U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović”, a u saradnji sa Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, povodom Dana Austrije, biće održana promocija knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete” (Ein schönes Ausländerkind) austrijske spisateljice crnogorskog porijekla, poznate pod umjetničkim imenom Toksični pomfrit (Toxische Pommes).
Promocija će se održati u srijedu, 5. novembra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
O knjizi će sa autorkom razgovarati Jelena Knežević.
Knjiga „Lijepo gastarbajtersko dijete” donosi duhovitu i emotivnu priču o odrastanju između kultura i jezika, o hibridnom identitetu i granicama koje oblikuju pogled na svijet.
Toksični pomfrit je satiričarka, tiktokerka i influenserka, izuzetno popularna u Austriji. Njen oštar, ironičan, ali i empatičan pogled na savremenu austrijsku svakodnevicu, koji kroz kratke video forme i reelove prikazuje društvene kontradikcije, prati više od 200.000 ljudi na društvenim mrežama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Promocija knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete” u KIC-u – duhovita i emotivna priča o odrastanju između kultura

Dokumentarni film „Čovjek lavina“ posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, premijerno će u Podgorici biti prikazan u srijedu, 29. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. Projekciju filma realizujemo u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore.
Režiju za film koji je nastao u produkciji Montenegro Max Filma potpisuje Slobodanka Radun, a scenario Jasmina Karajlović.
Filmski portret Dragoljuba Đuričića, jednog od najboljih muzičara i bubnjara bivše Jugoslavije, otkriva priču o rok sceni Crne Gore i njenim počecima tokom 60-ih, kao i razvoju i rastu rok kulture na Balkanu tokom 70-ih i 80-ih godina. Đuričič, ponositi Crnogorac rođen u Cucama, malom cetinjskom selu, djetinjstvo i tinejdžerske dane provodi u Herceg Novom.&nbsp;
Nakon preseljenja u Beograd njegova karijera počinje da se razvija vrtoglavom brzinom. Svirao je sa najznačajnijim bendovima svog vremena u regionu. Nekoliko godina provodi u Skoplju, kao bubnjar poznate rok grupe „Leb i sol”. Inovacijama u muzičkom pristupu Đuričić dovodi bubnjeve u centar muzičkog performansa formirajući prvi balkanski perkusionistički orkestar „Balkansku lavinu“. Čovjek velikih ideja i raskošnog talenta ostavio je značajno nasljeđe mnogim svojim učenicima, ali i generacijama bubnjara koji dolaze.
- Veliko nam je zadovoljstvo što će u Podgorici biti upriličena specijalna projekcija dokumentarnog ostvarenja „Čovjek lavina“, u okviru koje će publika biti u prilici da utiske o filmu sumira sa rediteljkom Slobodankom Radun, kao i producentkinjom Jasminom Karajlović - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Ulaz je slobodan.&nbsp;

610x380

1250x600

1084x550

Čovjek lavina: U srijedu premijera dokumentarnog filma posvećenom Dragoljubu Đuričiću

Program posvećen filmskim autorkama „Putujuće trake” koji je iz tehničkih razloga odložen, biće održan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u utorak, 28. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma. Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu. 
Planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) 
Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. 
Rediteljka Una Bojić 
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) 
Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. 
Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023)
Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. 
Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024)
Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno.
Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022)
Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva.
Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022)
Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film.
Rediteljka Lana Radošević
Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima.
Ulaz slobodan.

