Dokumentarni film „Vude, ti si pobijedio!“ reditelja Senada Šahmanovića o Dušanu Vukotiću, jedinom crnogorskom dobitniku Oskara i nezaobilaznoj figuri jugoslovenske kulturne istorije, biće prikazan u četvrtak, 25. decembra, u sali DODEST, od 20 sati.
Projekciju filma KIC realizuje u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore.
Nakon projekcije publika će imati priliku utiske da sumira sa rediteljem filma, Senadom Šahmanovićem. Razgovor će moderirati Svetlana Višnjić.
Kako ističu organizatori, ovaj poetski dokumentarni portret vodi gledaoca kroz život i stvaralački put autora čiji je film „Surogat“ ispisao istoriju svjetske animacije, ali i kroz složene društveno-političke okolnosti koje su ga, decenijama kasnije, gurnule na marginu. Kroz pažljivo odabrane arhivske snimke, intimne vizuelne sekvence i glasove njegovih savremenika, Šahmanović gradi narativ o trijumfu stvaralačke vizije, o epohi koja je nestala i o čovjeku koga je nacionalistička atmosfera devedesetih brutalno izbrisala iz sopstvene kulturne realnosti.
- Predstavljanje filma „Vude, ti si pobijedio!“ biće prilika da se nova generacija gledalaca upozna sa životom i djelom Dušana Vukotića - čovjeka čiji su talent, imaginacija i hrabrost obilježili epohu, a čija se priča danas vraća kao snažan podsjetnik na moć umjetnosti i opomenu pred zaboravom, poručili su iz KIC-a.
Ulaz je slobodan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dokumentarni film „Vude, ti si pobijedio!“ u četvrtak u KIC-u

U okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović“, u nedjelju, 21. decembra, sa početkom u 11 sati, biće prikazana projekcija sinhronizovanog animiranog filma „Loši momci 2 / The Bad Guys“ (2025).
Nastavak popularne animirane priče donosi novu, uzbudljivu i duhovitu avanturu omiljene ekipe junaka. Nakon pokušaja da ostave svoje nestašluke iza sebe, Vuk i njegova vesela družina ponovo se suočavaju sa nizom urnebesnih i zabavnih situacija koje će ih natjerati da pokažu hrabrost, snalažljivost i timski duh. Film kroz dinamičnu radnju, maštovitu animaciju i obilje humora donosi važne poruke o prijateljstvu, povjerenju i zajedništvu.
Projekcija će biti održana u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, uz vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice, po cijeni od tri eura, mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a u periodu od 9 do 20 časova. Informacije i rezervacije dostupne su na broj telefona 020 664 237.

