Martinović: Govornica KotorArta mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, sve mora biti podređeno borbi opstanka na listi UNESCO-a

Svečanim otvaranjem pod nazivom “Mostovi muzike”, Međunarodni festival KotorArt zaplovio je u svoje 24. izdanje. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore.

Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. 

Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. 

Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg.

Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora.

Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala.

Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću. 

Centralni trenutak večeri, koji je izazvao dugotrajne stajaće ovacije, bio je govor direktora festivala, pijaniste i univerzitetskog profesora, Ratimira Martinovića, koji je pozornicu za govore pretvorio u snažnu platformu za javnu odgovornost i borbu za očuvanje UNESCO statusa grada Kotora.

- Govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću-  poručio je Martinović, podsjetivši da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine.

Matinović je poručio da, kako god se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji – ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog.

Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost, kazao je Martinović, ističući da su svjetla pozornice, tradicija, podrška – ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor.

Iz prvobitnog govora, Martinović je posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage večerašnje goste, porodicu Karadaglić, i naravno - na crnogorskog viteza Miloša, koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Wigmore hall-u u Londonu, bio ovdje večeras, sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu, i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju, i da ga čuju, ali i da ga zagrle, čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju. 

Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama.

- Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad- kazao je.

 On je posebno zahvalio predsjedniku Opštine Kotor, Vladimiru Jokiću, i svim gradskim službama, na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju naših programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo.

Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay. U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope.

- Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras- poručio je Martinović.

Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.

- Na nama , Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje "valorizatorskih građevinskih eksperata". Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice - Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana.....i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog Grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dodju tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ-kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli- apelovao je Martinović-

Na svečanosti su govorili i gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, i ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, je poručio:

- Ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode... i dodao da, uprkos izazovima, Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima- poručio je Jokić.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. 

- Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama- rekla je Vujović.

Snažnu poruku poslao je i ambasador EU, Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta.

KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom.