Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".&nbsp;
Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.
Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.&nbsp;
Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.
Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Dragan Koprivica v.d. direktora KIC-a ''Budo Tomović''

Monodrama "Kako postati žena kojoj se sve prašta" u izvođenju Milice Šćepanović po tekstu Mirjane Ojdanić otvoriće desetu Manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO u ponedjeljak, 17. novembra, u sali DODEST, u 20 sati. 
Riječ je o komadu koji govori o besmislu koji nam se plasira i koji prihvatamo bez preispitivanja. 
Dušica Beba Popović Tot je žena koja drži kurs “Kako postati žena kojoj se sve prašta”. Na ovom kursu žene, pa i muškarci, dobijaju inpute kako opstati u današnjem svijetu, kako postati najbolja verzija sebe i biti bolji od drugih.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a, od devet do 20 sati, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

500x500

1250x600

1084x550

Monodrama "Kako postati žena kojoj se sve prašta" u KIC-u

Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović pod nazivom "Pjaca" biće otvorena u ponedjeljak, 17. novembra, u holu KIC-a "Budo Tomović", u 19 sati. Izložbu će otvoriti vizuelna umjetnica Milica Šaranović Pajović i moći će da se pogleda do 23. novembra.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115081132_6ae99e0fec3713e4df91ff4c16fdc62578b322a7dd154970e704bf766d0f8c76" data-rendition-name="original" width="1355" height="1800" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  - Izložba donosi boje koje trepere kao glasovi u prolazu, radosni metež subotnjeg jutra, neuhvatljivi ples svijeta u nama i onog oko nas. U tom živom vrtlogu svakodnevice, autorka pronalazi ritam života koji zvonko odzvanja između boje i svjetlosti, buke i tišine, neprestane vreve grada i ulice, ali i mira jednog trenutka. Na Tanjinim slikama sve se kreće, preliva i sudara, ali se ništa ne gubi. U šarenom zapetljanom klupku likovnog eksperimenta postoji tihi sklad, ritam koji se osjeti i prije nego se prepozna. Taj ritam postao je i nit vodilja ove izložbe. U djelima se prepoznaje isto ono bogatstvo koje pronalazimo na pjaci - živost, šarm, veseli sudar različitosti, nesavršeni red. Slike su razigrane i pune života, kao lepeza trenutaka u danu u kojem je sve moguće. U njima se čuje hor najčudnijih razgovora, osjeća miris svježeg voća i razaznaje svjetlucanje sunca po licima prolaznika. Ove slike nijesi planirane, već doživljene. Nastale su iz impulsa, iz potrebe da se boja dopuni glasom, da se ruka prepusti nesputanom doživljaju. Tanjina djela jasno odražavaju široki dijapazon njenih interesovanja: po profesiji prevodilac i pedagog, uz to strastveni enterijerista, restauratorka, slikarka. "Pjaca" je zato više od motiva. To je stanje - susret unutrašnjeg i spoljašnjeg, reda i nemira, boje i praznine. To je mjesto gdje se život i umjetnost prepoznaju jedno u drugome - kazala je Šaranović Pajović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115081132_4f525e3726d97eca2c04139274fb0b4c94b561eec0a2536d9da8afcad6af601a" data-rendition-name="original" width="885" height="1801" loading="lazy" alt="Rad Tanje Đikanović"><figcaption>Rad Tanje Đikanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>

Prva samostalna izložba radova Tanje Đikanović u KIC-u "Budo Tomović"

U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović”, a u saradnji sa Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, povodom Dana Austrije, biće održana promocija knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete” (Ein schönes Ausländerkind) austrijske spisateljice crnogorskog porijekla, poznate pod umjetničkim imenom Toksični pomfrit (Toxische Pommes).
Promocija će se održati u srijedu, 5. novembra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
O knjizi će sa autorkom razgovarati Jelena Knežević.
Knjiga „Lijepo gastarbajtersko dijete” donosi duhovitu i emotivnu priču o odrastanju između kultura i jezika, o hibridnom identitetu i granicama koje oblikuju pogled na svijet.
Toksični pomfrit je satiričarka, tiktokerka i influenserka, izuzetno popularna u Austriji. Njen oštar, ironičan, ali i empatičan pogled na savremenu austrijsku svakodnevicu, koji kroz kratke video forme i reelove prikazuje društvene kontradikcije, prati više od 200.000 ljudi na društvenim mrežama.

Promocija knjige „Lijepo gastarbajtersko dijete” u KIC-u – duhovita i emotivna priča o odrastanju između kultura

Dokumentarni film „Čovjek lavina“ posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, premijerno će u Podgorici biti prikazan u srijedu, 29. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. Projekciju filma realizujemo u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore.
Režiju za film koji je nastao u produkciji Montenegro Max Filma potpisuje Slobodanka Radun, a scenario Jasmina Karajlović.
Filmski portret Dragoljuba Đuričića, jednog od najboljih muzičara i bubnjara bivše Jugoslavije, otkriva priču o rok sceni Crne Gore i njenim počecima tokom 60-ih, kao i razvoju i rastu rok kulture na Balkanu tokom 70-ih i 80-ih godina. Đuričič, ponositi Crnogorac rođen u Cucama, malom cetinjskom selu, djetinjstvo i tinejdžerske dane provodi u Herceg Novom.&nbsp;
Nakon preseljenja u Beograd njegova karijera počinje da se razvija vrtoglavom brzinom. Svirao je sa najznačajnijim bendovima svog vremena u regionu. Nekoliko godina provodi u Skoplju, kao bubnjar poznate rok grupe „Leb i sol”. Inovacijama u muzičkom pristupu Đuričić dovodi bubnjeve u centar muzičkog performansa formirajući prvi balkanski perkusionistički orkestar „Balkansku lavinu“. Čovjek velikih ideja i raskošnog talenta ostavio je značajno nasljeđe mnogim svojim učenicima, ali i generacijama bubnjara koji dolaze.
- Veliko nam je zadovoljstvo što će u Podgorici biti upriličena specijalna projekcija dokumentarnog ostvarenja „Čovjek lavina“, u okviru koje će publika biti u prilici da utiske o filmu sumira sa rediteljkom Slobodankom Radun, kao i producentkinjom Jasminom Karajlović - saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".
Ulaz je slobodan.&nbsp;

Čovjek lavina: U srijedu premijera dokumentarnog filma posvećenom Dragoljubu Đuričiću

Program posvećen filmskim autorkama „Putujuće trake” koji je iz tehničkih razloga odložen, biće održan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u utorak, 28. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma. Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu. 
Planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) 
Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. 
Rediteljka Una Bojić 
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) 
Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. 
Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023)
Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. 
Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024)
Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno.
Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022)
Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva.
Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022)
Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film.
Rediteljka Lana Radošević
Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima.
Ulaz slobodan.

Veče filmskih autorki „Putujuće trake” u utorak u KIC-u

Grupa "Mandolin Bluz" (Mandolin Blues) u sastavu renomiranih italijanskih muzičara održaće koncert u ponedjeljak, 20. oktobra, u velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" u 20 sati.
Ulaz je, kako se navodi u saopštenju, slobodan.
- Riječ je o novom projektu poznatog napolitanskog mandoliniste i gitariste Lina Muoja (Lino Muoio), koji obuhvata različite stilove, od vintidž kantri bluza Jenka Rejčela (Jenkins Rachel) do čikaškog bluza Karla Martina (Carl Martin) i Džonija Janga (Johnny Young), sa primjesama džeza, svinga i blugrasa. Spajajući ranovrsne stilove „Mandolin Bluz” ostvaruje ravnotežu između muzike čikaškog bluza i svinga napolitanskih orkestara - navodi se u saopštenju.
Pored Lina Muoja u ansamblu sviraju usni harmonikaš Maks Manđaneli (Max Manganelli), basista Đani Franki (Gianni Franchi), bubnjar Roberto Ferante (Roberto Ferrante) i pijanista Roberto Lanco (Roberto Lanzo).
Orgnizatori koncerta su Ambasada Italije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i KIC „Budo Tomović”.

Koncert grupe "Mandolin Bluz" u ponedjeljak 20. oktobra u KIC-u "Budo Tomović"

U godini kada Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ obilježava šest decenija postojanja i neprekidnog rada u službi kulture i umjetnosti, ova institucija ulazi u novu fazu razvoja – kroz rekonstrukciju, digitalizaciju i modernizaciju tehničke opreme.
Pored bogatog umjetničkog programa i brojnih kulturnih projekata koji su obilježili jubilej, značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na obnovu i unapređenje prostora, kako bi se obezbijedili savremeni uslovi za realizaciju kulturnih sadržaja.
Imajući u vidu da je KIC svakodnevno aktivan u službi kulture i građana, tokom ove godine opredijeljena su sredstva za kapitalne izdatke u cilju unapređenja organizacione, tehničke i izvođačke djelatnosti.
Jedan od najznačajnijih projekata u 2025. godini bila je digitalizacija velike sale KIC-a, čime je tehnički modernizovana bioskopska sala stavljena u upotrebu u aprilu ove godine. Projekat je realizovan zajedničkim djelovanjem Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore i Glavnog grada Podgorica, a time je značajno unaprijeđen segment kinoprikazivačke djelatnosti.
Prateći savremene standarde, do kraja godine biće isporučena i nova tonska i svjetlosna oprema u vrijednosti od oko 270 hiljada eura, a za potrebe muzičkog programa nabavlja se i novi klavir – pianino.
U okviru adaptacije prostora, uz podršku Agencije za stanovanje, uređene su područne prostorije – zamijenjena je dio fasadne bravarije i stolarije, postavljene nove podne obloge, a prostor iza velike scene je kompletno rekonstruisan: izvedeni su elektro, vodoinstalaterski i stolarski radovi, te renovirane šminkernice i toaleti.
Ključna investicija ove godine odnosila se na dugo očekivanu zamjenu sjedišta i obloga u velikoj sali, zahvaljujući donaciji Turske agencije za međunarodnu saradnju (TIKA). Nova, udobna sjedišta i moderni itison donijeli su savremen i funkcionalan izgled prostoru koji sada u potpunosti odgovara značaju i karakteru programa koji se u njemu održavaju. Publika je već od septembra imala priliku da osjeti novi ugođaj i atmosferu Velike sale.
U godini kada je programe KIC-a „Budo Tomović“ do sada posjetilo oko 38 hiljada građana, investicije u infrastrukturu, tehničku opremljenost i strateško planiranje predstavljaju važan korak u jačanju kapaciteta ustanove.
KIC „Budo Tomović“ tako nastavlja da, i nakon 60 godina, bude simbol kulture, kreativnog izraza i razmjene umjetničkih iskustava – mjesto koje spaja tradiciju i savremenost u službi umjetnosti i zajednice.

KIC u godini jubileja: Rekonstrukcija, digitalizacija i najsavremenija tehnika

Pred brojnim posjetiocima, sinoć je u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović” svečano otvorena izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske književnice i ilustratorke Tuve Janson.
Postavka je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović”, a publika će je moći pogledati do 17. oktobra. Izložba je privukla podjednaku pažnju djece i odraslih, potvrđujući univerzalnost i bezvremensku ljepotu priča o Muminima, koje i osam decenija nakon nastanka inspirišu čitaoce širom svijeta.
Izložbu je otvorio Njegova Ekselencija, ambasador Finske Niklas Lindkvist, koji je istakao značaj jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje.
- Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama - rekao je ambasador Lindkvist.
Zahvaljujući KIC-u na podršci u realizaciji izložbe, ambasador je podsjetio da su Mumini nastali u najtežem periodu istorije – tokom Drugog svjetskog rata, kada je Tuve Janson, suočena s ratnim strahotama, stvarala bajkoviti svijet ispunjen toplinom i nadom.
- Mumini nas uče da kuća – i u stvarnosti i u pričama – treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je Lindkvist.
On je istakao i globalnu kampanju povodom jubileja, koju Ambasada Finske realizuje u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je, kako je kazao, poziv da gradimo svijet u kojem su empatija i solidarnost temelj zajedničkog života.
Organizatori su naglasili da izložba predstavlja nastavak uspješne i sadržajne saradnje Ambasade Finske i KIC-a „Budo Tomović”.
- Raduje nas što ovom izložbom nastavljamo lijepu i plodonosnu saradnju s Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo kulture ove zemlje i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza - naveli su iz KIC-a.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ pruža jedinstven uvid u razvoj ovih omiljenih likova kroz različite medije – od knjiga i stripova, preko animacija, do savremenih umjetničkih interpretacija – i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini simbolizuju.

