Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković.
On je rekao da se zemlja nalazi u previše važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa i da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strateških državnih ciljeva, onda treba više da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručio je Laković<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/lakovic-ako-neko-u-vlasti-podriva-drzavne-ciljeve-treba-vise-da-saradujemo-s-opozicijom"> u intervjuu za Pobjedu</a>.
Naročito je, kako je naveo, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković je kazao da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU.
Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. Vlade.
Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
- Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Saša) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje - naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i teško joj je kontrirati egzaktnim podacima.
- Međutim, kad se u temu umiješa politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke - dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najviše uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
- Ja sam više puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija više nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo - kazao je Laković.
To će, kako je rekao, svakako odlučiti organi Pokreta.
- Moje mišljenje je da je pred nama period donošenja važnih odluka u tom smislu - naveo je Laković.
On je kazao da ne bi rekao da istraživanja pokazuju pad rejtinga PES-a, ali da smatra da ta partija ponekad trpi političku štetu zbog ponašanja koalicionih partnera radi višeg cilja i specifičnog istorijskog trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, Laković je ocijenio da je ona stabilna i pored brojnih izazova sa kojima se sektor bezbjednosti suočava.
- Vidimo prisutnost i aktivnosti struktura organizovanog kriminala, koje nerijetko za posljedicu imaju obračune vatrenim oružjem i ubistva - kazao je Laković.
Kako je rekao, Uprava policije je u prethodnih godinu ipak postigla neke značajne rezultate na rasvjetljavanju ubistava.
- Što se tiče tragičnih događaja na Cetinju, razmatrali smo na Odboru za bezbjednost i odbranu sve aspekte ovih slučajeva - kazao je Laković.
On je podsjetio da nakon prvog tragičnog događaja Odbor nije prihvatio izvještaj tadašnjeg direktora Uprave policije, što je bio zakonski osnov za njegovu smjenu.
- Nakon drugog tragičnog događaja nijesmo imali takav stav iz dva razloga: jer je utisak bio da je policija postupila brže i efikasnije, a vršilac dužnosti direktora je u tom trenutku na funkciji bio 15 dana - naveo je Laković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Laković: Ako neko u vlasti podriva strateške državne ciljeve, onda treba da sarađujemo sa opozicijom

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Vlada Crne Gore i tokom 2025. godine nastavlja praksu donošenja velikog broja odluka putem elektronskih i telefonskih sjednica, čime se, napominju u toj organizaciji, ozbiljno narušavaju transparentnost rada izvršne vlasti, kvalitet odlučivanja i demokratski standardi. U CGO-u podsjećaju da se na sjednicama Vlade odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na funkcionisanje institucija, pravni poredak i svakodnevni život građana i građanki.&nbsp; - Umjesto otvorene i dokumentovane rasprave, odluke se često donose u netransparentnoj proceduri, bez javno dostupnih zapisnika, kao i audio ili video zapisa, čime se javnosti uskraćuje pravo na informisanost, a najvišim funkcionerima omogućava izbjegavanje pune odgovornosti - ocijenio je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u. Prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od konstituisanja 31. oktobra 2023. do 26. decembra 2025. godine održala ukupno 266 sjednica, od kojih je čak 162, odnosno 60,9 odsto, održano elektronskim ili telefonskim putem.&nbsp; - Izuzimajući konstitutivnu sjednicu, održano je 100 redovnih i svega tri tematske sjednice, što dodatno ukazuje na izostanak sistemskog i strateškog pristupa u radu Vlade - naveo je Obradović. On je saopštio da je tokom 2025. Vlada održala 127 sjednica, od čega su svega 42 održane u redovnom formatu, a 83 telefonskim putem, uz dvije tematske sjednice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"> <figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Činjenica da se dvostruko više odluka donosi van redovne institucionalne procedure ozbiljno dovodi u pitanje poštovanje osnovnih principa demokratskog odlučivanja i javnog nadzora nad radom izvršne vlasti. To podriva legitimitet Vlade, jer ključne odluke nastaju u procesu koji ne obezbjeđuje adekvatnu odgovornost i transparentnost. Elektronski format ne može zamijeniti otvorenu i argumentovanu raspravu, posebno kada se odlučuje o pitanjima koja imaju dugoročne posljedice - naglasio je Obradović. On ističe da zabrinjava i izostanak tematskih sjednica, koje bi morale biti mehanizam za razmatranje složenih i strateških pitanja, naročito u oblastima od posebnog značaja za evropske integracije, vladavinu prava i ekonomski razvoj. CGO podsjeća da su elektronske i telefonske sjednice prihvatljive isključivo u izuzetnim i jasno opravdanim situacijama, kada je neophodno hitno reagovati radi zaštite ključnih interesa države ili građanstva.&nbsp; - Njihova dominantna primjena ukazuje na nedostatak političke volje za poštovanje principa odgovornog upravljanja - kazao je Obradović. Stoga CGO poziva Vladu Crne Gore da prekine praksu rutinskog održavanja telefonskih sjednica i da se vrati redovnim i tematskim sjednicama, uz javno dostupne zapisnike i prenose uživo, kako bi se obezbijedilo poštovanje demokratskih principa, pravo javnosti da zna i puna odgovornost nosilaca vlasti.

