Pred brojnim posjetiocima, sinoć je u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović” svečano otvorena izložba „80 godina priča o Muminima“, posvećena čuvenim likovima iz pera finske književnice i ilustratorke Tuve Janson.
Postavka je rezultat saradnje Ambasade Finske u Beogradu i KIC-a „Budo Tomović”, a publika će je moći pogledati do 17. oktobra. Izložba je privukla podjednaku pažnju djece i odraslih, potvrđujući univerzalnost i bezvremensku ljepotu priča o Muminima, koje i osam decenija nakon nastanka inspirišu čitaoce širom svijeta.
Izložbu je otvorio Njegova Ekselencija, ambasador Finske Niklas Lindkvist, koji je istakao značaj jubileja ne samo za finsku književnost, već i za kulturni identitet te zemlje.
- Ovo nije samo značajan književni i umjetnički jubilej, već i nasljeđe koje je duboko oblikovalo finski kulturni identitet. Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca u Finskoj i širom svijeta svojim dirljivim pričama i vječnim temama - rekao je ambasador Lindkvist.
Zahvaljujući KIC-u na podršci u realizaciji izložbe, ambasador je podsjetio da su Mumini nastali u najtežem periodu istorije – tokom Drugog svjetskog rata, kada je Tuve Janson, suočena s ratnim strahotama, stvarala bajkoviti svijet ispunjen toplinom i nadom.
- Mumini nas uče da kuća – i u stvarnosti i u pričama – treba da bude mjesto dobrodošlice, sigurnosti i topline - dodao je Lindkvist.
On je istakao i globalnu kampanju povodom jubileja, koju Ambasada Finske realizuje u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pod sloganom „Vrata su uvijek otvorena“. Kampanja je, kako je kazao, poziv da gradimo svijet u kojem su empatija i solidarnost temelj zajedničkog života.
Organizatori su naglasili da izložba predstavlja nastavak uspješne i sadržajne saradnje Ambasade Finske i KIC-a „Budo Tomović”.
- Raduje nas što ovom izložbom nastavljamo lijepu i plodonosnu saradnju s Ambasadom Finske, predstavljajući bogatstvo kulture ove zemlje i doprinoseći izgradnji još toplijih i snažnijih međukulturnih veza - naveli su iz KIC-a.
Izložba „80 godina priča o Muminima“ pruža jedinstven uvid u razvoj ovih omiljenih likova kroz različite medije – od knjiga i stripova, preko animacija, do savremenih umjetničkih interpretacija – i poziva sve posjetioce da se vrate u svijet mašte, tolerancije i neprolaznih vrijednosti koje Mumini simbolizuju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U KIC-u „Budo Tomović” otvorena izložba „80 godina priča o Muminima”: Omaž bezvremenskim junacima finske književnosti

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović” u okviru filmskog segmenta organizuje program posvećen filmskim autorkama pod nazivom „Putujuće trake” u petak, 10. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati, a kako ističu iz ove ustanove, na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma.&nbsp;
- Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu- poručili su iz KIC-a.
Uz učešće autorki, planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. Rediteljka Una Bojić
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023) Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024) Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno. Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022) Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva. Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022) Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film. Rediteljka Lana Radošević
- Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima- ističu organizatori.
Ulaz slobodan.

KIC: Veče filmskih autorki ''Putujuće trake''

Ambasada Finske u Beogradu i KIC ,,Budo Tomović” organizuju izložbu „80 godina priča o Muminima“, posvećenu čuvenim likovima iz pera finske spisateljice i ilustratorke Tuve Janson, koja je svojim djelima obilježila djetinjstva generacija širom svijeta.
Ambasador Finske, Nj.E. Niklas Lindkvist će otvoriti izložbu u četvrtak, 9. oktobra, u holu KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
- Već 80 godina, Mumini osvajaju srca čitalaca širom svijeta zanimljivim pričama i univerzalnim temama. Priče o Muminima nijesu samo maštovite priče za djecu. One prenose duboke poruke o porodici i prijateljstvu, avanturi i istraživanju, prihvatanju i toleranciji, kao i o prirodi i životnoj sredini. Tuve Janson, čiji je maternji jezik bio švedski, stvorila je svijet koji i danas inspiriše i povezuje ljude svih uzrasta - naveli su u KIC-u.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra.

