Preminuo književnik i publicista Marijan Mašo Miljić
Priredio je nekoliko vrijednih izdanja: „Povjesnica Crnogorska odabrane istorije Crne Gore do kraja 19. vijeka“ (Podgorica 1997); u koautorstvu sa prof. dr Branislavom Kovačevićem objavio je knjigu „Crna Gora i Crnogorci u Novoj Evropi“ (Podgorica 2005) i „Drobnjačke davije i presude 1872-1902“ (Podgorica 2005), a sa Draganom Kujovićem „Ban crnogorski Novica Cerović“ (Podgorica 2005). U publikaciji povodom godišnjice referenduma „Dvadeset prvi maj“ objavljen je njegov tekst „Četvrto crnogorsko vaskrsnuće“

Književnik, publicista i bibliotekar Marijan Mašo Miljić preminuo je u 75. godini, poslije duge i teške bolesti. Biće sahranjen u petak, 23. januara, na Novom groblju u Podgorici.
Rođen u selu Luka (opština Žabljak), 5. avgusta 1951. godine. Završio je Filološki fakultet, grupa za opštu književnost sa teorijom književnosti, u Beogradu 1977. godine. Radio je kao profesor u Obrazovnom centru na Cetinju, potom kao bibliotekar u Centralnoj narodnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju i kao rukovodilac Biblioteke Istorijskog instituta Crne Gore u Podgorici.
Bio je predśednik Društva bibliotečkih radnika Crne Gore.
Objavio je dvije knjige poezije „Đavolje laži“ (1982) i „Vrijeme taštine“ (1995). U časopisima i novinama objavljivao je tekstove iz oblasti književne i likovne kritike, publicistike, kulture, istoriografije i bibliografije. Priredio je nekoliko vrijednih izdanja: „Povjesnica Crnogorska odabrane istorije Crne Gore do kraja 19. vijeka“ (Podgorica 1997); u koautorstvu sa prof. dr Branislavom Kovačevićem objavio je knjigu „Crna Gora i Crnogorci u Novoj Evropi“ (Podgorica 2005) i „Drobnjačke davije i presude 1872-1902“ (Podgorica 2005), a sa Draganom Kujovićem „Ban crnogorski Novica Cerović“ (Podgorica 2005). U publikaciji povodom godišnjice referenduma „Dvadeset prvi maj“ objavljen je njegov tekst „Četvrto crnogorsko vaskrsnuće“.
Sa akademikom Brankom Pavićevićem priredio je knjigu „Dušan Vuksan, Građa za istoriju Crne Gore do 1851.“ (Podgorica 2006). U oblasti književnosti pripremio je knjigu „Otkrivanje crnogorske Atlantide: savremena kritika o književnom djelu Jevrema Brkovića“ (Podgorica 2006). Obilježavanju troipovjekovnog jubileja naših iseljenika u Peroju, kao najstarijoj sačuvanoj enklavi crnogorske dijaspore, doprinio je objavljivanjem knjige „Crnogorci u Peroju 1657-2007.“
Bio je saradnik Leksikografskog centra CANU i doprinio objavljivanju važnih leksikona iz različih društvenih oblasti. Dobitnik je značajnih nagrada, između ostalih i nagrade „Dr Niko Simov Martinović“, najvećeg priznanja u crnogorskom bibliotekarstvu. Često je znao da kaže kako je bibliotekarstvo bilo „njegova radna, ali i životna sudbina“.