Ozbiljno narušavanje transparentnosti: Vlada dvostruko više odluka donosi na telefonskim sjednicama

Rano je govoriti o izbornim listama prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana, ocijenila je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Pitanje da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti otvorene izborne liste, prethodnih dana dodatno je aktuelizovano, nakon inicijative predsjednika države Jakova Milatovića za održavanje referenduma na kojem bi se građani i građanke izjasnili o ovom segmentu izborne reforme.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, Đukanović ocjenjuje da je dosadašnja izborna reforma urađena jako površno.
- Nije riječ naravno o sveobuhvatnoj izbornoj reformi i zakon koji su usvajali u julu ove godine podrazumijeva samo par izmjena, koje su naravno jako dobre, ali ne podrazumijevaju ni dio onoga što je obećano i dio onoga što je u stvari potrebno realizovati u okviru izborne reforme. Sve su to, po mom mišljenju, prioritetnije stvari od otvorenih lista - naglašava Đukanović.
Sagovornica Antene M ističe da su otvorene izborne liste jako dobro rješenje, ali je, kako ukazuje, pitanje u kojoj mjeri i na koji način mogu da se primijene u Crnoj Gori.
- I imamo li mi preduslove da bi to uopšte mogli da implementiramo. Dakle, prije nego što se pristupi izmjenama zakona koje bi podrazumijevale uvođenje otvorenih izbornih lista, mi prije toga moramo da unesemo veliki broj izmjena u smislu biračkog spiska, Zakona o ličnoj karti, da ne govorimo o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Zakonu o predsjedniku itd, pa tek onda da govorimo o otvorenim izbornim listama - podvlači Đukanović.
Smatra da je inicijativa predsjednika vezano za referendum populističko rješenje, koje, kako navodi, podrazumijeva nezadovoljstvo njegovim ličnim partijskim ishodom u PES-u.
- Pa se prije nada da će ga građani više glasati kao pojedinca, nego kao člana partije, odnosno, konkretno nekog partijskog člana. Što se tiče referenduma, i to mi je veoma diskutabilno pitanje, zato što sam sigurna da će građani uvijek izabrati da glasamo ljude po imenu i prezimenu, ali mi nemamo preduslove da to može da se implementira. Duboko partitokratsko društvo, koje će zloupotrijebiti svoje pozicije na vlasti za zapošljavanje, da bi kao pojedinci dobili više glasova - naglašava Đukanović.
Upravo to je, ocjenjuje politikološkinja najveći problem.
- Tako da mislim da je o tome rano govoriti prije nego što sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović izjavio je da je zadovoljan rezultatima koje je armija postigla u godini za nama – profesionalizmom i požrtvovanošću, učešćem u međunarodnim misijama u kojima pripadnici vojske dobijaju pohvale. On je u emisiji Radija Crne Gore “Epoleta” najavio nabavku novog naoružanja i dalje unapređenje životnog standarda. Vuksanović je istakao da u Vojsci Crne Gore nema mjesta za partijski ili ideološki uticaj.
Načelni Generalštaba brigadni general Miodrag Vuksanović na kraju godine sumira rezultate. Funkciju čelne ličnosti naše armije preuzeo je prije šest meseci, a neposredno po preuzimanju nove dužnosti naša država i društvo bili su na velikom iskušenju uslijed katastrofalnih požara. Vojska se odmah stavila na branik života građana i njihove imovine.
- Katastrofalni požari koji su zahvatili gotovo cijelu državu bili su ozbiljan test, ali i potvrda da je Vojska Crne Gore pouzdan oslonac s građanima. Posebno možemo biti ponosni na spremnost, požrtvovanost i profesionalizam naših pripadnika i pripadnica, kako u vanrednim situacijama u zemlji, tako i u međunarodnim misijama - kazao je Vuksanović.
