnosti po crnogorski nacionalni i državni identitet od nesmetanog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na propagiranju velikosrpskog nacionalizma, hegemonizma i ideologije Svetosavlja kao svojevrsnog etnofiletizma.“
– Insistiranje Matice crnogorske i Dragana Radulovića na crnogorskom crkvenom pitanju, statusu i položaju Crnogorske pravoslavne crkve proizilazi iz razumijevanja da crnogorski nacionalni identitet nije moguće sačuvati bez jačanja ove crnogorske institucije koja je vjekovima opredjeljivala i odlučujuće oblikovala crnogorsku duhovnost i kulturnoistorijski identitet – rekao je Ivanović.
Nakon ove Radulovićeve knjige, kako objašnjava Ivanović, nekima će biti jasnije zašto je izostao snažniji obračun s nasljeđem 90-tih, „kao i zbog čega civilizacijski i kulturno superiorna ideja crnogorske nezavisnosti s proevropskom orjentacijom, koja je na referendumu pobijedila retrogradnu i hegemonističku srpsku ideju, nije do 2020. godine porazila takve anahrone i u vrijednosnom pogledu inferiorne političke snage, svodeći ih na prihvatlljivu mjeru i postotak koji im ne bi omogućio važniju političku i društvenu ulogu.
– Uprkos svemu Matica crnogorska je istrajala kao kulturni pokret osnovan sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest. Zato kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao odlučujuću za izgradnju društva ali i pojedinca kao slobodnog i samosvjesnog. Tom cilju je od devedesetih godina težio i Dragan Radulović. Najprije za vrijeme studija sarađujući u nedjeljniku „Monitor“. Radulović od tad, javnim istupima ali i književnošću, uporno govori i podsjeća na nerazriješene crnogorske traume iz bliske i one malo dalje prošlosti, odsustvo odlučujućeg nivoa potrebne intelektualne slobode i građanske hrabrosti, ali i nacionalnu neosviješćenost – rekao je Ivanović.
Prema politikologu Danilu Iveziću, neodvojivost autora „Sidrišta u vremenu“ i Matice crnogorske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske je nesporna.
– S Maticom crnogorskom smo prolazili zajedno kroz povijest vraćanja Crne Gore sebi i na međunarodnu pozornicu suverenih država. Od 2001. godine kada su nakon deset godina obnovljene pokidane veze na kulturnom planu, dvije države, susretom predstavnika Matice crnogorske i Matice hrvatske na razini predsjednika i tajnika, u organizaciji NZCH, preko 2002. godine kada smo na Lučindanskim susretima predstavili knjige „Vlaho Bukovac i Crna Gora“ i „Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori“; zatim izložbe „80 godina 13. jula – godine ponosa i prkosa“, izabranih djela Branka Banjevića „Glasovi“ i „Osvrti“; i još na desetine naslova i zajedničkih programskih aktivnosti su rezultat višedecenijske suradnje NZCH i Matice crnogorske – rekao je Ivezić.
Politikolog Dragutin Lalović, koji je napisao Pogovor ovom izdanju, Dragana Radulovića naziva vitezom crnogorske ideje.
– Vi imate jednog fascinantnog dijagnostičara u kombinaciji književnika i filozofa. Filozof bi to možda izveo pojmovno čišće, ali ne bi ovako briljantno, ovako privlačno... Ovo je knjiga koju ne možete ispustiti iz ruku, to se čita na dušak. To može samo književnik dati te likove. Drugim riječima on ne forsira pojmovno realitet i likove koje prikazuje nego ih pusti da govore u nekoj svojoj specifičnosti, u nekom svom individualitetu. Drugo što želim reći je da se Dragan Radulović u nekom trenutku susreo sa Maticom crnogorskom i taj susret nije mogao da prođe bez posljedica u smislu da se od Dragana Radulovića ne očekuje da će on dati neki svoj programski i aktivistički novum – rekao je Lalović.
On je razložio i razvoj Matice crnogorske sve do programa „Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“.
– Na čelo Matice crnogorske 2013. godine sa novim programom dolazi i Dragan Radulović; on je taj Evropljanin, on je je taj koji ima jedan optimistično-skeptični odnos prema Evropi, upravo onakav kakav Evropi treba. Dakle, ne srljaj u Evropu nego se pitaj čime Crna Gora može doprinijeti Evropi, šta je to u crnogorskoj tradiciji, u etičkim vrijednostima čojstva i junaštva što može pridonijeti boljoj Evropskoj uniji – objasnio je Lalović.
Radulović je zahvalio govornicima na razumijevanju i podršci.
– Ja sam sebi zadao jednu obavezu i nje sam se pridržavao, da svaki intervju pišem s namjerom, ozbiljnošću i oštrinom, da bih ga jednog dana mogao objaviti u knjizi – rekao je Radulović i dodao da je važno uložiti trud u javne angažmane.
– Nema veze ko će da čita. Neko uvijek čita. Najbolje čitaju oni za koje i ne znamo da su pročitali, oni koje i ne pitamo jesi li pročitao i kako ti se sviđa, koje ne poznajemo, ali na koje imamo nešto do čega je meni takođe bilo stalo u tom javnom angažmanu a to je podsticaj, impuls da razmišljamo zajedno o nekim bitnim stvarima za političku zajednicu. Ja ne znam toga čovjeka koji razmišlja zajedno sa mnom, ali moj intelektualni zadatak je da mu dam najbolje argumente koje mogu da dam i da ga podstaknem da on samostalno razmišlja o tome, da se usaglašava sa mnom, da se protivi onome što ja kažem, ali da jednostavno neka tema, za koju smatram da je političkoj zajednici značajna, postane značajna i za njega – zaključio je Radulović.

U Zagrebu promovisana knjiga „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića

Kroz tribinu pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koja je održana sinoć u Baru u organizaciji tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske u saradnji sa Centrom za kulturu iz Bara, objektivizovane su prilike iz srednjovjekovnog perioda i ukazano je na razloge zbog kojih su gotovo idilični odnosi između pravoslavaca i katolika u nekom trenutku narušeni.&nbsp;
Prostorom današnje Crne Gore kroz vjekove smjenjivali su se uticaji svih moćnih imperija Mediterana, istakao je profesor i publicista Neđeljko Đurović i objasnio da je u tim sukobima za prestiž i dominaciju veoma značaj uticaj dva središta hrišćanstva – Rima i Konstantinopolja.&nbsp;
- Budući da se ovaj naš kutak Sredozemlja nalazi na ekvidistanci između ova dva duhovna centra, njihovi uticaju kroz vrijeme bili su isprepletani kroz pravoslavno zaleđe koje je bilo naslonjeno na primorske, urbane i katoličke centre u Baru i Kotoru – rekao je Đurović. &nbsp;
On je istakao da je odnos međusobno anatemisanih crkava tokom srednjeg vijeka uveliko poprimio različita poimanja svijeta i života koja su se prvobitno ogledala u dubokim teološkim i kulturološkim razlikama, pa i međusobnim sukobima.&nbsp;
- Osvajanjem Carigrada od strane Osmanlija i snaženjem uticaja islama odnos između zapadnog i istočnog hrišćanstva poprimiće nove i složene dimenzije. Na ovim prostorima spajanje tri religijske sfere ipak je imalo svoje specifičnosti koje su često odstupale od namjere moćnih i koje su nastajale kao produkt zrelog promišljanja i egzistencijalnog pragmatizma naroda ovog prostora. Jedna od ovih autentičnosti, koja je u konkretnom slučaju nastojala zbližiti i ojačati hrišćansko jedinstvo u zenitu vladavine Orijenta nad ovim dijelom Balkana, vezana je i za pokušaj osnaživanja veze između pravoslavja i katoličanstva na prostoru tadašnje Crne Gore. Ovo zbližavanje crkava zapravo je predstavljalo nastojanje koje je u narodu već imalo svoje određeno postojanje i čije svojevrsno zajedništvo je opstalo do današnjih dana. Valja istaći da se radi o još jednom istorijskom fenomenu po kojem se prepoznaje autentična i vjekovna potreba crnogorskog bića za samobitnošću – rekao je Đurović u uvodnom izlaganju.&nbsp;
Iako najavljen kao jedan od govornika, predsjednik Matice crnogoske Ivan Jovović nije prisustvovao tribini, ali je pročitan dio njegovog govora u kome se ističe da se na pozivnici za predavanje nalazi dio faksimila dokumenta iz 1666. godine u kojem iguman Nikodin iz manastira Prečista Krajinska poziva svog „brata u Hristu“, skadarskog i barskog biskupa Petra Bogdanovića, kako je nazivan u ćiriličnim spisima, odnosno Petra Bogdania u spisima ispisnim latiničnim pismom. Jovović je ukazao da je Petar Bogdani služio zajedničke, božje službe i po ostalim manastirima na Skadarskom jezeru, dok je zahavljujući njemu manastir Vranjina dobio pomoć u crkvenom mobilijaru od Svete stolice. Ovaj navod moguće potvrđuje činjenica, odnosno latinična gravura na zvonu ovog manastira koje možda potiče iz ranijeg 15. vijeka.
U manastiru Prečiste Krajinske sredinom 15. vijeka bilo je sjedište unijatske zetske pravoslavne arhiepiskopije, ukazao je Jovović i uputio na moguću okolnost zbog koje je ovo pravoslavno svetilište i bilo razoreno od strane Osmanlija jer su njegovi igumani prihvatili uniju sa Svetom stolicom, što je uostalom i bio slučaj sa svim katoličkim crkvama i samostanima iz toga perioda.
Narodno-crkvene proslave pravoslavnih i katolika imale su skoro pa identičnu manifestacionu formu koja se ogledala u proslavi krsnih slava, nalaganju badnjaka, međusobnim brojnim orođavanjima, pobratimstvima i kumstvima, dok su odlasci pravoslavaca na misna slavlja i uzvratne posjete katolika liturgijskim obredima bile uobičajena pojava.&nbsp;
Publicista Stevo Vučinić koji je bio gost tribine objasnio je da je motivaciju za bavljenje ovom tematikom pronašao u svakodnevici u kojoj su ljudi smatrali uvredom ako bi neko pretpostavio da su neke druge osim pravoslavne vjere, što se od osamdesetih naovamo produbljivalo.&nbsp;
- Politika je stvorila zastrašujući odnos između Latina i Grka što bismo rekli, stvarajući jedan strašan, duboki jaz, posebno poslije 1828. godine jer je te godine patentom cara Franca kompletno primorje od Spiča do Herceg Novog izuzeto crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i predato na upravu Karlovačkoj mitropoliji, budućem karlovačkom čuvenom patrijarhu Rajačiću. Od tog trenutka Cetinje više nije imalo kompetencije, a kako nije imalo kompetencije, daleko od očiju daleko od srca, polako je krenuo proces koji je te ljude identifikovao kroz srpsku crkvu a onda ih je pretvorio u političke protivnike Crne Gore - rekao je Vučinić.&nbsp;
Vučinić se osvrnuo i na fenomen dvooltarskih crkava kojih je bilo 17 na prostoru Crne Gore, a danas su u cjelosti očuvane samo dvije u Sutomoru.&nbsp;
- Kad je bio Kandijski rat 1657. godine došlo je tri hiljade pravoslavnog življa i naselilo se na današnjoj teritoriji Grblja. Grbalj inače naseljava sa 80 i nešto procenata doseljenika i svi su oni došli iz Katunske nahije. Današnja njihova konfesionalna pripadnost i nacionalna je posljedica nekih drugih okolnosti. U svakom slučaju oni su Katunjani većinom, Ljubotinjani i Crmničani i tako dalje. Te godine su dvije crkve katolici dali pravoslavnima. To je crkva svetog Save u Budvi i crkva svetog Luke u Kotoru. To je bilo takvo vrijeme i nije bilo problema, ali ti odnosi od tada ne mogu da se presele u današnje odnose i relacije; ljudi su se tada nalazili pod pritiskom Osmanske imperije koju su doživljavali kao jednu imperiju koja direktno utiče kulturno i nacionalno i njima taj odnos biti katolik ili pravoslavac nije imalo taj smisao kako se danas predstavlja, tako da su te crkve bile prirodne - objasnio je Vučinić.&nbsp;
Takav odnos međusobnog poštovanja i suživota Vučinić smatra obavezujućim za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Dužni smo prema svim vjerama i konfesijama, jer su to sve naši i mi njima pripadamo i ne smijemo dozvoliti da neko kopa duboke jendeke između muslimana, pravoslavaca i katolika na tlu Crne Gore i da nas pretvara u instrumente za ostvarivanje velikodržavnih ideja i da stvara sopstvenu teritoriju koja će da posluži za političke razračune - zaključio je Vučinić. &nbsp;