Veče filmskih autorki „Putujuće trake” u utorak u KIC-u

Grupa "Mandolin Bluz" (Mandolin Blues) u sastavu renomiranih italijanskih muzičara održaće koncert u ponedjeljak, 20. oktobra, u velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" u 20 sati.
Ulaz je, kako se navodi u saopštenju, slobodan.
- Riječ je o novom projektu poznatog napolitanskog mandoliniste i gitariste Lina Muoja (Lino Muoio), koji obuhvata različite stilove, od vintidž kantri bluza Jenka Rejčela (Jenkins Rachel) do čikaškog bluza Karla Martina (Carl Martin) i Džonija Janga (Johnny Young), sa primjesama džeza, svinga i blugrasa. Spajajući ranovrsne stilove „Mandolin Bluz” ostvaruje ravnotežu između muzike čikaškog bluza i svinga napolitanskih orkestara - navodi se u saopštenju.
Pored Lina Muoja u ansamblu sviraju usni harmonikaš Maks Manđaneli (Max Manganelli), basista Đani Franki (Gianni Franchi), bubnjar Roberto Ferante (Roberto Ferrante) i pijanista Roberto Lanco (Roberto Lanzo).
Orgnizatori koncerta su Ambasada Italije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i KIC „Budo Tomović”.

Koncert grupe "Mandolin Bluz" u ponedjeljak 20. oktobra u KIC-u "Budo Tomović"

U godini kada Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ obilježava šest decenija postojanja i neprekidnog rada u službi kulture i umjetnosti, ova institucija ulazi u novu fazu razvoja – kroz rekonstrukciju, digitalizaciju i modernizaciju tehničke opreme.
Pored bogatog umjetničkog programa i brojnih kulturnih projekata koji su obilježili jubilej, značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na obnovu i unapređenje prostora, kako bi se obezbijedili savremeni uslovi za realizaciju kulturnih sadržaja.
Imajući u vidu da je KIC svakodnevno aktivan u službi kulture i građana, tokom ove godine opredijeljena su sredstva za kapitalne izdatke u cilju unapređenja organizacione, tehničke i izvođačke djelatnosti.
Jedan od najznačajnijih projekata u 2025. godini bila je digitalizacija velike sale KIC-a, čime je tehnički modernizovana bioskopska sala stavljena u upotrebu u aprilu ove godine. Projekat je realizovan zajedničkim djelovanjem Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore i Glavnog grada Podgorica, a time je značajno unaprijeđen segment kinoprikazivačke djelatnosti.
Prateći savremene standarde, do kraja godine biće isporučena i nova tonska i svjetlosna oprema u vrijednosti od oko 270 hiljada eura, a za potrebe muzičkog programa nabavlja se i novi klavir – pianino.
U okviru adaptacije prostora, uz podršku Agencije za stanovanje, uređene su područne prostorije – zamijenjena je dio fasadne bravarije i stolarije, postavljene nove podne obloge, a prostor iza velike scene je kompletno rekonstruisan: izvedeni su elektro, vodoinstalaterski i stolarski radovi, te renovirane šminkernice i toaleti.
Ključna investicija ove godine odnosila se na dugo očekivanu zamjenu sjedišta i obloga u velikoj sali, zahvaljujući donaciji Turske agencije za međunarodnu saradnju (TIKA). Nova, udobna sjedišta i moderni itison donijeli su savremen i funkcionalan izgled prostoru koji sada u potpunosti odgovara značaju i karakteru programa koji se u njemu održavaju. Publika je već od septembra imala priliku da osjeti novi ugođaj i atmosferu Velike sale.
U godini kada je programe KIC-a „Budo Tomović“ do sada posjetilo oko 38 hiljada građana, investicije u infrastrukturu, tehničku opremljenost i strateško planiranje predstavljaju važan korak u jačanju kapaciteta ustanove.
KIC „Budo Tomović“ tako nastavlja da, i nakon 60 godina, bude simbol kulture, kreativnog izraza i razmjene umjetničkih iskustava – mjesto koje spaja tradiciju i savremenost u službi umjetnosti i zajednice.