Vojnički poziv je utkan u istoriju Crne Gore, u našu tradiciju i etiku. Novo vrijeme zahtijeva da se Vojska transformiše u modernu instituciju, koja će biti potpuno u službi građana, da vojnike krasi profesionalizam i patriotizam.
- Mogu sa punom odgovornošću reći da smo na dobrom putu. Vojsci Crne Gore nema mjesta za partijski ili ideološki uticaj. Napredovanje i raspoređivanje zasnivaju se isključivo na znanju, sposobnostima i rezultatima. Tolerancija na politički aktivizam u uniformi je nultna - istakao je načelnik.
Živimo u vremenu bezbjednosnih izazova. Savremene prijetnje uključuju hibridne aktivnosti, dezinformacije, sajber napade i druge oblike malignih uticaja, kaže načelnik Generalštaba.
- Vojska Crne Gore doprinosi bezbjednosti prije svega kroz jačanje sopstvenih odbrambenih kapaciteta, unapređenje nivoa obučenosti i interoperabilnosti sa saveznicima, kao i kroz aktivno učešće u zajedničkim NATO aktivnostima, vježbama i operacijama. Osobna pažnja posvećena je suprotstavljanju hibridnim prijetnjama i malignim uticajima - kazao je Vuksanović.
Sa koliko novca će u narednoj godini Vojska Crne Gore raspolagati, da li će to biti dovoljno da se ostvari sve što je planirano, kao i da se izvrši obaveza o većem izdvajanju za odbranu 5% BDP u narednih 10 godina, pitali smo načelnika Gneralšaba.
- NATO plan potrošnje predstavlja ozbiljan izazov za sve saveznike. Budžet Vojske Crne Gore u narednoj godini biće uvećan, ali moramo biti realni. Povećanje izdvajanja ka pet odsto BDP je dugoročan proces koji zahtijeva pažljivo planiranje. Sredstva koja će Vojska Crne Gore imati na raspolaganju biće usmjerena prvenstveno na modernizaciju, opremanje i unapređenje životnog standarda pripadnika - kaže general Vuksenović.
Najavljuje neke od najznačajnijih nabavki oružja i opreme u godini pred nama.
- Potpisan je ugovor sa Republikom Italijom o nabavci skoro 90 terenskih vozila Marke i Veko, čija je ukupna vrijednost blizu 20 miliona eura. A u narednom periodu očekuje se i opremanje protivoklopnim sistemima Spike, mobilnim inobacačkim oruđima Spear, novim pješadijskim naoružanjem, kao i nabavka novih helikoptera - najavio je Vuksanović.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori razmišlja o ponovnom uvođenju vojnog roka, Vuksanović je rekao da je trenutno u fokusu tromjesečni model dobrovoljnog služenja vojnog roka, koji se je pokazao kao vrlo uspješan.&nbsp;
- Smatranje obaveznog vojnog roka zahtijevalo bi širok društveni konsenzus, dodatna sredstva i infrastrukturu. U ovom trenutku smatram da dobrovoljni model najbolje odgovara potrebama Crne Gore. Naravno, otvoren sam za dalju diskusiju u obaveznom vojnom sastavu, ali to je pitanje koje se ne može rješavati jednostrano, niti brzo - kazao je Vuksanović.
Na pitanje mogu li se pripadnici Vojske Crne Gore i njihove porodice nadati da će njihova služba i žrtva u godinama koje dolaze biti sve više vrednovana i da će njihov životni standard rasti, načelnik generalštaba je najavio da će unapređenje životnog standarda ostati jedan od ključnih prioriteta.&nbsp;
- &nbsp;Povećanje zarada, rješavanje stambenih pitanja i bolji uslovi rada su procesi koji su već započeti i koji će se nastaviti. Sa jasnim ciljem da se standard naših pripadnika približi standardima najmodernijih savezničkih armija - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Povećanje izdvajanja od pet odsto BDP-a je dugoročan proces koji zahtijeva pažljivo planiranje