1250x600

1084x550

Animirani film „Loši momci 2“ u KIC-u „Budo Tomović“

Jedan od najistaknutijih ruskih pijanista svoje generacije, višestruki laureat prestižnih međunarodnih takmičenja, Rem Urasin, održaće premijerni koncert u Podgorici u utorak, 16. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Gostovanje uglednog umjetnika realizuje se u okviru muzičkog programa KIC-a, a ujedno je dio manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS.
Rem Urasin je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrade sa Međunarodnog Šopenovog takmičenja u Varšavi (1995), „Monte Carlo Piano Masters“ (Velika nagrada, 2001) i Međunarodnog takmičenja pijanista u Sidneju (2004). Tokom bogate međunarodne karijere nastupao je sa vodećim svjetskim orkestrima i u najuglednijim koncertnim dvoranama.
Na koncertu u KIC-u publika će imati priliku da čuje djela Frederika Šopena i Domenika Skarlatija. Govoreći o programskom izboru, Urasin ističe da, iako naizgled pripadaju različitim epohama i muzičkim svjetovima – italijanskom baroku i poljskom romantizmu – Skarlati i Šopen dijele duboku umjetničku povezanost.
– Poznato je da se Šopen duboko divio Skarlatijevim sonatama, pronalazeći u njima savršenu jasnoću forme i emocionalnu dubinu koje će kasnije postati obilježje i njegove sopstvene muzike – zapisao je Urasin.
O umjetniku
Rem Urasin aktivno nastupa širom svijeta, održavajući resitale, solističke koncerte i majstorske kurseve. Sarađivao je sa Ruskim nacionalnim orkestrom, Državnim simfonijskim orkestrom Rusije, Moskovskom i Varšavskom filharmonijom, Poljskim baltičkim filharmonijskim orkestrom, kao i sa simfonijskim orkestrima u Sidneju i Tokiju. Nastupao je i sa brojnim kamernim ansamblima u Beču i Krakovu, te sarađivao sa istaknutim umjetnicima poput Mihaila Pletnjeva, Maksima Vengerova, Miše Majskog, Džulijana Rahlina i drugih.
Njegovi diskografski projekti, objavljeni u Velikoj Britaniji, SAD-u, Rusiji, Japanu i Australiji, naišli su na izuzetno priznanje kritike. CD sa djelima Rahmanjinova i Šostakoviča, snimljen sa violončelistom Borisom Andrijanovim, britanski časopis Gramophone proglasio je najboljim albumom u kategoriji kamerne muzike za 2007. godinu. Posebno se izdvaja i dvostruki CD sa kompletnim Šopenovim mazurkama, objavljen 2015. godine za izdavačku kuću „Brilliant Classics“, koji je na platformi YouTube zabilježio više od tri miliona pregleda.
Urasin je i autor brojnih umjetničkih i edukativnih projekata, aranžer i orkestrator, kao i umjetnički direktor Muzičkog i umjetničkog festivala Fondacije „Svjatoslav Rihter“ u Tarusi. Od 2022. godine živi i djeluje u Portugalu.
Ulaz na koncert je besplatan.

Koncert pijaniste Rema Urasina u KIC-u „Budo Tomović“

Završnica desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici biće obilježena koncertom čuvenog španskog gitariste Havijera Garsije Morena (Javier García Moreno), jednog od najznačajnijih imena savremene klasične gitare. Premijerni nastup biće održan u ponedjeljak, 15. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 časova.
Publika će imati priliku da čuje djela klasičnog gitarističkog repertoara, uključujući kompozicije Fernanda Sora (Introducción, Tema y Variaciones, Op. 9), Isaaca Albéniza (Asturias), Francisca Tárrege (Capricho Árabe i La Gran Jota de Concierto) i Joaquína Turine (Sonata, Op. 61).
Rođen u Malagi, Moreno je gitaru počeo da svira sa pet godina, pod mentorstvom svog oca Antonija Garcíje Azuage, profesora na tamošnjem konzervatorijumu. Školovanje je nastavio na Kraljevskom konzervatorijumu u Madridu gdje je jednoglasno osvojio Završnu počasnu nagradu (Premio de Honor Fin de Carrera).
Tokom bogate karijere dobio je brojna priznanja, među kojima Orden Maestro Alirio Díaz, Medalju Atenea Ilugo, nagradu Per il concertismo grada Fiuggi i Priznanje grada Treviza za doprinos kulturnoj baštini. Nastupao je na najprestižnijim internacionalnim scenama poput Carnegie Halla u Njujorku, Nacionalnog auditorijuma u Madridu, Palate gitare u Japanu i Teatra Cervantes u Malagi, te sarađivao sa uglednim orkestrima širom svijeta.
Odlikovan je od Japanske škole gitare, gdje je održao devet turneja i objavio više albuma, a 2023. godine nagrađen je Nagradom Malaga za izuzetan umjetnički doprinos. Trenutno je profesor i direktor Visokog konzervatorijuma za muziku u Malagi. Svjetska kritika ga svrstava među najistaknutije gitariste svoje generacije.
Festival će iste večeri, u 20:45, zatvoriti renomirani italijanski gitarski duo Lucio Matarazzo – Giovanni Masi.
Program obuhvata djela Astora Piazzolle (Lo que vendrà), Stephena Gossa (Aphorisms), Lea Brouwera (Toccata iz Sonata Elegíaca), Egberta Gismontija (Água e vinho), Sérgia Assada (Doppia consonanza), Paola Bellinatija (Jongo) i svjetsku premijeru kompozicije Dušana Bogdanovića Five Polyrhythmic Studies.
Posebnu vrijednost nastupa čini činjenica da su mnoge kompozicije napisane upravo za ovaj duo, uključujući i djelo Lea Brouwera, koji im je posvetio Sonatu Elegíaca.
Biografije umjetnika
Gitarski duo Mataraco–Mazi nastao je iz dugogodišnje saradnje profesora Lucia Matarazza i njegovog izuzetno talentovanog učenika Giovannija Mazija. Zapaženi su na međunarodnim festivalima u Aalborgu, Iserlohnu i drugim evropskim centrima muzike. Trenutno rade na projektima posvećenim južnoameričkoj i baroknoj muzici.
Lucio Matarazzo, jedan od najuglednijih evropskih gitarista, tokom karijere duge više od 45 godina nastupao je širom svijeta kao solista, član dua i osnivač čuvenog GuitArt kvarteta, za koji su komponovana djela Lea Brouwera, Angela Gilardina i drugih autora. Osnivač je i urednik platformi DotGuitar.it i DotGuitar/CD. Dobitnik je nagrade A Life for the Guitar.
Giovanni Masi, rođen 2002. godine, smatra se jednim od najperspektivnijih gitarista današnjice. Dobitnik je nagrade Chitarra d’Oro za mladog talenta, laureat brojnih međunarodnih takmičenja i autor četiri albuma u okviru kolekcije Giovanni Masi Collection. Doktorant je Univerziteta u Salernu i predavač u italijanskim javnim muzičkim školama.