Izložba „80 godina priča o Muminima“ od četvrtka u KIC-u

Predstava „Jelena Savojska” koja je do sada zabilježila brojna uspješna izvođenja širom Crne Gore i regiona, biće ponovo izvedena pred podgoričkom publikom u srijedu, 8. oktobra u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Riječ je o komadu koji KIC „Budo Tomović” realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatrom iz Kolašina. 
Po tekstu Marije Sarap predstavu je režirao Zoran Rakočević, a uloga je povjerena Jeleni Đukić kojoj će muzička podrška biti Bojan Peko Minić. 
- Ovaj komad je poetska refleksija jedne od najznačajnijih istorijskih figura ovog prostora. Njena sjena danas je prisutna u mnogim društveno političkim diskursima, od onog progresivnog integrativnog doživljaja Jelene Savojske kao geografske i kulturne poveznice ovog krša sa bijelim svijetom, do one epske u kojoj se pojavljuje kao vila gorska koja je nadigrala nečemurnu tuđijensku dinastiju svojim stasom i glasom. Jelena je bila žena od krvi i mesa, suštinski pobunjenica za boljim svijetom, boljim ljudima i boljim društvom. Žena sa dvora koja je njegovala žive i polužive, a kopala mrtve - kazao je reditelj Zoran Rakočević
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a, a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Predstava „Jelena Savojska” 8. oktobra u KIC-u

KIC „Budo Tomović” sinoć je u okviru redovnog književnog programa, organizovao pjesnički događaj „Poezija u centru”, koji je publici omogućio da se bliže upozna sa savremenim regionalnim pjesnicima i njihovim stvaralaštvom.&nbsp; Kroz razgovor i čitanja sa moderatorkom Marijom Vujošević, u uvodnom dijelu programa, predstavili su se pjesnici iz Hrvatske, Alen Brlek i Denis Ćosić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_6f86798b8c0790d491f703a0110c63436d695dc9db19170de864162af471f831.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930100952_6f86798b8c0790d491f703a0110c63436d695dc9db19170de864162af471f831" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  Na pitanje da li je njegova pjesnička trilogija, bazirana na konceptu tijela, duha i uma nastala parcijalno ili kao pjesnička cjelina, pisac Alen Brlek je naveo da se to dogodilo slučajno.&nbsp; - Uglavnom već nakon prve knjige se pojavila ta ideja za trilogiju, tj. da istražim iste teme iz različitih perspektiva, jer sam u tom periodu bio suviše fokusiran na duhovnost, tijelo i um - rekao je on. U svom odgovoru na to da poigravanjem, propitivanjem i pomjeranjem granica jezika, pomjera i granice svog svijeta, Brlek je istakao da to traje oduvijek i da je to najizraženije u njegovoj prvoj zbirci.&nbsp; - Gdje bih na primjer u sred riječi stavio zarez, pa ta jedna riječ postane još pet drugih riječi. To mi je bilo jako zanimljivo, kako te nove riječi koje nastaju, zapravo poprimaju potpuno drugačiji kontekst u odnosu na to iz koje su riječi izvučene. Puno mi je jasnija stvarnost kad kroz takav jezik komuniciram i kad takve knjige čitam. To zapravo jeste eksperiment, mada iskreno ja to nikada nisam tako doživljavao. Jednostavno mi je to način na koji širim značenje riječi i jezika - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_739a5ab75e70bfdedf627b935ab0154dc7263dd0322a9ecdb7fe06f982bff4c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930100952_739a5ab75e70bfdedf627b935ab0154dc7263dd0322a9ecdb7fe06f982bff4c2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  Šta je uticalo na promjene i različite pristupe u njegovom pisanju i da li je to nekako došlo spontano ili namjerno, Denis Ćosić je kazao da je uvijek imao tu neku ideju koja se svodila na to, da njega ne interesuje autentičan i originalan stil pisanja i da nikada nije bio pobornik toga. - Uvijek sam imao utisak da se autori nastoje istaknuti stvarajući vlastiti, autonomni stil. Meni je interesantna ideja kameleonstva i traženja tog nekog drugačijeg puta, nastojanja da koncept ili projekat svaki put gledam kao nešto zasebno, kao cjelinu koja funkcioniše sama za sebe i koja mora funkcionisati unutar tog koncepta koji sam osmislio. Jedna od stvari koja me takođe okupirala je i “poetika radikalnog skretanja“, koja podrazumijeva pisanje knjige svake buduće radikalno drugačije od one prethodne - rekao je Ćosić. U svom pojašnjenju da li misli da se riječima i u kojoj mjeri može zahvatiti ono transcedentno, a to je mogućnost simboličkog osmišljavanja, Brlek je podsjetio da od riječi sve počinje i sve se završava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930100952_56b7281a943b97572746a188181fd8519d726aa3c9622a72aecfefe883be9222.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930100952_56b7281a943b97572746a188181fd8519d726aa3c9622a72aecfefe883be9222" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt=" Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”"> </figure>  - Gradimo stvarnost iako je ona i kamena i drvena i svakakva. Treba nam jezik da bi osmislili, odnosno da bi sve funkcionisalo, ali i da bi razumjeli značenje stvari. Kad stvaram jako mi je bitno da unutar svog jezika ostavim prostor i za nečiji tuđi jezik i razumijevanje. Iste stvari i iste riječi nam ne znače isto, zato što nas asociraju na neke druge stvari negdje u podsvijesti ili na svjesnom nivou. Konstantno sam u tome i imam potrebu ostavljati te određene tišine i praznine unutar pjesama da ne bi bilo krivih tumačenja. Iako mislim da ih uvijek ima. Bez obzira koliko vi ostavite prostora ljudima oko sebe, neko se jednostavno drži svoga i gotovo. Svijet ne bi bio u stanju u kojem jeste, jer jezik počiva na svijetu, na diplomatiji itd. Mnogo diplomatije ostavlja prostora za tumačenja i za dogovore, pa uprkos tome imamo niz katastrofa u svijetu. Naravno da ima krivih tumačenja od toga se ne može pobjeći, niti treba bježati od toga - istakao je on. Na to kako je došlo do toga da kroz svoju treću knjigu tematizuje u velikoj mjeri rodna pitanja, Denis Ćosić je kazao da ga je jako zanimalo dokle smo mi stigli danas, odnosno koliko smo uspjeli izjednačiti poziciju žena i muškaraca u društvu. Druga neka težnja ili želja je bila činjenica da je krajnje vrijeme da se muškarci krenu baviti feminističkim pitanjima i puno više pričati o tome.&nbsp; Odgovarajući na pitanje kako balansira igru jezikom, ali i neke kolektivne teme, brige i izazove koji su danas vrlo aktuelni, Alen Brlek je kazao da kod pisanja nastoji da ne banalizuje određene teme.&nbsp; - Konstanto pričamo i pišemo o istim stvarima, definišemo i redefinišemo i onda pazim da ne skliznem u banalno, da svojim jezikom ne preopteretim ono što je već rečeno i da ne komplikujem previše - naglasio je on. U drugom dijelu večeri poetsko-muzički performans „Dobra ideja” u izvođenju pjesnikinje Milene Radević i muzičara Lazara Mijanovića donio je drugačiji umjetnički izraz, spajajući poeziju i muziku na jedan potpuno inovativan i drugačiji način.&nbsp; Nakon performansa, atmosferu je dodatno obogatilo zajedničko čitanje članova Foruma mladih pisaca - Barbare Delać, Marka Stanojkovskog, Sofije Drakulović, Marije Ivanović i Sergeja Pavlovića i pjesnika Alena Brleka i Denisa Ćosića čiji stihovi oslikavaju bogatstvo izraza i raznovrsnost poetskih senzibiliteta. Pjesnički događaj „Poezija u centru” dio je pretprograma Međunarodnog festivala književnosti koji organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.

Ćosić: Interesantna mi je ideja kameleonstva i traženja drugačijeg puta; Brlek: Od riječi sve počinje i sve se završava

Nagrađivani i priznati američki kvartet &nbsp;„Third Coast Percussion” (TCP) premijerno će se predstaviti publici u Crnoj Gori 25. i 26. septembra u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović”.
Kako je saopšteno iz KIC-a, riječ je o prvom perkusionističkom ansamblu koji je, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Gremi u žanru klasične muzike.
- Na cjelovečernjem koncertu 26. septembra pod nazivom „Time Pieces: The New Classical", predstaviće djela uglavnom aktuelnih savremenih američkih kompozitora kao što su Filip Glas (Phiilip Glass), Stiv Rajh (Steve Reich), Deni Klej (Danny Clay), Klarisa Asad (Clarice Assad), Džesi Montgomeri (Jessie Montgomery) i dr. Na koncertu će izvesti i svjetsku premijeru kompozicije „Ancient Whisperer" istaknutog bosansko-hercegovačkog kompozitora mlađe generacije Davida Mastikose - kazali su u KIC-u.
Dan ranije, 25. septembra, u velikoj sali u 13 sati, TCP održaće obrazovnu radionicu za mlade, pod nazivom „Think Outside the Drum”.&nbsp;
- Tokom jednog časa učenici će saznati o širokom rasponu udaraljki koji se mogu naći u kulturama širom svijeta, kao i u njihovim kuhinjskim ormarićima, načinima sviranja, učenja i razvijanja ritmičkog sluha. Radionica „Misli izvan bubnja” je idealna za mlade različitih generacija, učenike, studente, muzičare i sve ljubitelje ritma - najavili su u KIC-u.
Pune dvije decenije očaravajućih nastupa iza sebe, širom SAD i svijeta, kvartet Third Coast Percussion sa sjedištem u Čikagu, prema njihovim riječima, mijenja doživljaj klasične muzike briljantno raznovrsnim zvučnim spektrom, stvarajući muziku sa ciljem da ,,donese nove pravce u sviranju perkusija, brišući muzičke granice i zavodeći nove slušaoce''. (NPR).
- Ove godine ansambl slavi svoju dvadesetu godišnjicu; u tom periodu članovi ansambla Dejvid Skidmor, Šon Konors, Robert Dilon i Piter Martin, razvijali su se kao studenti perkusija koji su se upoznali 2005. godine na Sjeverozapadnom Univerzitetu i dostigli visoku reputaciju koju danas uživaju kao međunarodno poznata muzička grupa i organizacija za izvođačke umjetnosti. U najskorijoj od ukupno sedam Gremi nominacija, album kvarteta TCP Between Breaths iz 2023. godine nominovan je za najbolji u kategoriji kamerna muzika/izvođenje malog ansambla, u okviru Gremi nagrada za 2024. godinu - naveli su u KIC-u.
Tokom sezone 2024-2025, kojom obilježava dvadesetu godišnjicu, ansambl, kažu u KIC-u, ulazi u ambiciozne projekte saradnje, među kojima su i nacionalne turneje: sa Salarom Naderom, izvođačem na tabla bubnjevima, izvodeći novo naručeno djelo pokojnog Zakira Huseina, sa kompozitorkom/violinistkinjom Džesi Montgomeri i sa plesnom kompanijom Tvajle Tarp (Twyla Tharp Dance).
Drugi, prema njihovim riječima, najvažniji događaji uključuju izvođenja priznatog Metamorphosis programa kvarteta TCP.
- Takođe, TCP je naručio nova djela od kompozitora Tigrana Hamasjana i Džejlin, koja su takođe uvrštena u program koncerta u Podgorici - naglasili su u KIC-u.&nbsp;
Ansambl TCP je većinom nastupao širom SAD-a i četiri kontinenta, odišući ,,rijetkom moći“ (The Washingon Post) i ,,inspirativnim smislom za zabavu i znatiželju“ (Minnesota Star-Tribune).
- Izdanja ansambla uključuju 19 albuma i zastupljenost na 14 dodatnih izdanja, uključujući njihovo Gremijem nagrađeno izdanje djela za perkusije Stiva Rajha. Naručili su i premijerno izveli nova djela umjetnika poput Avguste Rid Tomas, Filipa Glasa, Misi Mazoli, Klarise Asad, Denija Elfmana i Džejlin, čija je kompozicija Perspective, naručena od strane kvarteta TCP, bila u finalu za Pulicerovu nagradu 2023. godine - naveli su u KIC-u.
Dodaju da je TCP do sada stvarao svoju muziku i umjetnost sarađujući sa inžinjerima, arhitektama i muzičarima svih žanrova, i povezivao se sa publikom kroz razgovore, zajedničke svirke, obrazovne programe i mobilne aplikacije.
- Sastav aktivno sarađuje sa brojnim gradskim i kulturnim institucijama sa sjedištem u Čikagu, podučavaju hiljade učenika kroz edukativna partnerstva i održavaju višegodišnje saradnje sa kompozitorima koji žive u Čikagu - istakli su u KIC-ul.
Premijerno gostovanje kvarteta u Crnoj Gori KIC „Budo Tomović” realizuje u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada i NVO Jazz Art, čime će se, kako su kazali, ujedno završiti manifestacija Podgoričko kulturno ljeto.&nbsp;
Ulaz na koncert je slobodan.

Kvartet „Third Coast Percussion” u KIC-u 25. i 26. septembra

Delegacija UBNOR i Antifašista Podgorice obilježila je 111 godina od rođenja narodnog heroja Buda Tomovića.
Tim povodom ispred spomen biste Budu Tomoviću položen je vijenac, a okupljenima se obratio direktor Boro Banović.
Polaganju vijenca prisustvovala je i direktorica KIC-a Aida Batilović sa saradnicima.
Budo Tomović rođen je 21. septembra 1914 godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju na Cetinju, Podgorici i Nikšiću. Došavši na studije u Beogradu odmah se uključio u studenski pokret u kome je radio za čitavo vrijeme studija, borio se za jedinstvo studentskog pokreta i bio učesnik i organizator radničkih štrajkova i studentskih demonstracija. Član KPJ postao je 1935 godine.
Budo Tomović je bio sekretar pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru i član pokrainskog komiteta KPJ za Crnu Goru, dok na Šestoj konferenciji SKOJ-a izabran je u članstvo Centralnog komiteta saveza komunističke omladine Jugoslavije. Budo je numorno radio na pripremama trinajstojulskog ustanka u Crnoj Gori.
Najveću aktivnost posvetio je omladini, tako da je njegovom inicijativom 1941 godine formirana Crnogorska narodna omladina. Na predlog Vrhovnog Komandanta Jugoslovenske armije, proglašen je za narodnog heroja 11 jula 1945 godine.
20. marta prije 83 godine, od strane neprijateljskog rafala, mučki je ubijen iz zasjede u mjestu Crkvine kod Kolašina, dok je obilazio svoje jedinice sa kojima je učestvovao u Narodno oslobodilačkoj borbi.
Njegovi posmrtni ostaci 13. Jula 1957. godine sa Crkvina su prenijeti i sahranjeni na Gorici u Podgorici, gdje su i ostali posmrtni ostaci narodnih heroja.

Obilježeno 111 godina od rođenja Buda Tomovića

Muzički program u jesenjoj sezoni Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" otvara koncert istaknutog Zagrebačkog kamernog orkestra koji će nastupiti 17. septembra u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice, u 20 sati. Koncert "KIC Budo Tomović" realizuje u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada i dio je ovogodišnje manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Takođe, Zagrebački kametni orkestar će dan kasnije, u okviru crnogorske turneje "Muzika nas spaja", održati koncert u Kotoru, u crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole "Vida Matjan". Početak je zakazan za 20 sati, a ulaz je slobodan. Repertoar okrestra čine djela klasične i savremene muzike, uz učešće solistkinja - violistkinja Noami Konforta i Petromile Marac Jakas. Na programu koncerta u Podgorici su djela Antonija Vivaldija, Bele Bartoka, Volfganga A. Mocarta, Žila Masnea, Krsta Odaka, Isaka Albeniza i Luiđija Bokerinija.&nbsp; - Publiku u Kotoru očekuje veče ispunjeno vrhunskom muzikom i porukom koja nosi ime turneje – da muzika ujedinjuje i spaja ljude bez obzira na granice - navedeno je u najavi Kulturnog centra Nikola Đurković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915100956_febbf757896180f8eb0fefaab0b853835daec66122a88e41d5ae31cad8914f4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915100956_febbf757896180f8eb0fefaab0b853835daec66122a88e41d5ae31cad8914f4a" data-rendition-name="original" width="886" height="1241" loading="lazy" alt="najava"> </figure>  Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) okuplja izuzetne muzičare koji izvode baroknu, klasičnu i savremenu muziku, predstavljajući publici bogatstvo ozbiljnih nota. Orkestar je prvi put osnovao Rudolf Matz 1937. godine, a obnovljen je 2004, kada su violinisti Mladen Dervenkar i Marko Mađarić okupili petnaest mladih gudača sa Muzičke akademije u Zagrebu. Tokom godina, ZKO je sarađivao sa uglednim solistima i dirigentima, među kojima se izdvajaju Maxim Fedotov - proslavljeni "ruski Paganini“ i počasni vođa orkestra, violončelistkinja Monika Leskovar, pijanistkinja Galina Petrova i kompozitor, dirigent i pijanista Fransoa Vigel. Njihove interpretacije su često opisivane kao spoj tehničke virtuoznosti i izražajne muzikalnosti. Poseban doprinos razvoju orkestra dali su i raniji koncertmajstori Diane Pascal, Tonko Ninić i Orest Shourgot. ZKO je organizator i nosilac međunarodnog festivala Musica Maxima, koji pod umjetničkim rukovodstvom Petromile Marice Jakas i Maksima Fedotova okuplja velika imena svjetske muzičke scene. Zahvaljujući tim saradnjama, orkestar je ugostio poznate umjetnike poput Davida Geringasa, Karoline Adomeit, Stjepana Hausera, Marije Vidović i mnogih drugih, čime je potvrdio značajnu ulogu u očuvanju i promociji klasične muzike. Violinistkinja Petromila Jakas diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Gorana Končara, a potom se usavršavala na konzervatorijumima u Gracu, Zagrebu i Parizu, gdje je 2017. stekla prestižnu diplomu virtuoza. Tokom studija nagrađena je Rektorovom nagradom i istakla se na međunarodnim takmičenjima, osvajajući više prvih nagrada, uključujući i posebna priznanja za izvođenje savremenih djela. Zapažena je na Muzičkom Bijenalu Zagreb, dok joj je na Malti 2013. dodijeljena specijalna nagrada i čast svjetske praizvedbe djela „Opaque Silence” Džona M. Kenedija. Nastupala je na brojnim takmičenjima širom Evrope, gdje je redovno stizala do finala i osvajala nagrade. Profesionalno je angažovana kao zamjenica vođe dionice u Simfonijskom orkestru HRT, a od 2022. sarađuje i sa Međunarodnim kamernim orkestrom "Lorenzo da Ponte". Kao solistkinja je nastupala sa orkestrima u Velikoj Britaniji, Italiji i Hrvatskoj, a redovno koncertira i kao koncertna majstorica Zagrebačkog kamernog orkestra. Noami Konforta diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Leonida Sorokova, a poslijediplomske specijalističke studije završila je kod Gorana Končara. Tokom studija usavršila je izvođenje ciklusa od pet Mocartovih koncerata za violinu i orkestar, čime je stekla uglednu poziciju stručnjakinje za interpretaciju Mocartove muzike u Hrvatskoj. Svih pet Mocartovih koncerata izvela je s velikim uspjehom uz renomirane orkestre, a posebno se izdvaja interpretacija četvrtog koncerta u D-duru sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, kada je nagrađena prestižnom nagradom "Ivo Dražinić" za najboljeg mladog muzičara godine. Učestvovala je na brojnim međunarodnim seminarima i festivalima, među kojima posebno ističe "Musica Maxima", Memorijal Franja Krežme” i „Dane Josipa Klime”. Godine 2021. osvojila je Grand Prix na međunarodnom takmičenju "Consonance" u Rusiji, a tokom 2025. usavršavala se na Univerzitetu Mocarteum u Salzburgu. Nastupala je sa uglednim orkestrima u Hrvatskoj i inostranstvu, među kojima se izdvajaju Zagrebački kamerni orkestar, Zagrebački omladinski kamerni orkestar, Moskovska kamerata i Simfonijski orkestar Ruske narodne armije. Kao umjetnica, najveće ispunjenje nalazi u muziciranju uz orkestar, gdje se njena interpretacija stapa sa energijom cijelog ansambla.