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Danas predstavljamo, uslovno rečeno, manje poznate stranice srednjovjekovne crnogorske istorije, a to je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, Crnogorke iz Lješanske nahije, koja je još za života, a naročito poslije smrti, ugradila sebe u hrišćanski identitet Crne Gore, a čiji anđeoski lik nadilazi nacionalne i državne granice, rečeno je juče na otvaranju izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Novom Sadu u okviru Međunarodne izložbe Art Ekspo.
Izložbu je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljević.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koja je prvi put pred publikom bila u Kotoru u decembru prošle godine je, prema riječima Dubljevića, „projektni zadatak Matice crnogorske kojim želimo da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učinimo dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti u zemlji i inostranstvu.“
– Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. godine. Izložba, uz prateći katalog koji ne samo svojim obimom nego i sadržinom, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke. Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu – naveo je u govoru Radonja Dubljević.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
– Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi 15. i 16. vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom. U tom smislu, treba naglasiti da za života Blažene Ozane Kotorke, dakle u prvoj polovini 16. vijeka postoje istorijski izvori, odnosno referentna literatura, na osnovu koje zaključujemo da u tom vremenu političke granice i vjera nijesu razdvajale Bokelje i Crnogorce; oni su dijelili mnoge tuge i radosti. Glavne svečanosti slavili su zajednički – navodi se u govoru.
Dubljević smatra da izložba Matice crnogorske može biti izazov za nova istraživanja i tumačenja Kulta Blažene Ozane Kotorke, s obzirom da se za dvije godine navršava 100 godina od kada ju je Sveta Stolica proglasila blaženicom katoličke crkve.
– Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. O tome postoje mnoga pisana svjedočanstva, ali i foto-dokumentacija, kojima se potvrđuje da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, jer je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva, koje je imalo plodno tlo na crnogorskom prostoru – navodi se u govoru povjerenika Matice crnogorske.
Otvaranju izložbe su pored novosadske publike prisustvovali predstavnici crnogorskih udruženja iz Vojvodine i generalna konzulka Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenka Ćirović.

Neizostavni marker duhovnog identiteta Crne Gore

Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage i pokrenulo krivični postupak protiv okrivljenog Baranina Stefana Jankovića zbog sumnje da je učinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo, u saizvršilaštvu.
Prethodno je, u aprilu ove godine, pred Višim sudom u Podgorici, Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića i Ivana Čarapića i Milovana Sekulovića zbog istih krivičnih djela, a protiv Brajovića i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- Oba krivična postupka se odnose na djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali sada pokojni M.R. (Mile Radulović zvani Kapetan) i A.K. (Alan Kožar), u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, čiji su pripadnici postali svi okrivljeni, pokojni D.H. i druga nepoznata lica, sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo - saopšteno je iz SDT-a.
Okrivljeni se terete da su počinili ubistvo Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića državljana Srbije, pripadnika suprostavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog ubistva Z.N, pripadnika svoje kriminalne organizacije i kuma okrivljenog Jankovića, i na svirep način, u selu Jelenak, u Danilovgradu, u kući okrivljenog M.B, uz skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i uklanjanja tragova krivičnog djela.
Okrivljeni Janković, protiv kojeg se sprovodi istraga, je od ranije u bjekstvu, pa mu je Viši sud u Podgorici, po prijedlogu specijalnog tužioca, odredio pritvor i naredio raspisivanje potjernice.

SDT pokrenulo krivični postupak protiv Stefana Jankovića: Sumnja se da je dio organizacije optužene za ubistva u selu Jelenak

Isplata aprilskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore. 
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za april iznosi 525,25 eura, a sa obračunatim razlikama 539. 
Za isplatu penzija za paril izdvojeno je oko 65,71 miliona eura.