Havijer Garsija Moreno i duo Mataraco–Mazi zatvaraju „Dane gitare“

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 otvoren je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ crnogorskom premijerom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije. Potresna priča o djevojčici stradaloj u Gazi ostavila je dubok utisak na publiku, koja je projekciju ispratila u potpunoj tišini i suzama.
Otvarajući Festival, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević istakla je da moto ovogodišnjeg izdanja – Osvijetli sjenke – poziva društvo da pogleda “tamo gdje najčešće izbjegava”.
„U sjenkama žive ljudi čija su prava zanemarena, čiji se životi odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji često ćute jer su naučili da ih niko ne sluša. Naša je odgovornost da im damo svjetlo“, poručila je Uljarević.
Govoreći o lokalnom kontekstu, ocijenila je da Crna Gora živi „u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjene korupcije, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata“. Festival, kazala je, fokus stavlja na iskustva žrtava rata i represije, marginalizovane grupe i „tihe lomove pojedinaca koje društvo gura u zapećak“.
U osvrtu na globalne krize, istakla je da se „granice brutalnosti danas pomjeraju – od Ukrajine do Gaze“, te da je obaveza društava da ne dozvole relativizaciju ljudskosti.
<h2>Nagrada za građane sa Kruševog Ždrijela: Simbol istrajnosti, dostojanstva i borbe za istinu</h2>
Zbog snage, istrajnosti i brige za javno dobro, godišnja nagrada CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu dodijeljena je grupi građana sa Kruševog Ždrijela, koji su više od 300 dana protestovali zahtijevajući pravdu za 23 ugašena života, među njima i četvoro djece.
Nagradu je, u ime porodica, primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u masakru na Cetinju. Uz nju su prisustvovali i Bato Pejović, Senka Jovanović i Mito Marković.
Uljarević je istakla da su građani Kruševog Ždrijela „postali simbol dostojanstvene i hrabre borbe za istinu i odgovornost“, te da je njihova borba „ogolila institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti“.
„Oni zaslužuju da budu osvijetljeni – ne kao sjenke posrnulog društva, već kao jasni, hrabri, ljudski glas Crne Gore“, kazala je Uljarević.
<h2>Potresan govor Vesne Pejović: „Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu“</h2>
Pred prepunom salom, Pejović je zahvalila na priznanju, poručivši da joj nagrada predstavlja „melem za rane satkan od ljudi velikog srca“.
„U borbu sam krenula ne da bih tražila nemoguće – da vratim moje najmilije – već da život ima pravo. To pravo bi bilo da se ide redom. Ali taj red kod mene nije imao pravila“, kazala je.
Posebno je zahvalila instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ističući da jedino ta institucija „krenula pravim putem“.
„Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši… Ali sistem mi je ostavio jedinu alternativu – da stojim tamo. Tražila sam samo malo, za moje mnogo“, rekla je Pejović, dodajući da ne bi izdržala bez ljudi koji su bili uz nju.
Govoreći o Cetinju, emotivno je poručila:
„Djeci na Cetinju treba vratiti osmijeh. Parkovi više nijesu ispunjeni dječijim smijehom. Taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što su pričali. Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu.“
Njen govor ispraćen je dugim, emotivnim aplauzom publike.

