U okviru Međunarodnog festivala KotorArt u prostoru Kreativnog haba sinoć je izvedena predstava Ženomrzačke priče, master rad mlade glumice Anđele Marunović, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Centra za kulturu Tivat.&nbsp;
Predstava je nastala po tekstovima američke književnice Patriše Hajsmit, poznate po psihološki složenim, često uznemirujućim likovima.&nbsp;
U središtu predstave je transformativna glumačka izvedba Anđele Marunović, koja kroz četiri različita lika, perfekcionistkinju, puritanku, odgajivačicu i plesačicu, istražuje ne samo njihove sudbine, već i mehanizme društvene kontrole, rodne moći i lične borbe.
- Proces rada na ovoj predstavi je bio zahtjevniji nego što sam mislila. Htjela sam da radim nešto što će pomjeriti moje lične glumačke granice i zbog toga sam odabrala materijal gdje mogu da se šaltam sa ulogama. Igram četiri uloge za koje sam se trudila da svaka bude drugačija od prethodne. Samo po sebi je veliki izazov da se u 40 minuta, koliko traje predstava, dese tako velike promjene- navela je Marunović.&nbsp;
Marunović je na ovom djelu radila po tri sistema - Stanislavskog, Brehta i Artoa. Važan dio predstavlja originalna muzika koju izvode uživo Marija Mitrović (klavir) i Martin Đorđević (bubnjevi), stvarajući atmosferu koja pulsira zajedno s emocijama scene.
- U predstavi su uključeni pokreti, ples i muzika zato na sceni sa mnom imam divne muzičare Mariju Mitrović na klaviru i Martina Đorđevića na bubnjevima. Oni su moji direktni partneri na sceni, a ne samo muzička podloga- dodala je Marunović.&nbsp;
Predstava je osmišljena kao scenska ispovijest koja propituje mračne slojeve društva, kroz portrete žena u ekstremnim, grotesknim i bolno realnim situacijama mizoginije, bilo da su u ulozi žrtava ili počinilaca.
- Nažalost, stanje se ne poboljšava kada je položaj žena u pitanju, već svjedočimo raznim užasima koji se dešavaju kod nas ali i u cijelom svijeta. Ovo je predstava koja govori o žrtvama i počiniocima zločina, ali i za žene koje su počinioci zločina, makar u mom komadu, njihove trauma proizilaze iz sputavanja društva u kojem se nalaze i to je ono gdje leži problem- kazala je glumica.&nbsp;
Predstava je režirana pod mentorstvom profesorke Dubravke Drakić koja je nakon sinoćnje izvedbe podijelila utiske o radu sa glumicom Anđelom Marunović, te ukazala na značajnu ulogu koju muzika ima u prenošenju snažnih poruka ovog pozorišnog komada.&nbsp;
- Anđela je studentkinja koja je htjela da proba da se hrabro suoči sa Ženomrzačkim pričama koje su vrlo kompleksne i koje predstavljaju niz od nekoliko ženskih sudbina. Nije htjela da radi monodramu, već da zahvaljujući scenskoj formi koja nije uobičajena ispriča sve te priče u dijalogu sa drugom ženom – Marijom Mitrović za klavirom. Zahvaljujući Marijinim kompozicijama i Martinu koji se kasnije uključio na bubnjevima uspjela je da napravi priču o tome koliko glumac i muzičar na sceni istovremeno mogu dobro da funkcionišu, da se dobro razumiju i budu na istom cilju – da se kritika ustaljenih tema koje se tiču očekivanja od žena, bilo da su supruge, majke, djevojke, na neki način dekonstruiše kroz Ženomrzačke priče. Ovdje na KotorArtu je najprirodnija veza između toga što taj muzički segment iziskuje i onoga što su mogućnosti scenskog izvođenja, povezivanja glumačkog i muzičkog- ispričala je Drakić.&nbsp;
Publika je glasnim aplauzima nakon predstave nagradila Anđelinu glumu i vještu transformaciju u različite ženske likove, kao i muzičare koji su na svojim instrumentima doprinijeli snažnom utisku Ženomrzačkih priča.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Posljedice sputavanja žena u društvu: Na KotorArtu izvedena predstava “Ženomrzačke priče”

U Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra u Tivtu, sinoć je, u okviru festivala KotorArt i Tivat Music Festival održan koncert pod nazivom “London Calling”, koji je nastavak serijala koji se organizuje u Porto Montenegru i podrazumijeva umjetnike iz različitih prijestonica Evrope. Ovog puta, koncert potpisuje jedan od najznačajnijih crnogorskih muzičara – Miloš Karadaglić, sa gostima. Publika je imala priliku da uživa u muzičom događaju koji je spojio dinamično osmišljen program, žanrovsku i instrumentalnu raznolikost sa prijemčivošću odabira kompozicija i muzičkog izraza.&nbsp; Koncert se realizovao uz pomoć dugogodišnjih prijatelja Festivala, Porto Montenegra, Montenegro Sotheby’s International Realty, Regent Porto Montenegro kao i novog sponzora festivala MasterCard. Posebnu pažnju izazvao je nastup britanske trubačice Alison Balsom koja je prvi put nastupila u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731120748_a68c859fb865f1bd0b554ddfd6f5d90d46cbe75009af8edff255a96256a4b32e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  - Ovo je moj prvi nastup u Crnoj Gori i zaista sam oduševljena, i publikom, i prirodom, i toplinom koju osjećam na svakom koraku. Posebno mi je zadovoljstvo da nastupam sa Milošem. Svirati sa njim je za mene pravo muzičko putovanje. Zvuk trube i gitare zajedno ima nešto gotovo filmsko, spoj nježnosti i snage, jednostavnosti i dubine. To je dijalog instrumenata koji se, i pored različitih karaktera, savršeno razumiju - kazala je Alison, ne skrivajući oduševljenje koncertom, atmosferom i saradnjom sa Karadaglićem. I sam Miloš Karadaglić osvrnuo se na nastup, ističući koliko mu je koncert značio na ličnom i umjetničkom nivou. - Zaista sam uživao u svakom tonu, u svakom pogledu iz publike. Bilo je posebno jer sam nastupao sa ljudima koji su mi izuzetno dragi, sa kojima sam nedavno dijelio i veliku turneju u Kini. Kad su ljudi na sceni povezani i kad postoji međusobno povjerenje, muzika se dešava sama od sebe – i to je publika večeras, mislim, mogla da osjeti - rekao je Karadaglić. Karadaglić je dodao i nekoliko riječi o samom programu i njegovoj raznolikosti. - Izveli smo repertoar koji obuhvata muziku i različitih epoha i različitih krajeva svijeta – od renesanse do savremenih kompozicija. Ali sve smo svirali s lakoćom i otvorenošću, kao da je u pitanju igra. Upravo ta sloboda i osjećaj igre u muzici je ono što najviše volim i što želim da podijelim sa publikom - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731120748_212dc0c9ccb39a074b483fcf49a2ff6b12c59b99606f5059642c9234f46ab65e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Na koncertu, pored Miloša Karadaglića i Alison Balsom, nastupio je i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije: violinistkinje Miljane Popović Materni i Marije Đuranović, violistkinje Mirjane Jovanović, violončeliste Nemanje Stankovića i kontrabasiste Zorana Zakrajšeka. - Koncert je održan u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, vjerovatno najboljoj i najakuističnijoj dvorani za održavanje koncerata i umjetničkih programa u Crnoj Gori, na koji su Tivćani posebno, i s razlogom ponosni. Sama dvorana predstavlja baštinu Tivta i privilegija je festivala da imamo priliku da u takvoj dvorani organizujemo događaje. Podsjećanja radi, na sceni ovog izuzetnog auditorijuma u proteklim godinama nastupili su i članovi Bečke, Berlinske kao i filharmonije Los Anđelesa, sa istaknutim solistima, koji su svi isticali izuzetne akustičke, pa i estetske karakteristike ovog jedinstvenog prostora - izjavili su iz PR službe festivala. Koncertu je prisustvovao predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović sa suprugom Milenom, direktor Porto Montenegra, David Margason, izvršni direktor Montenegro Sotheby’s Realty, Niko Laković, generalni menadžer Regent Porto Montenegra, Angelo Zuccala, kao i brojne zvanice iz svijeta kulture, privrede, diplomatije, politike, te brojni drugi ljubitelji muzičke umjetnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250731120748_f5f7c8db75f17853b1602ecf6be35f403c547c22b1f209f3b6af4bc062ee9b6f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="koncert"> </figure>  Koncert “London Calling” još jednom je potvrdio međunarodne karaktere i festivala KotorArt i Tivat Music Festival.