Danas isplata penzija

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović je, tokom liturgije u Lijevče Polju u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska, četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom nepobjedivog karaktera".
U prvom dijelu naše priče o istinskom značenju ove izjave mitropolita SPC pokušali smo da čitaocima ili čitateljkama Raskrinkavanja predočimo aktivnosti ovog četničkog komandanta koje govore o njegovom “karakternim” aktivnostima. Dakle, bavili smo se saradnjom Pavla Đurišića sa svim stranama u ratu: sa ustanicima, italijanskim fašistima, njemačkim nacistima i svim njihovim pomagačima. Željeli smo da, na osnovu kredibilnih istorijskih izvora približimo lik i djelo četničkog komandanta i da ukažemo na reviziju istorijskih činjenica kao na savremeni oblik dezinformisanja. Naglasak smo stavili na to da je osoba koja se predstavljala kao zaštitnik srpskog naroda, napravila pakt sa ustašama koji su svirepo pobili stotine hiljada svih onih koji im se nijesu sviđali, od kojih ubjedljivo najviše tih istih Srba.
U drugom dijelu naše priče želimo predočiti istorijske činjenice koje će približiti njegovo junaštvo i nepobjedivost. 
Jedna od junačkih akcija Pavla Đurišića odigrala se u okolini Bijelog Polja 10. januara 1943. koja je opisana u izvještaju podnešenom Draži Mihailoviću čije najvažnije akcente prenosimo doslovno:
“Akcija na desnoj obali Lima u srezu Bjelopoljskom završena je. Ista je izvedena tačno po utvrđenom planu. Rezultat ove borbe je:
1) Potpuno su uništena sledeća muslimanska sela (Sekcije: Plevlje, Sjenica, Peć i Kolašin): Voljevac, Gubovača, Radijelja, Ušanovići, Presečenik, Batuiiće, Donji Vlah (sekcija Plevlje), Mirovići, Solja, Radojeva Glava, Mediše, Pobretiće, Donja Kostenica, Stablo, Vrh, Zminjac, Sipovice, Negobratina, Osmanbegovo selo, Dupljaci, Jasen, Koštice, Kaševar, Ivanje, Godijevo, Žilići, Gornja Crnca, Gornji Radulići, Vrba, Crhalja, Kradenik, Sipanje, Ličine (Sekcija Sjenica—Peć). Ukupno 33 sela.
2) Žrtve: Muslimana boraca oko 400 (stotine) Žena i dece oko 1000.
Naše žrtve: 14 mrtvih i 26 ranjenih od kojih 3 žene”
Ovaj junak, kako ga vidi mitropolit SPC, nedugo zatim, u jeku bitke na Neretvi, kreće u još jednu slavnu operaciju.
Tokom ove aktivnosti, ubijeno je više hiljada žitelja opština Pljevlja, Priboj, Foča i Čajniče. Prema još jednom Đurišićevom izveštaju, tada je ubijeno 1.200 naoružanih muškarca i do 8.000 žena, staraca i djece. Radi boljeg razumijevanja i ovog događaja dajemo izvod iz ovog istorijskog dokumenta:
“Akcija u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu Muslimana izvršena je.
Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti. Napad je počeo u određeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvršili su dobijene zadatke na opšte zadovoljstvo.
Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sijena.
Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti.
Žrtve. — Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesrećnim slučajem i 32 ranjena. Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece.”
Ovdje želimo podsjetiti one koje ovakve “junake” brane argumentima da su ovakvi dokumenti falsifikati i izmišljotine, da je postojanje ovih akcija Pavla Đurišića potvrdio i njegov vrhovni komandant Draža Mihailović. Naime, u toku njegovog sudskog procesa 1946. godine, on je potvrdio da su se, u tadašnjim srezovima pljevaljskom, čajničkom i fočanskom, zaista desili ovi gnusni zločini. Doslovno prenosimo ovaj dio njegove izjave: 
“U četvrtoj ofanzivi je bilo velike neposlušnosti jer je Pavle Đurišić, koji je bio pozvan kao rezerva da ide u oblast Kalinovika umesto toga kazao da će uz put, krećući se po Sandžaku, očistiti Sandžak od italijanske milicije i Muslimana. Međutim, on se vratio (na teren Kalinovika) sa pljačkom i raspustio jedinice koje je imao”
Postoje i drugačija mišljenja koja broj žrtava utvrđuju na osnovu poslijeratnog popisa stanovništva. Po njima u ovoj junačkoj aktivnosti je stradalo preko 4.000 civilnih žrtava, među kojima je izrazito visok procenat djece najmlađeg uzrasta. Oko 26 odsto ubjenih su djeca do četvrte godine života, a preko polovine ubijene djece su djevojčice.
Kako bilo, nije nam jasno kako u ovim aktivnostima bilo ko, a naročito jedan mitropolit, može vidjeti akt junaka. Postoji još ovakvih junačkih djela Pavla Đurišića i njegovih jurišlija, ali ćemo njihovu elaboraciju ostaviti za neku drugu priliku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fje-li-pavle-durisic-junak-nepobjedivog-karaktera&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radi boljeg razumijevanja za one koji manje vremena troše na čitanje istorijskih analiza i rasprava važno je napomenut da nije prvi put da su djelovi SPC imali slične izjave, mišljenja ali i da su davali priznanja sličnim junacima. 
Naime od 2000. godine pokrenut je proces „političkih kanonizacija“ tj. proglašavanja za svece sveštenika koji su u Drugom svjetskom ratu, kroz učešće u četničkom pokretu propagirali i ostvarivali otvorenu saradnju s italijanskim, a kasnije njemačkim fašistima. Niti jedan sveštenik koje je podržavao NOB nije bio dio ovog procesa.
Sinod episkopa SPC je 2005. godine proglasio svetim Milorada Vukojičića, zvanog pop Maca ili pop Koljač, člana zloglasne „crne trojke“, i Slobodana Šiljka, saradnika okupatora i inspiratora mnogih zločina nad pristalicama NOB-e. Obrazloženje Sinoda je bilo da „su oni novoprispjeli mučenici postradali za živu vjeru od bezbožnih komunista“. Pop Maca je procesuiran i osuđen za 57 djela direktnog učešća u ubistvima i klanjima ili pomaganju u ovim gnusnim djelima.
Ovo je prva generacija ratnih zločinaca koje su djelovi SPC željeli predstaviti svecima i nepobjedivim junacima. Druga je generacija onih ratnih zločinaca koji su svoja hrabra djela uradili u ratovima devedesetih, ali oni nijesu tema ovoga teksta.
Dugujemo par riječi i o nepobjedivosti Pavla Đurišića. Svako ko ima elementarno razvijene osnovne logičke funkcije zna da čovjek čija je vojska izgubila rat ne može, ni u teoriji, biti nepobjediv. Dodatno, postoji veliki broj istorijskih izvora o tome da su Đurišićeve jedinice izgubile veliki broj bitaka pa i onu posljednju na Lijevče Polju.
Na kraju, sa ili bez ovog našeg mini feljtona većini ljudi je jasno da mitropolit SPC Joanikije Mićović nazvao Pavla Đurišića “junakom nepobjedivog karaktera” zbog potrebe da negativnim istorijskim revizionizmom nametne svoju ideološku matricu i unese nemir među građane. A svakome ko je pročitao ove naše tekstove, takođe je jasno, da Pavle Đurišić nije bio ni nepobjediv niti jak karakter. Možda je bio odlučan vojnik, ali za junaštvo je potrebno mnogo više. 
Ovaj tekst je napisan na osnovu više istorijskih izvora, odnosno dokumenata koja su objavljena u knjigama:
Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, prvi dio”, Beograd 1984.
Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, drugi dio”, Beograd 1984.
Radoje Pajović, “Pavle Đurišić”, Podgorica 2005.
Vlado Marković, Radoje Pajović, “Saradnja četnika sa okupatorom u Crnoj Gori”, Cetinje 1996. 
Branislav Kovačević, “Stradanje crnogorskih četnika”, Podgorica 2005.
Dokumenti o izdajstvu Draže Mihailovića, knjiga I, Beograd 1945.
Dragan Koprivica, Milena Gvozdenović, Milica Kovačević, Kontraevolucija u 9 slika, Podgorica 2021.
I drugim relevantnim izvorima
Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. 
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Je li Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera?(II dio): Zločini, pa pomen - za junaštvo je potrebno mnogo više