U KIC-u „Budo Tomović” otvorena izložba „80 godina priča o Muminima”: Omaž bezvremenskim junacima finske književnosti

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” u okviru filmskog segmenta organizuje program posvećen filmskim autorkama pod nazivom „Putujuće trake” u petak, 10. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati, a kako ističu iz ove ustanove, na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma.&nbsp;
- Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu- poručili su iz KIC-a.
Uz učešće autorki, planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. Rediteljka Una Bojić
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023) Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024) Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno. Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022) Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva. Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022) Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film. Rediteljka Lana Radošević
- Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima- ističu organizatori.
Ulaz slobodan.

KIC: Veče filmskih autorki ''Putujuće trake''

U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Bara, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana studenata, večeras je u Kući maslina upriličena svečana dodjela stipendija najboljim barskim visokoškolcima koji se usavršavaju na univezitetima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.
Njih 142 je ostvarilo pravo na mjesečne stipendije lokalne uprave koje se dodjeljuju na period od deset mjeseci po osnovu nekoliko kategorija. Tako je za studijsku 2025/2026. dodijeljeno ukupno 95 stipendija za izvrsnost, od čega 11 studenata ima prosječnu ocjenu 10,00 i stipendiju u iznosu od 300 eura, 38 studenata ima prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99 i stipendiju od 250 eura, dok je 46 visokoškolaca ostvarilo prosječnu ocjenu od 9.00 do 9.49 i steklo pravo na stipendiju u iznosu od 200 eura.
Dobitnici stipendije za studijsku 2025/2026. godinu
Stipendije za izvrsnost:
I Stipendisti sa prosječnom 9-9.49
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Melanija Kuvelja &nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lara Šekularac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenije Brajović &nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Mijač &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Helena Marković &nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nikola Kojičić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Orlandić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kenin Suljević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Isidora Radunović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Slavica Radenović (Perović) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Marija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Minea Čobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Đorđe Lukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Nora Vuksanović &nbsp;
15. &nbsp;&nbsp;Nejla Kovačević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Armina Useinović
17. &nbsp;&nbsp;Sara Drašković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Davor Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Baldo Skurla &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Ksenija Adžić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Ajla Šukurica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Adrović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Jovana Šobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Korina Perović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Amina Bahović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Radmila Škuletić &nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Tijana Vukšić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Ena Pepić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Miljana Vlahović &nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Maryna Kolomiietes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Anđela Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Lazar Kuburović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
33. &nbsp;&nbsp;Anastasija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Emir Muhović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Anesa Sinanović &nbsp;&nbsp;
36. &nbsp;&nbsp;Nikola Jovović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Aleksa Knežević &nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Sava Drobnjak &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
39. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
40. &nbsp;&nbsp;Sara Stević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
41. &nbsp;&nbsp;Dragica Bogetić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
42. &nbsp;&nbsp;Jovana Vukčević &nbsp;&nbsp;
43. &nbsp;&nbsp;Dajana Vujović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
44. &nbsp;&nbsp;Jasmin Suličić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
45. &nbsp;&nbsp;Milica Bojović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
II Stpendisti sa prosječnom ocjenom 9.5-9.99
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Nišavić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Joksimović &nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anastasija Smolović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Staša Krivokapić &nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Divna Ratković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elena Tomanović &nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danijela Janković &nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elma Raičević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Novaković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Luka Stanković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Milica Perišić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Nora Hupka &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Damjan Ranitović