Film „Glas Hind Radžab“ rasplakao publiku

U nastavku jubilarnog, desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici, sinoć je u velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, održan koncert koji je na upečatljiv način objedinio mladalačku virtuoznost, afirmisanu međunarodnu umjetničku praksu i duh interkulturnog dijaloga. Tom prilikom publici su se predstavli gitarista Petar Nikolić i flamenko duo - gitarista Huan Lorenco i plesačica An Sinel.
U ime organizatora festivala, gitarista Srđan Bulatović istakao je da je značaj i posebnost festivala i u tome što nastoji da, pored međunarodnih izvođača, pruži podršku domaćim gitaristima, sa posebnim akcentom na mlade, još uvijek neafirmisane izvođače, kakav je i mladi Petar Nikolić, koji već bilježi prve uspješne koncertne nastupe.
Publici se u ime partnera, Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, obratila v.d. direktorice, Marijana Zečević, ističući da KIC, bogatom paletom programa, gostovanja i posebnih događaja, augmentira kulturnu ponudu, pružajući publici neposredan susret sa istaknutim umjetnicima i kulturnom scenom regiona Evrope i svijeta, čime se KIC otvara i gradi mreže saradnje i međunarodnih partnerstava.
Podsjetila je da je X Međunarodni festival Dani gitare u Podgorici, ove godine okupio istaknute gitariste, profesore i mlade talente iz Crne Gore, Češke, Španije i Italije, te da festival već punu deceniju živi i razvija se, uspostavljajući snažne međunarodne vibracije.
Osim toga, kako je navela ,,kultura sama po sebi posjeduje metafizičko i kosmopolitsko svojstvo kojim egzistira’’. Pozivajući se na Šopenhauera, istakla je da je muzika najčistiji oblik metafizike.
- Muzika je izraz volje, sama po sebi, ona govori jezikom duše. Otuda, gitara uspostavlja eolski eho, spajajući sve ove zemlje u jedan ritam, žicom koja posjeduje poseban feeling ljubavi, partnerstva i saradnje. Kako je rekao Johan Sebastijan Bah, muzički instrumenti su božanski dar; oni prenose ono što se ne može reći riječima - poručila je Zečević.
U ime Kancelarije Ambasade Španije u Crnoj Gori, otpravnik poslova a.i. Horhe Urbiola Lopes de Montenegro istakao je da je ovaj festival potvrda da muzika na najljepši način spaja ljude, te da je u ovom slučaju španski gitarista Huan Lorenco simbolično spojio Crnu Goru i Španiju. Dodao je i da je flamenko jedan osjećaj koji će publika nesumnjivo prepoznati.
Publici se najprije predstavio talentovani mladi gitarista Petar Nikolić koji je izveo djela istaknutih kompozitora za klasičnu gitaru, počev od Baha i Vila-Lobosa, pa do Tárrege, Pjacole i Albéniza. Nikolić je pokazao izuzetnu muzikalnost, tehničku sigurnost i izražajnu zrelost, ostavljajući snažan utisak na publiku, koja ga je nagradila dugim aplauzom i ovacijama. U jednom dijelu nastupa, na sceni mu je podršku pružila njegova koleginica, flautistkinja Vanja Marković.
U drugom dijelu večeri festivalska publika imala je priliku da uživa u nastupu uglednog španskog flamenko gitariste Huana Lorenca (Juan Lorenzo) i poznate flamenko plesačice An Sinel (Anna Sinel). Program je donio autentičan duh Španije kroz izvođenje poznatih španskih kompozicija za gitaru, pri čemu su snažan muzički izraz, ritam i ples stvorili sugestivnu scensku cjelinu.
Koncert je još jednom potvrdio da Dani gitare ne predstavljaju samo muzički festival, već prostor susreta, razmjene i međukulturnog dijaloga, u kojem se mladi talenti i afirmisani umjetnici susreću na istoj sceni, gradeći zajednički umjetnički izraz.
Festival „Dani gitare u Podgorici“ organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o., uz podršku Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Ambasade Španije, Italijanskog kulturnog centra, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović“.