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: matica-crnogorska

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

Radulović: Četvrt vijeka i 100 brojeva kontinuiranog izlaženja časopisa podvig kojim bi mogle da se pohvale i bogatije kulture nego što je crnogorska

Špadijer: Vladajućem govoru populizma, politizacije i ideologizacije svih društvenih tema suprotstavili smo se dubljim bavljenjem crnogorskom društvenom zbiljom

Vukanović: Trudili smo se da objasnimo Sutjesku i Neretvu, a zaboravili Košćele, Pet Danica, Barutanu, nove generacije ne uče u školi pravo značenje antifašizma i lokalne antifašističke istorije

Promocija četiri antologije crnogorske narodne proze

„Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ u Nikšiću

Savković-Vukčević: Banjević vjerovao da borba i istina moraju da pobijede

U Zagrebu promovisana knjiga „Sidrišta u vremenu – Govori i razgovori 2003-2023“ Dragana Radulovića

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Neizostavni marker duhovnog identiteta Crne Gore

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

SDT pokrenulo krivični postupak protiv Stefana Jankovića: Sumnja se da je dio organizacije optužene za ubistva u selu Jelenak

Danas isplata penzija

Je li Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera?(II dio): Zločini, pa pomen - za junaštvo je potrebno mnogo više

PRATITE TVe UŽIVO