KIC u godini jubileja: Rekonstrukcija, digitalizacija i najsavremenija tehnika

Pred brojnim posjetiocima, sinoć je u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović” svečano otvorena izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske književnice i ilustratorke Tuve Janson.
Postavka je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović”, a publika će je moći pogledati do 17. oktobra. Izložba je privukla podjednaku pažnju djece i odraslih, potvrđujući univerzalnost i bezvremensku ljepotu priča o Muminima, koje i osam decenija nakon nastanka inspirišu čitaoce širom svijeta.
Izložbu je otvorio Njegova Ekselencija, ambasador Finske Niklas Lindkvist, koji je istakao značaj jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje.
- Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama - rekao je ambasador Lindkvist.
Zahvaljujući KIC-u na podršci u realizaciji izložbe, ambasador je podsjetio da su Mumini nastali u najtežem periodu istorije – tokom Drugog svjetskog rata, kada je Tuve Janson, suočena s ratnim strahotama, stvarala bajkoviti svijet ispunjen toplinom i nadom.
- Mumini nas uče da kuća – i u stvarnosti i u pričama – treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je Lindkvist.
On je istakao i globalnu kampanju povodom jubileja, koju Ambasada Finske realizuje u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je, kako je kazao, poziv da gradimo svijet u kojem su empatija i solidarnost temelj zajedničkog života.
Organizatori su naglasili da izložba predstavlja nastavak uspješne i sadržajne saradnje Ambasade Finske i KIC-a „Budo Tomović”.
- Raduje nas što ovom izložbom nastavljamo lijepu i plodonosnu saradnju s Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo kulture ove zemlje i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza - naveli su iz KIC-a.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ pruža jedinstven uvid u razvoj ovih omiljenih likova kroz različite medije – od knjiga i stripova, preko animacija, do savremenih umjetničkih interpretacija – i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini simbolizuju.

U KIC-u „Budo Tomović” otvorena izložba „80 godina priča o Muminima”: Omaž bezvremenskim junacima finske književnosti

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” u okviru filmskog segmenta organizuje program posvećen filmskim autorkama pod nazivom „Putujuće trake” u petak, 10. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati, a kako ističu iz ove ustanove, na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma.&nbsp;
- Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu- poručili su iz KIC-a.
Uz učešće autorki, planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. Rediteljka Una Bojić
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023) Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024) Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno. Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022) Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva. Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022) Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film. Rediteljka Lana Radošević
- Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima- ističu organizatori.
Ulaz slobodan.

KIC: Veče filmskih autorki ''Putujuće trake''

Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović” organizuju izložbu „80 godina priča o Muminima“, posvećenu čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstva generacija širom svijeta.
Ambasador Finske, Nj.E. Niklas Lindkvist će otvoriti izložbu u četvrtak, 9. oktobra, u holu KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
- Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta - naveli su u KIC-u.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra.

Izložba „80 godina priča o Muminima“ od četvrtka u KIC-u

Predstava „Jelena Savojska” koja je do sada zabilježila brojna uspješna izvođenja širom Crne Gore i regiona, biće ponovo izvedena pred podgoričkom publikom u srijedu, 8. oktobra u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Riječ je o komadu koji KIC „Budo Tomović” realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatrom iz Kolašina. 
Po tekstu Marije Sarap predstavu je režirao Zoran Rakočević, a uloga je povjerena Jeleni Đukić kojoj će muzička podrška biti Bojan Peko Minić. 
- Ovaj komad je poetska refleksija jedne od najznačajnijih istorijskih figura ovog prostora. Njena sjena danas je prisutna u mnogim društveno političkim diskursima, od onog progresivnog integrativnog doživljaja Jelene Savojske kao geografske i kulturne poveznice ovog krša sa bijelim svijetom, do one epske u kojoj se pojavljuje kao vila gorska koja je nadigrala nečemurnu tuđijensku dinastiju svojim stasom i glasom. Jelena je bila žena od krvi i mesa, suštinski pobunjenica za boljim svijetom, boljim ljudima i boljim društvom. Žena sa dvora koja je njegovala žive i polužive, a kopala mrtve - kazao je reditelj Zoran Rakočević
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Predstava „Jelena Savojska” 8. oktobra u KIC-u

KIC „Budo Tomović” sinoć je u okviru redovnog književnog programa, organizovao pjesnički događaj „Poezija u centru”, koji je publici omogućio da se bliže upozna sa savremenim regionalnim pjesnicima i njihovim stvaralaštvom.&nbsp; Kroz razgovor i čitanja sa moderatorkom Marijom Vujošević, u uvodnom dijelu programa, predstavili su se pjesnici iz Hrvatske, Alen Brlek i Denis Ćosić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_6f86798b8c0790d491f703a0110c63436d695dc9db19170de864162af471f831.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930100952_6f86798b8c0790d491f703a0110c63436d695dc9db19170de864162af471f831" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  Na pitanje da li je njegova pjesnička trilogija, bazirana na konceptu tijela, duha i uma nastala parcijalno ili kao pjesnička cjelina, pisac Alen Brlek je naveo da se to dogodilo slučajno.&nbsp; - Uglavnom već nakon prve knjige se pojavila ta ideja za trilogiju, tj. da istražim iste teme iz različitih perspektiva, jer sam u tom periodu bio suviše fokusiran na duhovnost, tijelo i um - rekao je on. U svom odgovoru na to da poigravanjem, propitivanjem i pomjeranjem granica jezika, pomjera i granice svog svijeta, Brlek je istakao da to traje oduvijek i da je to najizraženije u njegovoj prvoj zbirci.&nbsp; - Gdje bih na primjer u sred riječi stavio zarez, pa ta jedna riječ postane još pet drugih riječi. To mi je bilo jako zanimljivo, kako te nove riječi koje nastaju, zapravo poprimaju potpuno drugačiji kontekst u odnosu na to iz koje su riječi izvučene. Puno mi je jasnija stvarnost kad kroz takav jezik komuniciram i kad takve knjige čitam. To zapravo jeste eksperiment, mada iskreno ja to nikada nisam tako doživljavao. Jednostavno mi je to način na koji širim značenje riječi i jezika - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_739a5ab75e70bfdedf627b935ab0154dc7263dd0322a9ecdb7fe06f982bff4c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930100952_739a5ab75e70bfdedf627b935ab0154dc7263dd0322a9ecdb7fe06f982bff4c2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  Šta je uticalo na promjene i različite pristupe u njegovom pisanju i da li je to nekako došlo spontano ili namjerno, Denis Ćosić je kazao da je uvijek imao tu neku ideju koja se svodila na to, da njega ne interesuje autentičan i originalan stil pisanja i da nikada nije bio pobornik toga. - Uvijek sam imao utisak da se autori nastoje istaknuti stvarajući vlastiti, autonomni stil. Meni je interesantna ideja kameleonstva i traženja tog nekog drugačijeg puta, nastojanja da koncept ili projekat svaki put gledam kao nešto zasebno, kao cjelinu koja funkcioniše sama za sebe i koja mora funkcionisati unutar tog koncepta koji sam osmislio. Jedna od stvari koja me takođe okupirala je i “poetika radikalnog skretanja“, koja podrazumijeva pisanje knjige svake buduće radikalno drugačije od one prethodne - rekao je Ćosić. U svom pojašnjenju da li misli da se riječima i u kojoj mjeri može zahvatiti ono transcedentno, a to je mogućnost simboličkog osmišljavanja, Brlek je podsjetio da od riječi sve počinje i sve se završava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_56b7281a943b97572746a188181fd8519d726aa3c9622a72aecfefe883be9222.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930100952_56b7281a943b97572746a188181fd8519d726aa3c9622a72aecfefe883be9222" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  - Gradimo stvarnost iako je ona i kamena i drvena i svakakva. Treba nam jezik da bi osmislili, odnosno da bi sve funkcionisalo, ali i da bi razumjeli značenje stvari. Kad stvaram jako mi je bitno da unutar svog jezika ostavim prostor i za nečiji tuđi jezik i razumijevanje. Iste stvari i iste riječi nam ne znače isto, zato što nas asociraju na neke druge stvari negdje u podsvijesti ili na svjesnom nivou. Konstantno sam u tome i imam potrebu ostavljati te određene tišine i praznine unutar pjesama da ne bi bilo krivih tumačenja. Iako mislim da ih uvijek ima. Bez obzira koliko vi ostavite prostora ljudima oko sebe, neko se jednostavno drži svoga i gotovo. Svijet ne bi bio u stanju u kojem jeste, jer jezik počiva na svijetu, na diplomatiji itd. Mnogo diplomatije ostavlja prostora za tumačenja i za dogovore, pa uprkos tome imamo niz katastrofa u svijetu. Naravno da ima krivih tumačenja od toga se ne može pobjeći, niti treba bježati od toga - istakao je on. Na to kako je došlo do toga da kroz svoju treću knjigu tematizuje u velikoj mjeri rodna pitanja, Denis Ćosić je kazao da ga je jako zanimalo dokle smo mi stigli danas, odnosno koliko smo uspjeli izjednačiti poziciju žena i muškaraca u društvu. Druga neka težnja ili želja je bila činjenica da je krajnje vrijeme da se muškarci krenu baviti feminističkim pitanjima i puno više pričati o tome.&nbsp; Odgovarajući na pitanje kako balansira igru jezikom, ali i neke kolektivne teme, brige i izazove koji su danas vrlo aktuelni, Alen Brlek je kazao da kod pisanja nastoji da ne banalizuje određene teme.&nbsp; - Konstanto pričamo i pišemo o istim stvarima, definišemo i redefinišemo i onda pazim da ne skliznem u banalno, da svojim jezikom ne preopteretim ono što je već rečeno i da ne komplikujem previše - naglasio je on. U drugom dijelu večeri poetsko-muzički performans „Dobra ideja” u izvođenju pjesnikinje Milene Radević i muzičara Lazara Mijanovića donio je drugačiji umjetnički izraz, spajajući poeziju i muziku na jedan potpuno inovativan i drugačiji način.&nbsp; Nakon performansa, atmosferu je dodatno obogatilo zajedničko čitanje članova Foruma mladih pisaca - Barbare Delać, Marka Stanojkovskog, Sofije Drakulović, Marije Ivanović i Sergeja Pavlovića i pjesnika Alena Brleka i Denisa Ćosića čiji stihovi oslikavaju bogatstvo izraza i raznovrsnost poetskih senzibiliteta. Pjesnički događaj „Poezija u centru” dio je pretprograma Međunarodnog festivala književnosti koji organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.