"Dani gitare": Publika uživala u virtuoznosti i flamenko energiji

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić biće gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja tribine „Podgoričke priče“, saopšteno je iz ove ustanove.
- O svom stvaralačkom putu, međunarodnim iskustvima, značaju fotografije u savremenom društvu i inspiracijama koje određuju njegov autorski rad, razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem srijedu, 10. decembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” &nbsp;od 20 sati- navode organizatori.
&nbsp;Kao edukator, organizator manifestacija i inicijator brojnih kulturnih projekata, Kalezić je ostavio snažan trag u formiranju fotografske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori. Zahvaljujući raznovrsnom angažmanu od autorskog stvaralaštva do dugogodišnjeg rada sa mladim fotografima, danas zauzima važno mjesto u oblikovanju savremene vizuelne umjetnosti u Crnoj Gori.
Dejan Kalezić (1970, Nikšić) se bavi fotografijom dugi niz godina. Imao je više samostalnih izložbi u Sloveniji, Belgiji, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj i Crnoj Gori, a učestvovao je i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Osnivač je jedine fotografske galerije u Crnoj Gori, „F 64“ u Podgorici. Pokrenuo je Školu fotografije 2005. godine koju je završio veliki broj polaznika koji čine većinu članova Foto kluba PhotoCG iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača. Klub se bavi promocijom fotografije, kao i podizanjem njenog značaja u svim sferama društva. Organizator je mnogih manifestacija koje promovišu i popularizuju fotografiju, a najznačajnija među njima je manifestacija „Dani fotografije” koja se održavala dvanaest godina. Učestvovao je u velikom broju komercijalnih projekata, a bio je angažovan i od strane eminentnih organizacija i kompanija koje posluju u Crnoj Gori i inostranstvu. Pet godina je radio kao fotograf Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Njegove fotografije su objavljivane u monografijama, časopisima, brošurama, na web stranicama, a neke od njih krase zidove institucija i pojedinaca u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Podgorici.