“London Calling” u Tivtu: Karadaglić sa gostima priredio veče muzičke slobode

U okviru 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha upriličen koncert “Eternal Rachmaninoff” violončeliste Dragana Đorđevića Suzukija i pijaniste Andreja Gugnjina. Na programu su bili Rahmanjinova Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19, Šumanov Adađo i Alegro, op. 70, i Betovenova Tema i sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen, iz Mocartove opere Čarobna frula, WoO 46.
Renomirani muzičari Đorđević i Gugnjin su ovaj repertoar odsvirali uz mnogo energije, emocija i virtuoznosti, što je prepoznala i brojna publika okupljena u Crkvi Sv. Duha koja je talenat i predanost umjetnika nagradila glasnim aplauzima i ovacijama. Pun ausitorijum Crkve Sv. Duha sinoć je ugostio i neka važna imena iz svijeta umjetnosti, poput svjetski poznatog baletskog umjetnika, Sergeja Polunina kao i direktora Fondacije Dobar glas, Borisa Vujičića.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao nastup u okviru KotorArta izrazio je i sam pijanista Andrej Gugnjin koji je u Kotor došao nakon velikih međunarodnih trijumfa u Sidneju i Dubaiju.
- Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori, zadovoljstvo mi je da nastupam u Kotoru u okviru ovog divnog festivala zajedno sa cijenjenim kolegom violončelistom Draganom Đorđevićem. Uživao sam u stvaranju muzike na sceni sa Draganom, imali smo mnogo spontanih momenata i mislim da je publika mogla osjetiti tok muzike. Mnogo nam znači kada imamo ovakvu podršku publike - ispričao je Gugnjin.
Kombinujući u svom repertoaru Betovenove, Šumanove i Rahmanjinove kompozicije umjetnici su pokazali poznavanje i izvanredno tumačenje raznovrsnih stilova. Gugnjin ističe da su Betovenove i Šumanove kompozicije bila odlična gradacija za djelo jedinstvenog kompozitora, pijaniste i dirigenta 20. vijeka, Sergeja Rahmanjinova koji je bio i u fokusu sinoćnjeg koncerta.&nbsp;
- Rahmanjinov je zaista genijalni kompozitor. Možete pretpostaviti po reakciji publike koliko im se svidjela njegova muzika. Kao i kod svake odlične muzike teško je verbalizovati ono što je čini toliko sjajnom. Rahmanjinov gradi novi svijet, a ako imate sreće možete ući u njega i biti očarani sa ljepotom - &nbsp;dodao je Gugnjin.
Iako su po prvi put nastupili zajedno, sjajnu muzičku sinergiju sa Gugnjinovim sviranjem klavira napravio je Dragan Đorđević – Suzuki svirajući na raritetnom violončelu iz 1797. godine.
- Bilo je predivno, publika nam je dala tako divnu energiju, a mi smo im uzvratili najbolje što smo umjeli. Baš sam Andreju rekao kako sam se osjećao totalno slobodno na sceni. Kada svirate sa takvim umjetnikom kakav je on, onda vam je dovoljna jedna proba. Nekako smo se odmah razumjeli u svemu i baš smo uživali. Ovo mi je bio jedan od ljepših koncerata u ovoj godini - kazao je Đorđević.
Đorđević je takođe ukazao na svu posebnost lika i djela Sergeja Rahmanjinova.
- Osim što je fantastičan pijanista i kompozitor, Rahmanjinov je dobro uspijevao da aranžira kompozicije. Puno je nota, ali je on uspijevao dobro da ih rasporedi tako da je u ovom slučaju napravio sjajan balans između čela i klavira. On je to fenomenalno napisao, ali je i nama ostalo da to protumačimo na naš način. Rahmanjinov je jedan od najvećih kompozitora i svakako najmanje što možemo da uradimo jeste da odsviramo koncert koji je njemu u čast - naveo je Đorđević.
Publika je uživala u svakom odsviranom tonu tokom koncerta, te je muzičare aplauzima na kraju koncerta pozvala i na bis tokom kojeg su Gugnjin i Đorđević za sjajnu završnicu odsvirali djela Čajkovskog i Rahmanjinova.
Nakon uspješne realizacije sinoćnjeg virtuoznog koncerta, KotorArt će danas poseban fokus staviti na najmlađu publiku. U okviru programskog segmenta KotorArtić večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Ribar i zlatna ribica, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan.