15. &nbsp;&nbsp;Mirela Šabotić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Irina Savić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
17. &nbsp;&nbsp;Rialda Alić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Klim Siratskiy &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Lara Stojanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Dario Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Kristina Pejović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Hot &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Ines Muslić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Anđela Đokvučić &nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Lucija Ulićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Ivana Milošević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Lejla Hasanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Andrijana Mumović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Anastasija Jovanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Iva Obradović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Joličić
33. &nbsp;&nbsp;Edona Kraja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Jovan Tomašević &nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Dušanka Jaramaz
36. &nbsp;&nbsp;Dino Alibašić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Enesa Sukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Emira Ljiković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
III Stipendisti sa prosječnom ocjenom 10:
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đorđe Đonović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vukosava Krivokapić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anica Igumanović
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Zgradić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Božana Zlatičanin
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Avram Božović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rikardo Janes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dušan Simić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tadija Klikovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Vana Pavićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Vasilije Basarab &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
IV Stipendisti koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Janić
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Milena Dakić
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zana Barjaktarević
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ognjen Piskulić
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Škerović
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasilije Stanišić
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Katarina Vujačić
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lazar Janičić
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anida Bosović
10. &nbsp;&nbsp;Milena Nedović
11. &nbsp;&nbsp;Mersiha Zverotić
12. &nbsp;&nbsp;Sara Mijović
13. &nbsp;&nbsp;Tina Truš
14. &nbsp;&nbsp;Milana Šćekić
15. &nbsp;&nbsp;Milisav Vuković
16. &nbsp;&nbsp;Pavle Baltić
17. &nbsp;&nbsp;Danilo Vučković
18. &nbsp;&nbsp;Haris Peročević
19. &nbsp;&nbsp;Teodora Fatić
20. &nbsp;&nbsp;Nikola Stanojević
21. &nbsp;&nbsp;Faris Alibašić
22. &nbsp;&nbsp;Adnan Vukić
23. &nbsp;&nbsp;Ana Kljakić
24. &nbsp;&nbsp;Nikoleta Jevtović
25. &nbsp;&nbsp;Saša Lekić
26. &nbsp;&nbsp;Katarina Nikočević
27. &nbsp;&nbsp;Ermin Čengić
28. &nbsp;&nbsp;Vladimir Smolović
29. &nbsp;&nbsp;Lana Novčić
30. &nbsp;&nbsp;Sara Lukšić
31. &nbsp;&nbsp;Nikša Karanikić
32. &nbsp;&nbsp;Zdravko Matić
33. &nbsp;&nbsp;Anja Ćalasan
34. &nbsp;&nbsp;Jovana Đoković
35. &nbsp;&nbsp;Milica Ćorić
36. &nbsp;&nbsp;Mia Crnčević
37. &nbsp;&nbsp;Koča Šišević
38. &nbsp;&nbsp;Tijana Nedeljković
39. &nbsp;&nbsp;Aleksa Marković
40. &nbsp;&nbsp;Jakša Fatić
41. &nbsp;&nbsp;Jovan Pantoš
42. &nbsp;&nbsp;Bogdan Jeknić
43. &nbsp;&nbsp;Špiro Ognjenović
44. &nbsp;&nbsp;Vuk Mastilović
45. &nbsp;&nbsp;Dušan Vučićević
46. &nbsp;&nbsp;Hana Peročević
V Stipendista po osnovu primjene principa afirmativne akcije:&nbsp;
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasvija Tusha
Stipendija od 200 eura dodijeljena je i za 46 studenata koji se obrazuju za deficitarna znanja u rangu visokog obrazovanja, a isti iznos je pripao i studentkinji koja dolazi iz jedne od marginalizovanih društvenih grupa, po osnovu primjene principa afirmativne akcije.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je prilikom uručenja stipendija poručio da se radi o rekordnom broju podržanih studenata do sada.
- Posebno nas raduje činjenica da od broja studenata koji su ostvarili pravo na stipendije po osnovu izvrsnosti više od 50% je onih kojih su ostvarili prosječnu ocjenu veću od 9,50. To dovoljno govori da ovdje, među vama, stasava jedna nova budućnost našeg grada i države- kazao je Raičević.
On se osvrnuo na brojne izazove sa kojima su se studenti susreli prethodne godine kada su se mnogi borili za svoja prava, pravednije i odgovornije društvo kako u regionu, tako i širom Evrope ističući da upravo na temeljima tih vrijednosti studenti grade svoju ličnost i čine sebe spremnima za sve izazove koje ih očekuju nakon završetka studija.
Raičević je posebno poručio studentima da u Opštini Bar i lokalnoj administraciji imaju partnere, podršku i ljude koji su spremni da čuju i razumiju ono što su njihove potrebe.
- Naše preference jesu da budete na raspolaganju tržištu rada u Baru i da na taj način djelimično uzvratite za podršku koju ste dobili od svog grada- zaključio je predsjednik Opštine i uputio čestitku svim roditeljima ističući da su stipendije pokušaj lokalne uprave da pruži doprinos njihovim naporima i podijeli teret u izazovnom ekonomskom momentu.