Tribina ''Podgoričke priče'': Gost fotograf Dejan Kalezić

Nakon šest dana u okviru kojih je održano šest rasprodanih izvođenja predstava velikog režisera Jagoša Markovića, četiri zanimljiva panela i okrugli sto, sinoć je spuštena zavjesa na prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ izvođenjem predstave „Čarobnjak iz Oza", pred punim gledalištem u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, uz dječji smijeh i gromoglasne aplauze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  Zadovoljstvo načinom na koji je protekao cjelokupni festival izrazila je direktorica JU Gradsko pozorište, Sandra Vujović.&nbsp; - Gotovo svake večeri tražilo se mnogo karata više od dostupnog broja, što nam govori da je festival i više nego uspio i da podgorička publika i te kako vapi za kvalitetnim sadržajima. Ovaj festival nije samo revijalan i nije samo omaž Jagošu Markoviću i retrospektiva njegovog stvaralaštva, već je i jedno davanja novog života tom velikom režiseru tako da ga sačuvamo od zaborava, da nastavimo sa njim da se družimo makar na ovaj način, da budemo dobri domaćini kao što je on i sam u svom privatnom životu bio, da Podgorica postane novo mjesto okupljanja struke i prije svega mjesto gdje će publika u kontinuitetu tokom trajanja festivala moći da uživa u najkvalitetnijim i najboljim predstavama i režijama sa međunarodne scene - kazala je direktorica.&nbsp; Ukazala je i na nesvakidašnji izazov sa kojim su se susreli tokom organizacije festivala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Najveći izazov je bio što su se karte rasprodale već prvog dana u roku od dva sata, a onda smo imali skoro 30 dana tokom kojih smo ljubazno morali da objašnjavamo ljudima da nema karata i da smo sve prodali. Voljeli bismo da je sala u KIC-u Budo Tomović bila dvostruko veća, jer i tada bi bila popunjena do posljednjeg mjesta - istakla je Vujović.&nbsp; Iako je prvo izdanje tek završeno, iz Gradskog pozorišta već najavljuju drugi Međunarodni festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković" koji će biti takmičarskog karaktera. Nekadašnja selektorka Sterijinog pozorja i stalna pozorišna kritičarka dnevnog lista Politika Ana Tasić biće selektorka na drugom Međunarodnom festivalu pozorišne režije ,,Jagoš Marković", u decembru naredne godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Osnivanje međunarodnog pozorišnog festivala režije "Jagoš Marković” u Podgorici važno je zbog uspostavljanja posebnog prostora afirmacije pozorišne režije koja, iako je možda najvažniji elemenat u savremenom pozorištu, do sada nije imala posebno osmišljen festival koji bi mapirao puteve i domete pozorišne režije. U vezi sa tim dosadašnjim nedostatkom, festival ima mogućnost da okupljanjem značajnih rediteljskih poetika na jednom mjestu, Podgoricu pozicionira kao pozorišni centar, prvo u regionalnom, a onda možda i u širem kulturnom prostoru. Naravno, to pozicioniranje je proces, ne može se odviti preko noći, potreban je kontinuitet, upornost i strpljenje, ali je prvi korak učinjen, temelji su postavljeni. Program festivala će ići putevima rediteljske vizije Jagoša Markovića u pogledu traganja za stvaraocima koji izlaze iz okvira očekivanog, školskog, mrtvačkog teatra, za poetikama koje imaju scensku autentičnost, koje se izdvajaju osobenošću izraza, djelotvornim susretima, magičnim spojevima riječi, vizuelne i muzičke poezije. Takođe će nastojati da ide njegovim stazama u pogledu izuzetne komunikacije sa publikom, predanog glumačkog rada, kao i snažne emotivnosti, senzualnosti igre, koji su bitno karakterisali Markovićev rad u teatru. To su moje ideje vodilje koje sigurno neće biti nimalo lako ostvariti, ali će se tim putem krenuti uz veliku posvećenost i principijelnost - saopštila je Tasić.&nbsp; Prvo izdanje festivala "Jagoš Marković" je sinoć simbolično završeno upravo produkcijom Gradskog pozorišta – predstavom „Čarobnjak iz Oza“. Izuzetna gluma cijelog ansambla praćena maštovitom scenografijom, raskošnim kostimima i specijalnim efektima u Podgorici je oživjela priču o Doroti i njenim prijateljima iz Oza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  U predstavi su igrali Kristina Obradović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Božidar Zuber, Sanja Popović, Miloš Pejović, Vukan Pejović i Filip Đuretić. Tekst je, prema kultnom romanu L. Franka Bauma, napisala Aleksandra Glovacki, a režiju potpisuje Jagoš Marković koji je ovom predstavom pokazao svoju režisersku virtuoznost i kada je u pitanju dječje pozorište.&nbsp; Mnogobrojni mališani uživali su u svakom trenutku predstave, a svoje oduševljenje su pokazali gromoglasnim aplauzom na samom kraju.&nbsp; Ovo izvođenje „Čarobnjaka iz Oza“ posebno je bilo emotivno za glumicu Kristinu Obradović koja je briljirala u ulozi Doroti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Večeras sam odigrala Čarobnjaka iz Oza pod posebnom emocijom iz mnogo razloga, a jedan od važnijih jeste i taj da sam zajedno sa svojom ekipicom iz predstave intimno odlučila da je došlo vrijeme za smjenu generacija i da treba da prepustim srebrne cipelice za hod po putu od žute cigle nekoj novoj, mlađoj Doroti. Predstave prestaju da se igraju bez da mi imamo neki veliki uticaj na takve odluke uprava, ali ovo je Jagoševa predstava i nažalost više ne postoji mogućnost za sasvim novi let. Nisam samo izašla iz neke predstave, već ću sa ogromnim zadovoljstvom, srećom i emocijom biti u gledalištu da gledam neku novu Doroti - poručila je Obradović.&nbsp; Obradović se prisjetila i posebne saradnje koju je imala sa rediteljem Jagošem Markovićem.&nbsp; - To je neponovljiva radost. Čak i kada je bilo teško ili kada smo bili u ćorsokaku, to je toliko izazivalo potrebu da se nađe izlaz iz neke naoko bezizlazne situacije, ali čak ni tada ta radost stvaranja nije jenjavala - kazala je glumica.&nbsp; Glumica Jelena Simić je takođe podijelila svoje uspomene na saradnju sa Markovićem.&nbsp; - Čarobnjaka iz Oza smo radili prije 11 godina, a ja taman toliko i radim u Gradskom pozorištu. Meni je to bila druga predstava sa Jagošem, nakon predstave Lukrecija iliti Ždero, i slobodno mogu da kažem da onoliko koliko me moj profesor na Akademiji naučio glumačkoj igri, toliko me Jagoš naučio kako to izgleda u jednom pozorišnom procesu. Svaki proces koji mi je bio bez njega mi je bio na neki način drugačiji, jer sam vrlo dobro razumjela njegove sugestije, njegovu energiju i njegov toliko unikatan način da nama prenese ono što je suština našeg zadatka. Pamtim rad sa njim, zato što je sa njim uvijek bilo lako. Sve što ste vidjeli u okviru Čarobnjaka iz Oza je vrlo izazovno za igru, ali razumjeti šta Jagoš traži od nas je bilo baš lako - ispričala je Simić.&nbsp; Nakon uspješne realizacije festivala, za Gradsko pozorište slijede pripreme za useljenje u novu zgradu i za proslavu 75. rođendana ove institucije.