Uvjeren sam da će Siniša Bjeković kroz profesionalan i nepristrasan rad u okviru svog predstojećeg mandata dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks čestitajući Bjekoviću novi mandat ombudsmana.
Odluku Skupštine da imenuje Bjekovića, kako navodi na mreži Iks (X), pozdravlja kao važan korak ka jačanju institucionalne zaštite ljudskih prava i sloboda, povjerenja građana u institucije, kao i ukupne demokratske stabilnosti Crne Gore.
- Posebno očekujem snažan fokus na zaštitu najranjivijih grupa, borbu protiv diskriminacije, unapređenje položaja djece i mladih, te jačanje kulture poštovanja ljudskih prava u svim segmentima društva - naveo je Milatović.
Očekuje, kako dodaje, i punu saradnju svih državnih organa sa institucijom Zaštitnika, kao i otvoren dijalog sa civilnim društvom, medijima i međunarodnim partnerima, kako bi se preporuke i nalazi ove institucije dosljedno uvažavali i sprovodili u praksi.
- Čestitam Bjekoviću na izboru i želim mu uspješan mandat, u interesu svih građanki i građana Crne Gore - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2005010124989927782%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Bjekoviću: Uvjeren sam da će dodatno osnažiti ulogu institucije Zaštitnika

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduživanju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduživanju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduživanju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
On je rekao i da neće glasati za imenovanje Šćepanovića ako do izbora imenovanja ne pozove građane Botuna na razgovor za sjutra (nedjelja).
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
<h2>Izbori i imenovanja</h2>
Poslanici su podržali i da se aktuelni ombudsman Siniša Bjeković ponovo imenuje za zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Za je glasalo 50 poslanika, protiv i uzdržanih nije bilo.
Bjeković je, po izglasavanju, položio zakletvu u okviru koje je rekao da se zaklinje da će štititi ljudska prava i slobode u skladu sa Ustavom i zakonima i da će se pridržavati načela prava i pravičnosti.
Poslanici su dali i pozitivno mišljenje da Šćepanović bude imenovan za direktora Uprave policije u punom mandatu. Ovo mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu su podržali sa 46 glasova za, četiri poslanika su bila uzdržana, dok nije bilo glasova protiv. Direktora Uprave policije postavlja Vlada.
<h2>Pozitivno mišljenje</h2>
Poslanici su usvojili i Zakon o osiguranju, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon za sprovođenje regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača, kao i Zakon o akcizama.
Usvojeni su i Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o poreskoj administraciji, kao i Carinski zakon.
Poslanici su podržali i Zakon o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore, kao i Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice.
U parlamentu su izglasani i Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Zakon o izgradnji objekata, Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o državnoj imovini, kao i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Usvojen je i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i Zakon o ograničavanju duvanskih proizvoda.
Nastavak sjednice zakazan je za sjutra u 10 sati.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026, kao i odluka o zaduživanju, Šćepanoviću podrška za direktora UP u punom mandatu, Bjeković ponovo ombudsman