Raičević poručio studentima: Među vama stasava jedna nova budućnost našeg grada i države

Navijači Hrvatske na stadionu pod Goricom skandirali su: „Ubij Srbina“.
Tokom njihovog skandiranja ostali gledaoci su im zviždali.
Hrvatski navijači zatim su pjevali: „Ko ne skače pravoslavac“.
Nakon toga spiker ih je opomenuo da se moli publika za korektno i fer navijanje.

Hrvatski navijači skandirali „ubij Srbina“, publika ih izviždala

Bivši ruski premijer Mihail Kasjanov dodat je na listu terorista i ekstremista u Rusiji, saopštila je Federalna služba za finansijski nadzor Rosfinmonitoring.
Na listu terorista i ekstremista dodat je i glavni urednik "Nove gazete Evropa" Kiril Martinov.
Kasjanov (68) je bio ministar finansija od 1999. do 2000. godine i premijer od 2000. do 2004. godine. Podnio je ostavku usred niza skandala u vezi sa korupcijom.
On je napuštio Rusiju ubrzo nakon početka agresije na Ukrajinu i pridružio se Ruskom antiratnom komitetu.
U oktobru je ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) pokrenula istragu protiv Mihaila Hodorkovskog, milijardera označenog kao stranog agenta u Rusiji, kao i njegovih saučesnika u Antiratnom komitetu, pod optužbama za planiranje puča i učešće u terorističkoj grupi. Kasjanov je pomenut u dokumentima u vezi sa ovim slučajem.