Vujović: Festival i više nego uspio, podgorička publika vapi za kvalitetnim sadržajima

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Nova knjiga pjesama Gorana Sekulovića „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“ zauzela je važno mjesto u savremenoj crnogorskoj poeziji - ocijenjeno je na promociji održanoj sinoć u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović" u Podgorici, pred izuzetno posjećenim auditorijumom koji je okupio eminentne ličnosti crnogorske kulture i umjetnosti.
O knjizi su govorili akademici DANU, književnici i književni kritičari Slobodan Vukanović i Ljubomir Mudreša koji su, kako se navodi u saopštenju, u svojim izlaganjima naglasili filozofsku dimenziju Sekulovićeve poezije, njenu misaonu pročišćenost i duboku emotivnu strukturu.&nbsp;
- Posebno je istaknuto autorovo umijeće da intimno, zavičajno i univerzalno sjedini u jedinstven poetski izraz, prepoznatljiv po blagoj ironiji, meditativnim slikama i liričnom distanciranju od svakodnevice - istaknuto je u saopštenju.
Pjesnik Nikola K. Čelebić je rekao da mu je kao ljubitelju Sekulovićeve poetike bila posebna čast prisustvovati ovom nadahnutom književnom događaju.&nbsp;
- Pjesma „Jutro jugova čudesnih zvukova“ ostavila je najdublji trag na meni ne samo zbog svoje posvećenosti Aleksandru Lesu Ivanoviću, već i zbog načina na koji autor uspijeva da jugovinu pretvori u metaforu unutrašnjih kretanja, sjećanja i tihe životne filozofije. Riječ je o stihovima koji istovremeno nose toplinu zavičaja, ritam djetinjstva i snagu zrele poetske misli - istakao je Čelebić.
Sekulović je govorio o dvije njemu najdraže pjesme iz zbirke, a poseban trenutak nastao je kada je pročitao posvetu Aleksandru Lesu Ivanoviću, pjesmu „Jutro jugova čudesnih zvukova“, koja je izazvala snažan emotivni odjek među prisutnima.
JUTRO JUGOVA ČUDESNIH ZVUKOVA
(Aleksandru Lesu Ivanoviću)
Kad osvane jutro jugova,
To je moć čudesnih zvukova!
Smijeni li ga śevera jutro,
Svaki je trag jugova utro!
Tad je neveselo i hladno,
I oko je jugova gladno!
Ova raskoš kišne śete,
Śeti me kad bjeh' dijete!
Traju jutra jugova od tada,
Sa śeverom sve do sada:
Dozivaju jedno drugo stalno,
Ko' more priobalje valno!
Znam da je sudba to takva,
Da je druga bila bi nikakva!
Al' bih balsamovo jutro jugova,
Zbog njegovih čudesnih zvukova!
I još ću nešto reći za kraj:
Svako jutro jugova je raj!
Ne poznajemo ni sebe sama,
Dok ne krene s juga sjaj i tama!