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 23. decembra uputio zvanično podsjećanje Skupštini Crne Gore na prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Krstonijević, ukazujući na potrebu hitnog postupanja - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovaj prijedlog uputio 3. decembra Skupštini Crne Gore, a do danas se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, zbog čega je i poslao podsjećanje.
- Ustavni sud Crne Gore je 26. juna obavijestio predsjednika Crne Gore da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra. Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore je sproveo zakonom propisani postupak za izbor sudije koji će stupiti na dužnost nakon isteka njenog mandata - istaknuto je u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako se navodi, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović poziva Skupštinu da se što prije izjasni o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević

Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Za poslanika Demokratske narodne partije Dragana Bojovića naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja "politički motivisan pritisak" i "pokušaj nasilne asimilacije".
Bojović je, prilikom rasprave u parlamentu u okviru rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kazao da se takvom praksom krše osnovna građanska i ljudska prava.
- Najveći oblik diskriminacije što se dešava u školama. Tamo je naveden crnogorski, pa tire bosanski, hrvatski, albanski, španski, portugalski i tako dalje. Očekuje se da moja djeca, koja govore srpskim jezikom, dođu iz škole i kažu da govore tim jezikom, a svuda im je nametnuto da govore crnogorskim. To je oblik političke manipulacije, pokušaj nasilne asimilacije i primjer ugrožavanja svih građanskih i ljudskih prava. Vi namećete cijeloj omladini da govore ono što ste vi politički projektovali da tako treba da bude. Ako ste htjeli stvarno ravnopravnost i građansku državu mogli ste makar da ga nazovete maternji jezik, pa da djeca sama odlučuju - poručio je Bojović, obraćajući se poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS).
On je stava da o ovim pitanja treba razgovarati i naći, kako je rekao, valjana, a ne prislina rješenja.
- Sa takvim vidom diskriminacije ne možemo da ulazimo u Evropsku uniju, jer to nema ni u jednoj državi svijeta, kamoli u demokratskim državama. Mora da se uvede jasna ravnopravnost, a posebno da se uvaži činjenica da većina građana jasno iz popisa u popis izjašnjava kojim jezikom govori. I to treba da se konstatuje pravno - zaključio je Bojović.
T.K.

Bojović jezik u školama vidi kao "nasilnu asimilaciju": Omladini nametnuto da govore crnogorskim

U Institutu za bolesti djece prethodnih dana je podnijeto šest zahtjeva za prekid radnog odnosa. Mi danas nemamo rješenje za tu ustanovu, mora se promptno reagovati, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
Abdić je, na današnjoj sjednici Skupštine, konstatovao da se niko iz vlasti ne oglašava povodom ostavke doktora Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece koji se suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.
- Oostavku je dao prvi čovjek Instituta za boilesti djece Velibor Majić - niko ni riječi, kao da se ništa tamo ne dešava, kao da najveća zdravstvena istitucija u Crnoj Gori za zaštitu djece ne postoji. Niko ni abera. Znajući ga kao vrhunskog profesionalca i čovjeka od moralnog integriteta, siguran sam da je rekao: "Gospodo, iznio sam probleme, nećete da ih rješavate..." Uvažili su ga toliko da ga nijesu ni pozivali na sastanke u Ministarstvu zdravlja. I što očekivati drugo bez da sa toliko godina iskustva digne ruke i kaže: "Evo snalazite" - istakao je Abdić.
Crna Gora je danas, ističe on, u društvu Nepala i Gvatemale.
- Imamo 23 odsto vakcinisane djece. To je sve loša strategija i komunikacija sa građanima, a, smatram, i nepovjerenje prema zdravstvenim vlastima u Crnoj Gori. Mi danas nemamo rješenje za Institut za bolesti djece, promptno se mora reagovati. Osipa se kadar, prije par dana u toj ustanovi došao je zahtjev za šest prekida radnog odnosa. Ljudi idu u drugu zdravstvenu ustanovu - naglasio je on.
On je saopštio i da je glavna sestra jedne zdravstvene ustanove prije nekoliko dana uputila dopis svim organizacionim jedinima u kojem je poručila zaposlenima da budu spremni na dopunski rad zbog nedostatka kadra.
- Ovo boba ne valja, ovo je haos. Neko svjesno urušava javno zdravstvo, a sve na štetu građana. Ako ne nađemo način da nešto učinimo, zalud nam je stotinu zakona, mi ćemo zdravstvo urušiti da će nam i Nepal biti nedostižan, a kamoli neki drugi zdravstveni sistem. Posljednja je ura da se nešto uradi - zaključio je Abdić.