Koncert Eternal Rachmaninoff propraćen dugim aplauzima i ovacijama

U okviru serijala China Stage, Međunarodni festival KotorArt ugostio je kinesku sopranistkinju Vanže Žang i američkog pijanistu Dejvida Vitena. Publika je uživala u programu koji spaja zapadnu savremenu klasičnu muziku sa bogatom kineskom muzičkom tradicijom slušavši kompozitore iz Rusije, Kine i Amerike: Čerepnjina, Šandea, Hegija, Bolkoma i Vajla. Umjetnici su, u duhu pomirenja, ljubavi i nade, sa posebnom emocijom izveli i bis kompoziciju „Yosel“ jevrejske kompozitorke Neli Kazman /Nellie Casman/.
Koncert se realizovao u partnerstvu sa Shanghai International Culture Association, Shanghai Musician Association, Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Balkan China Foundation.
Vanže Žang, sopranistkinja i pionirka u međunarodnoj kulturnoj razmjeni, prva je kineska umjetnica koja je nastupila kao solistkinja u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu. Nastupala je na prestižnim scenama poput Karnegi hola, Bostonske simfonijske sale i sjedišta Ujedinjenih nacija. Predsjednica je Fondacije univerzalnih umjetnika i potpredsjednica Kinesko-srpskog centra za naučnu i kulturnu razmjenu, kroz koje aktivno doprinosi povezivanju Istoka i Zapada. Njen zapaženi album Serbia – China Stage uvršten je u muzičke arhive MIT-a i Harvarda kao dio svjetske kulturne baštine.
- Ovo mi je treći put da dolazim u Kotor. Prvi put sam bila 2018. godine. Prije pet godina smo osnovali China stage, a u kineskoj kulturi pet godina predstavlja razlog za veliko slavlje. Ove godine sam tako srećna što sam se vratila. Razgovarala sam i sa kolegama i usaglasili smo se da je KotorArt jedan od najbolje organizovanih i najprestižnijih festivala, a imam iskustva sa festivalima širom svijeta - navela je ona.
Jako je, kaže, srećna što ove godine sa njom nastupa njen dugogodišnji prijatelj, pijanista dr Dejvid Viten.
- Uživala sam pripremajući poseban program za KotorArt kombinujući rusku i kinesku muziku, svirajući američke kompzicije, a posljednja numera je jevrejska pjesma. Ljubav i muzika su univerzalni jezici i potrebni su cijelom svijetu - ispričala je Žang.
Dejvid Viten, renomirani američki pijanista i profesor, dobitnik je Fulbrajtove stipendije i doktor umjetnosti sa Bostonskog univerziteta. Održao je brojne turneje širom svijeta, a sarađivao je s ansamblima kao što su Šangajski gudački kvartet, Bostonski pop orkestar i članovi Njujorške filharmonije. Istaknuti je promoter savremene muzike, sa više izdanih albuma posvećenih djelima latinoameričkih i ruskih kompozitora, među kojima se izdvaja njegov najnoviji album Tri generacije, posvećen stvaralaštvu porodice Čerepnjin.
- Ovo je moj prvi koncertni nastup sa Vanže. Znam je 13 godina, ali do sada nismo svirali koncert zajedno. Bilo je zadovoljstvo učiti ovaj raznovrsni repertoar - istakao je on.
Po drugi put je, dodaje, u Crnoj Gori.
- Prije šest godina sam predavao na Muzičkoj akademiji na Cetinju što je organizovao Bojan Martinović koji je i večeras bio ovdje u publici. Slučajnost je da me Vanže pitala da nastupim u Crnoj Gori zato što nisam zaboravio kako sam se lijepo proveo ovdje prije šest godina. Srećan sam što sam ponovo ovdje - kazao je Viten