Koncert Zagrebačkog kamernog orkestra u Podgorici i Kotoru

Stvaralaštvo poznatog hrvatskog pisca Kristiana Novaka sinoć je predstavljeno pred brojnom publikom u Njegoševom parku. Književno veče dio je redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“, kao i manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, istakli su organizatori događaja.
U uvodnom dijelu programa, autor je razgovarao sa teoretičarkom književnosti Jelenom Knežević, &nbsp;o načinu na koji je došao do majstorskog povezivanja fabularne linije u okviru romana „Ciganin, ali najljepši“, a koje u jednom trenutku jedna drugu razotkrivaju i razrješavaju.
&nbsp;- Bilo bi lijepo da to znaš na početku, pa onda samim tim znaš i kuda ideš. Generalno, moje pisanje je obilježeno jednom velikom nepoznanicom i snažnim osjećajem koji imam na početku i koji me vodi dalje. Sve, čini mi se, o čemu danas pišem vučem sa sobom iz djetinjstva. To moje djetinjstvo je, između ostalog, obilježeno činjenicom da je moje selo na samom sjeveru Međumurja, tj. na najsjevernijoj tački Hrvatske, tri kilometra je udaljeno od romskog naselja. Oduvijek mi je bilo neobično zašto neke ljude pozdravljamo na cesti, a neke druge ne. Ovi drugi koje ne pozdravljamo su većinom bili Romi. Nikako mi nije bilo jasno odakle taj jaz, to neko silno nepovjerenje, ta činjenica da nismo uključeni u živote jedni drugih, a živimo praktično selo do sela. Iako vidiš da oni žive drugačije nego što mi živimo. Tako da o svim stvarima koje mi nisu bile u potpunosti jasne zapravo sam pisao- kazao je Novak.
Osvrnuvši se i na to na koji je način izbjegnuta kulturna aproprijacija u romanu „Ciganin, ali najljepši“, romanu koji ima višeslojno kulturološko nijansiranje, jer se u okviru njega pojavljuje jedna vrlo društveno aktuelna tema, pogotovo u trenutku kad je roman objavljen - tema migracija, istakao je da je sa ovom knjigom mogao zalutati na hiljadu mjesta.
- Zato što ne samo što pišem iz prvog lica, iz perspektive mladom Roma, već i iz perspektive mladog Kurda, ali i iz perspektive žene. Sa druge strane, nekako sam imao osjećaj da imam priču koja je utemeljena na nekoliko priča koje sam čuo u svojoj okolini i da ako je ja ne ispričam neće niko drugi. Nakon toga počeo sam zapravo pisati iz trećeg lica, upravo kako bih izbjegao to pitanje 'odakle tebi pravo pisati iz perspektive mladog Roma'. Međutim, iz trećeg lica je to meni bilo katastrofa, kao da je Chat GPT izbacio neki vrlo suv i dosadan prozni tekst. Nakon toga sam se vratio u neko svoje prirodno stanje, odnosno shvatio sam da ja zapravo najbolje pišem iz prvog lica. Zamislio sam da imam četiri lika i da snimam dokumentarac, gdje oni meni o sebi govore u prvom licu. Na taj način sam se uspio odvojiti od toga. Hrvatska je 2015. godine bila dio migrantske rute, otuda je migracija bila motiv- pojasnio je autor.
Na pitanje da li svjesno povezuje priče međusobno, podsjeća da u njegovom slučaju to nije ništa drugo nego nepoznavanje svijeta koji pokušava stvoriti.
- Ako ne znam kako priča ide dalje, samo znači da ili nisam postavio nešto dobro što se tiče likova ili da moram bolje istražiti kakva pravila važe u tom svijetu koji sam ja stvorio. Bez obzira da li pišem, na primjer, u hiperrealističnom stilu, ja moram tačno znati šta u tom svijetu znači biti izdan, biti vrijedan, biti uspješan ili neuspješan, sasvim svejedno. Moram tačno znati prema kojoj od tih svojih sudbina ide svaki od likova da bi meni bilo jasno. Kad dođem do situacije da ne znam dalje onda ili idem istraživati dublje sa likovima - što oni sve još imaju, kakve još osobenosti posjeduju, a koje nisam dovoljno istakao- kazao je Novak.
U odgovoru na pitanje da li je priča junaka Sandija dio pripovjedačke strategije, Novak je naveo da mora znati, makar otprilike, u kom pravcu želi ići i koje glasove želi čuti u svom romanu.
- Zapravo često mi se dešava da prvo znam šta je na samom vrhuncu radnje. Ako znam kakvu emociju tamo želim imati, onda mi je puno lakše odrediti kako priča počinje, kako se razvija, kada se komplikuje, kada ide do tog neizdrživog stanja i kako će se na kraju završiti. Nije dovoljno na početku samo imati zanimljive likove i zanimljivu situaciju, moraš znati kuda ideš. To kuda ideš, ta kulminacija u njoj se vrlo često krije poruka kakvu možda ni sam nisi svjestan da želiš dati kroz tu priču. Tako da je to kod mene proces u kojem ima skiciranja, puno istraživanja, a nakon toga krećem pisati- rekao je autor.
O odnosu pojedinca i sistema u svom najnovijem romanu, Kristian Novak je istakao da, ako napišeš knjigu, snimiš film ili izvedeš predstavu, vjerovatno da će se to proširiti kapilarno na širi dio društva.&nbsp;
- Na taj način si se manje-više obratio ljudima koji su konzumenti umjetnosti i koji su u stanju revidirati nekako svoje mišljenje. Međutim, ako hoćeš nešto instant i jako brzo, još uvijek je jedini način uključiti se u politički i građanski aktivizam. Ono što književnost i umjetnost mogu to je artikulusati probleme kojih nijesmo svjesni. I onda se dogodi da pročitam nešto u novinama, nešto kao što je to bilo 2013. godine sa slučajem mladog hrvatskog saobraćajnog policajca, koji je nedaleko od mene zaustavio nekog koga nije smio i zbog toga ušao u konflikt sa svojim nadležnima, ali i sa nekim od svojih kolega- smatra Novak.
Kako je naveo, uvijek se nastoji da se taj iracionalni dio, bez kojeg nije u stanju napisati priču, na neki način tematizuje.
- Snovi koje imamo, vizije koje imamo, svaki dan su dio naših života, podjednako kao nešto što možemo rukom dodirnuti. Taj dio koji je potpuno nelogičan i koji se čini kao da ne spada u one naše konkretne narative, koje koristimo da bismo se lakše snalazili kroz život - ja bez toga nijesam u stanju napisati priču- zaključio je Novak.