Sekulovićeva knjiga pjesama „Neprijatelj mojih kantovskih šetnji“ zauzela važno mjesto u savremenoj crnogorskoj poeziji

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.
Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.
- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.
Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.
Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;
- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Genetskom forenzikom smo došli do markera porodice Petrović

Ministri, poslanici i odbornici Demokratske narodne partije (DNP) na čijem je čelu Milan Knežević u proteklih sedam mjeseci četiri puta su glasali za to da se u blizini sela Botun izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Članovi Vlade iz te partije 12. juna su glasali za predlog novog Prostornog plana Crne Gore koji predviđa izgradnju postojenja na ovoj lokaciji.
Skupština je isti Prostorni plan usvojila 26. juna sa 42 glasa za, dok je minimalna potrebna većina bila 41. Za ovaj Plan glasalo je troje poslanika partije Milana Kneževića - Jelena Kljajević, Dragan Bojović i Vladislav Bojović, dok Milan Knežević nije bio u sali.
Upravo ovo troje poslanika omogućilo je većinu da se izglasa ovaj Plan i time omogući završetak procedura za dokumentaciju potrebnu za gradnju postrojenja za prečišćavanje kod Botuna.
Na osnovu tog plana, Vlada je sa članovima iz Kneževićeve partije usvojila Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata cijeli prostor bivše opštine Podgorica i detaljno predviđa izgradnju postrojenja na ovoj lokaciji kod Botuna.
Funkcioneri Kneževićeve partije i četvrti su put podržali njegovu izgradnju, kada su 24. decembra glasali za Budžet Glavnog grada koji predviđa da se za izgradnju postojenja kod Botuna u 2026. godini izdvoji 17 miliona eura.
Budžet je usvojen sa 31 glasom, dok je minimalna većina bila 30 glasova.
Upravo dva odbornika Kneževićeve partije omogućila su usvajanje budžeta i obezbjeđenje novca za izgradnju ovog postrojenja.
Na taj način partija Milana Kneževića dala je ključni i najvažniji doprinos da juče počne izgradnja ovog postrojenja važnog za očuvanje životne sredine i smanjenja zagađenja Morače i Skadarskog jezera.
Politička prepucavanja u vladajućoj većini, 54 privedene osobe i ulazak građevinskih mašina na parcelu u Botunu - epilog su gotovo dvomjesečnog protesta mještana Zete protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Dok je policija “čistila” teren kako bi omogućili početak gradnje na tom prostoru, poslanik DNP-a Milan Knežević najavio je izlazak iz “krvave Vlade”, a predsjednik državnog parlamenta Andrija Mandić (Nova) konstatovao da je jučerašnja akcija protiv Botunjana ugrozila mir u Crnoj Gori.

Funkcioneri DNP-a četiri puta glasali za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini Botuna

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

ODT podiglo optužnicu protiv roditelja iz Pančeva: Maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju ostavili bez adekvatne pomoći

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Tag: kic-budo-tomovic