Rusija svog bivšeg premijera proglasila teroristom

Predstavnik Evropskog saveza i poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević vjeruje da je bezbjednosni sektor morao imati informaciju da će doći do napada na hrvatske navijače, ali imajući u vidu ko rukovodi tim sektorom u Crnoj Gori i kakav je stav tih koji njim rukovode prema Republici Hrvatskoj ne bi iznenadilo i da se radi o nekoj lošoj namjeri.
- Čini se da u kontinuitetu jedan dio parlamentarne većine pokušava da Crnu Goru i Crnogorce predstavi kao neprijatelje hrvatskog naroda i Hrvata - kazao je on gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Sinoć su u Crnoj Gori napadnuti navijači hrvatske reprezentacije, a Zirojević podsjeća da je rekao da ima informaciju da će se to desiti, a istu je dobio iz bezbjednosnog sektora.
Vjeruje da građani Hrvatske apsolutno znaju ko sprovodi konstantnu politiku kvarenja dobrosusjedskih odnosa, za šta je, kaže, dobio potvrdu iz političkih i prijateljskih krugova iz te zemlje.
Smatra da &nbsp;su hrvatske vlasti svjesnije potrebe da Crna Gora postane članica EU, nego što su to crnogorske. Zbog toga je, kaže, stav Hrvatske uvijek pozitivan kada su u pitanju euro integracije.&nbsp;
- Ko ima interesa da Crna Gora i Hrvatska nemaju dobre odnose kao što je to uvijek u posljednjih 30 godina, sasvim je jasno - oni kojima je cilj da se zaustavi put Crne Gore. Ako pogledate i posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore jasno je da se najviše problematiziraju dva resora, a to je resor unutrašnjih poslova i stanja u medijima i mislim da je jasno ko je odgovoran i ko rukovodi tim resorima. Onda se odgovor sam nameće, to je nepopularno reći ali evropski put u parlamentarnoj većini ima čak i većeg neprijatelja od Andrije Mandića i Milana Kneźevića, a to su oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom i sektorom kulture i medija u Vladi Crne Gore - istakao je Zirojević.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je izjavio da će Vlada u narednih 15 dana poništiti odluku o ukidanju bezviznog režima za turske državljane.&nbsp;
Takvu odluku je, kaže Zirojević, očekivao, jer prethodno donesena o ukidanju bezviznog režima je, kaže, besmislena i nema nikakvo uporište.
- Po ko zna koji put Ibrahimovića zapada da čisti za svojim koalicionim partnerima, on u ovom slučaju čisti za predsjednikom Vlade koji je te noći na osnovu neke paušalne informacije, koju je koliko saznajem dobio od Demokrata, dao jednu vrlo nepromišljenu izjavu. Na kraju tu izjavu je realizovao na Vladi po vrlo spornoj proceduri, jer koliko saznajem iz vrlo pouzdanih izvora ovu tačku na Vladi nije kandidovao ministar vanjskih poslova, što bi ga sljedovalo, već generalni sekretar Vlade, koji nije u suštini ni član Vlade, već na neki način tehničko administrativno lice. Čini mi se da je ova najava ministra Ibrahimovića rezultat i jednog i drugog, ispravljanja jedne potpuno besmislene pogrešne odluke, ali sa druge strane svakako i pritisaka koji su dolazili od zvanične Turske, potpuno opravdano i rekao bih straha od uvođenja recipročnih mjera - rekao je Zirojević.
Podsjeća da je Vlada u slučaju incidenta na Zabjelu djelovala na osnovu paušalnih i kako se ispostavilo netačnih informacija da su u napadu učestvovali turski državljani, za koje se ispostavilo da nijesu ni bili na mjestu događaja.&nbsp;
- Kasnije je to rezultiralo jednom užasnom atmosferom u Crnoj Gori, koji je trajala nekoliko dana i gdje smo vidjeli da bezbjednosni sektor nije u stanju da zaštiti niti bezbjednost niti imovinu stranih državljana. Moramo utvrditi ko je to u bezbjednosnom sektoru radio pogrešno i zbog čije informacije su strani državljani, dominantno državljani Turske bili ugroženi i zbog čije informacije je napravljena ovakva kardinalna greška u vanjskoj politici Crne Gore - istakao je Zirojević.
Kao član Vijeća za nacionalnu bezbjednost baviće se, kaže, kontrolnim dijelom posla. Smatra da parlament ne obavlja svoju kontrolnu funkciju, ali sa druge strane posvetiće se i tome da se ljudima koji rade u sektoru bezbjednosti obezbijede što bolji uslovi rada.
- &nbsp;Iz dana u dan dobijamo informacije da je još neko ili suspendovan ili prebačen na neko drugo radno mjesto i gledajte čuda - svi ti ljudi koji su suspendovani, koji se maltretiraju u Vojsci Crne Gore su otvorene crnogorske patriote, bez pripadnosti bilo kojoj političkoj partiji, ali ljudi koji se ni prije 2020.godine, a ni u ovih pet godina nijesu plašili da iskažu svoj patriotizam i ljubav prema domovini - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Evropski put u parlamentarnoj većini ima čak i većeg neprijatelja od Andrije Mandića i Milana Kneźevića a to su oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom i sektorom kulture i medija

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: kic-budo-tomovic