Tri kontinenta, jedan glas: Vanže Žang i Dejvid Vitan u jedinstvu kroz muziku

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Uz zvuke gudačkog kvarteta i plesne korake valcera, danas je svečano najavljena podrška UNIQA osiguranja KotorArt festivalu, jednom od najznačajnijih umjetničkih događaja u regionu. Ovogodišnje otvaranje KotorArt festivala posvećeno je velikom kompozitoru Johanu Štrausu, čije je stvaralaštvo obilježilo 19. vijek u Austrougarskoj. Ove godine se takođe obilježava 200 godina od rođenja pomenutog umjetnika, koji je za života napisao preko 500 valcera, opereta i polki, među kojima je najpoznatiji valcer „Na lijepom plavom Dunavu”. Prisutni na događaju uživali su u odabranim kompozicijama u izvođenju gudačkog kvarteta pod vođstvom Teodore Uskoković, dok je plesni par oživio duh bečkih balova iz 19. vijeka izvodeći valcer u maniru tog vremena. Događaj je organizovala kompanija UNIQA, dugogodišnji partner umjetnosti i kulture, koja ovim činom potvrđuje svoju posvećenost podršci kulturnim inicijativama i mladim umjetnicima u regionu jugoistočne Evrope.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210636_3b27e2ae77636ff3fa57ab4553305b64ccdbea0017a172f926d58b97c44b5903" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Nije slučajno što se baš Štraus i UNIQA susreću u ovom trenutku. I Štraus i UNIQA potiču iz Austrije i traju dva vijeka. Sa jedne strane, Štraus nas je zadužio vječnim melodijama u kojim i dan-danas uživamo sa istim žarom kao i aristokratija i građanstvo u 19. vijeku, dok UNIQA danas posluje širom centralne i jugoistočne Evrope, prenoseći vrijednosti pouzdanosti, zajedništva i posvećenosti ljudima, sa generacije na generaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210632_41150c4afb0d198580151f4a715a4af6be23da128e50507d0ee2d35fb75e0595" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Već dva vijeka vodimo se principom živimo bolje zajedno. Princip koji je zapravo obećanje našoj velikoj zajednici širom Evrope da ćemo raditi odgovorno, pružati više od očekivanog, biti prisutni onda kada je najpotrebnije i graditi poslovanje koje ne mjeri samo profit – već i uticaj koji ostavlja trag. Upravo zato, umjetnost i kultura su za nas prirodan prostor djelovanja - nijesu samo stvaralaštvo, već srž zajednice, ogledalo vrijednosti koje njegujemo i izvor inspiracije koji nas povezuje. Zato sa velikim zadovoljstvom već godinama ulažemo u kulturne projekte širom regiona, a posebno nas raduje partnerstvo sa KotorArt festivalom, koji na jedinstven način objedinjuje umjetnički kvalitet, lokalnu tradiciju i međunarodni duh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210632_00f97933d8e5c8a4df5685b5aef1d6b41cfbbf8e0930f260c30403d5e8899e85" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  Danas, kroz muziku Johana Štrausa i svečani ples valcera, simbolično spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – podsjećamo se nasljeđa koje traje vjekovima i otvaramo vrata novim generacijama umjetnika. Podrška mladim nadama, otvaranje prostora za kreativnost i stvaranje prilika da kultura živi. Ulaganjem u umjetnost, ulažemo u ono što nas čini humanijima, otvorenijima i otpornijima. To je UNIQA vizija sigurnosti – stvaranje boljeg, bogatijeg i smislenijeg okruženja za sve nas - izjavili su iz kompanije UNIQA.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618210632_4eb7d47ae7af88c5d54f71fa16b95bc211138300b3a83059b756d393c5217022" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  - Mi smo čuvari tradicije, ali i istraživači umjetnosti, izraza, ka oi odnosa kulture, umjetnosti i društva. Pričamo priču kroz festival i o Kotoru, i o tokovima istorije, nasljeđu, čovjeku, vrijednostima, ženi, povezanosti, isprepletanosti svega što imam oi što nas okružuje. To naši partneri prepoznaju i zato imamo sad već decenijska, istinska partnerstva sa kolektivima i pojedincima sa kojima dijelimo iste vrijednosti. Vjerujemo da će i ovo prijateljstvo sa UNIQA osiguranjem upravo biti takvo - izjavila je Sara Lakičević, PR menadžerka KotorArt festivala. KotorArt festival će se održati u periodu 13. jula do 13. avgusta 2025. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250618210632_5e0ca9a09a94b320c63be27a703c3cd08a1d4a5a3c0eca21f751d174d01ecf4d" data-rendition-name="original" width="5196" height="3464" loading="lazy" alt="UNIQA podržala KotorArt festival"><figcaption>UNIQA podržala KotorArt festival(Photo: UNIQA)</figcaption></figure>  O UNIQA grupi UNIQA grupa je jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Austriji i regiji srednje i istočne Evrope (SIE). Sa više od 21.000 zaposlenih i ekskluzivnih prodajnih partnera, UNIQA brine o blizu 20 miliona klijenata u 17 zemalja. Kao druga najveća osiguravajuća grupa u Austriji, UNIQA ima tržišni udio od oko 21%. U regiji SIE prisutna je na čak 14 tržišta, dok su osiguravajuće kompanije u Švajcarskoj i Lihtenštajnu takođe dio UNIQA grupe. UNIQA SEE regija koju čine: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija i Srbija treća je najveća zajednica zemalja unutar UNIQA grupe, sa približno 2.200 zaposlenih i 2,5 miliona klijenata. UNIQA SEE regija, uz snažnu podršku Grupe, nastavlja sa razvojem savremenih, digitalnih i jednostavnih rješenja osiguranja, istovremeno aktivno doprinoseći razvoju zajednica kroz društveno odgovorne inicijative i kontinuirano ulaganje u svoje zaposlene.