Ćosić: Interesantna mi je ideja kameleonstva i traženja drugačijeg puta; Brlek: Od riječi sve počinje i sve se završava

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Protiv Lj.I. (64) i R.R. (64) iz Nikšića podnijete su krivične prijave nakon što su u akciji policije i Uprave carina oduzeta 34 kilograma rezanog duvana i &nbsp;481 paklica cigareta različitih proizvođača, bez akciznih markica i sa kosovskim akciznim markicama.
Oni su kontrolisali šest trgovinskih objekata, pretrsi jedan stan i druge prostorija i sedam vozila – četiri putnička i tri teretna motorna vozila.
- Po okončanju kriminalističke obrade, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeli krivične prijave protiv Lj.I. (64) iz Nikšića i R.R. (64) iz Nikšića zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljena trgovina - saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije i Uprave carina nastavljaju, poručuju oni, sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje sive ekonomije, kao i na sprečavanje krijumčarenja i svih oblika prekograničnog kriminala.

Zaplijenjene cigarete i duvan, krivične podnijete prijave protiv dvoje Nikšićana

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentirane su 24 saobraćajne nezgode, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano deset saobraćajnih nezgoda, u Nikšiću pet, a u Kotoru i Tivtu po dvije.&nbsp;
U Ulcinju, Herceg Novom, Budvi, Bijelom Polju i Pljevljima registrovana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 390 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.&nbsp;
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode

Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori nije realna slika stanja, ali taj Izvještaj treba prihvatiti i cijelo društvo bi trebalo da se posveti članstvu u Evropskoj uniji kao ključnom cilju - ocijenio je predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković.
To je, cijeni on, velika prilika za Crnu Goru, bez obzira na naše unutrašnje probleme.
- Koji su svakodnevni, koji su ozbiljni, koji su sistemski, politički i demokratski, cijelo društvo bi se moralo skoncentrisati ka tom ključnom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji - kazao je Marković u intervjuu Televiziji Nova Crna Gora.
On je ocijenio da je Izveštaj pozitivan prije svega iz geopolitičkog interesa koji &nbsp;ovom trenutku imaju i Evropa i čitav zapadni demokratski svijet. Dodao je da s druge strane vidimo da nijesmo dovoljno napredovali gotovo ni u jednoj oblasti važnoj za Evropsku uniju – vladavini prava, finansijskoj stabilnosti, ekonomskom razvoju, demokratskim slobodama.
- Cilj da do 2028. godine ispunimo sve obaveze u preostalim poglavljima i tako ispunimo sve uslove za zatvaranje poglavlja je nemoguće dostići. Međutim, ovdje je jedina dobra stvar što Evropska unija to želi po svaku cijenu i spremna je da zažmuri na naše nedostatke - kazao je Marković.
U poglavlju 27 mi, kaže, praktično nijesmo radili ništa.
- Na svakom pitanju koje se tiče toga poglavlja, mi ne idemo naprijed nego stagniramo i proizvodimo probleme, kao što je ovaj slučaj sa kolektorom za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vidjeli smo juče jednu diplomatsku izjavu ambasadora Evropske unije ovdje koji kaže da očekuje da to bude riješeno, jer ako ne bude riješeno, to može biti ozbiljan problem. I kad je u pitanju pravosuđe, i kad je u pitanju tužilaštvo, imamo ozbiljne probleme. Imamo politizaciju izbora Tužilačkog i Sudskog savjeta. Vidjeli ste jedan agresivan, neprihvatljiv stav predsjednika parlamenta prema tužilačkoj organizaciji, koji je zaista nedemokratski i direktno obezbjeđuje ili trasira upliv politike u rad tužilaštva - naveo je on.
I ovako, kaže, ima ozbiljne probleme u pogledu ocjena javnosti i o njegovoj profesionalizaciji i neselektivnosti.
- Ali kada imate situaciju da predsjednik parlamenta onako komunicira sa vrhovnim državnim tužiocem, šaljemo onakve poruke, onda smo mi zaista u problemu. To nije evropski. To je daleko od onoga što je evropsko ponašanje i što je evropski interes - kazao je Marković.
Dodao je da se u Izvještaju govori o našoj ekonomiji kao ranjivoj, o politici javnih finansija kao neodrživoj i prvi put nakon nekoliko godišnjih izvještaja da zvaničnici današnje vlasti konstantno napadaju ili atakuju na novinare i na kritičke medije i da to čine čak direktno nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti.
Valja, smatra on, uz to imati u vidu da potpredsjednica EK Kaja Kalas kao godinu proširenja pominje 2030, što znači da sada 2028. godina nije i sigurna, a komesarska Marta Kos najavljuje novi model ulaska kroz „probno članstvo“.
- Evropska unija više ne želi članice koji im prave problem unutar same Unije sa aspekta vrijednosnih principa na kojima funkcioniše Evropska unija. To je znači uticaj trećih strana, prije svega Ruske - ocijenio je Marković.
To je, kaže, direktna poruka Crnoj Gori, dijelu vlasti koji više preferira ovdje interese trećih strana nego naš sopstveni interes i kada je u pitanju procesu učlanjenja u Evropsku uniju.
- Direktno se misli na dio vlasti koji ovdje jasno i neskriveno, a to je Koalicija za budućnost Crne Gore i njeni koalicioni partneri, koji jasno promovišu ovdje ruski geopolitički interes - zaključio je Marković.

Marković: Izvještaj EK nije realna slika stanja, cijelo društvo treba da se koncentriše na integraciju u EU

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: kic-budo-tomovic