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Visoka inflacija i nizak privredni rast dodatno će dovesti do pada životnog standarda u Velikoj Britaniji, potiskujući je iza njenih ekonomskih konkurenata, predviđa Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR).
Prognoza, iznesena u godišnjoj tabeli Svjetske ekonomske lige CEBR-a, predviđa da će Velika Britanija pasti sa 19. na 22. mjesto na globalnoj rang-listi BDP-a po stanovniku do 2030. godine, a da će je prestići Hong Kong, Finska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Očekuje se da će životni standard Velike Britanije pasti iza standarda bivše kolonije Malte do 2035. godine, prenosi Capital.ba.
BDP se u dolarima po stanovniku u Velikoj Britaniji prognozira na 58,78 hiljada USD za narednu godinu.
Prema ovom izvještaju, rast BDP-a po stanovniku u Velikoj Britaniji biće drugi najslabiji u G7 u narednih pet godina, odmah iza Japana.
U izvještaju se podsjeća da je ova godina bila prva puna godina na vlasti za laburističku vladu.
- Pošto su izabrani na platformi za podsticanje rasta, postignut je samo veoma ograničen uspjeh - navodi se u izvještaju.
Ekonomista CEBR-a, Pušpin Sing, rekao je da se Velika Britanija suočava sa trostrukim izazovom, odnosno visokom inflacijom, velikim dugom i niskim privrednim rastom.
Zvanični podaci pokazuju da su britanska domaćinstva i dalje siromašnija nego prije pandemije virusa korona, a realni raspoloživi dohodak po stanovniku još se nije oporavio na nivo iz 2019. godine, usljed produžene krize troškova života.

Britanci sve siromašniji

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Specijalna jedinica policije (SJP) Uprave policije nalazi se među registrovanim timovima za učešće na UAE SWAT Challenge 2026, jednom od najprestižnijih svjetskih takmičenja specijalnih policijskih jedinica, koje će biti održano početkom februara 2026. godine u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema trenutno dostupnim podacima organizatora, do sada je registrovano 76 timova iz 35 država, dok se očekuje da će na takmičenju učestvovati više od 100 elitnih policijskih i vojnih jedinica iz cijelog svijeta.
- Učešće Specijalne jedinice policije na ovom međunarodnom događaju predstavlja nastavak strateškog opredjeljenja Uprave policije ka unapređenju taktičke i operativne spremnosti, podizanju standarda obuke, kao i razmjeni iskustava sa najrenomiranijim specijalnim jedinicama na globalnom nivou - kazali su u UP.
UAE SWAT Challenge obuhvata niz zahtjevnih taktičkih disciplina koje testiraju visok stepen timske uigranosti u brzom rješavanju složenih bezbjednosnih scenarija, izuzetnu fizičku spremnost, kao i preciznost i sigurnost u rukovanju službenim naoružanjem u uslovima visokog pritiska.
- Učešće na UAE SWAT Challenge-u predstavlja profesionalni izazov i snažan motiv za pripadnike Specijalne jedinice policije. Nastupićemo spremno i fokusirano, sa ciljem da Crnu Goru i Upravu policije predstavimo na dostojanstven i profesionalan način, uz maksimalnu posvećenost timskom radu, disciplini i vrhunskim performansama. Intenzivne pripreme koje smo započeli dodatno jačaju operativnu spremnost SJP za reagovanje u visoko rizičnim i taktički kompleksnim situacijama - istakao je komandant Specijalne jedinice policije, Miloš Rakonjac.

SJP na UAE SWAT Challenge-u u Dubaiju

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.