Buđenje uz Štrausa: UNIQA podržala KotorArt festival

Svjetski poznata trubačica Alison Balsom nastupiće kao specijalna gošća gitariste Miloša Karadaglića na koncertu "London Calling", koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru, u okviru festivala KotorArt.
Kako je u emisiji „Srećan dan“ na Televiziji E saopštila PR menadžerka festivala Sara Lakičević, na istom koncertu nastupiće i Gradska muzika Kotor, najstariji orkestar na ovim prostorima.
- Nastupiće i Gradska muzika Kotor kao najstariji orkestar na ovim prostorima, što je prirodno, jer bez njih ne bi ni postojala ta kulturna baština, te note, Đude i Štiglići, pa čak i guslar, svega imamo na otvaranju. Koncert London Calling je 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru Miloša Karadaglića, najtraženijeg i najcjenjenijeg gitariste, jer KotorArt pruža platformu kako mladima, tako i najcjenjenijima u svijetu i nama je uvijek drago da se Miloš vrati - kazala je Lakičević.
Otvaranje festivala zakazano je za 13. jul, na Trgu ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje se tradicionalno i održava.
- To je vrlo interesantan koncept otvaranja, vrlo jedinstven. U čitavom svijetu se slavi 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, poznatijeg kao kralja valcera, ali mi ne bismo bili mi da to sve nijesmo uvezali sa našom kulturnom baštinom i tradicijom, tako da će publika imati priliku na otvaranju da čuje kompozicije manje poznatih crnogorskih kompozitora i kompozitora iz regiona koji su isto vrijeme kad i Štraus prije gotovo 200 godina stvarali na našem prostoru i da vidimo kakve su te kompozicije naše kulturne baštine, zatim muzika Johana Štrausa II, a onda treći segment je porudžbina novih kompozicija savremeni crnogorski kompozitori Nina Perović i Milivoje Pićurić. Dali smo kompletnu slobodu našim kompozitorima da komponuju, međutim dogovor je samo da to bude u takt valcera, u onom tročetvrtinskom taktu, da se nastavljamo na to kulturno nasljeđe i da budu inspirisani upravo nasljeđem naših stvaraoca, ali i Johana Straussa II - istakla je ona.
Na svečanom otvaranju nastupiće i Festivalski orkestar Crne Gore, sastavljen od mladih crnogorskih umjetnika koji se školuju u inostranstvu.
Lakičević je najavila da organizacija festivala teče kontinuirano, te da se već u septembru počinje rad na sljedećem izdanju.
- Čim se završi jedna edicija KotorArt-a, već od septembra se radi na sljedećoj, a 2026. godine je 25 godina postojanja festivala, tako da sada imamo kompletiran program za sljedeću godinu - navela je.
Govoreći o angažovanju renomiranih svjetskih umjetnika, pojasnila je da to zahtijeva dugoročno planiranje.
- Ukoliko želite da imate neke zvijezde klasične muzike morate se voditi njihovim programom, repertoarom, turnejama, a oni svi unaprijed rade kao pozorišta, kao koncertne sezone, uglavnom od septembra do juna u zatvorenim dvoranama, ljeti je to na otvorenom i negdje znaju svoj raspored i do dvije godine unaprijed - zaključila je Lakičević.