Podgorica: Hrvatski pisac Kristian Novak održao autorsko književno veče

Regionalni sarajevski sevdah bend Divanhana, održaće koncert u KIC-u "Budo Tomović" u Podgorici 23. oktobra, objavili su organizatori ovog događaja.
Nakon prepune sale KIC-a u Podgorici u decembru 2024 godine, Divanhana ovog puta dolazi sa novim albumom "RADIO SEVDAH" i koncert će biti prilika da podgorička publika po prvi put čuje i pjesme sa novog albuma.
Organizatori podsjećaju da je Divanhanu 2009. godine osnovala grupa tadašnjih studenata Muzičke akademije.
- Od početka svoje karijere Divanhana je izuzetno aktivna i na koncertnom i na diskografskom polju. Već 2012. nastupaju na uglednom Womexu, najznačajnijem world music festivalu/sajmu na svijetu, a odmah zatim kreću i mnogobrojni nastupi širom Evrope, Amerike, Australije. U prvih pet godina postojanja Divanhana je održala više od 150 koncerata diljem Evrope, a taj ritam se s vremenom samo povećavao- navode organizatori.
Koncert u Podgorici održaće se u sklopu velike evropske turneje kojom će bend promovisati novi album.
Što se diskografije tiče, napominju iz organizacije, Divanhana je do sada objavila šest studijskih albuma, a posljednji »Zavrzlama« iz 2022. donio je grupi nevjerovatna priznanja. Te je godine Divanhana dobila nagradu uglednog britanskog časopisa Songlines za najbolju grupu na svijetu, a na prestižnoj godišnjoj listi World Music Charts Europe taj je album zauzeo treće mjesto.
- Divanhana je pronašla fantastičnu formulu kojom širi sevdah među svojom publikom. Nekadašnji studenti sada su vrhunski muzičari s dugogodišnjim iskustvom koji su više i manje poznate sevdalinke obradili na svoj prepoznatljiv način, a sjajna pjevačica Selma Droce svojim će glasom dirnuti u srce. Divanhana će razgaliti srca i u njih unijeti sevdah na moderan i kvalitetan muzički način.. S ovog koncerta je nemoguće izaći nedirnutih osjećanja- obećavaju organizatori.
Cijena ulaznice je 20 eura.
Ulaznice dostupne: 067 / 552 296
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;067 /404 956
&nbsp;

Sevdah bend Divanhana pred podgoričkom publikom 23. oktobra

Ruska 18-godišnja pjevačica osuđena je na 13 dana zatvora nakon što je na glavnoj aveniji u Sankt Peterburgu izvodila pjesmu koju je Kremlj zabranio.
Diana Loginova, studentkinja muzičke akademije, koja nastupa pod imenom Naoko sa svojim bendom Stoptime, uhapšena je juče nakon što je njena izvedba popularne pjesme "Zadruga Labuđe jezero" prognanog ruskog repera Noize MC-ja postala viralna na ruskim društvenim mrežama.
Videozapis prikazuje grupu mladih kako pjevaju zajedno s Loginovom u rijetkom iskazu javnog prkosa vlastima.
Sud u Sankt Peterburgu proglasio ju je danas krivom za organizovanje neplaniranog okupljanja koje je blokiralo javni pristup metrou, što se smatra prekršajem, a ne kaznenim djelom. Gradska policija izjavila je da će Loginova, nakon što odsluži 13 dana, biti optužena i za prekršaj "diskreditovanja "ruske vojske.
Noize MC, muzičar koji je napisao "Zadrugu Labuđe jezero" i pravog imena Ivan Aleksejev, otvoreno kritikuje Kremlj, a nakon početka rata u Ukrajiji je napustio Rusiju.

Ruska pjevačica zbog zabranjene pjesme ide u zatvor

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Portparolka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Karolin Levit izjavila je danas da američki predsjednik veruje da još uvijek postoji mogućnost da dođe do direktnog sastanka između predsjednika Rusije Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog.
Na brifingu za novinare u Vašingtonu, Levit je navela da je Tramp izrazio spremnost da pomogne u organizaciji tog susreta, dodajući da je slična inicijativa bila razmatrana i nakon njegovog sastanka s Putinom u Aljasci u avgustu ove godine, prenosi Skaj njuz.
Prema njenim riječima, Zelenski je tada poručio da je spreman za razgovor sa ruskim predsjednikom, ali do susreta nije došlo jer Moskva nije dala konačan odgovor.

Karolin Levit: Tramp vjeruje da postoji mogućnost sastanka Putina i Zelenskog

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naveo je danas da postoji mogućnost američkog uključivanja u sukob protiv palestinske militantne grupe Hamas ukoliko ta grupa nastavi da ubija ljude u Pojasu Gaze.
- Ako Hamas nastavi da ubija ljude u Gazi, što nije bio sporazum, nećemo imati drugog izbora nego da uđemo i pobijemo ih. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju- naveo je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Tramp je ranije uporedio ubistva Hamasa s aktuelnim operacijama kontrole kriminala.
- Zaista su eliminisali nekoliko bandi koje su bile veoma loše. Ubili su nekoliko članova bandi. To me nije mnogo uznemirilo, da budem iskren- rekao je američki predsjednik ranije ove nedjelje.
Hamas je nakon stupanja na snagu sporazuma sa Izraelom optužen za masovna pogubljenja i sukobe sa rivalskim klanovima.
U &nbsp;sukobima između snaga bezbjednosti Hamasa i naoružanih članova lokalnog klana Dugmuš u gradu Gazi, u jednom od najnasilnijih unutrašnjih sukoba od završetka velikih izraelskih operacija u enklavi u nedjelju je poginulo oko 30 ljudi.

Tramp: Ako Hamas nastavi da ubija, moraćemo da ih pobijemo

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšen Petar Ivanović

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Tag: kic-budo-tomovic