U KIC-u predstavljena zbirka poezije „Mesarske nježnosti“ Andrije Radovića

U okviru redovnog programa KIC-a „Budo Tomović“ sinoć je predstavljena zbirka poezije „Mesarske nježnosti“ Andrije Radovića.

O knjizi je sa autorom razgovarala spisateljica Barbara Delać, a jedno od prvih pitanja odnosilo se na značenje neobičnog naslova i njegovu vezu sa cjelinom zbirke.

Radović je objasnio da naslov predstavlja oksimoron koji spaja dva naizgled nespojiva semantička polja – mesarstvo, koje asocira na grubost i fizičku surovost, i nježnost, koja pripada prostoru ljubavi i bliskosti.

- Da budem iskren, ja u samom startu nijesam imao ideju gdje će ta knjiga da vodi. Taj naziv me nekako ponukao da ga istražujem i da vidim dokle to može ići- istakao je autor.

Kako je kazao, početni spoj „mesare i nježnosti“ tokom rada dobio je dodatna značenja, a ključ za razumijevanje zbirke nalazi se u ideji transformacije. Različiti motivi – od sakralnih do onih koji se odnose na tijelo, mesarstvo i brutalnost – ne postoje samo kao suprotnosti, već se međusobno preobražavaju.

- Suština jeste u transformaciji. Konstantno je riječ o nekakvoj transformaciji, tjelesnoj ili duhovnoj- pojasnio je Radović.

Kao primjer naveo je pjesmu „Metamorfozis“ iz drugog ciklusa, u kojoj se mašina za mljevenje mesa pojavljuje kao simbol transformacije. Iako se zbirka, kako je kazao, direktno ne bavi velikim brojem aktuelnih društvenih tema, osim kroz nekoliko pjesama koje se dotiču potrošačkog društva, transformacija ostaje njena temeljna ideja.

Govoreći o prvom ciklusu, Radović je objasnio da mesar preuzima ulogu svojevrsnog demiurga – gospodara mesa, vremena i prostora.

Mesar je, kako je kazao, jedini živi čovjek u hladnjači u kojoj sve miruje, ali istovremeno figura koja od tog materijala stvara nešto novo. Ta veza između mesara i umjetnika postaje jasnija u trećem ciklusu, dok mesar iz svoje početne, doslovne uloge prerasta u širi simbol.

Posebno mjesto u tom ciklusu ima motiv hladnjače, u kojoj je vrijeme zaustavljeno.

- U hladnjači vrijeme stoji. Ako posmatramo fizički i hemijski, sve što je zaleđeno stoji u vječnosti, u nekom vakumu- kazao je Radović.

U takvom prostoru mesar postaje figura koja upravlja vremenom i određuje sudbinu onoga što je u njemu zaustavljeno.

- Mesar je taj koji praktično upravlja tim vremenom mesa- kazao je autor, naglašavajući da je prvi ciklus usmjeren na izgradnju zatvorenog mikrokosmosa mesare, hladnjače i mesarskog alata – prostora u kojem su tijelo, vrijeme i materija zaustavljeni.

Govoreći o drugom ciklusu, u kojem se poigrava biblijskim motivima i jezikom, Radović je kazao da izokretanje poznatih formula predstavlja istovremeno subverzivni postupak i svojevrsnu opomenu.

- U savremenom, kapitalističkom i potrošačkom svijetu nož je stvaralac, krv upravlja stvarima i rukovodi ovim svijetom- kazao je autor.

Drugi ciklus tako proširuje prostor zbirke od mikrokosmosa mesare prema Bibliji, Heraklitu i drugim kanonskim tekstovima koji su oblikovali sliku svijeta.

Radović je posebno istakao da je želio da zadrži biblijski jezik u prevodu Đure Daničića i Vuka Karadžića, jer poznati jezik, kako je ocijenio, daje dodatnu snagu njegovom izokretanju.

Pozivajući se na Danila Kiša i njegovu misao da nijesu opasne knjige, nego „jedna knjiga“, Radović je pojasnio da Bibliju nije želio proizvoljno reinterpretirati, već pokazati kako se „mesarska zakonitost“ može iščitati i u velikim kanonskim tekstovima.

- Nijesam ništa novo izmislio, ali sam biblijske knjige i formule izokrenuo na specifičan način“-zaključio je autor.