Lakičević: U okviru KotorArta kao specijalna gošća Miloša Karadaglića nastupiće svjetski poznata trubačica Alison Balsom

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Poštovanje ljudskih, a posebno manjinskih prava, preduslov je demokratije i ukupnog društvenog razvoja, poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke i potpredsjednika Skupštine Republike Kosovo Nenada Rašića.
Kako je istakao ministar Gjeka, Vlada Crne Gore manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice vidi kao važne partnere u evropskim i integracionim procesima.
– Crna Gora ne može biti prosperitetna ukoliko svi njeni građani i građanke nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava, slobode i puni potencijal – kazao je on.
Potpredsjednik Rašić, koji je u Podgorici učestvovao na regionalnoj konferenciji o podsticanju ekonomskog razvoja u raznolikim društvima Jugoistočne Evrope, naglasio je značaj inicijativa koje jačaju međuetnički dijalog i doprinose uspješnom suživotu.
Sagovornici su se saglasili da je za stabilniji i inkluzivniji Zapadni Balkan neophodno dodatno jačati partnerstva, unapređivati mehanizme saradnje i kontinuirano raditi na unapređenju zaštite manjinskih prava. Samo tako, poručili su, zemlje regiona mogu osnažiti svoje političke, društvene i ekonomske kapacitete i obezbijediti uslove za puno uživanje prava i sloboda svih građana i građanki.

Poštovanje manjinskih prava temelj stabilnog i inkluzivnog društva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom sastanka sa visokim zvaničnikom Stejt departmenta Brendanom Hanrahanom razgovarao o unapređenju strateškog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, posebno u oblastima bezbjednosti i ekonomske saradnje.
Milatović je naveo da su sagovornici bili jedinstveni u ocjeni da su vladavina prava i politička stabilnost ključni preduslovi za privlačenje američkih investicija u Crnu Goru.
- Crna Gora i Sjedinjene Države nastaviće da jačaju strateško partnerstvo utemeljeno na prijateljstvu, NATO savezništvu i 120 godina diplomatskih veza - poručio je predsjednik.
On je najavio da će u narednom periodu fokus biti na intenziviranju ekonomskog dijaloga, kako bi odnosi dvije države dobili novu dinamiku i donijeli konkretne koristi građanima Crne Gore.

Milatović: Jačanje partnerstva Crne Gore i SAD prioritet

&nbsp;Da li ste za korišćenje anglicizama u našem jeziku?
Pogledajte šta kažu naši sagovornici:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDRUvzTLjOtN%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

REEL: Da li ste za korišćenje anglicizama u našem jeziku?

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: kotorart